Moje sobno bilje

BONSAI

Majstor bonsaija o bonsaiju

Bonsai je umjetnost koja je u svom razvoju prola tri razdoblja. Zapoela je jo davno roenjem u staroj Kini, gdje su uzgajali malena drvca u cvjetnim loncima. U drugom razdoblju ta se tehnika preselila u Japan, gdje se potpuno ukorijenila u tako dobro poznatu japansku tradiciju. Tree se upravo odvija u dananje vrijeme, kad je svoje poklonike bonsai stekao u SAD i Evropi.

Nalazimo se u malenom vrtu u jednom od pred graa Los Angelesa. Tu je jedna od najpoznatijih vrtlarija na svijetu, gdje su uzgajaju bonsaiji. Stotine udesno lijepih malenih stabalaca stoje uredno poslagani na policama. Razgovaramo s Johnom Nakom, bonsai majstorom kojega mnogi smatraju najboljim izvan Japana. John se rodio u SAD i ondje ivi i radi. Odrastao je u Japanu, gdje ga je u tajne bonsaija uveo njegov djed, takoer majstor bonsaia. Njegove knjige, Bonsai Techniqes 1 i 2, jednako su slavne kao i njegova predavanja. Jednom godi

nje posjeti Evropu i tom prilikom skupi oko sebe uenike iz zapadnog svijeta kao nekakav ue njak ili bonsaijski veliki mag. Japanski bonsai se u posljednjih sto godina nije bitno promijenio, govori. On se ni danas ne mijenja, ali je preao granice Japana. Ova umjetnost osvaja mnoge ljude irom svijeta. Iz dana u dan stjee brojne poklonike bez obzira na razliite kulturoloke i civilizacijske tekovine, a upravo e oni svojim radom utjecati na nju. to e se roditi iz tog susreta - to jo ne znamo. Siguran sam, da e nastati neto jedinstveno.

John Naka ima vrijednu zbirku od vie od stotinu bonsaia. U prvom planu je njegovo najvrednije djelo goshin to znai boanstvo kojeg tite stabla. Stabalca borovice (Juniperus chinensis) sainjavaju maleni umarak. Za svako dijete koje mu se rodilo u braku za suprugom Alicom, John Naka je posadio po jedno drvce. Sada ih je jedanaest.

Jo jedan prekrasni primjerak kalifornijske borovnice, iskopan i preoblikovan. Kad se kroz neku pokrajinu gradi cesta John Naka je obino ondje prije strojeva - spasio je mnoga lijepa drvca i podario im ljepotu za vjenost.

Modri atlantski cedar (Cedrus atlantica) pripada meu najstarija stabalca Johnove zbirke. Uzgojio ga je jo 1946. godine.

Majstor John Naka pokazuje jedan od svojih bonsaia, japanski crni bor (Pinus thunbergii).

to je bonsai ?
Napolju, na njegovanom travnjaku stoji hrast. Koliko je star nitko ne zna. Moda mu je petsto godina. Na debelo, izbrazdano stablo nastavljaju se kvrgave grane i stvaraju bujnu, gustu kronju u kojoj ptice skrivaju svoja gnijezda.
Prolaznici se zaustavljaju, ogledaju stablo ushi eni njegovom snagom i ljepotom, koja mu moe samo starost podariti. Zamislimo da je mogue smanjiti to stablo na visinu od svega nekoliko decimetara, dignuti ga iz zemlje i presaditi u cvjetnu posudu - imali bismo pravi bonsai. Razumljivo, takvo neto nije mogue uiniti - ne postoji ni arobni tapi niti ikoji drugi nain. Upravo zbog toga majstor bonsaija poinje obli kovati svoje djelo dok je biljka iz koje e razviti stabalce vrlo mlada.

Glicinija (VVisteria sinensis), poznata ukrasna biljka povijua, oblikovana kao klasini bonsai, jedan od najljepih kad cvjeta. Stabalce na slici staro je vie od 60 godina i visoko 40 cm.

Rajska jabuka (Malus halliana) s cvjetnim pupovima. Stabalce je staro 50 godina i visoko 65 cm.

Zelkova (Zelkowa caprinifolia) je zbog sitnog lia vrlo primjerena vrsta za takav nain uzgoja. Neobino stabalce na slici staro je 40 godina; visina mu je 40 cm.
Ovo se stabalce razvija svojim osobinama kao svako drugo stablo u prirodi, samo mu se odre enim postupcima obuzdava rast u visinu. Cilj je uzgajatelja stvoriti vjernu, minijaturnu kopiju, do stojnu potovanja koje zasluuje staro stablo u prirodi: vjetrovima iban, nagnuti bor, kvrgavi bujni brijest, trenja koja cvjeta i donosi plod. Da bi to postigli, uzgajatelji bonsaia moraju imati odreena znanja i spretnost. Obrezuju korijenje, da bi ih smjestili u posudu. Obrezuju grane da bi ostale kratke, a da ipak djeluju prirodno kao da neobuzdano rastu. Osim znanja, bezgranino strpljenje je neobino vana osobina koja krasi svakog uzgajatelja bonsaia. Potrebno je i po dvadeset godina preda nog i strpljivog rada dok bonsai dobije pravu vrijednost i znaaj, jer postoji pravilo - to je bonsai stariji to je vredniji. Tridesetogodinje drvce, naprimjer, u vedskoj stoji oko 50.000 kruna. U Japanu se mnoga drvca nasljeuju iz generacije u generaciju; njihova vrijednost je neprocjenjiva. Bonsai je japanska rije, sastavljena od rijei bon
= cvjetni lonac i sai = drvo. Umjetnost se rodila u Kini u vrijeme dinastije Tang, ija vladavina poinje u 7. stoljeu. To se moe zakljuiti na osnovu slika naenih iz tog razdoblja, na kojima su vrlo esto prikazana bonsai stabalca. U Japan je bonsai umjetnost dospjela iz Kine u srednjem vijeku. Sve do kraja prolog stoljea ova je umjetnost bila povlastica pripadnika naj vie kaste, samuraja. Japanska bonsaiumjetnost se nakon drugog svjetskog rata proirila na Zapad, a posljednjih desetljea pobuuje sve veu pozornost.

Osnovni oblici______________________
U japanskoj bonsai umjetnosti tijekom stoljea razvili su se neki osnovni oblici. Meusobno nisu strogo podijeljeni i ogranieni, nego je ostavljen prostor za individualno shvaanje i promjene. Ipak, poznavanje pravila osnovnih oblika pred stavlja veliku pomo kod uenja jer slue na neki nain kao uzorci i upuuju uzgajatelja kakvim sve mogunostima raspolae u oblikovanju vla stitih bonsaija.

Kaskada ili visei oblik_____________

Od svih osnovnih oblika ovaj je najprepoznatljiviji. Uzorak za nju uzgajatelji su nali u prirodi - drvo nagnuto nad stjenoviti rub ponora. Drvce na slici, kineska borovica (Juniperus chinensis), uzgojeno je kao polovina kaskada. Potpuna bi bila kad bi se vei dio kronje nadvio preko ruba cvjetne posude.

11

Viestruko stablo_______________ A
Kao to i u prirodi esto nailazimo na ovaj oblik stabla, tako i u bonsaiju. Stabla rastu iz istog korijena. Obino je broj stabala neparan. Slika prikazuje stabalce javora.

< Uspravni oblik__________________

Ovaj oblik najee susreemo i u prirodi i kod bonsaia. Strogo uspravni oblik rasta se odlikuje ravnim deblom. Poznat je jo slobodno uspravni oblik koji dodue, moe imati ukrivljeno deblo, ali vrh se uvijek mora nalaziti tono iznad mjesta gdje deblo izlazi iz zemlje.

12

< Metla_________________________
Metla ima jednako tako ravno stablo kao i uspravni oblik, ali se grane jednakomjerno dijele na sve strane kao ibe na brezovoj metli. Drvce na slici je zelkova.

Oblik blizanaca
Ovo je inaica visestabalnog oblika, ali samo sa dva stabla. Oba stabla sainjavaju zajedniku kronju. Jedno od njih uvijek je vie i snanije. Drvce na slici je javor.

uma___________________
Od svih oblika bonsaija, uma izaziva najvie divljenja. Poznat je pod imenom saikai. Sastavljen je uvijek od drvea iste vrste, ali razliite starosti i veliine, jednako kao i u pravoj umi u prirodi. Ovdje je posaena crnogorina uma, kao to bi rasla na nekoj gorskoj kosi.

13

Sobni bonsai
Sobni bonsai je nov i zanimljiv korak u dugoj povijesti bonsaia. Njegova pojava uinila je ovu umjetnost dostupnijom znatno veem broju oboavatelja.
Posljednjih godina pokatkad nam se prui prilika da se moemo diviti lijepim minijaturnim japan skim stabalcima - naravno, ponajvie na slika ma, ali sve ee na cvjetnim izlobama ili ponekad u nekim cvjearnicama. Svakome od nas srce poinje ubrzano kucati. Vjerojatno nema niti jednog ljubitelja cvijea koji ne poeli imati taj maleni dragulj, utjelovljenje ljepote, u svojoj blizini. S druge strane, imajui na umu da sve to je lijepo ima i svoju cijenu, odmah se javlja bojazan pred brojnim zahtjevima koje postavlja uzgoj te ljepote. Kod mnogih se bojazan promijenila u potitenost kad su spoznali da bonsai nije sobna biljka. Dodue, raste u cvjetnoj posudi, ali ga se ne moe drati u stanu meu drugim lonanicama. Nastao je iz biljaka izraslih u japanskom podneb lju, gdje su klimatske prilike vrlo sline naima. Postaviti takvu biljku na prozorsku dasku u stanu bilo bi isto kao na takvom mjestu pokuati uzga jati hrast ili smreku. Da bi ove vrste drvea preivjele, valja ih izloiti i mrazu i vruini, utje caju klimatskih inilaca zavisnih o izmjeni godi njih doba. Japanski bonsai je namijenjen uzgoju na otvorenom. Upravo zato imamo tim vie razloga za zadovolj stvo jer je otkrivena i druga alternativa, svojevr stan kompromis. Japanski bonsai je mogue udruiti s naim uzgojem lonanica. Ali, to nije skladna zakonita veza. Pravi japanski bonsai je prastara umjet nost, dostupna uglavnom viim drutvenim sloje vima i, pogotovo na istoku, podrazumijeva poti vanje strogih pravila oblikovanja. Nasuprot tome, uzgoj lonanica u zapadnom svijetu nema tako dugu tradiciju, nije ogranieno na uski, povlateni sloj ljudi, ima narodsko obiljeje i nema nikakvih zadanih uzora. Pa ipak, izmeu ovih dvaju kul tura uspostavila se odreena zakonita veza njihovo dijete je sposobno ivjeti i ima pred

Rascvjetani sobni rododendron (azaleju) neki Ijubitelji bonsaia smatraju najboljim remek djelom bonsaijske umjetnosti. Pripada tradicionalnoj ponudi, lako se uzgaja na otvo renom neke se vrste mogu uzgajati u sobnim uvjetima na isti nain kao lonanice. To se odnosi prvenstveno na zimsko razdoblje mirovanja na hlad nom i svijetlom mjestu, naprimjer, na junom prozoru negrijanog stubita ili nadstrenice.

14

sobom budunost. Iz svoje istone postojbine naslijedilo je oblik i snaan osjeaj za ljepotu prirode, a od nae zapadne kulture, sposobnost da dobro uspijeva i u stambenim uvjetima.

Za sobni bonsai je bitno odabrati takve vrste biljaka koje se bez veih potekoa mogu uzga jati kao sobne lonanice, a zatim ih oblikovati po uzorima klasine bonsai tradicije.

Serissa foetida je najuobiajeniji sobni bonsai. Pripada standardnoj ponudi kataloga i vrtlarija s bonsaijima. Moe se nabaviti narudbom putem pote. Najvea odlika serise je njeno cvjetanje. im ima dovoljno svjetla drvce propupa cvjetnim pupovima, a zatim ga dugo krase bijeli zvjezdasti cvjetii. Serisa potjee iz Kine. Prezimljava na hladnom i svijetlom mjestu. Rascvjetano drvce na slici staro je oko 20 godina.
15

Sto je sobni bonsai ?

Sobni bonsai se tijekom cijele godine mora zadovoljiti uvjetima koje mu prua smjetaj na prozorskoj dasci. Japanski bonsai to nikako ne bi podnio. On i ljeti i zimi raste vani, na otvorenome, i samo ga u posebnim, svearskim prigodama unesu nakratko u kuu.
Ako elite na prozorskoj dasci uzgajati bonsai, morate se odrei klasinih japanskih vrsta i umjesto njih izabrati takve biljke kojima odgova raju sobni uvjeti. Klasina japanska bonsai stabalca u pravilu su uzeta iz prirode. Prilagodila su se podneblju s toplim ljetima i hladnim zimama, gdje se tempe ratura uvijek sputa nekoliko stupnjeva ispod nule. Japanskim vrstama odgovara javor, borovi ca, bor, trenja, brest i si. Takvo stablo izloeno mrazu, snijegu i niskim temperaturama, u hladnom dijelu godine miruje. Posaeno u cvjetnu posudu treba ga zatititi u grijanoj sobi osjea se jednako loe kao bijeli sjeverni medvjed u Sahari. Za sobni bonsai izaberite biljnu vrstu kojoj odgo-

Grevillea robusta je ve odavna poznata i provjerena biljka koju je mogue oblikovati kao bonsai. U svojoj pradomovini Australiji izraste kao veliko stablo. U sobnim uvjetima valja je njegovati kao biljke hladnog staklenika tj. osigurati joj hladno i svijetlo prezimljavanje. Stabalce na slici staro je tri godine i visoko 30 cm.

16

varaju sobni uvjeti. S uzgojem takvih biljaka sigurno ve imate odreenih iskustava. Uzgoj sobnih biljaka ima ve stoljetnu tradiciju. No, posljednjih desetljea lonanice su postale ma sovni proizvod, pa prema tome dostupne svakom ovjeku. Zeleni val se iz tropskih prauma do slovno prelio u naa prebivalita, a upravo su te biljke i najpogodnije. Rod Ficus obuhvaa veliki broj razliitih vrsta od kojih mnoge, poznate svim Ijubiteljima cvijea, nisu rijetki gosti naih domo va. Iz tog velikog mnotva nije teko odabrati

biljke koje su prikladne za sobni bonsai. Uzmimo, naprimjer, sitnolisni gumijevac Ficus benjamina. Na prirodnim stanitima raste kao veliko stablo s viseom kronjom. U naim domo vima je poznata lonanica koju je vrlo jedno stavno uzgajati, pa prema tome zadovoljava sve uvjete da postane pravi sobni bonsai. Sitnolisni gumijevac je, kao i veina sobnih biljaka, dijete tropa. Dolazi, dakle, iz podneblja gdje stalno vlada ljeto, a tome su najsliniji uvjeti u naim grijanim stambenim prostorijama.

Vrlo lijep primjerak sobnog bonsaia. Ovaj maleni umarak sainjavaju stabalca sitnolisnog gumijevca (Ficus benjamina). Visina im je 75 cm, starost 25 godina. Oblikovao ih je uveni bonsai umjetnik David Fukumoto na Havajima.
2 Bonsai 1 7

Ve od davnih vremena kao sobne biljke uzgajaju se takoer i vrste iz umjerenijih klimatskih pod ruja - sobni rododendroni, mirte i gardenije, da spomenemo samo neke. To su nevjerojatno pogodne biljke za uzgoj na negrijanim stepeni tima i zatvorenim balkonima; za zimski poinak im odgovara hladan, svijetao prostor s tempera turom niom od 15C. Ako im omoguimo zimsko mirovanje izrastaju u zaudno lijepe lonanice, ali i sobni bonsai. Drugim rijeima, postoje velika podruja iznimno bogata vrstama drvea, koje su prikladne za sobni bonsai. Samo u tropskim praumama ima ih ha tisue, provjerenih je dosad tek nekoliko desetaka.

Barbadoka trenja (Malphigia coccigera). Sta balce je visine oko 20 cm i staro 15 godina. Svojina je Ruth Anderson iz Miamia, Florida. Malpigija je tropska biljka te joj sobni uvjeti jednako tako dobro odgovaraju kao i gumijevcu (Ficus). Mirta (Myrthus) kao bonsai stabalca. Uzgojila ih > je Margit Kaberger iz vedske. Oba velika pri mjerka visoka su 20 cm.

18

Povijest sobnog bonsaija

Godine 1976. bruklinski botaniki vrt u New Yorku izdaje knjigu Sobni bonsai (Bonsai for Indoor), te se ta godina uzima kao godina roenja sobnog bonsaia.
U tom uvenom botanikom vrtu uzgojem sobnih bonsai bavili su se ve u pedesetim godinama. Za vrijeme okupacije Japana u drugom svjet skom ratu mnogi su ameriki vojnici pri povratku u domovinu ponijeli i to malo udo i novotariju. U botanikom vrtu su uzgojili vlastitu zbirku bonsaija, izdavali knjige i odrali niz predavanja i seminara o nainu uzgoja i tehnici oblikovanja. Knjiga Sobni bonsai, zbir svih malodunih iskustava povezanih s potekoama koje se javljaju prilikom uzgoja i preivljavanja bonsaija u New Yorku, primjerice, u stanu na Manhattanu, predstavlja nove vrste biljaka koje bi se mogle uspjeno uzgajati kao bonsai u sobnim uvjetima. Nadalje, u knjizi je objavljeno i nekih dvadesetak lanaka u kojima razni Ijubitelji bonsaija potanko navode svoja iskustva steena u pokuajima uzgoja sobnog bonsaija, uz popis stotinu razlii tih biljnih vrsta primjerenih upravo za tu namjenu. Ova knjiga je jo i danas vrlo aktualna i moe se naruiti u knjiarama u inozemstvu.

|ii&

Bonsai centar u Heidelbergu za ljubitelje bonsaija je sveto mjesto u Evropi. Posjeduje svjetski poznatu, najljepu zbirku. Ondje se moe nabaviti sve to se odnosi na bonsai - drvca svih vrsta i starosti i, naravno, sva pomagala: klijeta, kare, metalne ice, zemlja, posude i struna literatura. ak ako i nemate namjeru kupovati, ovo mjesto je vrijedno posjetiti, posebno za one koji uivaju u ljepoti biljaka.

20

Prolo je mnogo godina dok se i u Evropi probudilo zanimanje za bonsai. Zasluge za to uvelike pripadaju Paulu Lesnievviczu osnivau Bonsaijskog centra u Heidelbergu. Ovaj je centar s punim pravom zasluio svoje ime jer predstav lja srce bonsai umjetnosti u Evropi. Bogata zbirka starih stabalaca, prekrasnih oblika, pravih malih remek djela u toj posebnoj klasi, najljepa je i najcjenjenija u tom dijelu svijeta. Nije nimalo udno to je Bonsaijski centar u Heidelbergu Meka za sve ljubitelje bonsaija. Ve krajem osamdesetih godina Lesnievvicz je poeo stvarati svoju zbirku a ujedno i u prodajni program ukljuivati i sobni bonsai. Godine 1983. izdaje knjigu o sobnom bonsaiju, Bonsai fur VVohnung (Bonsaizentrum Heidelberg Verlag). Nedavno je izdana jo jedna knjiga o toj temi autora VVolfganga Kovvalleka: Bonsai fur das

Zimmer (Ullmer Verlag). Obje knjige na vrlo

iscrpan i razumljiv nain upuuju u tajne uzgoja sobnog bonsaija. Mogu se nabaviti u knjiarama u inozemstvu. Posljednjih godina i kod nas se u cvjearnicama veih gradova poeo sve ee pojavljivati bon sai. tovie, na osnovu nekih pokazatelja mogli bismo zakljuiti da je razvoj sobnih bonsaija upravo eksplozivan. U prilog tome ide i tvrdnja Remy Samsona, najveeg trgovca bonsaijima u Francuskoj, da od svih prodanih bonsaija u Parizu vie od jedne treine su upravo sobni. Budunost pripada dobrim i vjetim majstorima u oblikovanju sobnih bonsaija, njihovo vrijeme tek dolazi. Valja ih pustiti da oblikuju svoja naj bolja djela. Sobni bonsaiji su jo mladi. Potrajat e desetljea i desetljea dok se budu ljepotom mogli mjeriti sa svojim japanskim uzorima.

Karmona (Carmona microphyl- > la) je bonsai starijeg datuma. Njena pradomovina je Kina. Neobino je zahvalna vrsta za bonsai; drvce brzo dobiva iz gled starosti. Ovome na slici je deset godina. Osim toga je i prilino otporna biljka pa e preivjeti i kratkotrajniju suu. Zimi dobro podnosi sobne uvjete, no ipak joj odgovara neto hladnija prostorija.

Gumijevac - iznimno prikladan za sobni bonsai

Rod gumijevaca, Ficus, neobino je bogat vrstama. Obuhvaa golemi broj od tisuu vrsta, od kojih su oko stotinu vrlo lijepa visoka stabla. Budui da se mnogi mladi primjerci ove vrste uspjeno uzgajaju u sobnim uvjetima kao lonanice, gumijevci zadovoljavaju oba zahtjeva koja postavlja sobni bonsai.
Najljepi i najznamenitiji bonsaiji na svijetu pripadaju upravo rodu Ficus. U Indiji Ficus religiosa, banyan drvo uiva veliko potovanje. Poznat je kao sveto drvo Bo. Prema legendi, u njegovoj sjenci je Buddha pouavao svoje uenike. U budistikom svijetu mnoga.divovska stabla Ficus religiosa, samonikla, danas su poznati kultni objekti. Jedno od takvih je i slavno sveto drvo u Amuradhapuri kojemu su Indijci ve prije dvije tisue godina iskazivali potovanje.

Bengalski gumijevac (Ficus benghalensis) je opsegom najvee drvo na svijetu. Postrane grane isputaju prema tlu zrano korijenje koje se potom razvija u stupove pa drvo izgleda kao skupina drvea. Jedan takav divovski gumijevac moe imati i vie od 500 stablu slinih stupastih korjenova. Na slici je drvo izraslo u blizini Speakers Cornera u Colombu, Shri Lanka.

22

Sitnolisni gumijevac (Ficus benjamina) iz botanikog vrta u Candyju, Shri Lanka, izaziva divljenje u posjetilaca. Golemu viseu kronju rairio je poput kiobrana, pa e za iznenadnog pljuska njegovo gusto lie pruiti siguran zaklon od kie; pod njim ima mjesta za vie od stotinu ljudi.

Ficus benjamina oblikovan kao bonski. Stabalce je visoko 40 cm i staro priblino 15 godina.

< Ficus retusa,

primjerak namijenjen prodaji. U ovom stadiju poinje uz goj stabalca ako ste ga nabavili ve obraenog.

Na Kanarskim otocima esto se moe vidjeti Ficus retusa. Nerijetko su ova velika lijepa stabla posaena kao drvored, uzdu puteva. Stariji primjerci mogu posluiti kao dobar uzor za oblikovanje bonsaija.

Ficus retusa - najei gumijevac za obraeni bonsai

Posljednjih godina se Ficus retusa, fikus s tupim listom, sve ee moe susresti kod ljubitelja bonsaija. Razlog tome je to se upravo ova vrsta gumijevca moe nai u trgovinama koje se bave prodajom sobnih bonsaija, ili se moe jednostavno naruiti putem kataloga i dobiti potom. Adresu navodimo na kraju knjige. Stabalca se oblikuju u vrtlarskim kolama u jugoistonoj Aziji, prvenstveno na Tajvanu, a zatim ih naveliko izvoze u Evropu. Ficus retusa je posebno primjerena vrsta za tu svrhu - neo bino je izdrljiv i brzo raste. U inozemstvu se ve ovako oblikovana drvca mogu nabaviti i u velikim robnim kuama. Kad kupite takvo stabalce, ono jo nije gotovo, oblikovano potpuno - jednom i zauvijek. U vrtlar skoj koli njemu su dali samo osnovni oblik. Njegova budunost nadalje ovisi o njegovom vlasniku, tonije, o njegovoj umjenosti u njezi i oblikovanju.

Potpuno odrastao primjerak Ficus retusa. Stabalce, staro 25 godina i visoko 40 cm, ukoeno je na klasini bonsaijski nain oblikovanja. Snano kvrgavo korijenje karakteristino je za mnoge vrste iz roda gumijevaca.

Kako fikus oblikovati kao sobni bonsai

Ponajprije valja nabaviti mladu biljku. Izaberite zatim neki od uzora, paljivo prouite osnovna pravila oblikovanja i zaponite s obrezivanjem.
Primjerenih uzora nai ete u ovoj knjizi napre tek. Zajednike su im dvije osobine. Ponajprije, svi su jedinstveni, individualni. Druga je da uvijek nastoje oponaati prirodu. Bonsaiji su oblikovani tako da izgledom budu to vie nalik stablima u prirodi, ali u to manjem izdanju. Vano je potivati i sam oblik biljke. Nikada neemo prisiljavati mlade biljke na oblike koji joj nisu svojstveni u prirodi. Dapae, bitno je to vie zadrati i naglasiti upravo njihov vlastiti oblik. Pogledajte gumijevac prikazan na stranici 27. Ovaj primjerak pripada vrsti Ficus pumila; to je puzajui gumijevac koji mnogi Ijubitelji cvijea poznaju kao sobnu ukrasnu biljku dekorativnih sitnih listia. Na prirodnim stanitima ova penja ica ili puzavica brzo prekrije tlo ili se penje uz podlogu poput brljana. Kao lonanica vrlo je prikladan za uzgoj u viseoj koarici ili cvjetnoj posudi, gdje se njegove puzave stabljike spu taju poput kaskada. Razumljivo da kod obliko vanja bonsaija valja upravo taj oblik rasta uzeti kao uzor. Tako neto nikako ne bi valjalo uiniti sa sitnolisnim gumijevcem.

Zavirimo stablu u duu

Ovo bismo mirne due mogli nazvati mistika zena. Umjetnost bonsai je vrlo blizu uenju zen budizma. Zen nastoji usavriti ovjekovu savjest, prvenstveno meditacijom. ovjek koji se prepusti promatranju lijepog starog bon saija potpuno se pribliio ivoj prirodi, tako da i sam postaje dio njene harmonije. Da bismo lako meditirali pred bonsaijem, nastojimo i elimo otkriti samo bit drveta: pratimo njegovo deblo prema gore, gledamo kako mu se ravaju grane i tjeraju bujno lie. Tako se pribliavamo dui drveta, ali i njego vom unutarnjem bitku. No, ako i nismo potovatelji zen budizma nita nas ne prijei da pokuamo uspostaviti neposredan, smirujui dodir s prirodom. U ovjeku je duboko ukorijenjena potreba za zajednikim ivljenjem sa svime to raste. Izraz te potrebe je zeleni val zahvaljujui kojem se u naim domovima, uredima, ekao nicama i drugim javnim prostorima zeleni i cvjeta toliko ukrasnih biljaka. One su na otpor protiv asfalta, sivila betona i beutnosti tehnikih pomagala i naprava koje nas okru uju. Biljka djeluje smirujue na ovjeka. Okruen biljkama on i sam se poinje osjeati dijelom ive prirode. Lijepo staro bonsai stabalce na prozorskoj dasci - je li mogue zamisliti tjenju poveza nost s vanjskom prirodom?

Ovaj puzavi gumijevac (Ficus pumila) oblikovala je Margit Kaberger iz vedske. U poetku je to > bila obina lonanica nabavljena u cvjearnici. Stabalce je visoko 12 cm i staro est godina. Izvanredan je uzorak za poetnike.

Osnovna pravila oblikovanja

Stabalce na donjoj slici je kolski primjer kako valja oblikovati bonsai. To je mladi australski gumijevac, Ficus australis, nabavljen u cvjearnici kao lonanica prije dvije godine. Odonda je poelo njegovo oblikovanje i mije njanje u bonsai. Drvce, iako jo vrlo mlado, ve pokazuje znaajke pravog bonsaija. Najnia grana se prua popreno udesno. Grana 2 popreno ulijevo. Grana 3 popreno straga udesno. (Naravno, moemo poeti i s najniom gra nom nasuprot lijevoj.) Vano je da nijedna grana nije usmjerena prema oima proma traa jer bi na taj nain skrivala unutranjost stabalca. Nasuprot tome, u kronji se moe pruati i prema naprijed kao dio gueg lia. Nadalje, vano je da se nijedna grana ne kria s drugom ili sa deblom. Osim to bi smetalo pogledu, to bi naruavalo i sklad. Iz tih pravila moe se zakljuiti da svaki bonsai ima svoju prednju stranu s koje se promatra. Ta osnovna pravila valja poznavati, slijediti ih, ali im ne i doslovno robovati. Veina bonsaija je vrlo individualna. Pitamo se nee li se sobni bonsai malo pomalo poeti razlikovati oblikom od klasi nog. Tropsko drvee se esto izgledom vrlo razlikuje od onih koja rastu u umjerenom geografskom podruju. Razmislimo samo o zranom korijenju bengalskog gumijevca (Fi

Stabalce dijelimo na tri dijela:

Deblo. Sredina stabla - obuhvaa dio od prve grane nagore do kronje. Kronja. Podijelite odoka stablo na treine tako da svaka treina bude otprilike jednaka. Deblo nosi sve ostale dijelove stabla. to je ono deblje to cijelo stabalce djeluje starije. Kronju sainjava lie postavljeno kao streha iznad unutranjosti stabalca. Kod ovog primjerka jo nije posve razvijena. Sredini stabla valja posvetiti najvie panje. Za oblikovanje ovog dijela postoje osnovna pravila kako se dijele grane:

cus benghalensis).

Formoki ili panda gumijevac (Ficus formosana), 40 cm, 15 godina. Ovaj bonsai raste u stijeni vrlo je est i uobiajen oblik. Korijenje se prihva tilo uokolo stijene i lijepo je vidljivo na kamenu. Stjenoviti oblik bonsai moete dobiti na jednosta van nain. U uobiajenu cvjetnu posudu stavite lijep kamen, iznad njega mladu biljku tako da joj korijenje visi s obje strane kamena, a zatim

napunite posudu zemljom. Nakon godinu dana presadite. Tom prilikom ostavite da kamen i gornji dijelovi korijena stre iznad povrine zem lje. Prilikom presaivanja sljedee godine osta vite jo vei dio kamena i korijenja iznad zemlje. Ponavljajte taj postupak sve dok konano ne dobijete pravi stjenoviti bonsai posaen u zdje licu za bonsai.

< Australski gumijevac (Ficus australis). Ta uobiajena lonanica je upravo dobila osnovni oblik za

svoj budui ivot kao bonsai.

29

Od lonanice do bonsaija
Jednostavan put do vlastitog sobnog bonsaija zapoinje nabavkom nekog od gumijevaca posaenog u cvjetni lonac. Izaberite primjerak koji ima najbolje karakteristike: snano stablo, bogato razvijene grane i visinu od pola metra.
Obrezivati ne znai oteivati. Naprotiv. To i nimo svake godine. Naprimjer, obrezujemo voke da bi donijele vie plodova, ukrasno grmlje i druge trajnice, a i lonanice da bi, uz vie prostora na prozorskoj dasci, lijepo izgledale i obilnije cvjetale. Nabavite li u cvjearnici gumijevac, ponajprije ga valja skratiti. Ako je, naprimjer, visok oko pola metra, odreite ga na visinu od 30 cm. Prvo odredite priblino visinu, a zatim i mjesto reza.

Pravilan rez______________________
Uvijek odreite tik iznad postrane grane koja gleda prema naprijed. S vremenom e se ta grana promijeniti u novi vrh stabla. Brazgotina e u tom sluaju biti na njenoj stranjoj strani, pa prema tome i nevidljiva. Sljedei korak je odstranjivanje neeljenih grana, kao to je prikazano na donjem crteu. Na rezovima se pojavljuje bijeli sok, no neka vas to ne zabrinjava. Krvarenje e ubrzo prestati.

Stabalce mora imati oblik trokuta sa iljkom na vrhu. Donje grane moraju biti najdue i najdeblje. to su blie vrhu to su tanje i krae. Budui da je stablo, u ovom primjeru, zakrivljeno u obliku slova S, grana mora biti na vanjskoj strani krivine. Sve drugo se obrezuje na gore opisani nain.

Za obrezivanje bonsaija vrlo je vano imati i dobro orue. karama kakve su prikazane na slici bez muke se moe prii i malenim granica ma. Konkavna klijeta na donjem dijelu slike imaju savijenu reznu povrinu koja omoguuje rezanje i najjaih grana neposredno uza samo stablo. to je rez blie stablu, to e biti manja brazgotina. tovie, najprimjereniji je konkavni rez, takav, koji u deblu ostavlja udubinu.

Na brinite ako neka grana stri u krivom smjeru. Najprije je omotajte icom, a zatim je savinite u eljenom smjeru. U tu svrhu nabavite u specija liziranim trgovinama posebnu icu za bonsai. Jedan kraj ice s nekoliko navoja uokolo pri vrstite uz deblo. Potom vrsto omotajte granu, ali ne suvie kako ne biste otetili koru. Pripazite pritom na lie i sitne granice. Naposljetku okrenite omotanu granu u smjeru koji ste odredili. Narednih tjedana granu valja pomno, od vremena do vremena, promatrati. Fikus raste tako brzo da ve za tri ili etiri tjedna ica poinje urastati u koru (lub), pa je valja ponovno premotati. Osim grana i stablo moete oviti icom, ukoliko ga eliti saviti na poseban nain. U tom sluaju upotrijebite neto deblju icu, pa jedan kraj privrstite u otvor za odvodnju na dnu cvjetne posude. Ravnajte se uglavnom prema naelu da debljina ice odgovara treini debljine grane ili stabla koje namjeravate saviti.

Obrezivanje potie prirast

Bonsai se oblikuje obrezivanjem, no to ne znai samo suto odstranjivanje grana, nego se upravo tim postupkom potie stabalce da potjera nove grane.
Nemojte uriti s presaivanjem stabalca u bonsai posudu. Obini cvjetni lonac je kudikamo vei pa e se u njemu korijen lake i bolje razvijati. Zbog toga e i samo stabalce mnogo bre rasti, odebljati i dobiti izgled staroga stabla, koji upravo i prieljkujemo. MJESTO PRIRASTA OVDJE ODREITE
kr

U tijesnoj bonsaijskoj posudici stabalce se razvija vrlo polagano. To nesumnjivo znai prednost, ali tek onda kad je stabalce ve oblikovano. Imate li stabalce spremno za presaivanje u bonsaijsku posudu, svakako to obavite u proljee. Naime, u to je vrijeme snaga rasta najvea. Tada moete ukloniti polovicu, ak do dvije treine korijenja,

MIRUJUI PUP

1. Mjesto rasta je vrh stabalca, ali takoer i vrhovi postranih grana. Rast se odvija u prirasnoj toki i to tako da se stanice neprestano dijele. U tom procesu diobe sudjeluje i hormon rasta, auksin, koji ravnomjerno kola po biljci. Kad od re ete vrh, protok auksina je poremeen. To je signal za biljku - mirujui pupovi se probude i zapoinju novi ivot. Za biljku to znai rast novih grana. Mirujui pupovi sjede u pazucima listova.

2. Uvijek odreite tik iznad mirujueg pupa, ili iznad oka, kako se obino naziva. Na taj ete nain sprijeiti stvaranje runih, osuenih batrIjaka iznad novih grana. Na gornjem crteu je prikazan poetni rast tri pupa. Najee se probude po dva mirujua pupa, no kod nekih biljnih vrsta potjera samo jedan, gornji pup.

REZ

3. Kad nove grane dobiju po etiri lista, svakoj od njih odreite vrh, pa e se probuditi sljedea tri mirujua pupa. Naravno, prije no to odreete vrhove tih grana mogli biste ih pustiti da i dalje rastu. Ponekad se pak rezanjem stvara novo prirasno mjesto, pa u tom sluaju nainite rez iza drugog lista.

4. Rezultat rezanja je lijepo razvijen vrh ili guste grane. Veliina stabalca je ista kao i osnovna, ali s vie grana i lia. Na deblu pod korom se takoer nalaze nevidljivi pupovi, koji se lako mogu probuditi i zapoeti s rastom ukoliko biljku tako temeljito obreete da izgubi sve ostale pupove.

32

bez bojazni da ete time znatnije nakoditi sta balcu. Sitnolisni gumijevac na slici je upravo presaen iz obinog cvjetnog lonca u bonsai posudu. Stabalce je staro tri godine i pomalo je

poelo dobivati oblik bonsaija. Zbog smanjene zapremnine nove posude nuno je bilo odstraniti treinu korijenja i to tako da je preostalo ravno mjerno rasporeeno.

Ficus benjamina se postupno mijenja u bonsai. Presaen je u bonsai posudu. Zbog smanjene zapremnine posude valjalo mu je odstraniti dio korijena i to otprilike za jednu treinu.

Kako njegovati bonsai stabalce sitnolisnog gumijevca?

Uspijeva li vam dobro sitnolisni gumijevac kao lonanica, uspijevat e vam i kao bonsai. Njihove potrebe su u oba sluaja jednake, jedino se pogreke u njezi kod bonsaija daleko bre osveuju.
Zamislite li koliko je malena posudica, odmah e vam biti jasno zato je fikus bonsai osjetljiviji od fikusa uzgajanog kao obina lonanica. Upravo mu zbog toga valja posvetiti mnogo vie panje i brige. etiri su osnovne potrebe fikusa: svjetlost voda vlanost zraka hranjive tvari Svaka od navedenih potreba mora biti zadovo ljena da bi fikus bio zdrava i snana biljka. Njegovo potpuno zdravlje je osnova za sve drugo. Ako je bonsai malenoga rasta, nita ne smeta ako takav i ostane. Naprotiv, lako ga moete odrati takvog malenog a da mu nita ne manjka. Neonske arulje daju jednaku svjetlost kao i cijevi. Mogu se upotrijebiti umjesto obine arulje budui da imaju jednak navoj. ivine arulje imaju odreenih prednosti, na primjer, snanije su od neonskih cijevi ili arulja

Svjetlost________________________
Bez svjetlosti nijedna biljka ne moe rasti. Svje tlost je za nju energija, ivotna snaga koja pokree sve njene funkcije. Potrebe za svjetlom kod fikusa su neizmjerne; to ima vie svjetla, to bolje uspijeva. No, to se ne odnosi na neposrednu sunevu svjetlost koja mu ne godi. Pogotovo na junom prozoru - za ljetnog dana vruina i sua se moe mjeriti s pustinjskom. Zimi, naprotiv, fikusu odgovara smjetaj na ju nom prozoru. U to vrijeme, naroito u decembru i januaru, ak i tu dospijeva premalo svjetla, pa fikus obustavlja rast i eka svjetlije dane. Da bi napredovao, valja se pobrinuti za umjetnu rasvje tu. Danas to i nije teko - trite je dobro opskrbljeno razliitim izvedbama rasvjetnih tijela namijenjenih upravo za tu svrhu. Neonska cijev je najjednostavnije i najjeftinije rjeenje. Njena svjetlost je pogodna za biljke, pa i za ljude; danas se mogu nabaviti cijevi koje daju toplo, ugodno svjetlo nalik onome od obine arulje.

uma, saikei, od sitnoli snog gumijevca (fikusa). Uzgojio ju je Henry Lorenz iz Njemake. Visina je 40 cm, starost od 4 do 11 godina. Kod oblikovanja ume vano je potivati neka osnovna naela: mora biti sainjena od najmanje se dam stabala, i to iste vrste. Sredite kompozi cije ne lei u sredini nego je malo pomaknuto ustranu. Na slici su to tri najsta rija i najsnanija stabla posaena malo udesno.

sa arnom niti. Mogu se nabaviti arulje koje ne svijetle plavim, hladnim svjetlom. Obine arulje nisu primjerene za biljke jer nji hovo svjetlo izaziva rast u visinu, pa su izduene i tanke.

Da bi razumjeli djelovanje biljke, valja poznavati djelovanje lista

List je tvornica koja proizvodi samu sebe. Dvije su sirovine za to potrebne: voda s otopljenim mineralnim tvarima, koju biljka upija preko korijena, i ugljik-dioksid, plin, sa stavni dio zraka kojega list uzima preko siu nih otvora. Pogonski izvor je suneva svjetlost. List je prima posredno ili neposredno i upotrebljava kao energiju u procesu asimila cije. Iz vode i ugljik dioksida u listu nastaju eer, krob, celuloza i druge tvari koje biljci slue za izgradnju korijena, stabljike, cvjetova i novog lia. Zimi. Zalijte umjereno. Priekajte da se zemlja na povrini isui. Tek nakon toga ponovno umje reno zalijte.

Voda___________________________
Potrebe biljke za vodom razmjerne su sa svje tlom. to je vie svjetla, to je vea i potreba za vodom. Zbog toga je u proljee preporuljivo esto zalijevanje. Zimi je, naprotiv, svjetla tako malo da fikus gotovo i ne moe rasti pa mu niti ne treba mnogo vode, tovie, ona bi mu samo nakodila. Voda se zadrava u zemlji, smanjuje ili potpuno one moguava dostup kisika korijenu i on poinje gnjiliti.

Kako zalijevati____________________
Ljeti. Zalijte obilno, a zatim poekajte da se povrina zemlje malo osui. Potom ponovno obilno zalijte.

Imelasti gumijevac (Ficus deltoidea), uzgojen kao stjenoviti oblik. Star je priblino 15 godina, visok oko 30 cm.

imirolisni gumijevac (Ficus buxifolia) odlikuje se lijepim sitnim liem, ali i streim rastom, pa ga je vrlo teko oblikovati u bonsai. Star je 16 godina, visok 35 cm.

36

Zrana vlaga_____________________
Da biste je mogli izmjeriti, dobro bi bilo da nabavite higrometar, mjera vlanosti zraka. Ako pokae vrijednost niu od 40 posto, znai da je zrak suvie suh za fikus, ali takoer i za ovjeka. U stanovima je najee zrak presuh, pogotovo kad su tijekom zime radijatori cijelo vrijeme zagrijani. Gumijevcima, ali i veini lonanica najvie odgovara vlanost zraka via od 60 posto.

Kako poveati vlanost zraka________

Postavite li nekoliko biljaka zajedno, oko njih e se poveati vlanost zraka. Osim to vlaga isparava iz zemlje, u liu biljaka se takoer odvija proces transpiracije, isparavanja, pa se oko njih stvara pogodna vlanost. Poznato je da biljke bolje uspijevaju to ih je vie na jednom mjestu. Postavite posude s vodom. Tanjur ili staklene aice s vodom razmjetene izmeu biljaka jo vie e utjecati na poveanu vlagu u zraku. Dobro isparavanje s otvorenih vodenih povrina moe se postii upotrebom dugih, plitkih plasti nih pladnjeva, koji duinom i irinom odgovaraju dimenzijama prozorske daske. Takve pladnjeve moete nabaviti u specijaliziranim prodavaonica ma. Pladanj napunite vodom i na njega postavite cvjetne posude, primjerice, na metalnu reetku. Vano je postaviti ih tako da nisu u dodiru s vodom, jer bi se zemlja natopila. Isparavanje e se poveati prekrijete li dno pladnja oblucima ljunka. Primjena elektrinog ovlaivaa zraka je radika lan nain poveanja vlanosti zraka. Prskanje biljaka vodom pomou sobne prska lice takoer koristi, ali nije najprimjereniji nain poveavanja vlanosti zraka. Vlaga se povea tek nakratko, a potom je zrak suh kao i prije. Biljkama ne odgovaraju takve izrazite promjene u okolini. Vie im gode nepromijenjeni uvjeti na koje se prilagode. Biljke imaju nevjerojatnu sposobnost prilagoavanja. Ostavimo li im vremena, prilagodit e se i smanjenoj vlanosti zraka. No, i tome ima granica, pa je za fikus, primjerice, donja granica 40 posto vlage u zraku.

gnojiva potrebnog biljkama je zanemariva u od nosu prema sirovinama iz kojih su one izgraene - vodi i ugljik-dioksidu. Da bismo to zorno poka zali, za usporedbu uzmimo ovjekove potrebe. Koliina gnojiva potrebna biljkama odgovarala bi koliini soli i papra koja se upotrebljava za zainjavanje jela u ljudskoj prehrani. Za prihranjivanje se mogu nabaviti u specijalizi ranim trgovinama razliita gnojiva. Smanjite koli inu gnojiva za polovinu od navadene na omotu. Gnojidba e biti tim uspjenija to je primjenjujete jednakomjernije. Prema tome, bolje je pohranji vati malim koliinama gnojiva i to ee, negoli u veim vremenskim razmacima dodati odjed nom veliku koliinu gnojiva. Vano je napomenuti da se gnojivo dodaje samo u vrijeme rasta. Nikako nemojte pognojiti biljku kad je zemlja suha. To bi moglo nakoditi korijenju. Pravilo je da se najprije zemlja zalije, a zatim pognoji. Fikus oblikovan kao bonsai dobro uspijeva u obinoj zemlji za lonanice. No, neki sastojci mu ipak ne odgovaraju, naprimjer, kompost nastao od kore. Koja je zemlja najbolja, teko je rei; u svakom sluaju ovdje moe dobro doi ispitivanje i stjecanje vlastitog iskustva. Openito uzevi, odgovarajuu zemlju moete nabaviti tamo gdje i bonsai, u specijaliziranim trgovinama. Sastavljena je od veeg dijela ilo vae i pijeska, te manjeg dijela treseta.

Hrana____________________________
Fikusi, kao i ostale biljke, uzimaju hranjive tvari iz zemlje. Tri su osnovna elementa od ivotne vanosti: duik (N), fosfor (P) i kalij (K). Jo su neki, manje znaajni, koje biljka prima u obliku soli, naprimjer, mangan, eljezo, bor itd. Koliina Dobro izveden drenani sloj od ivotne je vano sti za biljku je r se na ravnom dnu plosnate bonsai posude vrlo lako zadrava voda. Da biste to sprijeili, naspite deblji sloj glinopora ili krupnijeg pijeska.

37

Prilagoavanje
S nainom prilagoavanja, aklimatizacijom biljke, valja se upoznati ve pri nabavljanju biljke i to iz jednostavnog razloga da biste joj ve od samog poetka pruili to bolje uvjete.
Biljkama openito ne odgovaraju velike promjene u okolini, lako se mogu vrlo dobro prilagoditi promjenama, ipak im za to treba vremena. o vjek se, kao razumno bie, brzo prilagoava promjenama u okolini. Ako naglo zahladi, odjene topliju odjeu. Od iznenadnog pljuska sklanja se u zaklon. Kod biljke je to neto sloenije - ona mora promjeniti svoje osobine. Ali u nekim prili kama to se dogaa i ljudima. Iskrcate li se, naprimjer, zimi na Kanarske otoke, kao obranu pred arkim suncem vaa e koa, stvarajui pigment, dobiti preplanulu boju. No taj se proces odvija polagano. Isto vrijedi i za biljke. Novim prilikama se prilagoavaju postupno, a to znai da im je zato potrebno odreeno vrijeme. Ako nabavite fikus u septembru i postavite ga u dnevnu sobu, za njega nastupaju teki dani, ravni elementarnoj nepogodi. Cijelo ljeto je ras tao u rasadniku uivajui u obilju svjetla, a onda se odjednom naao u polumraku. Nabavite li ga u martu, rastao je osvijetljen umjerenim svjetlom primjerenim zimskom raz doblju. Kad ga prenesete u dnevnu sobu razlika i nije tako velika. U daljnjem razvoju budunost je naklonjena fikusu: svjetlosti je iz dana u dan sve vie. Nee potrajati dugo i fikus e se sasvim dobro aklimatizirati. Do nastupa jeseni, a potom i zime, fikus e stajati na svom mjestu snaan i zdrav, a ostat e mu jo dovoljno vremena da se prilagodi postupnom smanjivanju dnevne svjetlosti. Sve ovo, dakako, ne vrijedi samo za fikus, nego i za ostale sobne biljke. Odluite li zapoeti s oblikovanjem bonsaija, odgodite to za proljee. Optimalno vrijeme je druga polovica februara. Uz pomo umjetne rasvjete na taj korak se moete odluiti i u najtamnijem dijelu godine (vidi str. 34).

Oblikovati mini bonsai poseban je izazov ove umjetnosti. Ako je tona uzreica da za uzgoj obinog bonsaija ovjek mora imati zelene prste, da bi mu se posreilo uzgojiti mini bonsai, morao bi biti zelen po cijelom tijelu. Stabalce na slici je staro pet godina i visoko samo 14 cm. Na velikoj slici desno prikazano je stabalce visoko gotovo 40 cm. Oba pripadaju istoj vrsti: Ficus siccimensis. Budui da je mini bonsai tako siuan, i sve ostalo je maleno. Posudica, naprimjer, sadri tek nekoliko junih lica zemlje.

Biljke za sobni bonsai

Kao tropski sobni bonsai veinom susreemo fikus iako postoji itav niz drugih biljaka pogodnih, ili ak primjerenijih za tu svrhu. Tisue ih se skriva u tropskim praumama. Posvuda u svijetu mnoge se od njih upravo ispituju, ali to zahtijeva prilino vremena.
Ve sada imate na izbor tri provjerene vrste, primjerene za oblikovanje bonsaia - eflera, barbadoka trenja i muraja. efleru, (Schefflera actinophylla), esto moemo nai u cvjearnicama kao obinu lonanicu. Po znata je kao vrlo izdrljiva biljka. U svojoj domo vini, na Malajskom arhipelagu izraste u divovsko stablo, visine 30 metara. Kao bonsai moe se nabaviti u specijaliziranim rasadnicima i trgovina ma, najee kao stjenoviti oblik. To je odlian bonsai za poetnika. Relativno je jeftin, u njezi ne postavlja velike zahtjeve, pa ga nije teko odrati. Karakteristike bonsaija eflera do biva ako joj stalno obrezujete vrhove. im grana dobije 4 do 5 listova, valja je skratiti. U protivnom bi biljka izrasla do stropa, ne bi se granala, pa niti dobila osobine bonsaija.

Bonsai iz sjemena i reznice_______

Nije uvijek jednostavno dobiti mlade biljke spremne za oblikovanje. esto neete imati drugog naina osim da ih uzgojite sami. Imate dvije mogunosti - iz sjemena ili iz reznica. Sjeme moete nabaviti u trgovini ili naruiti potom. Fikus je, openito, jedno stavno uzgojiti iz sjemena. No i reznice se lako zakorjenjuju. Takve, zakorijenjene, tako er moete naruiti i potom. Bilo da je iz sjemena ili reznice, prije nego se prihvatite obrezivanja, biljku valja pustiti da dobro izraste.

Muraja (Murraya paniculata) jednogodinji sijanac, do poetka preoblikovanja slobodno e rasti jo jednu godinu.

Jednogodinja reznica barbadoke trenje (Malpighia coccigera - usporedi sliku na str. 18). eflera (Schefflera actinophylla). >

40

Barbadoka trenja, Malpighia coccigera, u Evropi se rijetko kad moe nabaviti kao bonsai. Naprotiv, u SAD nije tome tako. Potjee s Antila. Njeni cvjetovi nalik rui vrlo su lijepi, ali takoer i dekorativno, sjajno, tamnozeleno lie. Uzgaja se jednostavno poput fikusa. Kako raste vrlo polagano, pogodna je naroito za oblikovanje malih bonsaija. Na slici je jednogodinja biljkauzgojena iz reznice.

Muraja, Murraya paniculata, potjee s Malajskog arhipelaga otoja. Osim to je vrlo lijepa sa svojim bijelim cvjetovima, jednako je dopadljiva i s crvenim jagodiastim plodovima u kontrastu sa srebrnastom korom. Ova vrlo izdrljiva i ot porna biljka pogodna je za uzgoj na prozorskoj dasci. Nala je primjenu takoer i u kozmetikoj indu striji.

41