1

BILJNA SISTEMATIKA

Podcarstvo Thallophyta, steljnjae 3 Odjeljak Phycophyta, alge, resine 3 Odjeljak Lichenes, liajevi 3 Odjeljak Bryophyta, mahovine 4 Podcarstvo Cormophyta, stablaice 4 Odjeljak Pteridophyta, papratnjae 5 Odjeljak Spermatophyta, sjemenjae 6

Sistematika 2

SADRAJ:

Pododjeljak Coniferophytina, igliaste golosjemenjae 8 Pododjeljak Magnoliophytina, kritosjemenjae 9

Sistematika biljaka grana je botanike koja na temelju srodnosti razvrstava biljne organizme u odgovarajue skupine. Gotovo sve biljke pripadaju carstvu Eukariota podcarstvu Plantae, a klasificiraju se prema sljedeim taksonomskim kategorijama: Vrsta najnia taksonomska kategorija (iako u okviru mnogih vrsta postoje i nie kategorije npr. podvrste, varijeteti, kultivari ) Rod - obuhvaa srodne vrste. Porodica - obuhvaa srodne rodove, a ime dobiva prema jednom od rodova. Red - obuhvaa srodne porodice, dobiva ime prema jednoj od pripadajuih porodica. Razred - obuhvaa srodne redove. Odjeljak - obuhvaa srodne razrede. Klasina se biljna sistematika donekle razlikuje od suvremene te su prema njoj biljke svrstane u zasebno carstvo u koje pripadaju i jednostanine alge kao i gljive, a carstvo se dijeli u dva podcarstva: (i) Thallophyta, steljnjae, nie biljke tijelo, steljka nije ralanjeno na vegetativne organe korijen, stablo i listove, te u ovu skupinu pripadaju alge, gljive i liajevi, i (ii) Cormophyta, stablaice, vie biljke tijelo je ralanjeno na vegetativne organe korijen, stablo i listove - u ovu skupinu pripadaju mahovine, papratnjae i sjemenjae U veini se suvremenih botanikih udbenika jo uvijek primjenjuje klasina sistematska podjela te emo i u okviru naeg kolegija Osnove botanike zadrati tu klasifikaciju. Alge su velika i raznolika skupina autotrofnih organizama koji ive u vodenim ili vlanim stanitima. Obuhvaaju jednostanine organizme veliine 0,2 do 2 m i viestanine organizme od kojih neki mogu dosei divovske dimenzije (npr. Laminaria do 60 m). Alge dijelimo u 7 razreda, a jedan od kriterija klasifikacije viestaninih odvedenijih vrsta je sastav pigmenata u plastidima. Zelene alge imaju kloroplaste, smee alge imaju u stanicama feoplaste, plastide sa visokim sadrajem fukoksantina, smeeg pigmenta koji prekriva klorofil, a crvene alge imaju rodoplaste sa crvenim pigmentom fikoeritrinom. Razred: Phaeophyceae, smee alge Vrsta: Fucus virsoides, Fucaceae - jadranski brai Kao predstavnika smeih algi prouit emo Fucus virsoides , jadranski brai, Fucaceae , endeminu jadransku vrstu koja ivi privrena na kamenitu podlogu u zoni plime i oseke, a indikator je istog mora. Prema suvremenoj klasifikaciji ivog svijeta na Zemlji postoje 2 carstva: Prokariota i Eukariota. Carstvo Eukariota obuhvaa 4 podcarstva: Protista, Plantae, Fungi i Animalia.

SISTEMATIKA

Podcarstvo: Thallophyta, steljnjae Odjeljak: Phycophyta, alge

Steljka je braia djelomino diferencirana pa razlikujemo stopalo kojim je alga privrena za podlogu, kauloid koji nalikuje stabljici i dihotomski se grana u proirene i plosnate filoide koji nalikuju listovima. U filoidima su zrani mjehuri, a napovrini udubine konceptakuli u kojima su sterilnim nitima (parafizama) zatieni rasplodni organi: enski oogoniji i muki anteridiji. Oogoniji su veliki, kratkog drka i u njima se mejozom stvaraju haploidne jajne stanice. Anteridiji su manji, na dugim, tankim i razgranjenim drkama, a u njima se redukcijskom diobom stvaraju spermatoziodi s bievima. Ti rasplodni organi predstavljaju reducirani gametofit (spolnu fazu). Oplodnjom nastaje diploidna jedinka alge koja predstavlja nespolnu generaciju (sporofit). Predstavnici roda Fucus unutar smeih algi predstavljaju vrhunac redukcije gametofita jer je on sveden na same gamete (jajna stanica i spermatoziodi s bievima) i nalazi se na trajnom sporofitu. Liajevi su u morfolokom i fiziolokom smislu samostalna zajednica mikobionta ( = gljive) i fotobionta (= alge i/ili modrozelene alge). Kao mikobionti u liajevima su najee gljive mjeinarke, rjee staparke (mala skupina tropskih i suptropskih liajeva), ali ponekad i tkzv. Fungi imperfecti, nie gljive, dok su fotobionti alge i modrozelene alge zastupljene brojnim vrstama. Liajeva ima oko 13 000, a sistematika je analogna sistematici gljiva. U zajednici gljive i alge nastaju spojevi svojstveni samo liajevima, a neki od njih imaju primjenu u ljekarnitvu. Liajevi su gotovo jedini stanovnici ledenih pustinja (podnose temp i do -196C), rastu vrlo polagano, a neki su indikatori oneienja zraka. Prema obliku steljke razlikujemo koraste, zrnate, listaste i grmaste liajeve, a prema podlozi za koju su privreni terestrike (na tlu), epilitske (na stijenama) i epifitske (na drugim biljkama).

Fucus virsoides, Fucaceae - jadranski brai

Podcarstvo Thallophyta, steljnjae Odjeljak Lichenes, liajevi

U anatomskom smislu steljku liaja koja se sastoji se od hifa (stanica gljiva) i stanica algi moemo podijeliti na koru i sr. Hife su gusto isprepletene na povrini liaja tvorei koru ispod koje su smjetene fotosintetski aktivne stanice algi. U sreditu steljke je sr u kojoj se skladite voda i priuvne tvari, a graena od rijetko isprepletenih hifa.

Vrsta liaja obraena u skripti je islandski liaj Cetraria islandica, Parmeliaceae, grmasti terestriki liaj est u hladnim predjelima sjeverne Europe, ali i u planinskim podrujima cijele Europe ( u Hrvatskoj na Velebitu, Risnjaku). Na povrini steljke uoljivi su soraliji, jastuaste nakupine hife i algi bez posebnog ovoja, pomou kojih se liaj vegetativno (nespolno) razmnoava.

Razred: Ascolichenes Vrsta: Cetraria islandica, Parmeliaceae - islandski liaj

Cetraria islandica, Parmeliaceae - islandski liaj

Podcarstvo Cormophyta, stablaice

Odjeljak Bryophyta, mahovine

Mahovine su najprimitivnije vie biljke, s predstavnicima ije je tijelo jo uvijek u obliku steljke (talozne mahovine), ali i sa odvedenijim vrstama koje imaju izdanak ralanjen na stablo i listove (foliozne mahovine) poput pravih stablaica. Mahovine su kopnene biljke koje ive na vlanim mjestima (ume, tresetita). Vano je spomenuti da primitivnije mahovine jo nemaju razvijene ile, ve se provoene vode i tvari odvija kapilarno, dok su razvijenije (odvedenije) vrste razvile stanice za provoenje vode hidroide, te za provodnju asimilata leptoide. Za mahovine je karakteristina izmjena generacija koja je obrnuta u odnosu na sve druge biljke : gematofit je dominantna generacija na kojoj se kao reducirana generacija razvija sporofit. Razred Bryatae (=Musci), prave mahovine Vrsta Polytrichum sp. , Polytrichaceae vlasak,

Vlasak je vrlo esta mahovina koja raste na vlanom umskom tlu. Trajni, dominantni oblik vlaska je gametofit koji se sastoji od kaluoida, filoida i rizoida, a izrasta iz

proklinice (protoneme). Na vrhu gametofita (obino na zasebnim jedinkama), skriveni izmeu filoida, razvijaju se arhegoniji i anteridiji. Nakon oplodnje na enskom gametofitu izrasta sporofit koji se sastoji od sporangija na dugom drku (seta). Nedozreli sporangij prekriven je zatitnom kaliptrom, zreli sporangij gubi kaliptru, za suhog vremena otvaraju se poklopi i zubii peristoma pa se spore rasipaju. U vlanim uvjetima iz spore se razvija proklinica.

Polytrichum sp. , Polytrichaceae vlasak,

Papratnjae su razvijene i rasprostranjene kopnene biljke iako su, poput mahovina, najzastupljenije u vlanim i toplim predjelima. Tijelo papratnjaa sastoji se od organa tipinih za stablaice: korijena, stabla i listova, no cvijet ne razvijaju. Stablo je najee podzemno (podanak) i iz njega izbijaju nadzemni pojedinani listovi i podzemni adventivni korijenii. Imaju potpuno razvijeno pokrovno i provodno stanije.

Podcarstvo Cormophyta, stablaice Odjeljak Pteridophyta, papratnjae

I u papratnjaa se jasno uoava izmjena dviju generacija - sporofita, koji je razvijeniji, i reduciranog gametofita. Gametofit, spolna generacija (haploidna faza)je samostalna tvorevina - PROTALIJ na kojemu se razvijaju arhegoniji i anteridiji, tj. enski i muki spolni organi. Nakon oplodnje jajne stanice pokretnim spermatozoidom, razvija se sporofit (diploidna faza). To je zelena, nadzemna faza razvoja papratnjaa graena od korijena, stabla i listova. Na listovima se razvijaju sporangiji sa sporama. U razvijenijih papratnjaa sporangiji se nalaze u skupinama SORIMA (jed. SORUS), a smjeteni su na naliju trofosporofila (listovi koji asimiliraju i nose spore). Sori su esto zatieni prevlakom koja se naziva VEO ili INDUZIJ, a moe biti razliitog oblika, svojstvenog pojedinoj vrsti papratnjae. Iz spore se u dovoljno vlanim uvjetima razvija gametofit (protalij).

Razred Equisetatae - preslice Vrsta Equisetum arvense L, Equisetaceae - poljska preslica

Gametofit preslice sastoji se od dva protalija: enskog ili makroprotalija na kojem se razvijaju izboeni arhegoniji u obliku boce s jednom jajnom stanicom, i mukog ili mikroprotalija na kojemu se u udubljenjima razvijaju kuglasti anteridiji s policilijatnim (s vie bieva) zavojitim spermatozoidima. Makro- odnosno mikroprotaliji razvijaju se iz dvovrsnih spora - makro- odnosno mikrospora (heterospore). Nakon oplodnje razvija se sporofit. Sporofit se sastoji se od dviju vrsta izdanaka (sezonski dimorfizam) proljetnog fertilnog i ljetnog sterilnog. Oba izbijaju iz trajnog podanka. Proljetni je graen od smee lankovite, nerazgranjene stabljike koja u lancima nosi ljuskaste listie, a na vrhu STROBILUS - skupinu sporofila. Sporofili su titasti, a s njihove donje strane nalazi se 5 - 10 sporangija sa sporama. Stijenke spora tvore dvije niti HAPTERE koje su u vlanom stanju omotane oko spore, a u suhom ispruene i isprepletene sa hapterama drugih spora ime se doprinosi njihovu rasprostiranju na vee udaljenosti i u veim skupinama. Ljetni je izdanak sterilan, graen od zelene, lankovite i razgranjene stabljike koja u lancima nosi male ljuskaste listove. Uloga ljetnog izdanka je asimilacija i pohrana vikova u podanak.

Razred Filicatae - prave paprati Vrsta Polypodium vulgare L Polypodiaceae - oslad

Equisetum arvense L, Equisetaceae - poljska preslica

Protalij (gametofit) srcastog je oblika, veliine 1 do 2cm, a razvija se iz izospora. U gornjem dijelu protalija razvijaju se arhegoniji u obliku boce s jednom jajnom stanicom. U donjem dijelu, izmeu skupine korjenia (rizoida) razvijaju se kuglasti anteridiji, a u njima policilijatni ( s vie bieva) spermatozoidi. Nakon oplodnje razvija se sporofit graen od podanka iz kojeg izbijaju korjenii i pojedinani jednostruko perasti listovi. Na listovima se s nalija, du isperaka prvog reda, razvijaju nizovi okruglih sora bez zatitnog vela. Pojedini sporangij graen je od glavice i drka. Glavica je obavijena stijenkom od dviju vrsta stanica. Dio stanica, odebljalih donjih i postranih stijenki, tvore PRSTEN ili ANULUS koji je necjelovit te je na jednom dijelu prekinut stanicama tankih stijenki - USTIMA koja su mjesto otvaranja sporangija. Mehanizam otvaranja sporangija

je sljedei: sazrijevanjem spora stanice gube vodu pri emu se prsten stee, a zbog napetosti ovoj puca te se spore rasipaju.

Polypodium vulgare L Polypodiaceae - oslad

Podcarstvo Cormophyta, stablaice

Sjemenjae su biljke koje su razvojem cvijeta kao i tvorevine za rasprostiranje sjemenke osigurale dominaciju u biljnom svijetu. Danas postoji 250 - 300 000 vrsta sjemenjaa, koje mogu biti drvenaste ili zeljaste, jednogodinje ili trajnice, a njihova se sistematika u najveoj mjeri temelji na grai cvijeta. U sjemenjaa prisutna je izmjena generacija, dominantan oblik je sporofit dok je gametofit skriven u cvijetu, reduciran i potpuno ovisan o sporofitu. Odjeljak sjemenjaa dijeli se na 3 pododjeljka - Coniferophytina, Cycadophytina i Magnoliophytina.

Odjeljak Spermatophyta, sjemenjae

Pododjeljak Coniferophytina, igliaste golosjemenjae

Ovaj pododjeljak obuhvaa petstotinjak drvenastih biljaka (grmova ili drveta), igliastih ili ljuskastih listova koje su rasprostranjene uglavnom u umjerenoj i borealnoj regiji. Raspored listova primarno je spiralan, a u odvedenijih vrsta nasuprotan ili prljenast. U grai rasplodnog organa EERA uoava se predstadij razvitka cvijeta. Sjemeni zameci smjeteni su na otvorenim plodnikim listovima koji su srasli sa sterilnim pokrovnim listovima (za koje se smatra da su pretea listova ocvijea). U veine igliastih golosjemenjaa vie je parova pokrovnih i plodnikih listova, izmeu kojih se nalazi

sjemeni zametak, poredani su zavojito tvorei enski ili plodniki eer (cvijet). Muki ili praniki eer sastoji se od pranikih listova koji nose peludnice, poredani su oko cvjetne osi, a u donjem dijelu obavijeni sterilnim ljuskavim listovima. Nakon oplodnje iz sjemenog zametka se razvija sjemenka, a pokrovni i plodniki list odrvene u zreli drvenasti eer. Borovica je vazdazeleni grm igliastih listova koji su skupljeni po 3 u prljenu. Listovi s lica imaju bijelu prugu. Borovica je dvodomna biljka, enska jedinka nosi enske eere koji se sastoje od tri sjemena zametka smjetena na tri plodnika lista, a obavijena su velikim brojem sterilnih ovojnih listova. Na mukoj se jedinki razvijaju muki eeri koji su graeni od brojnih ljuskastih pranikih listova koji nose 3-4 peludnice. Na donjem dijelu osi mukog eera poredani su ljuskasti ovojni listovi. Borovica se oprauje vjetrom (anemogamija). Nakon oplodnje iz tri sjemena zametka razvijaju se tri sjemenke, a tri plodna lista srastu u mesnati ovoj pri emu nastaje bobiasti eer BOBULJA ILI GALBULUS. Zrela je bobulja modre boje i na gornjoj je strani uoljiv trokraki av sratavanja plodnikih listova. Razred Pinatae Podrazred Pinidae Vrsta Juniperus communis L. Cupressaceae - borovica

Juniperus communis L. Cupressaceae - borovica

Razred Pinatae Podrazred Taxidae Vrsta Taxus baccata L. Taxaceae - tisa Tisa je dvodomna biljka, stablo ili grm, igliastih listova kratko uiljena vrha koji su u spiralnom rasporedu. enski se eer sastoji od sjemenog zametka u obliku boce smjetenog na reduciranom plodnikom listu. Sjemeni je zametak graen od nucela makrosporangij sa embrionskom vreom (enski gametofit) i ovoja integumenata. Obavijen je brojnim ovojnim listovima tako da na vrhu eera viri samo njegov vrh mikropila - mjesto hvatanja peludnih zrna. Muki se eer sastoji od spiralno poredanih pranikih listova u gornjem i ovojnih listova u donjem dijelu. Praniki listovi imaju oblik tita s ije donje strane visi 5 - 8 peludnica (peltatni pranici). Opraivanje je anemogamno, nakon oplodnje iz sjemenog zametka nastaje

sjeme, a reducirani plodniki list razvija se u soni crveni ovoj - ARILUS, jedini jestivi dio biljke (ostali dijelovi sadre otrovne alkaliode).

Taxus baccata L. Taxaceae - tisa

Ovaj pododjeljak obuhvaa vrlo veliku i raznoliku skupinu biljaka s razvijenim cvijetom.

Pododjeljak Magnoliophytina, kritosjemenjae

Tuak se sastoji od plodnice, vrata i njuke. Plodnica je nastala sratavanjem jednog ili vie plodnikih listova. Svi plodniki listovi jednog cvijeta ine ginecej. APOKARPNA plodnica nastala je sratavanjem samo jednog plodnikog lista, a CENOKARPNA sratavanjem dva ili vie plodnikih listova, stvaranjem pregrada (SINKARPNA ) ili bez pregrada (PARAKARPNA). U odnosu na cvjetite, plodnica moe biti NADRASLA (simbol u cvijetnoj formuli G(n), n je broj plodnikih listova) - smjetena je na vrhu cvjetita, PODRASLA (G(n)) plodnica je smjetena u udubljenom cvjetitu i s njime je srasla, OBRASLA (G -(n)-) -

Cvijet Cvijet je generativni biljni organ koji se sastoji od cvjetne stapke, cvjetita, ocvijea, tuka i pranika. Ocvijee moe biti: 1 - jednostavno ocvijee, PERIGON, graeno od istovrsnih elemenata, listova ocvjea (TEPALA). Listovi ocvijea esto se oblikom i bojom razlikuju od pravih listova, mogu biti nalik laticama te se ocvijee naziva korolinino (corola - vjeni), ili lapovima te se naziva kalicinino (calyx - aka). 2 - dvostruko ocvijee, PERIANT, graeno od dvaju razliitih tipova listova, lapova koji tvore aku i latica koje tvore vjeni. Latice mogu stajati slobodno na cvjetitu - horipetalno ocvijee ili latice mogu meusobno srasti - simpetalno ocvijee. Srasti meusobno mogu i lapovi.

U cvijetu je skrivena reducirana spolna generacija, gametofit. U embrionskoj vrei (makrospori) 3 stanice jajnog aparata od kojih je jedna jajna stanica, 2 sinergide i 3 antipode predstavljaju enski gametofit, dok je muki gametofit skriven u peludnim zrncima (mikrosporama) a graen je od vegetativne i generativne stanice (generativna se stanica tijekom klijanja polenove mjeinice podijeli u 2 spermalne stanice).

plodnica je smjetena u udubljenom cvjetitu, no nije s njime srasla. U plodnici se nalazi jedan ili vie sjemenih zametaka, u svakom je embrionska vree sa 8 stanica. Pranici su konektivom. Svaka polupranica ima dvije polenovnice u kojima se stvara polen (sa 3 stanice polenove njeinice). U nekih vrsta pranici mogu meusobno srasti pranicama ili pranikim nitima, ili mogu srasti s ostalim dijelovima cvijeta, najee vjeniem.

10

Plod Plod je organ za raspostiranje koji se razvija nakon dvostruke oplodnje, a sastoji se od USPLOA i SJEMENKE. Sjemenka se sastoji od klice, endosperma i sjemene lupine. Klica nastaje oplodnjom jajne stanice, a hranjivo stanije, endosperm oplodnjom sekundarnih jezgara. Klica i endosperm obavijeni su zatitnom sjemenom lupinom koja nastaje od integumenata. Usploe se sastoji od eksokarpa, mezokarpa i endokarpa. Ako se usploe razvija iz plodnice - plod je PRAVI. U NEPRAVOG se ploda usploe razvija i od drugih dijelova cvijeta (npr cvjetita). Plodove dijelimo na osnovi nekoliko kriterija. Pododjeljak Magnoliophytina, kritosjemenjae, dijelimo u 2 razreda 1-Magnoliatae - dvosupnice 2-Liliatae -jednosupnice 1. razred Magnoliatae, dvosupnice Svaki se razred dijeli u podrazrede, ovi u nadredove, nadredovi u redove, a ovi u porodice.

U biljaka ovog razreda postoji jedna supka. Glavni korijen vrlo brzo prestaje s rastom, a iz njega izbija adventivno korijenje. Provodne ile stabljike su zatvorenog tipa, a na presjeku nisu poredane u krug. Listovi su najee sjedei, paralelne nervature. Ocvijee je perigon, a cvjetovi su graeni na osnovi broja 3 (trimeran cvijet).

Biljke ovog razreda imaju najee 2 supke, razvijen dugovjeni glavni korijen iz kojeg izbija slabije razvijeno bono korijenje. Provodne ile su na presjeku stabljike poredane u krug i one su, osim u jednogodinjica, otvorenog tipa to omoguuje sekundarni rast u debljinu. Listovi su razliitog oblika, esto razdijeljeni, peraste ili mreaste nervature. Ocvijee je dvostruko, a cvjetovi su graeni na osnovi broja 5 ili 4 (pentamerni ili tetramerni), no broj plodnikih listova je esto manji (1 ili 2), a esto odstupa i broj pranika (redukcija ili sekundarna poliandrija). 2. razred Liliatae, jednosupnice

11

Carstvo: Plantae
Podcarstvo: Klasifikacija Cormobionta (Cormophyta)
1. Odjeljak: Bryophyta (mahovine) 2. Odjeljak: Pteridophyta (papratnjae) 3. Odjeljak: Magnoliophyta (Spermatophyta) sjemenjae 1. Pododjeljak: Coniferophytina (Gymnospermae) golosjemenjae 2. Pododjeljak: Cycadophytina 2. Pododjeljak: Magnoliophytina (Angiospermae) kritosjemenjae
1. razred: Magnoliopsida (Magnoliatae, Dicotyledonae) dvosupnice 2. razred: Liliopsida (Liliatae, Monocotyledonae) jednosupnice

1. razred: Magnoliopsida (Magnoliatae, Dicotyledonae) dvosupnice

2. razred: Liliopsida (Liliatae, Monocotyledonae) jednosupnice

1. podrazred Magnoliidae 2. podrazred Hamamelididae 3. podrazred Caryophyllidae 4. podrazred Dilleniidae 5. podrazred Rosidae 6. podrazred Asteridae

7. podrazred Alismatidae 8. podrazred Arecidae 9. podrazred Commelinidae 10. podrazred Zingiberidae 11. podrazred Liliidae

OPASKA / NOTICE: Dio ilustracija vezanih uz ove stranice, koriten je uz odobrenje autora i potjee iz: The part of illustrations connected with this pages was used with authors permission:

Watson, L. & Dallwitz, M. J. (1992 onwards): The Families of Flowering Plants: Descriptions, Illustrations, Identification, and Information Retrieval.' Version: 16th March 1997. URL: http://www.keil.ukans.edu/delta/.

12

Dallwitz (1980), Dallwitz, Paine and Zurcher (1993), and Watson and Dallwitz (1991) should also be cited.

Pododjeljak:Magnoliophytina, (Angiospermae) kritosjemenjae 1. r. Magnoliopsida (Magnoliatae, Dicotyledonae), dvosupnice

1. podrazred Magnoliidae
OSOBINE Veliina: 8 redova, 39 porodica, oko 12.000 vrsta. Redovi Magnoliales, Laurales i Ranunculales sadre, gotovo, 2/3 ukupnog broja vrsta. Habitus: uz drvenaste (pojedine jo bez traheja), prisutni su i razni zeljasti oblici. Cvijet: cvjetovi su preteito dvospolni. Cvjetna os uglavnom unjasto produena. Elementi cvijeta su brojni (polimerija) i imaju esto zavojit (aciklini) raspored. Ocvjee je, uglavnom, dobro razvijeno i esto nije razlueno na aku i vjeni (homohlamidejsko, perigon). Andrecej: pranici su brojni, a razvijaju se centripetalnim redoslijedom. Ponekada su laminarni, bez jasno razluene antere i filamenta. esta je primarna poliandrija. Polen esto anatreman (monolsulkatan) ili drugih, iz njega izvedenih, tipova. Tek po otvaranju antera polen postaje dvojezgreni (binukleatni). Ginecej: cvjetovi s tipino apokarpanim ginecejom i veim brojem plodnih listova (otuda stari naziv skupine Polycarpicae). Opraivanje: prevladavaju entomogamni oblici, iji cvjetovi stvaraju mnogo peluda, ali nalazimo i cvjetove s nektarom i razliitim oblicima opraivanja, a pojedinano, ak i anemogamne svojte. Plod: prevladavaju plodovi graeni od jednog plodog lista (npr. mjehur, orai). Sjemenke esto imaju sarkotestu i sklerotestu. Sjemeni zametci su bitegmiki i krasinucelatni, a sjemenke obino s malenim embrijem i obilnim endospermom (ponekada obrnuto). Supki ponekada i vie od dvije. KLASIFIKACIJA 1. red Magnoliales 1.1. Winteraceae 1.2. Degeneriaceae 1.3. Himantandraceae 1.4. Eupomatiaceae 1.5. Austrobaileyaceae 1.6. Magnoliaceae (Tab. 1) 1.7. Lactoridaceae 1.8. Annonaceae 1.9. Myristacaceae 1.10. Cannellaceae 2. red Laurales 2.1. Amborellaceae 2.2. Trimeniaceae 2.3. Monimiaceae 2.4. Gomortegaceae 2.5. Idiospermaceae 2.6. Lauraceae (Tab. 1, Tab.2) 2.7. Hernandiaceae 3. red Piperales 3.1. Chlorantaceae 3.2. Saururaceae 3.3. Piperaceae (Tab. 1, Tab.2) 4. red Aristolochiales 4.1. Aristolochiaceae (Tab. 1) 5. red Illiciales 5.1. Illiciaceae 5.2. Schisandraceae

13 Fitokemija: biljke vrlo esto akumuliraju alkaloide fenilalaninske skupine (benzilisokinolinske baze, npr. aporfirinske alkaloide), ali nemaju betalaine, iridoidne spojeve i ulja, samo rijetko sadre jake tanine. Srodstveni odnosi: podrazred sadri relativno primitivne biljke, te veliko sistematsko znaenje ove skupine poiva na mnogim primitivnim osobinama. Velika raznolikost, koja ide od jednostavnih do odvedenih oblika, omoguuje filogenetsko izvoenje ostalih skupina, dvosupnica i jednosupnica. U odvedenijih oblika pojavila se oligomerizacija u pogledu perigona, plodnih, pa i pranikih listova. Najprimitivniji red je svakako Magnoliales. Najodvedeniji su redovi Ranunculales i Papaverales, esto ujedinjeni u nadred Ranunculanae. Red Nymphaeales se, adaptivnim radijacijama, donekle izdvojio od glavnog dijela podrazreda, te se ponekada smatra i zasebnim nadredom. Sistematika: podrazred se esto dijeli na dva nadreda: Magnolianae (nie magnolide, preteito drvenaste svojte) i Ranunculanae (vie magnolide, Ranunculales, Papaverales) Starost: oko 122 milijuna godina, donja kreda 6. red Nymphaeales 6.1. Nelumbonaceae 6.2. Nymphaeaceae 6.3. Barclayaceae 6.4. Cabombaceae 6.5. Ceratophyllaceae 7. red Ranunculales 7.1. Ranunculaceae 7.2. Circaesteraceae 7.3. Berberidaceae 7.4. Sargentodoxaceae 7.5. Lardizabalaceae 7.6. Menispermaceae 7.7. Coriariaceae 7.8. Sabiaceae 8. red Papaverales 8.1. Papaveraceae 8.2. Fumariaceae

2. podrazred Hamamelididae
OSOBINE Veliina: 11 redova, 24 porodice, oko 3.400 vrsta. Najmanji podrazred dvosupnica, gotovo 2/3 vrsta dolazi unutar reda Urticales, a veina ostalih unutar reda Fagales. Svi ostali redovi sadre manje od 300 vrsta. Habitus: drvenaste biljke s rijetkim izuzetcima (Urticales). Graa drva u pojedinih predstavnika jo je primitivana (bez traheja). Listovi su jednostavni, ponekada perasto ili dlanasto sastavljeni. Cvijet: najee su cvjetovi vrlo reducirani, esto jednospolni, s malim brojem prljenasto (ciklino) rasporeenih lanova. Veinom je razvijen jednostavan perigon (homologan aki) ili su cvijetovi potpuno apetalni. Zbog ovih osobina skupina se naziva bezlatinice (Amentiferae). Cvjetovi s KLASIFIKACIJA 1. red Trochodendrales 1.1. Tetracentraceae 1.2. Trochodendraceae 2. red Hamamelidales 2.1. Cercidiphyllaceae 2.2. Eupteliaceae 2.3. Platanaceae 2.4. Hamamelidaceae 2.5. Myrothamnaceae 3. red Daphniphyllales 3.1. Daphniphyllaceae

14 dvostrukim ocvjeem pojavljuju se samo ponekada (Hamamelidaceae). esti su resasti cvatovi. Andrecej: sastoji se od (1) 2 do nekoliko pranika (ponekada brojni), esto s produljenim konektivom ali pranici nikada nisu laminarni. Pelud je aperturatni, trikolpatni ili triporatni (samo ponekada s mnogo otvora), sadri dvije ili tri stanice (binukleatni, trinukleatni). Gotovo da vie i nema peludnog ljepila. Ginecej: uglavnom cenokarpni (rijetko apokarpni) graeni od nekoliko plodnih listova s nekoliko ili samo jednim sjemenim zametkom. Sjemeni zametci su krasinucelatni, s 2 ili 1 integumentom, a po orjentaciji anatropni ili ortotropni. U plodnici su smjeteni centralno-marginalna ili parijetalno-marginalno. Opraivanje: anemogamija Plod: prevladavaju orasi, prvotno se pojavljuju pucavci. Fitokemija: spojevi fenilalaninske supine kao u podrazreda Magnoliidae vie se ne pojavljuju. Prisutni su tanini, proantocijani i dr. spojevi. Postoji fitokemijska slinosti s podrazredom Rosidae. Srodstveni odnosi: skupina se moe smatrati ranim ogrankom drvenastih predstavnika podrazreda Magnoliidae. Razvila je sekundarne prilagodbe na opraivanje vjetrom, naroito u umjerenim klimatskim uvijetima, u prostorima s malo kukaca. Tijekom gornje krede bezlatinice opadaju u razvoju, vjerojatno potisnute rastuim entomofilnim adaptacijama skupine Rosidae na ista stanita. Danas je to mala skupina starih, oblicima siromanih, slabo srodnih svojti s dugim paralelnim razvojnim pravcima. Red Trochodendrales izrazito je primitivan i izoliran, jedini je red koji jo nema traheja, a oito je povezan s podrazredom Magnoliidae. Primitivni red je takoer i Hamamelidales, a neto su odvedeniji redovi Fagales i Urticales. Sistematika: podjela podrazreda na redove razlikuje se u pojedinih autora. Starost: oko 100 milijuna godina, donja kreda. Dobro uspostavljena prije 80 milijuna godina 4. red Didymelales 4.1. Didymelaceae 5. red Eucommiales 5.1. Eucommiaceae 6. red Urticales 6.1. Barbeyaceae 6.2. Ulmaceae 6.3. Cannabaceae 6.4. Moraceae 6.5. Cecropiaceae 6.6. Urticaceae 7. red Leitneriales 7.1. Leitneraceae 8. red Juglandales 8.1. Rhoipteleaceae 8.2. Juglandaceae 9. red Myricales 9.1. Myricaceae 10. red Fagales 10.1. Balanopaceae 10.2. Fagaceae 10.3. Betulaceae 11. red Casuarinales 11.1. Casuarinaceae

15

3. podrazred Caryophyllidae
OSOBINE Veliina: 3 reda, 14 porodica, oko 11.000 vrsta, oko 9/10 vrsta nalazi se nutar reda Caryophyllales (Centrospermae) Habitus: uglavnom zeljaste biljke, skupina sadri, i sukulente, te halofite. Listovi su jednostavni i nerazdijeljeni. Cvijet: preteito dvospolni cvjetovi, radijalno simetrini, uvijek cikliki s 3 ili 5 elemenata ocvjea. Razvija se jedostavno ili dvostruko ocvjee. Andrecej: pranici grade diplostemon, a pojavljuje se i sekundarna poliandrija (centrifugalni dedubleman), ali je i pojaana tendencija ka redukciji pranika na samo jedan krug. Pelud je trikolpatan, a u odvedenih skupina pantoporatan, gotovo je uvijek trostanian. Ginecej: karakteristina je preobrazba od horikarpnih i sinkarpnih gineceja, od vie plodnih listova, prema parakarpnim ginecejima s centralnom placentacijom, koji su osobito znaajni za skupinu. Prvotno brojni sjemeni zametci, u odvedenih predstavnika, reducirani su na jedan, bazalni, u odvedenijih. Sjemeni zametci su bitegmiki, krasinucelatni i kampilotropne i amfitropne orjentacije. Opraivanje: entomofilija Plod: tobolci, oraii. Sjemenke imaju reducirani endosperm, a perisperm je redovit. Fitokemija: umjesto uobiajenih antocijana, kao pigment se, uglavnom, pojavljuju betacijani i betaksantini (=betalaini) jedinstveni za ovu skupinu. Srodstveni odnosi: pretci podrazreda su vjerojatno bliski porodici Ranunculaceae, te je, nezavisno od drugih podrazreda, poveziv s podrazredom Magnoliidae. Redovi Polygonales i Plumbaginales jo uvijek sadre antocijane i povezivi su s primitivnijim predstavnicima reda Caryophyllales Sistematika: podrazred se sastoji od golemog reda Caryophyllales i dva manja, izolirana, reda, Polygonales i Plumbaginales koji u pojedinih autora imaju poseban status (nadredovi). Starost: KLASIFIKACIJA 1. red Caryophyllales 1.1. Phytolaccaceae 1.2. Achatocarpaceae 1.3. Nyctaginaceae 1.4. Aizoaceae 1.5. Didiereaceae 1.6. Cactaceae 1.7. Chenopodiaceae 1.8. Amaranthaceae 1.9. Portulacaceae 1.10. Basellaceae 1.11. Molluginaceae 1.12. Caryophyllaceae 2. red Polygonales 2.1. Polygonaceae 3. red Plumbaginales 3.1. Plumbaginaceae

16 70 milijuna godina (mesentrihian)

4. podrazred Dilleniidae
OSOBINE Veliina: 13 redova, 78 porodica, 25.000 vrsta. Vie od vrsta dolazi unutar 5 redova: Violales (5000), Capparales (4000), Ericales (4000), Theales (3500) i Malvales (30003500). Habitus: drvenaste i zeljaste biljke, preteito cjelovitih listova. Cvijet: preteito dvospolni, uz horipetalne cvjetove, razvili su se i sinpetalni. Prevladava radijalna simetrija. Andrecej: pranici sekundarno poliandrini, s centrifugalnim smjerom razvoja. Javljaju se, meutim, i u obliku diplostemona i rijetko, haplostemona. Polen je binukletana (rijee trinukleatan - Brassicaceae), tipino triaperturan (rijetko mono ili poliaperturan). Ginecej: apokarpan u primitivnijih predstavnika (Dilleniales), sinkarpan i parakarpan u odvedenijih. Plodnica je, uglavnom, nadrasla, a placentacija je sjemenih zametaka raznolika. Sjemeni zametci su unitegmiki ili bitegmiki, krasinucelatni ili tenuicelatni. Opraivanje: entomofilija Plod: tobolac, komuka, komuica Fitokemija: tanini, trihidroksifenolni spojevi Srodstveni odnosi: skupinu je teko morfoloki okarakterizirati. Kao i podrazred Rosidae, odvedenija je od podrazreda Magnoliidae, a primitivnija od podrazreda Asteridae. Izuzev malog reda Dilleniales cijeli podrazred ima cenokarpne plodnice, a po svom centrifugalnom razvoju pranika odvaja se od Rosidae. Preko primitivnog reda Dilleniales podrazred je jasno povezan s podrazredom Magnoliidae, a s druge strane, svojim simpetalnim KLASIFIKACIJA 1. red Dilleniales 1.1. Dilleniaceae 1.2. Paeoniaceae 2. red Theales 2.1. Ochnaceae 2.2. Sphaerosepalaceae 2.3. Sarcolaenaceae 2.4. Dipterocarpaceae 2.5. Caryocaraceae 2.6. Theaceae 2.7. Actinidiaceae 2.8. Scytopetalaceae 2.9. Penthaphylacaceae 2.10. Tetrameristaceae 2.11. Pellicieraceae 2.12. Oncothecaceae 2.13. Marcgraviaceae 2.14. Quiinaceae 2.15. Elatinaceae 2.16. Paracryphiaceae 2.17. Medusagynaceae 2.18. Clusiaceae 3. red Malvales 3.1. Elaeocarpaceae 3.2. Tiliaceae 3.3. Sterculiaceae 3.4. Bombaceae 3.5. Malvaceae 4. red Lecythidales 4.1. Lecythidaceae 5. red Nepenthales

17 skupinama gradi jednu od najodvedenijih dvospunica. Sistematika: redovi se esto grupiraju u tri nadreda: Dilleniane, Malvanae i Ericanae (=Symepetalae pentacyclicae) Starost: 100 milijuna godina, gornja kreda 5.1. Sarraceniaceae 5.2. Nepenthaceae 5.3. Droseraceae 6. red Violales 6.1. Flacourtiaceae 6.2. Peridiscaceae 6.3. Bixaceae 6.4. Cistaceae 6.5. Huaceae 6.6. Lacistemacaceae 6.7. Scyphostegiaceae 6.8. Stachyuraceae 6.9. Violaceae 6.10. Tamaricaceae 6.11. Frankeniaceae 6.12. Dioncophyllaceae 6.13. Ancistrocladaceae 6.14. Turneraceae 6.15. Malesheribiaceae 6.16. Passifloraceae 6.17. Achariaceae 6.18. Caricaceae 6.19. Fouquieriaceae 6.20. Hoplestigmataceae 6.21. Cucurbitaceae 6.22. Datiscaceae 6.23. Begoniaceae 6.24. Loasaceae 7. red Salicales 7.1. Salicaceae 8. red Capparales 8.1. Tovariaceae 8.2. Capparaceae 8.3. Brassicaceae 8.4. Moringaceae 8.5. Resedaceae 9. red Batales 9.1. Gyrostemonaceae 9.2. Bataceae 10. red Ericales 10.1. Cyrillaceae 10.2. Clethraceae 10.3. Grubbiaceae

18 10.4. Empetraceae 10.5. Epacridaceae 10.6. Ericaceae 10.7. Pyrolaceae 10.8. Monotropaceae 11. red Diapensiales 11.1. Diapensiaceae 12. red Ebenales 12.1. Ebeneceae 12.2. Styracaceae 12.3. Lissocarpaceae 12.4. Symplocaceae 13. red Primulales 13.1. Theophrastaceae 13.2. Myrsinaceae 13.3. Primulaceae

5. podrazred Rosidae
OSOBINE Veliina: 18 redova, 114 porodica, oko 58.000 vrsta. Prema broju porodica najvei podrazred, a prema broju vrsta priblino velik kao i podrazred Asteridae. Gotovo vrsta dolazi unutar 5 velikih redova: Fabales (14.000), Myrtales (9.000), Euphorbiales (7.600), Rosales (6.600) i Sapindales (5.400). Habitus: drvenaste i zeljaste biljke, pored jednostavnih listova pojavljuje se mnotvo drugih oblika, kao to su viestruko perasto sastavljeni Cvijet: preteito dvospolni, cikliki i horipetalni cvjetovi s razliito graenim cvjetitem (udubljeno, ploasto, izboeno) i shodno tome varijabilnim plodovima. Cvjetovi hipogini do epigini. Nektariji esto staminodalnog porijekla ili u obliku diskusa. Andrecej: pranici sekundarno poliandrini s centripetalnim smjerom razvoja. Polen binukleatni (rjee trinukleatni), KLASIFIKACIJA 1. red Rosales 1.1. Brunelliaceae 1.2. Connaraceae 1.3. Eucryphiaceae 1.4. Cunoniaceae 1.5. Davidsoniaceae 1.6. Dialypetalanthaceae 1.7. Pittosporaceae 1.8. Byblidaceae 1.9. Hydrangeaceae 1.10. Columelliaceae 1.11. Grossulariaceae 1.12. Greyiaceae 1.13. Bruniaceae 1.14. Anisophylleaceae 1.15. Alseuosmiaceae 1.16. Crassulaceae 1.17. Cephalotaceae 1.18. Saxifragaceae 1.19. Rosaceae 1.20. Neurodaceae

19 tipino trikolporatni. Ginecej: apokarpan s veim brojem plodnih listova s redukcijom ka jednom plodnom listu (npr. Fabaceae) ili sinkarpan. Placentacija je varijabilna. Sjemeni zametci su tipino bitegmiki i krasinucelatni, rjee su drugaiji. Opraivanje: entomofilija Plod: vrlo raznoliki oblici plodova, kotunica, mahuna, boba, oraii, zbirni plodovi Fitokemija: tanini, trihidroksifenolni spojevi Srodstveni odnosi: Rosidae se izvode iz podrazreda Magnolidae, te s podrazredom Dillenidae ine centralni dio dvosupnica. Red Rosales je, ini se, najprimitivniji u skupini, te se svi ostali redovi podrazreda izvode iz njega. Sistematika: Klasifikacija esto ukljuuje uporabu nadredova: Rosanae, Myrtanae, Rutanae, Celastranae, Proteanae i Aralianae. Starost: 110 milijuna godina, donja kreda 1.21. Crossosomataceae 1.22. Chrysobalanaceae 1.23. Surianaceae 1.24. Rhabdodendraceae 2. red Fabales 2.1. Mimosaceae 2.2. Caesalpinaceae 2.3. Fabaceae 3. red Proteales 3.1. Eleagnaceae 3.2. Proteaceae 4. red Podostemales 4.1. Podostemaceae 5. red Haloragales 5.1. Haloragaceae 5.2. Gunneraceae 6. red Myrtales 6.1. Sonneratiaceae 6.2. Lythraceae 6.3. Penaeaceae 6.4. Crypteroniaceae 6.5. Thymelaeaceae 6.6. Trapaceae 6.7. Myrtaceae 6.8. Punicaceae 6.9. Onagraceae 6.10. Oliniaceae 6.11. Melastomataceae 6.12. Combretaceae 7. red Rhizophorales 7.1. Rhizophoraceae 8. red Cornales 8.1. Alangiaceae 8.2. Nyssaceae 8.3. Cornaceae 8.4. Garryaceae 9. red Santalales 9.1. Medusandraceae 9.2. Dipentodontaceae 9.3. Olacaceae 9.4. Opiliaceae 9.5. Santalaceae 9.6. Misodendraceae 9.7. Loranthaceae 9.8. Viscaceae 9.9. Eremolepidaceae 9.10. Balanophoraceae 10. red Rafflesiales 10.1. Hydnoraceae 10.2. Mitrastemonaceae

20 10.3. Rafflesiaceae 11. red Celastrales 11.1. Geissolomataceae 11.2. Celastraceae 11.3. Hippocrateaceae 11.4. Stackhousiaceae 11.5. Salvadoraceae 11.6. Aquifoliaceae 11.7. Icacinaceae 11.8. Aextoxiaceae 11.9. Cardiopteridaceae 11.10. Corynocarpaceae 11.11. Dichapetalaceae 12. red Euphorbiales 12.1. Buxaceae 12.2. Simmondsiaceae 12.3. Pandaceae 12.4. Euphorbiaceae 13. red Rhamnales 13.1. Rhamnaceae 13.2. Leeaceae 13.3. Vitaceae 14. red Linales 14.1. Erythroxylaceae 14.2. Humiriaceae 14.3. Ixonanthaceae 14.4. Hugoniaceae 14.5. Linaceae 15. red Polygalales 15.1. Malpighiaceae 15.2. Vochysiaceae 15.3. Trigoniaceae 15.4. Tremandraceae 15.5. Polygalaceae 15.6. Xanthophyllaceae 15.7. Krameriaceae 16. red Sapindales 16.1. Staphyleaceae 16.2. Melianthaceae 16.3. Bretschneidereaceae 16.4. Akaniaceae 16.5. Sapindaceae 16.6. Hippocastanaceae 16.7. Aceraceae 16.8. Burseraceae 16.9. Anacardiaceae 16.10. Julianiaceae 16.11. Simaroubaceae 16.12. Cneoraceae 16.13. Meliaceae

21 16.14. Rutaceae 16.15. Zygophyllaceae 17. red Geraniales 17.1. Oxalidaceae 17.2. Geraniaceae 17.3. Limnanthaceae 17.4. Tropaeolaceae 17.5. Balsaminaceae 18. red Apiales 18.1. Araliaceae 18.2. Apiaceae

6. podrazred Asteridae
OSOBINE Veliina: 11 redova, 49 porodica, oko 60.000 vrsta. Oko 1/3 vrsta dolazi unutar porodica Asteraceae i Cichoriaceae koje su najvee porodice dvosupnica, a meu najveim u cjelini. Habitus: zeljaste ili drvenaste biljke. Listovi jednostavni, rijetko sastavljeni, sporadino jako reducirani ili modificirani Cvijet: najodvedeniji cvijetovi u dvosupnica, u svih su predstavnika simpetalni, a elementi cvijeta su rasporeeni u 4 ciklusa (Sympetalae tetracyclicae). Uz uobiajene radijalne cvjetove razvili su se i izrazito zigomorfni, vrlo specijalizirani cvjetovi. U veeg broja redova pojavljuju se i pseudantiji. Andrecej: jedan krug od, najee 5 pranika, sekundarne poliandrije nikada nema. este su redukcije na 4 ili samo 2 pranika. Uobiajeno alterniraju s elementima ocvjea i gotovo uvijek srastu s vjeniem. Ginecej: broj plodnih listova uglavnom manji od 5, a esto ih ima samo 2. Plodnice su sinkarpne do parakarpne, nadrasle do podrasle. Placentacija je centralno marginalna do parijetalna (ili bazalna). Broj sjemenih zametaka kree se od mnogo do samo jednog. Sjemeni zametci imaju 1 integument i tenuicelatnoga su tipa. Opraivanje: entomofilija KLASIFIKACIJA 1. red Gentianales 1.1. Loganiaceae 1.2. Retziaceae 1.3. Gentianaceae 1.4. Saccifoliaceae 1.5. Apocynaceae 1.6. Asclepiadaceae 2. red Solanales 2.1. Duckeodendraceae 2.2. Nolanaceae 2.3. Solanaceae 2.4. Convolvulaceae 2.5. Cuscutaceae 2.6. Menyanthaceae 2.7. Polemoniaceae 2.8. Hydrophyllaceae 3. red Lamiales 3.1. Lennoaceae 3.2. Boraginaceae 3.3. Verbenaceae 3.4. Lamiaceae 4. red Callitrichales 4.1. Hippuridaceae 4.2. Callitrichaceae 4.3. Hydrostachyaceae 5. red Plantaginales 5.1. Plantaginaceae 6. red Scrophulariales

22 Plod: raznoliki tipovi plodova, tobolci, kotunice, oraii i dr. Fitokemija: iridoidni spojevi esti, ali i razni drugi alkaloidi Srodstveni odnosi: najodvedeniji podrazred dvosupnica, filogenetski se nadovezuje na podrazred Rosidae, i to na red Rosales. Sistematika: uobiajena je podjela podrazreda na 2 nadreda: Lamianae i Asteranae, prvi, sa slobodnim anterama, i drugi s uglavnom postgenitalno sraslim anterama. Starost: 30 milijuna godina, pojava skupine poetkom tercijara 6.1. Buddlejaceae 6.2. Oleaceae 6.3. Scrophulariaceae 6.4. Globulariaceae 6.5. Myoporaceae 6.6. Orobanchaceae 6.7. Gesneriaceae 6.8. Acanthaceae 6.9. Pedaliaceae 6.10. Bignoniaceae 6.11. Mendonciaceae 6.12. Lentibulariaceae 7. red Campanulales 7.1. Pentaphragmataceae 7.2. Sphenocleaceae 7.3. Campanulaceae 7.4. Stylidiaceae 7.5. Donatiaceae 7.6. Brunoniaceae 7.7. Goodeniaceae 8. red Rubiales 8.1. Rubiaceae 8.2. Theligonaceae 9. red Dipsacales 9.1. Caprifoliaceae 9.2. Adoxaceae 9.3. Valerianaceae 9.4. Dipsacaceae 10. red Calycerales 10.1. Calyceraceae 11. red Asterales 11.1. Asteraceae 11.2. Cichoriaceae

Pd. Magnoliophytina, (Angiospermae) kritosjemenjae 2. razred: Liliopsida (Liliatae, Monocotyledonae), jednosupnice 7. podrazred Alismatidae
OSOBINE Veliina: 4 reda, 16 porodica, s oko 500 vrsta Habitus: zeljaste biljke movarnih i vodenih stanita KLASIFIKACIJA 1. red Alismatales 1.1. Butomaceae 1.2. Limnocharitaceae 1.3. Alismataceae

23 Cvijet: cvjetovi su dvospolni i jednospolni i tada esto dvodomni. Radijalno su simetrini. Ocvjee od dva osnovna trolana ciklusa moe biti graeno i od vie ciklusa ili reducirano na samo 1 ciklus (ak i potpuno). U nekim sluajevima ciklusi perigona pokazuju slinost s lapovima, tj. laticama. Andrecej: osnovni tip sadri dva ciklusa s po tri pranika. Modifikacijama mogu biti sekundarno umnoeni (centrifugalni dedubleman) ili reducirani na jedan ciklus ili samo jedan pranik. Pelud je veinom trostanian, monosulkatni ili inaperturatni. Ginecej: apokarpan (uz sudjelovanje cvjetita i lano cenokarpan), veliki broj plodnih listova jo je djelomino zavojito rasporeen. Slobodni plodni listovi su nadrasli ili su u udubljenom cvjetitu, a mogu biti reducirani na samo jedan, uz poveanu diferencijaciju stigme. Sjemeni zametci, prvotno velikog broja, mogu biti reducirani na samo jednan, bitegmiki su, krasinucelatni ili tenuicelatni. U plodnici su smjeteni laminalno do submarginalno. Opraivanje: prijelazi od entomofilije na anomofiliju i konano na hidrofiliju Plod: tobolac ili monokarpni orah. Zrele sjemenke uglavnom nemaju endosperm Fitokemija: podaci fragmentarni, cijanogeni spojevi u nekih rodova, tanini, antocijani Srodstveni odnosi: prema nekim autorima, podrazred ima unutar jednosupnica kljuni poloaj (slino kao i podrazred Magniliidae unutar dvosupnica), te se iz njega izvode sve ostale jednosupnice. Alismatidae i Magnoliidae povezane su redom Nymphaeales. Shodno tome unutar podrazreda nalazimo dosta primitivnih oznaka. Redovi Alismatales, Hydrocharitales i Najadales su bliski srodnici, dok red Triuridales ima izolirani poloaj. Sistematika: klasifikacija podrazreda je vrlo varijabilna. Ukljuuje podjele na 2, 3, 4 reda ili drugaije Starost: 60 milijuna godina, paleocen 2. red Hydrocharitales 2.1. Hydrocharitaceae 3. red Najadales 3.1. Aponogetonaceae 3.2. Scheuchzeriaceae 3.3. Juncaginaceae 3.4. Potamogetonaceae 3.5. Ruppiaceae 3.6. Najadaceae 3.7. Zannichelliaceae 3.8. Posidoniaceae 3.9. Cymodoceaceae 3.10. Zosteraceae 4. red Triuridales 4.1. Petrosaviaceae 4.2. Triuridaceae

24

Pd. Magnoliophytina, (Angiospermae) kritosjemenjae r. Liliopsida (Liliatae, Monocotyledonae), jednosupnice 8. podrazred Arecidae
OSOBINE Veliina: 4 reda, 5 porodica, oko 5.600 vrsta. Vie od vrsta dolazi unutar reda Arecales. Habitus: drvenaste i zeljaste biljke, listovi cjelovite ili naknadno razdijeljene plojke Cvijet: cvjetovi neugledni, veinom skupljeni u klip (spadix otuda staro ime skupine Spadiciflorae) obavijen pricvjetnim listom (spatha). Tipino su cikliki (u palmi jo zavojiti) i trimerni. Perijant je slabo diferenciran s 2 kruga ili reduciran, a u vezi s razvojem anemofilije, pojavljuju se i jednospolni, vrlo pojednostavljeni cvjetovi. Andrecej: najee u dva ciklusa s po tri pranika, a ponegdje je ovaj broj uvean ili smanjen. Polen je binukleatan (ponekada trinukleatan), monoaperturni ili s vie apertura. Ginecej: veinom cenokarpni, samo ponegdje jo apokarpan. Plodnica je nadrasla, a sadri jedan do nekoliko sjemenih zametaka. Sjemeni zametci su bitegmiki, krasinucelatni, a razvoj endosperma helobijalan, nuklearan ili celularan. Opraivanje: entomofilija, anemofilija Plod: nepucavci (bobe, kotunice, orasi) Fitokemija: cijanogeni spojevi, flavonoli, flavonoidu, tanini Srodstveni odnosi: rana pojava skupine i primitivne osobine u neki skupina ukuazuju na paralelni razvoj podrazreda s podrazredom Liliidae iz primitivnih jednosupnica. Sistematika: nestabilna, redovi, prema nekim autorima, zasluuju znatno vii taksonomski rang Starost: KLASIFIKACIJA

1. red Arecales 1.1. Arecaceae 2. red Cyclanthales 2.1. Cyclanthaceae 3. red Pandanales 3.1. Pandanaceae 4. red Arales 4.1. Araceae 4.2. Lemnaceae

25 80 milijuna godina, gornja kreda

Pd. Magnoliophytina, (Angiospermae) kritosjemenjae r. Liliopsida (Liliatae, Monocotyledonae), jednosupnice 9. podrazred Commelinidae
OSOBINE Veliina: 6 redova, 16 porodica, oko 16.200 vrsta. Oko 50% vrsta dolazi u porodici Poaceae, dodatnih 30% u porodici Cyperaceae. Habitus: zeljaste biljke, listovi s izrazito paralelnom nervaturom i razvijenim rukavcima, stabljika je koljenasta Cvijet: cvjetovi su radijalni do slabo dorziventralni, trimerni, hipogini. Perigon je uglavnom neugledan i reduciran, samo je ponekada razluen i nalikuje na aku i vjeni. Andrecej: najee se sastoji od 1 do 2 ciklusa, s po 3 pranika. Redukcijama, broj pranika i ciklusa, moe biti i smanjen. Polen je tronukleatan, monoaperturni i rijetko drugaiji. Ginecej: sastoji se od 2 ili 3 plodna lista (rijetko 4), srasla u nadrasli sinkarpni ginecej, ponekada pseudomonomerni. Placentacije sjemenih zametaka su vrlo raznolike, kao i njihova orijentacija. Razvija ih se jedan do mnogo. Opraivanje: prvotno zoofilne, a mnoge sekundarno anemofilne Plod: tobolci ili jednosjemeni orasi, embrio lei postrance uz endosperm bogat branastim krobom. Fitokemija: cijanogeni spojevi, neki saponini, flavonoidi Srodstveni odnosi: vjerojatno su filogentski najblie svojte podrazreda Zingiberidae Sistematika: podrazred se ponekada ukljuuje u podrazred Liliidae na razini nadreda KLASIFIKACIJA 1. red Commelinales 1.1. Rapateaceae 1.2. Xyridaceae 1.3. Mayacaceae 1.4. Commelinaceae 2. red Eriocaulales 2.1. Eriocaulaceae 3. red Restionales 3.1. Flagellariaceae 3.2. Joinvilleaceae 3.3. Restionaceae 3.4. Centrolepidaceae 4. red Juncales 4.1. Juncaceae 4.2. Thurniaceae 5. red Cyperales 5.1. Cyperaceae 5.2. Poaceae 6. red Hydatellales 6.1. Hydatellaceae 7. red Typhales 7.1. Sparganiaceae 7.2. Typhaceae

26 Starost: 85 milijuna godina, porodica Poaceae oko 60 milijna godina

Pd. Magnoliophytina, (Angiospermae) kritosjemenjae r. Liliopsida (Liliatae, Monocotyledonae), jednosupnice 10. podrazred Zingiberidae
OSOBINE Veliina: 2 reda, 9 porodica, 3.800 vrsta Habitus: zeljaste biljke, prisutni i epifiti Cvijet: cvjetovi su dvospolni (rijetko jednospolni), radijalno simetrini (rijetko drugaije). U osnovi su trimerne grae, uglavnom epigini. Ocvjee nalikuje aki i vjeniu. Elementi ake i vjenia ponekada su srasli u cijev. Prisutni su septalni nektariji. Andrecej: sastoji se uglavnom od dva ciklusa s po tri pranika, ali su esto samo jedan ili pet njih funkcionalnih, u kom sluaju ostali potpuno nedostaju ili grade petaloidne staminodije. Polen je binukleatan ili trinukleatan, monosulkatni do poliporatni, ali i inaperturatni. Ginecej: sastoji se uobiajeno od 3 srasla plodna lista (sinkarpni i rjee parakarpni ginecej), najee je plodnica podrasla, trilakunarna (ili rjee unilokunarna). Septalni nektariji otvaraju se na vrhu gineceja. Sjemenih zametaka najee ima mnogo u svakom lokulu, bitegmiki su, krasinucelatni, a po svojoj orjentaciji, uglavnom, anatropni. Opraivanje: entomofilija, ornitofilija, hiropterofilija Plod: tobolac ili boba, sjemenke s obilnim endospermom, ponekada djelomino zamjenjen perispermom Fitokemija: steroidni saponini nedostaju, flavonoidi, flavoni KLASIFIKACIJA 1. red Bromeliales 1.1. Bromeliaceae 2. red Zingiberales 2.1. Strelitziaceae 2.2. Heliconiaceae 2.3. Musaceae 2.4. Lowiaceae 2.5. Zingiberaceae 2.6. Costaceae 2.7. Cannaceae 2.8. Marantaceae

27 Srodstveni odnosi: Predstavnici skupine pokazuju slinosti i s podrazredom Commelinidae i s podrazredom Liliidae Sistematika: zbog jo nerazrijeenih srodstvenih odnosa, dva reda podrazreda bila su esto ukljuivana unutar podrazreda Commelinidae i Liliidae, ak i odvojeno. Prema nekim autorima jedini redovi ovog podrazreda, Bromeliales i Zingiberales zasluuju odvojene i nezavisne rangove nadreda. Starost:

Pd. Magnoliophytina, (Angiospermae) kritosjemenjae r. Liliopsida (Liliatae, Monocotyledonae), jednosupnice 11. podrazred Liliidae
OSOBINE Veliina: 2 reda, 19 porodica, oko 25.000 vrsta. Vie od 80% vrsta pripada porodicama Liliaceae i Orchidaceae Habitus: zeljasto bilje koje naseljava kopno, vodu ali su i epifiti, geofiti, lijane ili grmlje. Ponekada je graa prividno drvenasta. Prisutna je mikotrofija. Cvijet: cvjetovi su najee epigini, uglavnom dvospolni, rijetko jednospolni. U svojoj osnovi cvjetovi su pentaciklini. Pojavljuju se radijalno simetrini cvjetovi ili esto, u skladu s ektremnim adaptacijama na zoofiliju, zigomorfni cvjetovi. Prisutni su razliiti tipovi nektarija. Perigon najee od dva ciklusa s po tri, esto, petaloidna ili drugaije metamorfozirana lana. Andrecej: pranika obino ima 2, 3 ili 6 kada su u dva ciklusa (rijetko dugaije). Prisutna su sratavanja s ginecejom. Ginecej: sastoji se obino od 3 plodna lista koji grade cenokarpni i podrasli ginecej. Placentacija je tipino centralno-marginalna ili parijetalno-marginalna. Rijetko je plodnica monomerna ili s djelomino sraslim KLASIFIKACIJA 1. red Liliales 1.1. Philydraceae 1.2. Pontederiaceae 1.3. Haemodoraceae 1.4. Cyanastraceae 1.5. Liliaceae 1.6. Iridaceae 1.7. Velloziaceae 1.8. Aloeaceae 1.9. Agavaceae 1.10. Xanthorrhoeaceae 1.11. Hanguanaceae 1.12. Taccaceae 1.13. Stemonaceae 1.14. Smilacaceae 1.15. Dioscoreaceae 2. red Orchidales 2.1. Geosiridaceae 2.2. Burmanniaceae 2.3. Corsiaceae

28 plodnim listovima. Sjemenih zametaka (1)- nekoliko do mnogo u svakom lokulu. Uglavnom su bitegmiki, tenuicelatni i krasinucelatni. Opraivanje: entomofilija, ornitofilija, hiropterofilija Plod: tobolac, ali i u nekih svojti i drugi tipovi plodova (bobe). Endosperm uglavnom nedostaje, a kada je prisutan, tvrd je s dosta hemiceluloze, ulja i proteina. Embrio veinom vrlo mali Fitokemija: alkaloidi, steroidni saponini Srodstveni odnosi: podrazred Liliidae moe se filogenetski povezati s najprimitivnijim podrazredom jednosupnica Alismatidae i to preko predaka nalik na pripadnike podorodice Disocoreaceae, ali i direktno s podrazredom Magnoliidae. Sistematika: vrlo varijabilna. Shvaanje podrazreda osobito je fleksibilno po pitanju njegovog obima. Mnogi, nekada ukljuivani redovi, imaju statuse nezavisnih podrazreda. Vrlo je esta uporaba kategorije nadreda, pogotova kada se cijeli podrazred tretira u irem smislu. Starost: 70 milijuna godina, gornja kreda 2.4. Orchidaceae