VELEUILITE LAVOSLAV RUIKA STUDIJ FIZIOTERAPIJE

PROCJENA BOLI

STUDENTI:

Vukovar,28.04.2010. 1.SADRAJ

2.SAETAK..........................................................................................................3 3.UVOD.................................................................................................................4 4.RAZRADA RADA............................................................................................5 4.1. Jakost....................................................................................................5 4.2. Lokalizacija..........................................................................................5 4.3. Neosjetljivost boli.................................................................................5 4.4. Upravljanje i terapija na bol.................................................................5 4.4.1. Akutna bol...............................................................................5 4.4.2. Kronina bol............................................................................6 4.4.3. Ostale terapije..........................................................................6 4.5. Izvori boli.............................................................................................6 4.6. Fiziologija nocicepcije.........................................................................7 4.6.1. Nociceptori..............................................................................7 4.7.Korist.....................................................................................................7 4.8.Procjena boli u odraslih ljudi ................................................................8 4.9.Procjena boli u djece.............................................................................8 4.10.Lijeenje boli ......................................................................................9 4.11.Placebo ...............................................................................................9 4.12.Nocebo ................................................................................................9 5.ZAKLJUAK...................................................................................................11 6.LITERATURA.................................................................................................12
2

2.SAETAK

3.UVOD
3

Bol je osjeaj preneen od osjetilnih ivaca kroz lenu modinu i prema osjetnom podruju mozga, gdje se osjeaj doivljava. Prema Meunarodnoj udruzi prouavanja boli definirana je kao "neugodno osjetno i osjeajno iskustvo povezano s pravom ili potencijalnom ozljedom tkiva, ili uvjetovano tom tetom ili ozljedom". Bol istovremeno moe biti dopuna nocicepciji, sustavu koji prenosi informacije o upali, teti ili bliskoj teti tkiva, prema lenoj modini i mozgu. Ipak, neovisno se opaa. Nocicepcija prenosi somatske informacije bez prisustva svijesti, dok je bol percepcija osjetilne informacije. Kao dio tjelesnog obrambenog sustava, bol okida mentalno i fiziko ponaanje koje pokuava pronai nain da to prije zavri bolno iskustvo. Istovremeno, bol predstavlja povratnu informaciju koja potie uenje, inei ponavljanje jednakog bolnog iskustva manje vjerojatnim. Nocicepcijski sustav moe izazvati signale koji okidaju osjeaj boli, te je nain odgovaranja na oteenje i dio je brzog i upozoravajueg prijenosa koji upuuje odreene organe i prvenstveno sredinji ivani sustav koji zatim zapoinje reakcije radi umanjivanja ozljede.

4.RAZRADA RADA
4

Slika 4.1.Bolesnik

4.1.Jakost
Bol u intenzitetu moe se razlikovati, i to poevi od lagane, zatim teke, te naposljetku agonizirajue i moe se pojaviti kao stalna ili nestalna. Moe ju se doivjeti kao otru, pulsirajuu, munu, goruu, strijeljajuu ili kao kombinaciju navedenih. Doivljaj boli razlikuje se od pojedinca do pojedinca. Istovremeno, bol se moe kvantificirati na numerikoj ljestvici od 1-10 bodova; ipak, tonost ovakve ljestvice ometaju:

osjetljivost 64% posebnost ili specifinost 83%

4.2.Lokalizacija
Lokalizacija nije uvijek tona i ne odreuje problematino podruje. Neki se osjeaji boli mogu proiriti ili zadrati na pojedinom mjestu. Bol koja se zadrava na jednom mjestu, obino kod organskih bolesti, dogaa se kada osjetilna vlakna viskusa ulaze u jednak segment kraljenike modine kao somatski ivci. Ovakva subjektivna lokalizacija boli uz odreeni dio tijela odreuje neke vrste boli, poput vratne boli, kone bolove, bubrene bolove, i bolne uterine kontrakcije (trudovi) koji se odvijaju tijekom poroaja. Ova esta upotreba boli nije potpuno u skladu s znanstvenim modelom boli kao subjektivnog iskustva.

4.3.Neosjetljivost boli
Nemogunost osjeanja boli, poput one u rijetkom stanju kongenitalne neosjetljivosti na bol ili kongenitalne analgezije, jest uzrok nesvjesnost prema fizikom oteenju tkiva.

4.4.Upravljanje i terapija na bol

Bol moe biti akutna i kronina. Razlika izmeu akutne i kronine vrste boli ne nalazi se u samom trajanju osjeaja boli, ve u naravi same boli. Njeno upravljanje i terapije prikladne su tom pravilu.

4.4.1.Akutna bol
Inae, lijenici smatraju lijeenje akutne boli, koja je obino uzrok oteenja mekog tkiva, infekcije i/ili upale, lakim. Obino se istovremeno lijei lijekovima ili odgovarajuim tehnikama koje otklanjaju uzrok boli, ili lijekovima ili odgovarajuim tehnikama kojima kontroliramo osjeaj boli (analgetici). Akutna bol slui kao alarm na ozljedu ili oteenje tijela.

4.4.2.Kronina bol
5

Lijenici imaju samo osnovnu izobrazbu u lijeenju i upravljanju kronine boli, te se bolesnici koji od nje pate upuuju specijalistima. Kronina se bol moe pojaviti bez ikakvog oitog uzroka ili kao posljedica razvijajue bolesti ili neravnotee. Ovaj poremeaj moe okinuti mnogobrojne psiholoke probleme koji zbunjuju bolesnika i pruatelja zdravstvene njege, to dovodi do razliitih dijagoza i bolesnikova osjeaja bespomonosti i beznadnosti. Ponekad kronina bol moe imati psihosomatski ili psihogen uzrok. Kroninom se boli obino smatralo bol koja traje dulje od 6 mjeseci. Danas se definira kao "bolest boli". Njeno podrijetlo, trajanje, jaina i specifini simptomi variraju. Jedina stalna injenica koja prati kroninu bol jest da se, kao poremeaj, ne moe shvatiti na isti nain kao akutna bol. U nekim sluajevima neuspjeno lijeenje akutne boli moe dovesti do razvijanja kronine boli.

4.4.3.Ostale terapije
Hipnoza kao i ostale razliite perceptivne tehnike koje provociraju izmjenjena stanja svijesti pokazale su se kao vana pomo u upravljanju svim tipovima boli. Neke vrste fizike manipulacije ili vjebe takoer pokazuju zanimljive rezultate.

4.5.Izvori boli
Doivljaj fizioloke boli moe se grupirati u skladu s izvorom i povezanim nociceptorima (neuronima koji opaaju bol).

Slika 4.2.Nastanak bolesti

Kona bol uzrokovana je ozljedom koe ili povrinskih tkiva. Koni nociceptori zavravaju netom ispod koe, i radi visoke koncentracije ivanih zavretaka, razvijaju tono utvrenu, lokaliziranu bol kratkog trajanja. Primjeri ozljeda koje uzrokuju konu bol ukljuuju porezotine i manje opekline (prvog stupnja). Somatska bol dolazi iz ligamenata, tetiva, kostiju, krvnih ila, pa ak i samih ivaca. Detektiraju ju somatski nociceptori. Oskudnost receptora boli u ovim podrujima proizvode tupu, slabo lokaliziranu bol duljeg trajanja od kone boli; primjeri ukljuuju uganua i slomljene kosti. Organska bol dolazi iz tjelesnih organa. Organski nociceptori nalaze se unutar tjelesnih organa i unutarnjih upljina. Jo vea oskudnost nociceptora u ovim podrujima proizvodi bol koja je vee bolnosti i duljeg trajanja od somatske boli. Organsku je bol izrazito teko lokalizirati, i odreene ozljede na visceralnom tkivu uzrokuju bol gdje je osjeaj lokaliziran na podruju potpuno nevezanom za mjesto
6

ozljede. Miokardna ishemija (gubitak protoka krvi u dio miinog tkiva srca) vjerojatno je najpoznatiji primjer takve boli; bol se moe javiti u gornjem dijelu prsa, ili lijevom ramenu, ruci, pa ak i aci.

Fantomska bol udova osjeaj je boli u udu koji je izgubljen ili iz kojeg osoba vie ne prima fizike signale. Doivljaj je gotovo jedinstven kod osoba kojima su amputirane noge ili kvadriplegije. Neuropatska bol moe se javiti kao ishod ozljede ili bolesti samog ivanog tkiva. Ovakva posljedica moe onemoguiti sposobnost osjetilnih ivaca da alju tone informacije talamusu, te radi toga mozak interpretira bolne poticaje ak i kada ne postoji nijedan oit ili poznat fizioloki uzrok boli. Neuropatska je bol, kao to je gore navedeno, bolest boli. Nije temeljita definicija kronine boli, no susree neke njene kriterije.

4.6.Fiziologija nocicepcije
Bol se odnosi na subjektivan, neugodan osjeaj koji prati teta ili bliska teta tkiva, iako se moe odviti i bez prisustva takve teta ako je sistem nocicepcije ne funkcionira pravilno. Nocicepcija se odnosi na sistem koji prenosi signale tete i boli iz tkiva; fizioloki dogaaj koji prati bol.

4.6.1.Nociceptori
Svi nociceptori su slobodni ivani zavretci ija su stanina tijela izvan kraljeaka u dorzalnom korijenu. Nociceptori mogu uoiti mehanike, toplinske i kemijske stimulanse, i pronalaze se na koi i unutarnjim povrinama poput pokosnice ili povrinama zglobova. Dublje unutarnje povrine oskudno su snabdjevene receptorima boli i dovesti e do osjeaja kronine boli ako doe do tete tkiva u ovim podrujima.

4.7.Korist
Unato svojoj neugodnosti, bol je vaan dio postojanja ljudi i ostalih ivotinja; zapravo je kljuna u njihovom opstanku. Bol potie organizam da se oslobodi i rijei kodljivog stimulansa povezanog s njenim izvorom. Preliminarna bol slui kao indikator da je ozljeda neizbjena, poput boli uskoro slomljene kosti. Bol takoer moe potaknuti proces zacjeljivanja, poto e veina organizama zatititi ozljeeni dio tijela kako bi izbjegle daljnju bol. Ljudi roeni s kongenitalnom neosjetljivou na bol obino imaju kratak ivotni vijek, i pate od brojnih nevolja poput slomljenih kostiju, dekubitusa, i kroninih infekcija. Sam mozak osloboen je nociceptora te radi toga ne moe doivjeti bol. Poradi toga, glavobolja nije izazvana stimulacijom vlakana za osjet boli u samom mozgu. Umjesto toga, membrana koja okruuje mozak i modinu, dura mater, opskrbljena je receptorima boli, i stimulacija ovih duralnih nociceptora smatra se donekle ukljuenom u stvaranje glavobolje.

4.8.Procjena boli u odraslih ljudi

Budui je bol subjektivno iskustvo, podatci o boli koje daje sam pacijent smatraju se
7

najvrjednijom mjerom tog iskustva. Vizualna analogna skala i McGill upitnik o boli (engl. McGill Pain Questionnaire) najee se koriste u praksi za procjenjivanje boli u klinikoj praksi i u istraivanjima. McGill upitnik o boli osmiljen je za procjenjivanje multidimenzionalne prirode bolnog iskustva te je pokazano da je pouzdan, vrijedan i konzistentan alat za mjerenje boli. Kratki oblik ovog upitnika (engl. short-form McGill Pain Questionnaire - SF-MPQ) moe se koristiti u istraivanjima kada je ispitivau na raspolaganju kratko vrijeme u kojem moe dobiti informacije od ispitanika te kad je potrebno malo vie informacija nego samo o intenzitetu boli.

4.9.Procjena boli u djece

Prikladno lijeenje boli u djece ovisi o pravilnoj i pouzdanoj procjeni boli i redovnom mjerenju. Bol je subjektivni, privatni osjeaj pa se kod djece moe mjeriti indirektno na jedan od ovih naina: 1. ono to djeca sama govore o svom iskustvu 2. nain na koji djeca reagiraju na bol (bihevioralne mjere) 3. kako tijela djece odgovaraju na bol (bioloke mjere) U zadnja dva desetljea znaajno je poboljano mjerenje pedijatrijske boli i sada ima mnogo prikladnih mjera za kratku, otru bol za svu djecu te izvrsne mjere za bol u djece koja mogu sama dati odgovore na pitanja o boli. Za djecu mlau od 6 godina rutinski se primjenjuju bihevioralne skale koje ispunjava ispitiva temeljem promatranja ponaanja djece. Djeca starija od 6 godina mogu koristiti skalu sa slikama tunih i sretnih lica. Osim ovih verbalnih, mogu se koristiti i neverbalne mjere boli. Od djece se trai da opiu koje boje je njihova bol ili da nacrtaju sliku svoje boli. djeca tipino opisuju teku bol kao da je crvene ili crne boje. Crvena i crna boja su glavne boje i na djejim crteima koji opisuju bol, ak i na crteima koji opisuju nizak intenzitet boli. Ti djeji crtei su bogati detaljima, emocionalno snani i daju temelj za daljnje razgovore s djetetom o boli. iako se mogu pouzdano klasificirati, jo uvijek nije jasno koliko nam tono djeji crtei mogu rei o intenzitetu i o mjestu boli. Najvei problem s boli u djece jest injenica to djeca u dojenakoj dobi i mala djeca (djeca od 0 - 3 godine) mogu trpjeti velike bolove, a to esto ne mogu izraziti drugaije nego plaem. Izazov za lijenike tada je prepoznati da dijete zaista boli te propisati analgetsku terapiju.
8

Primjer estog bolnog stanja u djece jest upala uha koja je jako bolna, a djeca reagiraju samo plaem. U ovoj dobi vane su bihevioralne mjere boli, kod koji se mjeri tipino bolno ponaanje kao to je pla, vokalizacija, izraaj lica i pokreti tijela. Naravno, uvijek je izazov razlikovati ponaanje koje je posljedica boli od ponaanja koje je posljedica drugih oblika stresa (glad, e, uznemirenost). Tu je vano i iskustvo roditelja s djetetom i njihovo poznavanje reakcija djeteta na te druge uzronike stresa.

4.10.Lijeenje boli
Za lijeenje boli na raspolaganju su nam farmakoloka i ne-farmakoloka sredstva. Osnovne kategorije farmakoloke terapije u lijeenju boli su neopioidni analgetici, opioidni analgetici te pomoni (tzv. adjuvantni) analgetici koji ukljuuju antidepresive, antikonvulzive, kortikosteroide i lokalne anestetike. U nefarmakoloke metode lijeenja spada transkutana elektrina stimulacija (TENS), magnetoterapija, laser, ultrazvuk, fizikalna terapija, terapija glazbom i ostali oblici lijeenja koji ne ukljuuju farmakoloki aktivne tvari koje nalazimo u lijekovima.

4.11.Placebo
Za uspjeno lijeenje boli esto je dovoljna samo percepcija da je primijenjena uinkovita terapija. Dok god je analgezija postignuta samo zahvaljujui osjeaju da se uzima uinkovita terapija, a ne zbog farmakoloki aktivne tvari, govorimo o placebu, ili placebo-analgetskom odgovoru. Stvarni fiziki oblik lijeenja koji predstavlja placebo moe imati razne oblike placebo se moe dati u obliku lane tablete (tableta koja izgleda kao prava tableta, ali ne sadri farmakoloki aktivne tvari), kirurkog zahvata ili lokalne kreme. Najvanije za analgetsku uinkovitost placeba je oekivanje pacijenta da e mu pruena terapija pomoi. Naziv placebo najvjerojatnije je nastao od latinskog izraza placebit, to znai "zadovoljiti e". Meutim, u tom nazivu je inherentno samo-zavaravanje, odnosno govorenje ljudima ono to e ih usreiti. Terminoloki, potrebno je razlikovati placebo, placebo analgezijski uinak i placebo analgezijski odgovor. Placebo je postupak za kojeg pacijent vjeruje da e mu pomoi. Placebo analgezijski uinak je razlika u uinku lijeenja izmeu skupine ispitanika koja prima placebo i one koja ne prima nikakvu terapiju. Placebo analgezijski odgovor je ublaenje boli u osobe koje je posljedica oekivanja o uinkovitosti terapijske intervencije. Placebo odgovor je najzanimljiviji i objekt mnogih istraivanja. U klinikim istraivanjima placebo se esto koristi. Benedetti i suradnici dokazali su da se placebo uinak moe ponititi davanjem lijeka naloksona, opioidnog antagonista, to znai da je placebo uinak posredovan izluivanjem endogenih opioida. Endogeni opioidni peptidi stvaraju se u tijelu, (primjer su endorfini i enkefalini), a imaju analgetski uinak. Za razliku od endogenih, egzogeni opioidi koriste se u terapiji boli kao lijekovi.

4.12.Nocebo
Nocebo je suprotnost od placeba; to je oekivanje da e lijeenje biti neuinkovito ili ak uzrokovati pogoranje pacijentove boli. Nocebo efekt doprinosi smanjenju oekivanog terapijskog ublaenja boli nakon analgezijske terapije. Dworkin i suradnici su 1983. pokazali znaaj oekivanja pacijenata u vezi boli kroz pokus s duikovim oksidom u stomatolokoj ordinaciji u kojoj su pacijentima govorili informacije o duikovom oksidu. Samo koristei verbalne instrukcije o tome hoe li im duikov oksid uzrokovati analgeziju ili bol uspjeli su postii da pacijenti od analgezije ponu osjeati hiperalgeziju. To se dogodilo jer su temeljem lijenikove informacije stvorili oekivanje da e im odreena terapija izazvati bol.

Slika 4.3. Upute za VAS test

10

5.ZAKLJUAK

11

6.LITERATURA
1.http://hr.wikipedia.org/wiki/Bol_(osjeaj) 2. http://www.plivamed.net/?section=home&cat=t&show=1&id=24683

12