GLASSER Teorija izbora

Svi znamo da se raamo s potrebom za opstankom i odranjem vrste. Da bi se odrali

potrebna nam je hrana, voda, odjea, krov nad glavom.
Potreba za opstankom ugroena nam je kad god smo uplaeni, gladni, edni, zima nam je ili
smo umorni. Seksualni nagon nam osigurava opstanak vrste.
Potreba za opstankom, za preivljavanjem, egzistencijalna je potreba ovjeka, koja je
preduvjet za razvitak ostalih potreba.
Teorija izbora tvrdi da se osim potrebe za opstankom raamo s jo etiri duevne potrebe, koje
moramo zadovoljavati svaki dan barem malo da bi ivjeli kao normalni ljudi. To su:

potreba
potreba
potreba
potreba

za
za
za
za

ljubavi i pripadanjem
moi, samopotovanjem
slobodom i
zabavom.

LJUBAV, PRIPADANJE
Ovu potrebu zadovoljavamo kroz kvalitetne odnose s drugim osobama roditeljima,
partnerima, djecom, prijateljima.
Ukoliko osjeamo da smo s njima slabo (ponekad nikako) povezani, to znai da nam je
ugroena potreba za ljubavi i pripadanjem.
Povezanost s nama znaajnim ljudima neophodna nam je za zadovoljavanje svih naih
potreba.
MO, DOKAZIVANJE VLASTITE VRIJEDNOSTI
Ova je potreba vrsto vezana uz samopouzdanje i esto ju najtee zadovoljavamo. Izgrauje
se primanjem povratne informacije uvaavanja od osoba oko nas.
"Znanje je mo" kae poslovica to vie znam, to vie vrijedim. Ako potrebu za moi
zadovoljavamo na tetu drugih, negiramo im njihovu vanost, priznanje, vjetinu,
kompetenciju.
to vie moi dajemo to vie moi i mi dobivamo.
SLOBODA, KREATIVNOST
Kad govorimo o slobodi, ustvari govorimo o mogunostima izbora kad se radi o onome to
nam je vano. Zadovoljavamo ju kad smo nezavisni, biramo krug ljudi s kojima emo se
druiti, samostalno donosimo odluke.
Ljudi koji su zaduili ovjeanstvo svojim idejama i otkriima vjerojatno su bili u duhu toliko
slobodni da su mogli pogledati svijet, situacije, ljude i stvari iz nekog novog kuta.
ZABAVA, UENJE
Zabavljamo se kad se bavimo zanimljivim temama, alimo se, smijemo se.
U naoj tradiciji zabava se esto smatra gubitkom vremena (igramo se umjesto da radimo
"ozbiljne" stvari), no po teoriji izbora zabava je ugraena u nae gene kao i ostale potrebe. Da
bi bili zdravi, trebamo svakodnevno i zabavljati.
Potreba za zabavom nastala je kao nagrada za uenje. Ljudi se zabavljaju itav ivot, dakle i
za uenje su sposobni itav ivot.
Prema teoriji izbora raamo se s naih pet osnovnih potreba, koje su genetska instrukcija. Ono
to razlikuje ljude koji imaju dobre odnose sa svojom okolinom, koji su sretni, produktivni na

svom poslu i uspjeni u svom pristupu ivotu od onih koji se bore, trpe i ne uspijevaju postii
to ele, jest nain na koji zadovoljavaju svoje potrebe.