UMJETNOST IVLJENJA

OVJEK SE RAA TRI PUTA

injenica je da se bolji ivot mora graditi. Gradimo ga idui iz iskustva u iskustvo, ma kakvo ono bilo. Svi mi na svijet dolazimo dramatino, s tiinom ili glasnijim krikom. ime dajemo svima do znanja da !ostojimo i da kreemo u borbu za ivot. Topla majina utroba bila nam je tijesna za daljnji duhovni i tjelesni rast, poroajem smo izali van, a kako e na ivot dalje tei zavisi od mnogo imbenika, kao npr. od psihofizike kondicije s kojom smo roeni, kako smo njegovani kao bebe, od kvalitete odnosa s majkom, a potom s ocem i sa svima drugima koji su nas podizali, od uvjeta u kojima smo rasli i razvijali se, od ope atmosfere porodinih odnosa, od naina obrazovanja i stvaranja osnovnih ivotnih stavova koje smo sami stvorili na osnovi ranih iskustava, a kasnije od stavova koje su nam ugradili roditelji, a potom i drutvo preko uitelja. a ivot zavisi od svega toga i treba ga proivjeti na najbolji mogui nain. !ivot je nekome skloniji, s vie radosti i cvijea na ivotnoj stazi, a nekima s vie patnji, trnja i boli. Tko ne proivi prolost, osuen je na ponavljanje. "riroda ima svoje zakone i, dok smo mali i nesposobni za samostalan ivot, ona nas titi na razliite naine, kao npr. psiholokim mehanizmima obrane, koji nas uvaju od prejakih duevnih boli, koje nam ivot nanosi od namjernih i nenamjernih, svjesnih i nesvjesnih, tjelesnih i duevnih ranjavanja od onih kojih zavisimo. #ad odrastemo, imamo svoje iskustvo, svjesne i nesvjesne stavove, koji nam omoguavaju da lake ili tee odemo dalje. $avisno od najranijih iskustava i na njima zasnovanih osnovnih stavova i osjeanja, gradimo svoj odnos prema sebi, prema porodici, prema prijateljima, prema okolini. %ni koji imaju bazine stavove da je ivot lijep, da su oni dobri i da su drugi dobronamjerni, grade svoje odnose drugaije od onih koji smatraju da je ivot patnja, da su oni loi i da su drugi zli. %snovni stavovi stvoreni su na ranom ivotnom iskustvu, a slue kao stepenice i kao orijentiri u ivotu. %ni imaju potrebu da se potvruju kroz iskustvo i tako nam uljepavaju ili zagoravaju ivot dok ih ne osvijestimo. & ovac ide na novac, bogatstvo na bogatstvo, a bijeda na bijedu, nijedna nesrea nikad ne dolazi sama' ( istine su, izvori mudrosti o prirodi, stavovima s kojima se kreemo kroz ivot. Ono u to vjerujemo i de v n m !e" #rug odreenog stila ivljenja nastavlja se iz generacije u generaciju zbog dugog hoda po krunoj stazi bazinog stava. eki se tvrdoglavo dre svojih stavova iako im oni donose nezadovoljstvo, tjelesne i duevne boli, ivotne neuspjehe i razoaranja. # $i n m %ivot $io $o&ji' mor mo ! (&ed ti !e$e' vidjeti d &i !u n m !t vovi )on!tru)tivni i&i de!tru)tivni' d &i *$o( nji+ n ,redujemo u %ivotu i&i !t (nir mo' d &i !u n $ijeni ,o*itivnim i&i ne( tivnim emo-ij m i re )-ij m , da li oni imaju onu vrijednost, vanost i znaenje, koje su imali dok smo bili mali, kad smo ih stvarali, i&i n njim i!tr j v mo i )o !u nere &ni i ne.un)-ion &ni u ! d njem %ivotu , dok elimo kroz njih ivjeti svoj ivot optereen prolou i da budemo u pravu, ili da ga prihvatimo onakvim kakav zapravo jest iz trenutka u trenutak, iz situacije u situaciju. !)*%T +, "-%.+, /+)* ) -0$ %*-1T0 !ivot je promjenljiv, i lijep je, i ruan, i veseo, i tuan, i teak i lak, i ne da se staviti u okove. !ivot je tijek, a stav je okov za ivot i vrlo esto izraz jednog, davnog, bolnog iskustva, koje smo potisnuli, zaboravili i uramili. #oliko god je on tit od starog zaboravljenog bola, on je izvor bola kroz ponavljanje slinih, manje stranih iskustava i time je on okov za spontan i pun ivot. 1ami moramo otkriti koliko nam nai stavovi koriste ili tete u ostvarenju punoe i radosti ivljenja. 2orba je sastavni dio ivota, a %ivot je ono to od nje( u/inimo. K )o ( !+v 0 mo' t )o i %ivimo" K )ve !t vove im mo o njemu i !e$i' t )o ,ro& *imo u %ivotu. 0ko o ivotu imamo vrste, betonske, okorjele stavove, teko se probijamo kroz

ivot, jer on se ne da uhvatiti ni u jedan stav. %n tee, mijenja se, pulzira, raznovrstan je, arolik i pun mogunosti, pa oni to se vrsto dre nekog stava 3pozitivnog ili negativnog4, ne ive, ne tre trku ivota, ne pulziraju u njegovom ritmu5 oni su okamine, fosili, zarobljeni u sjeanju, ne ive sadanjost, ve prolost, ne uklapaju se u tijekove ivota, vrte stari film pa imaju utisak da ivot tee bez njih i pored njih. %ni ne ive, ne rastu, ne razvijaju se, boje se ivota, kojemu se ne preputaju niti prilagoavaju. %ni su ivi mrtvaci. "otreba za sigurnou jedna je od najjaih ljudskih potreba i istovremeno jedna od najveih prepreka u ivotu. $bog nje inimo razne gluposti i ispadamo smijeni, jer ivot ini neizvjesnost, a ne sigurnost. Potre$ * !i(urno0u !t &no !e u n m $ori ! ,otre$om * ,romjenom' )oj n ! ,& i" a nama je izbor da li emo se drati nekih stavova, koji nam daju osjeaj sigurnosti i tako emo statirati u ivotu, trpei niz neizbjenih frustracija zbog takvog naina ivota, ili emo energiju potroiti rjeavajui pitanje hou ( neu, ili emo donijeti odluku da hrabro idemo kroz ivot, potujui i uklapajui se u neminovnost promjena. 2,$ -)$)#0 ,.0 61"+,70 ) 0"-,T#0 1e* +r $ro!ti d )renemo u ri*i) i o,ro$ mo !e u ne/emu novom nem ni o!o$no( n ,ret) ' r *voj ni u!,je+ " #ako nas nepoznato plai, tako nam otvara i mogunosti5 )o ne ,o)u mo' ni) d ne0emo ! *n ti to !mo i )o&i)o mo(&i u/initi i u%iv ti u %ivotu . "onekad nas neka muka, tekoa i zlo natjeraju da skupimo hrabrost, da donesemo odluku, da uinimo nove pokrete usprkos neizvjesnosti, i tada nam se otkrivaju nae skrivene moi i sposobnosti. Tako su nae muke i nedae postale nai uitelji i pokretai ivota, jer nikad se ne zna zato je neto dobro. !ivot je elja za ivotom i pun je mogunosti i onda kada nama ne izgleda ba tako. Oni to od %ivot tr %e ,revie' nere &ni !u i ne* +v &ni' i*& %u !e ri*i)u r *o/ r nj i ne,otre$no( u*ruj v nj ' od$ij ju od !e$e ,rij te&je' jer o/e)uju d 0e !e do( 2 ji u nji+ovom %ivotu odvij ti n ,redvidiv n /in te d 0e !e dru(i &judi ,on ti u !)& du ! nji+ovim %e&j m i ,& novim ' ) d od to( nem nit ' o$u*me i+ j d i ! v& d !tre!" K d te o!o$e !m nje !voj o/e)iv nj ' ,o! o i %ivot ,o!t nu im & )i" O/e)iv nj )oj !e ne do( 2 ju ,o ,& nu ne0e i+ dotu0i u ne!,or *umim i !u)o$im mi&jenj ' ne0e re (ir ti ne( tivno' $it 0e ,ri$r ni , 0e rijeiti ono to i+ mu/i i %iv-ir 3 neto to tre$ ' * $or vit 0e i ,otr %iti dru( /iji n /in rje v nj ,ro$&em " V %no je *n ti d je %ivot r *no&i) i ren' ne ide 4,o , (i5' &judi !u r *&i/iti ,o ,rirodi' , !v t)o i!ti ,ro$&em !+v 0 i tretir n dru( /iji n /in, a kada se desi nekakav nesporazum, nisu svi u jednakoj pregovarakoj poziciji. !)*%T +, % % 8T% 0. 1, 9%:0;0 2ez strasti, interesa i ljubavi prema nekom zanimanju ne moe se potpuno ivjeti. eki ljudi vole pecanje, drugi pijacu, trei troe vrijeme pored T*<ekrana, etvrti vole sportska natjecanja. 1vi oni pasivno primaju ivot. 1tarenjem, srca se polako pune bolom, rezignacijom, besmislom, a to se amortizira pretjeranim spavanjem i prejedanjem ( jedinim kanalima ivotne radosti. eki ljudi utapaju patnju i bol u alkoholu ili drogi, pa su tako mueni osjeajem krivice, zbog osude veine, koja lano istie superiornost svog vrijednosnog sistema. 0ntonio 9e .elo rekao je da je ivot ono to nam se dogaa dok smo mi zaokupljeni nekim drugim planovima. Takav ivot nema smisla ako ga sagledavamo u rasponu od neto vie od sedamdesetak godina koliko u prosjeku traje ivot sadanjeg ovjeka. %ni se pitaju kako im je iscurilo vrijeme, strasne nade i zavide djeci kad ih vide kako radosno jure po parku i hrabro idu iz avanture u avanturu i stjeu nova iskustva. "o psiholozima, ovjek se raa tri puta u jednom ivotu5 prvi put raa se iz maternice svoje majke, drugi put iz maternice drutva, a trei se put raa iz maternice svoga ega. 1vaki ovjek voli stvarati, izraavati svoju kreativnost kroz pisanje, klesanje, komponiranje,

slikanje, igranje nogometa, koarke, rukometa, vaterpola itd. To je priznavanje vlastite elje za nesputanim stvaranjem, ali kod veine ljudi prisutna je nemo stvaranja. %tkud takav raskorak izmeu naih elja za stvaranjem i onoga to se stvarno deava na polju naeg izraavanja= )ako nas patnja prati od prvog krika kroz ivot i zatvara vie ili manje kanale izraavanja naeg bia, neki su stvaraoci, nosei neizmjernu bol u sebi, ipak bili uspjeni na kreativnom planu. 2%/ +, "-)16T 0 )$ *-,., 0 -0;0 +0 2ol nam se javlja u sadanjosti, a kada je potisnemo u prolost, pretvara se u strah od ponavljanja boli i postaje sjenka boli, tajni mehanizam zatvaranja pred izazovima koje ivot pred nas svakodnevno postavlja, a taj proces poinje roenjem i ne prestaje cijeloga ivota. 2ol je prisutna iz vremena raanja, iz prvih bolnih fascinacija prilikom dolaska na svijet, u kome je patnja rastopljena i sveprisutna kao sol u oceanu. 9jeca u najranijoj mladosti nisu prepunila rezervoare boli, pa su spontana, veoma radoznala, oboavaju igru u svakom obliku, bezazlena su, imaju vie dobronamjernosti nego zlobe upuene drugima. %drastanjem pune se rezervoari boli, jer se intenziviraju bolni drutveni kontakti. Str + od drutvene o!ude i&i vrednov nj ) o !u,ti&no( o$&i) o!ude jed n je od n jdu$&je u)orijenjeni+ drutveni+ !tr +ov " On , r &i*ir (otovo !v )u &jud!)u )re tivno!t' ,o(otovo onu )oj !e ovij ,od $udnim o)om j vno!ti i prepreka je razvoju ljudskih potencijala. 1vaki je ovjek odgovoran za svoj strah, a ne drutvo, jer je u svakom ovjeku ugraen mehanizam za natjecanje, za suprotstavljanje drugim ljudima, jer u borbi za opstanak protivnici ili suparnici su ti koji ugroavaju osobne interese, pa se njima pripisuju nesuradnike namjere i zlonamjernosti, a to je poznati mehanizam projekcije svojih motiva drugima5 &nisam ja njihov, nego su oni moji protivnici'.

K d /ovje) mi!&i ru%no o dru(im i ,odu*im ne,rij te&j!)e )-ije ,rotiv nji+' to ) o ,o!&jedi-u ,roi*vodi !tr + od o!vete" Se$i/no!t je )on!t nt u &jud!)om %ivotu i (re!ivno!t je !t &n )tivno!t u me2u&jud!)im odno!im ' )oj uvije) r 2 !tr +' )oji je t mn !tr n $i&o )oje &i/no!ti" Nemir'
!tre,nj ' $ri( ' o/ j' mr%nj ' )riti) ' reum u )o!tim ' $o& u %e&u-u i !v 2 o$&i-i !u !tr + )oji !e m terij &i*ir u o$&i)u otje&otvoreno( $o& " 1trah je naa druga priroda, koja regulira sve nae postupke i stilove ivljenja. 1trah od blinjeg svoga odreuje nae ponaanje i izbor socijalnih vrijednosti prema kojima se orijentiramo, usvajamo ih ili odbacujemo. *eina ljudi nikada ne prevlada socijalne strahove, nikad se nisu rodili iz svoje socijalne maternice, odlaze iz ovog ivota prazni, s gorinom neispunjenih elja. 1T-07 1"-,>0*0 086 #-,0T)* %1T 8to nas sprjeava u kreativnom izraavanju i komunikaciji sa svijetom= To je samo strah, strah? e moete se osloboditi straha i ui u svijet kreativnosti dok ne razumijete taj zaaran krug +a ( Ti. +a sam ja, Ti je drutvo, netko drugi. #o)&e * !voje nevo&je ,ro(& v mo )rivim drutvo' dot&e !e vrtimo u tom * / r nom )ru(u" #rutvo je ! mo ,ovrin ' e)r n n )oji ,roji-ir mo !ve !voje m ne' !& $o!ti i * $&ude" J je jedini )riv - * !voje o!o$ne neu!,je+e" Tko to razumije, taj se rodio iz maternice svog ega, zaista se rodio i moe poeti izraavati svoju istinsku kreativnost. >ovjek okovan strahom ne moe biti kreativan jer prisilan rad nije stvaralatvo, ve muenje i lagano odumiranje. .i se plaimo osude jer smo osudili druge, proglasili ih svojim neprijateljima. Svijet je * n ! $ojno ,o&je $or$e n %ivot i !mrt' n ,o$jedu i ,or *' n u!,je+ i neu!,je+' n 4j ! m $o&ji od te$e5" K d ,o/nemo %ivjeti %ivot ,un &ju$ vi' $e* ,rit jeno( motiv

n tje- nj i ,o$je2iv nj ' t d !e r 2 mo i* m terni-e !vo( e( i otv r mo !voje ) n &e !tv r & tv ' )re -ije i i*r % v nj !e$e" K d ni!te motivir ni

d dru(e ,ovrijedite' mo%ete r diti !ve3 uiti strane jezike, voziti bicikl, ii u kino ili
kazalite, pogledati kakvu utakmicu ili koncert, uiti svirati gitaru, pjevati, ii u crkvu itd. "ourite da polako otvarate svoje bie, da vas smrt ne iznenadi kao to je 7orge /uis 2orges pjevao u &Trenucima'5 &#ada bih mogao svoj ivot ponovno proivjeti, pokuao bih u sljedeem napraviti vie greaka, ne bih se trudio biti tako savren, opustio bih se vie. 2io bih gluplji nego to bijah, zaista vrlo malo stvari bih ozbiljno shvatio. 2io bi manje istunac. *ie bih se izlagao opasnostima, vie putovao, vie sutona promatrao, na vie planina se popeo, vie rijeka preplivao. )ao bih na jo vie mjesta na koja nikad nisam otiao, jeo manje boba, a vie sladoleda, imao vie stvarnih, a manje izmiljenih problema. +a sam bio od onih to razumno i plodno proive svaki minut svog ivota. )mao sam jasno i asaka radosti, ali kada bih mogao nazad da se vratim, teio bih samo dobrim trenucima jer ako ne znate ivot je od toga sainjen. %d trenova, samo nemoj proputati 1ada. +a sam bio od onih to nikad nigdje nisu ili bez toplomjera, termofora, kiobrana i padobrana. #ada bih opet mogao ivjeti, s proljea bih poeo bosonog hodati i tako iao do kraja jeseni. *ie bih se na vrteci okretao, vie sutona promatrao, i s vie se djece igrao, kada bih ivot ponovno pred sobom imao, ali vidite imam @A godina i znam da umirem.' T-0!).% 6 !)*%T6 /)+,"6 1T-0 6 1T*0- %1T) 1vaka neprilika, problem ili bolest prilika je da neto nauimo o sebi i da se, uz pomo tih iskustava i te mudrosti, ubudue lake nosimo sa ivotnim okolnostima, jer svaka situacija i svaka osoba imaju svoje lice i nalije, vrline i mane, ljepote i runoe. O$r 0 nje , %nje ! mo i uvije) n ru%nu !tr nu !tv rno!ti r 2 i ru%n o!je0 nj , a ona truju nau duu i tijelo, zato trebamo obraati panju na lijepu stranu stvarnosti, to raa lijepa osjeanja, koja su prirodni eliksir zdravlja. 8to treba initi ako smo ve puni vanih iskustava i utisaka, puni negativne energije5 bijesa, mrnje, zavisti, ljubomore, agresivnosti= 1mijeh rjeava te probleme vrlo uspjeno. eki ljudi priaju, piu ili sluaju tue viceve, aforizme, grafite, humoreske, i smiju se, smiju i tako se na socijalno prihvatljiv nain oslobaaju agresije, izraavaju svoju superiornost bez omalovaavanja odreenih osoba, autoriteta, institucija, pripadnika odreenih socijalnih grupa, izraavaju svoju potisnutu seksualnost ili se brane od teke i rune stvarnosti i prevladavaju svoje konflikte, mane i

muke. 7umor je sigurnosni ventil kojim se djelomino prazni nagomilana negativna energija. /judi tako osiguravaju duhovnu ravnoteu i oslobaaju se potisnutog nagona. *ic je relaksacija kod prevelike psihike napetosti zbog trenutnog uzbuenja ili zbog dugotrajnog potiskivanja izvjesnih nedoputenih elja. 1mijeh je lijek koji okrepljuje i duu i tijelo. 3 0-%9 ) $9-0*1T*, ) /)1T, srpanj<kolovoz BCCA., 9r. "etar -adakovi4