Kerovani Skripta za Boiku

Europa na poetku novog vijeka RAZVITAK EUROPE U ZNAKU HUMANIZMA - promjene i raznoliki razvitak Europe temelje se na pojavama i dogaajima koji su znatno pridonosili zamiranju sr.vj. promjena svijesti (ovjek se sve vie poeo oslobaati vjerski spona, te oslanjati na snagu razuma) - stvara se novi red drutvene strukture opada mo plemstva, feudalno gospodarstvo se blii kraju - gubi se znaenje viteke lenske mobilizacije -> plaenika vojska(vani pjeaci) - istiu se vicarski i njemaki pjeaci Doba burgundskih ratova - kada je Luj XI (1461. 1483.) doao na vlast, dolo je do ratnih sukoba s ustanikom gospodom - Karlo Smjeli, sin burgundijskog vojvode, stvorio je Ligue du bien public s Bretanjom, Bourbonima, velikakim kuama Armagnoc i Anjouom, pod vodstvom Karla, kraljeva brata - 1472. je Luj prisilio Karla na primirje, nakon ega su se Burgundija i ostala poluovisna lenska gospodartsva de facto pokorila kruni - Nakon bitke kod mjesta Nancy 1477. Karlo je poraen od strane lotarinkih, alzakih i vicarskih eta, a u bijegu je poginuo i s njime se ugasio i otopor protiv franc. Kralja - Nakon smrti Luja XI zavladao je Karlo VIII (sin), pod regenstvom sestre Ane - 1484. u Toursu su se sastali Etats generaux glavni stalei i pokuali su se pobuniti protiv kraljeve moi, ali Ana je i dalje vrtso vladala monarhijom i guila feudalne nemire Ratovi rua - izmeu obitelji York (bijele) i Lancaster (crvene rue), 1455. 1485. - Konano je jedini ivi Lancaster po majci bio Henry Tudor, grof Richmonda - Tako je zapoela vlast Tudora 1485. 1603. - Kralj Henry VII (1485. 1509.) se ve 1486. oenio Elizabetom York i tako je rat zavrio - Dolo je do upravnih reformi u korist demokracije sustav vladanja sa savjetom, parlamentom Commom Lawom, mirovnim sudom i porotnicima - to se vanjske politike tie, odravao je mirne odnose Pirinejski poluotok - nakon smrti Henrika IV 1474. dolazi do graanskog rata - uz pomo Luja XI Francuskog, Ivan II (1458. 1479), kralj Aragona je uspio uguiti pobunu Katalonaca - naslijedio ga je Ferdinand koji je jo 1469. godine oenio Izabelu Katoliku, a 1474. je dolo do ujedinjenja drava Kastilje i Aragona - Izabela je poela izgraivati novovjekovnu dravu - Reorganizirala je kraljevsko vijee Kastilje i urvstila kraljevsku vlast u gradovima imenovavi dravne povjerenike, skuptine stalea u kojima su bili zastupljeni samo gradovi, rjee se sazivala ->monarhistiki aposlutizam

ast metra tri najvea viteka reda Santiago, Calatrava i Alcantara, koji su imali vlastitu vojsku, papa je na Izabelin zahtjev prenio na kastiljske kraljeve tako je ona stvorila stalnu vojsku - 1481. papa je dopustio obnavljanje inkvizicije, pa su Izabela i Ferdinand osnovali vrhovno inkvizicijsko vijee, koje e progoniti heretike i nadzirati pravovjernost idovskih i islamskih obraenika - U rato protiv Granade (1481. 1492.) protiv kralja Nesrida Abdallaha osvojena je i posljedna maurska drava u panjolskoj i time je konano zavrena rekonkvista - Izabela je nastojala nastojala osvojiti podruja i u S Africi, neto je i osvojeno, ali nije ostvarena zamislao panjolske drave u sjevernoj Africi sve do Sahare Habsburka monarhija - dok su Franc., panj. I Engleska ratovale, Fridrik III ( 1440. 1493.) je to pokuao postii diplomatskim putem - esto ga nazivaju pasivnim i nenadarenim vladarem, ali su njegovi nasljedni i vjenani ugovori bili temelj postanka habsburke sile - 1552. se u Rimu okrnunio carskom krunom - sina Maksimilijana je vjenao s Marijom, nasljednicom Karla Smjelog Burgondijskog i time su Habsburgovci stekli i Nizozemsku i Burgundiju - stekao je i Tirol Poljska - u 15. stoljeu se poljsko-litavska personalna unija (poljska Hedviga + litavski knez Jagel) se borila za prevlast s Njemakim vitekim redom koji se protezao od Odre do Narve, dakle obuhvaao Prusku, Kurzeme, Vidzeme i Estoniju, te je konano pobijedila poljska koalicija - Kazimir IV (1447. 1516.), za njegovo vrijeme se Poljska prostirala od Baltikog do Crnog mora - On je svog sina Vladislava progurao za kralja eke 1490. on je s Maksimilijanom Habsburkim sklopio sporazum po kojem e njegova ker Ana se udati za Maksimilijanova unuka Ferdinanda, a Ferdinandova sestra Marija za Ludovika - Poljska se sukobljavala s Habsburgovcima prije sporazuma, s Osmanlijama, Moskvom koja je anektirala litavsku kneevinu, te vedskom - Poljski sabor sejm dijeli se u senat ( s tzv. ministrima, vojvodama, kastelanima i biskupima) i u donji dom sejma ( sa ljahtom, niim plemstvom) - U poetku su vane bile samo odluke velikaa i visokog plemstva, ali nakon statue Nihil novi, kralj en moe bez pristanka donjeg doma sejma doniejti nove zakone - Tako su zastupnici zemaljskog sabora(sejmiki) utjecali na zakonodavstvo, te odluivali o vanjskoj politici, ratu i miru - Meutim, tijekom 16. st demokratizacija se nije probila, te se i dalje poveavao utjecaj plemstva na krunu Skandinavija - Kristian I Oldenburki (1448- 1481.) se uspeo na dansko i norveko prijestolje, a 1457. postao je i vedski kralj zahvaljujui plemstvu i crkvi, porazivi Karla Knutssona - Meutim nakon ustanaka, Karlo Knuttson je postavljen za vedskog kralja 1468., a nakon njegove smrti 1470. za dravnog namjesnika je izabran sin njegove sestre Sten Sture, koje je unato obnovljenoj Kristianovoj opoziciji zadrao vlast - U meuvremenu su Danska i Norveka u Bergenu sklopile savez o sjedinjenju sa zajednikim izborom kralja Italija

Potkraj 15. st postoji ravnotea meu 5 velikih talijanskih drava: vojvodine Milano, republika Venecije i Firence, Papinske drave i kraljevine Napulj - Tu je i puno manjih drava: vojvodina Savoj, republika Genova, markgrofovija Montserrat, Saluzzo i Mantova, vojvodina Ferrara, te republike Siena i Lucca - 1450. Francesco Sforza se proglasio nasljednim vojvodom Milana - U to vrijeme Italija postaje rtvom Austije, Fransucke i panjolske, koje su vodile ekspanzivnu politiku prema Italiji - Luj XII Francuski pozivajui se na srodstvo s Viscontijima, zaposjeo je Milano ? 1449.?, a Ludoviko Sforza je pobjegao u Tirol odakle se priremao ponovno zauzeti Milano, te je na kratko vrijeme i uspio, no konano je Milano ipak pripao Francuskoj, ali je 1513. odstupljen Ferdinandu Katolikom panjolskom, kao i Napulj - Venecija je poela izgraivati svoju kopnenu dravu terra ferma, te je S Italijom vladala centralistiki, dok se preko mora javljaju i autonomna i poluautonomna podruja - Zbog Osmalnija i panjolske, njihovi trgovaki monopoli su postali ugroeni, ali je tijekom 16. stoljea ona ipak bila velesila - Firenza je uvrstila svoj poloaj osvajanjem Toscane, Pise i protjerivanjem Milanaca iz doline Arna, a vladala je obitelj Medici koja je bogatsvo stekla trgovinom na istoku - Bila je to najvea bankarska i trgovaka kua u Europi - Giovanni de Medici, Cosimo Medici otac domovine, Piere de Medici koga su ubili uroeni plemii, nakon ega je zavlada njegov brat Lorenzo il Magnifico (1469. 1492.) koji je postao pokrovitelj znanosti i umjetnosti - Njegov sin Piero II Medici predao je Karlu VIII firentinske pogranine utvrde, te je 1494. protjeran i do 1512. je vladao Piero Solderini, ali ga je onda Lorenzov sin Giovanni protjerao, a godinu dana poslije je postao papa Lav X - Papinska drava se prostirala od Jadrana na SI, srednjom Italijom, do granice Napulja na Z - Dijelila se na malene feudalne dravie i gradske despotije, a papa Julije II je uspostavio zemljasko vrhovnitvo pape u crkvenoj dravi Humanizam srednjovjekovni humanizam potisnula je skolastika, ali od 14. stoljea se iri iz Italije , a antiki se autori smatraju najviim uzorima - otkrie tiskarskog stroja ubrzalo je irenje novih ideja, osnivaju se knjinice i preureuju za tisak, Ciceron postaje uzor stila i jezika, a njegovo uenje da je studij knjievnosti najdostupniji put do razvitka skladnog ovjeanstva postalo je misao vodilja humanizma - razvija se polako i nacionalna svijest, i u vezi s time istraivanje vlastite prolosti - najznaajniji predstavnij je Erazmo Rotterdamski, koji je uvjeren u vanost znanosti i znanja, te daje veliku vanost odgoju, eli vjerske i drutvene refrme bez loma s crkvom, trai vezu izmeu slobode znanosti i vjere

Europa u znaku reformacije i protureformacije Lutherove teze su prvobitno bile usmjerene protiv trgovine oprostom, a kasnije je posumnjao i u teoloke temelje samog oprosta Za disputacije u Leipzigu 1519. on je iznio tvrdnje da i koncil moe varati, te da samo Sveto pismo moe biti mjerilo kranske vjere

1520. napisao je reformatorske spise Kranskom plemstvu njemakog naroda: o poboljanju kranskog poloaja, Babilonsko suanjstvo crkve, O slobodi krana, u kojima govori o moralnom padu sveenstva, tenji papa za sjajem i moi, visokim davanjima rimskoj crkvi - Luther smatra da ovjek pokoru postie iskljuivo snagom vjere, a ne pokroom, hodoaima, postom, darovima... Samo nevjerovanje moe krana baciti u prokletstvo - 16.4. 1521. odran se Sabor u Wormsu, gdje je Luther odbio povui svoj nauk, te je ustrajao na reformi, ali car u staleima nije naiao na dovoljno potpore da iskljui Luthera iz dravne zajednice, ali je to uspio poslije sabora kada je izdao edikt koji zabranjuje Lutherov nauk i knjige, ali Lutheru je doputeno da ode u Wartburg gdje je zapoeo prevoenje Novog Zavjeta na Njemaki Njemaka - Njemaki vitezovi su se osiromaili i izgubili vojniko znaenje - Seljaci iz vapske, Tirola, Salzburga, Alzasa i Franake su se ustali protiv vlastelinskih povlastica te su udruili u savezne skupove kako bi se orujem izborili svoje zahtjeve koji obuhvaaju gospodarsko-pravne i vjerske interese Seljaki rat - U 12 lanaka navedeni su njihovi interesi pravo izbora i otputanja upnika, ogranienje desetine, ukidanje kmetsva, sloboda lova i ribolova, javni posjed uma.. - 1524. se to pretvorilo u neorganizirane pljake, a Luther je pozvao zemaljsku vlast protiv seljaka - Nakon poraza seljaka kod Frankenhausena voa Muntzer je smaknut s tisuama ustanika, a seljaki rat je propao - Bilo je i drugih ustanaka rudari, gradski obrtnici... - Desetljee nakon seljakog rata izbili su ustanci u Mnsteru i Lbecku koje su pokrenuli nii graani politiko drutveni + vjerski razlozi - Mnster - nizozemski i gornjonjemaki putujui anabaptisti su puanstvo potaknuli javnim pripovijedanjem protiv munsterskog biskupa, namjeravajui u gradu osnovati nebeski Jeruzalem; biskupa su protjerali, ali je puka vlada smaknila sve graane koji su drugaije mislili, a uskoro je biskup uz vojniku pomo susjednih knezova opsjeo grad te su ga i osvojili, a dio stanovnitva tada smaknuli - Posljedica ovog ustanka je progon svih anabaptista u gotovo cijeloj dravi - Lbeck uzrok ustanka nieg graanstva pod vodstvom Jurgena Wullenwevera protiv gradskog vijea je uvoenje lutherstva, na kratko je uspio, ali su zastupnici gradskog vijea ponovno preuzeli vlast 1535., a reformacija nije suzbijena - Dakle, reformacija je potaknula ustanke diljem Njemake - Karlo V se osjeao braniteljem jedinstva kranstva - Dao je izraditi staleki savez koji e obuhvatiti sve dravne stalee, a na ijem elu e biti on sam, to e mu osigurati politiko-vojniko vodstvo - Stalei su se satali na augsburkom dravnom saboru 1547. gdje su razmatrali posljedice ostvarenja tog plana smanjenje autonomije stalea...pa su se suprotsavili takvom ureenju - Nakon sklapanja augsburkog vjerskog mira 1555. kada je evangelika crkva proglaena ravnopravnom katolikoj, 1556. se odrekao carske asti, te je otiao u samostan Yuste - Ali ove odluke nisu vrijedile za reformaciju dravnim staleima je dosueno crkveno vrhovnitvo, nevjernici su se smjeli preseliti na podruje gdje je zemaljski gospodar pripadao njihovoj vjeroispovjesti caius regio eius religio (ija zemlja, njegova vjera)

Ovim mirom se dogodila se pobjeda dravnih stalea nad carem, raspala se kranska vjera - Potvrda isusovakog reda 1540. i obnova inkvizicije 1542 pojaale su vjerske napetosti koje su se dogodile kada je Jean Calvin 1541. godine u Genevi poeo obnavljati crkvu nauk o predestinaciji,vlastito shvaanje priesti izloen je u njegovom djelu Institutio religionis christianae 1536. - On je organizirao reformiranu crkvu u Genevi na temelju principa opine (izabrani sveenici i svjetovni zastupnici opine, nazvani starjeine, inbe prezbiterije koji lanove opine podvrgavaju strogoj crkvenoj stezi - Zapreka da se lutheranci i kalvinisti sjedine prvenstveno je razlika u crkvenom ureenju Protureformacija - Tridentski koncil je zasjedao od 1545. uvedene su mjere da se uvrsti pokolebana disciplina meu katolikom klerom, pa je uvedeno svakodnevno obvezatno itanje brevijara, utvren je rimski katekizam za pouavanje u katolikoj vjeri, uspostavljen je indeks zabranjenih knjiga, donesene su odredbe o osnivanju seminara i visokih kola za sveenike, formunirano je katoliko uenje o dogmama i sakramentima - U posljednjem razdoblju zasjedanja koncila 1562./63. postao je sve oitiji utjecaj isusovakog reda koji su u kratko vrijeme od njihova osnivanja od strane Ignacija Loyole, stekli poloaj na polju kolstva i vjerske znanosti Karla V je na carskom prijestolju naslijedio Ferdinand I panjolsko nasljedno pravo na Milano, Napulj, Burgundiju, Nizozemsku i kolonije prelo je na Karlova sina Filipa II - Ferdinand je zbog obrane od Turaka i plaanja danka bio ovisan o plemiima, pa je zauzvrat morao initi postupke po vjerskom pitanju - Maksimilijan (1564. 1576.) je odbio zakljuke Tridentuma, i plemiima dopustio primjenu augsburke konfesije na njihovim podrujima u tim je godinama protestantizam dosegao vrhunac - Rudolf II (1576. 1612.) je bio izrazito katolik, pa su mnogi protestanti prognani Francuska - Franjo I (1515. 1547.) progonio je kalviniste, iako sam nije bio veliki vjernik - Razlozi progona heretika - papa Lav X mu je dopustio imenovanje francuskog visokog sveenstva i visoka godinja davanja klera 1516., - Za Henrika II (1547. 1559.) se kalvinisti (u Franc. nazvani hugenoti, saveznici) sve vie ire unato progonima, te ve 1559. odravaju svoju prvu sinodu - Za Franju II ( 1559. 1560.) umjesto kojeg je vladala njegova majka regentica Katarina Medici dolazi do poetka sukoba, koji e ozbiljno izbiti izmeu katolikih Guisea i hugenota Bourbona za Karla IX (1560. 1574.), koji je priznao hugenote u ediktu - Tada su Guisei poubijali mnoge hugenote u pokolju u Vassyju 1562. -> nakon toga je u razdoblju 1562. 1598. voeno 8 hugenotskih ratova kada su opustoena neka podruja, a plemstvo je desetkovano - 1572. na vjenanju keri Katarine Medici, Margarete, i Henrika od Navarre, ubijeno je oko 3000 hugenota, a u vjerskim progonima ih je ubijeno oko 12 000 - Oni su ipak opstali, a obrat u njihovu korist se dogodio kad je zakoniti prijestolonasljednik postao Henrik od Navarre(iz doma Bourbon) - dolo je do rata triju Henrika - Henri Guise je ubijen, a zatim i Henrik III, i tada he Henrik od Navarre postao Henrik IV (1589. 1610.) koji je preao na katoliku vjeru 1593. i tada su sukobi s panjolskom okonani i on se mogao posvetiti unutranjim stanjem drave

Nanteski edikt 1589. odredio je da hugenoti dobivaju regionalno ogranieno pravo obnavljanja svoje slube, dostupne su im sve svjetovne asti i slube, a njihova vojnika uporita ostaju 8 godina pod njihovom vlasti - Tako je Francuska ostala katolika, a hugenoti su dobili pravni status Engleska - Henrik VIII (1509. 1547.) je u poetku bio katolik, ali nakon to mu papa nije htio raskinuti brak s Katarinom Aragonskom, digao se protiv pape Lava X. I katolike vjere 1529. - Acts of parliament daljnje pravno utemeljenje Crkve Engleske - Tako je njegov brak s Anne Boleyn ozakonjen, jer je canterburyjski nadbiskup kao vrhovni sudac u Engleskoj ponitio Henrikov brak s Katarinom - 1534. se u suprematskom aktu proglasio vrhovnim poglavarom engleske crkve, te je konano prekinuo s Rimom - Kancelar Thomas Cromwell jre ukino sve crkvene redove, samostane, opatije 1540., a njihovi posjedi su podarivani - Edward VI (1547. 1553.) imao je samo 9 godina,pa je umjesto njega vladalo regentsko vijee na elu s njegovim stricem, vojvodom od Somerseta, to je otvorilo put irenju protestantizma - 1549. su izdali obvezatni molitvenik Commom book of prayer ujedinili lutheranske, kalvinske i zwinglijske elemente - Marija Katolika (1553. 1558.) poela je provoditi katoliku restauraciju, mnogi spaljeni na lomai, ali nije imala djece - Elizabeta I (1558.- 1603.) 1559. i ona proglaena ne poglavarem crkve, ve njenim upraviteljem, 1566. je utemeljena Anglikanska sluba boja, te zahtjeva da svi posjeuju crkvu boju, ali bez prisilne priesti, heretici ostaju samo oni koji su u protuslovlju s Biblijom ( tek je 1593. predviena kazna za one koji ne prisustvuju anglikanskoj slubi bojoj), katolici su dobijali novane kazne, a tko ne moe platiti mora u progonstvo, vezani su uz svoje boravite... - Marija Stuart je u kotskoj pokuala ponovno pridobiti katolicizam za kotsku kalvinsku nacionalnu crkvu koje postoji od 1560. zbog ega se javio otpor plemstva pa je pobjegla u London 1568. i bila Elizabetina zarobljenica 12 godina gdje je sudjelovala u urotama,zajedno sa papom Piom V, Filipom II i vojvodom od Norfolka, protiv Elizabete i za obnovu katolicizma - Marija je konano smaknuta 1587., a takoer su poraene ete ustalih katolikih Iraca - 1587. se Filip poeo spremati na invaziju Engleske, te je Nepobjediva armada isplovila 1588. koje su engleske ete i porazile to razaranje armade je omoguilo Engleskoj nesmetani trgovaki razvoj(crnakim robljem, kolonizaciju...) - 1584. William Raleigh je osnovao prvu englesku koloniju u S Americi, Virginiju - 1600. je osnovana Istonoindijska kompanija - Taj gospodarski procvat oznaio je zlatno doba Nizozemska - vodila je pola stoljea bitke protiv panjolske, a nemiri su nakon progona heretika postali narodni ustanak - nizozemska plemika opozicija nazvana je gueux(prosjaci), od kojeg su ustanici nainili poasni naziv geusi - u J pokrajinama je 1578. zavren ustanak zahvaljujui namjesniku Alessandru Farnaseu, ali su se S pokrajine udruile u Utrechtsku uniju 1579. i objavile nezavisnost od panjolske pod vodstvom Generalstaaten (Sjedinjena Nizozemska) koje su se 1609. primirjem osigurale konsolidaciju zemlje i gospodarsko irenje Nizozemske u J Africi, Indiji, JI Aziji

Skandinavija - u Danskoj je kralj Kristian III (1534. 1559) osnovao je luteransku crkvu Danske, a ubrzo je i Island uveo evangeliku crkvu - u vedskoj je dolo do otpora, ali je Gustav I. Vasa(1523. 1560.) nadvladao otpor naroda i uvrstio reformaciju, te reformirao vedsku dravu(dvorska kancelarija, porezna komora, dravni sabor sa svim staleima) Junoslavenske zemlje od sredine 15. do kraja 16. stoljea Srbija - nakon propasti srednjovjekovne srpske drave, Turci su 1439. pokorili i Srpski despotovinu kojom je od 1444. kao turski vazal upravljao ura Brankovi - ona je ipak nakon njegove smrti pripojena Turskoj, a nakon pada Beograda 1521. on je postao sredite Smederevskog sandaka, koje je 1541. pripojeno Budimskom paaluku - mijenja se etnika struktura dio st bjei preko Dunava i Save, a doseljavaju se Vlasi (stoari, martolozi), Turci i Cigani - Turci su priznali legalitet pravoslavne crkve, ali su morali plaati danak Peka patrijarija Bosna - Mehmed II 1463. osvojio Bosnu, a vlast su proirili i na Hercegovinu - Veinu stanovnitva zahvaa islamizacija - I tu je dolo do islamizacije gradove, ali i privrednog procvata Europska kultura na poetku novog vijeka -3 pojma odreuju sliku europske kulture na prijelazi iz srednjeg vijeka u novi: HUMANIZAM- u uem smislu filozofski smjer koji je posveem prouavanju i odravanju djela andtikih pisaca - osnivaju se knjinice i preureuju za tisak - sve veu vanost dobiva Rimsko pravo - u Italiji humanisti su ugl privatni tajnici na kneevskim dvorima ili obavljaju diplomatske zadatke - vaan predstavnik njemakog humanizma je Sebastian Brandt koji je svojim Luakim brodom doveo tradiciju luake knjievnosti, Erazmo Rotterdamski, Philip Melanchton, Hans Sachs... djela veinom u vezi s reformacijskom knjievnosti - u Franc.- Clement Marot, Marguerite de Navarra, Francois Rabelais - u Engleskoj Christipher Marlow(Tragina povijest doktora Fausta), Francis Bacon (kancelar, vaan njegov nauk o empiriji spoznaja dolazi iz iskustva, rekao je Znanje je mo, smatra da su 3 glavne znanosti povijest, pjesnitvo i filozofija - u Nizozemskoj je vaan bio filozof Hugo Grotius koji je takoer pridonio empirijskoj misli, a bio je i znanstvenik, povjesniar, pravnik i teolog - u panjolskoj se istiu pisci Miguel Cervantes, Calderon i Molina - s novih duhom su u tijesnoj vezi i otkria na prirodno-znanstvenom polju to su otkria Leonarda da Vincija, Nikole Kopernika, Martina Behaima i Paracelsusa - Leonardo da Vinci (1452. 1519.) bio je slikar, kipar, graditelj, tehniar i znanstvenik - najprije je sluio na milanskom dvoru vojvode Ludovica gdje je radio kao civilni i vojni graditelj, te dvorski kipar, napisao je knjigu o slikarstvu i traktate o medicinskoj anatomiji, optici i mehanici - sluio je i kao graditelj utvrda za Cesara Borgiju, te crtao zemljovide - njegovi studiji o anatomiji su temelji medicinskog napretka

- prouavao je ptiji let i pokuavao napraviti letalo, a pred kraj smrti su mu znaajni crtei o propasti svijeta - Nikola Kopernik (1473. 1543.) je utemeljio heliocentrini sustav, koji kae da nebeska tijela krue oko sunca est knjiga o kruenju nebeskih tijela - njegovo djelo e nastaviti Kepler koji e ispraviti nesavrenosti Kopernikove teorije - Martin Behaim je najznaajniji kozmograf svoga doba- nakon putovanja u Portugal i Nizozemsku napravio je najstariji poznati zemaljski globus 1492., te se bavio istraivanjima na polju kartografije i navigacije - Paracelus je bio lijenik i novoplatonski filozof, koji je pridonio na polju medicine - nauavao je vjenoboanski, duhovno-neprolazni ivot zadatak ovjeka je da ispuni mjesto to mu ga je Bog predodredio i nastoji usavriti se - on je isticao vezu izmeu tijela u due, prvi je analizirao bolesti tkiva, istraivao mogunosti lijeenja sifilisa, inficiranih rana studijem uzroka, pojava i tijeka bolesti REFORMACIJA pojam je vieslojan - reformacijsko zbivanje se ralanjuje na ove glavne odjseke: 1. nastup Luthera od 1517. i irenje njegova nauka u Njemakoj i susjednim zemljama, 2. Zwinglijeva reformacija u vicarskoj 1522., 3. Calvinov osnutak crkve u Genevi 1541. i irenje kalvinizma, 4. nastajanje anglikanske crkve od 1534. i engleskog puritanizma, 5. reforma katolike crkve u Tridentu ( 1546.- 1563.) i 6. osnutak isusovakog reda 1540. - Da se rimskoj crkvi ponovno pribave podruja koja su postala protestantska, izbijaju vjerski ratovi u Francuskoj, Njemakoj i Engleskoj - Martin Luther(1483. 1546.) je smatrao da milost jami vjera, od 7 sakramenata katolike crkve priznaje samo one to su dokazivi Biblijom: krtenje i priest - Smarta da je ovjek bez sveenike ili crkvene hijerarhije povezan s Bogom - Bog vlada zemljom na dva naina: duhovnim i svjetovnim uz pomo dravne vlasti koja uva pravni poredak - Njegov nauk se ubrzo proirio Njemakom, vedskom, Finskom, Danskom, Norvekom, Ugarskom i Slovenijom - Ulrich Zwingli je reformator u vicarskoj- napadao je postojei crkveni poredak, a Zuriko vijee je 1525. prihvatilo njegove ideje - Sve crkvene pojave koje nisu osnovane na Bibliji su ukinute unitene su slike, zabranjena svirka na orguljama, zajedniko pjevanje, sakramenti i blagdani su reducirani - Jean Calvin je reformirao Z vicarsku, gdje je u Genovi 1555. organizirao strogu crkvenu zajednicu kojom upravljaju prezbiteri, izabrani sveenici i starjeine - on ui nauk o predestinaciji koji tvrdi da je Bog unaprijed odredio ovjekovo blaenstvo ili prokletstvo, ali ovjek moe uspjehom svoje zemaljske djelatnosti postii spasenje - kalvinizam se proirio u Z Njemaku, Francusku, kotsku (1560. priznat), u S Nizozemsku, Englesku, Poljsku i Ugarsku Katolika reforma unutranjocrkveni reformi pokreti su postali nuni nakon rascjepa - vaan je sonutak isusovakog reda, kojeg je osnuvao Ignacio Loyola 1536. u Parizu, prvobitno se zalaui za siromatvo i milosre, a u Rimu su odluiti postroiti red, kojeg je papa potvrdio 1540. i tada se isusovci smatraju da imaju slubu irenja i jaanja vjere - razvili su kolstvo - nastao je novi graditeljski tip akcent je na glavnoj prostoriji gdje se vjernici skupljaju pred oltarom i propovjednikom, a izmeu zidnih stupova nalazi se 6 oltara 6 fakulteta isusovake kole - prva takva crkva je u Il Gesu u Rimu

misionarska djelatnost se proirila diljem svijeta, ak do Japana i Brazila vaan je Tridentsku koncil (1545. 1563.) kojeg je sazvao 1542. Pavao III u prvom razdoblju zasjedanja formulirana su pravila vjere i reformni dekreti meu kojim najvaniji jest to je crkvena tradicija proglaena jednakovrijednom svetom pismu - u drugom(1551./52) i treem razdoblju(62./63.) su izdani i drugi refomni dekreti - ukinute su slube sakupljaa milosti i prodavai oprosta RENESANSA- preporod antike - za Italiju nacionalno samoosvjetavanje vlastite povijesne prolosti rimskom antikom, u suprotnost srednjem vijeku u kojem su njemaki carevi i francuski kraljevi sebe drali zakonitim nasljednicima rimskih careva - sve vie se stvara strast sakupljanja umjetnina stvaraju se kanibenti, studiolosi(prostorije za uenje) koji su ukraeni umjetninama Graditeljstvo: kvadrat i krug u tlocrtu, valjak i polukugla(kupola) u nadgradnji - zid je jasna granica graevine izvana, a ukraen je proporcionalnim ralanjivanjem vijencima, stupovima i polustupovima Kiparstvo: najsnanije se od svih umjetnosti nastavlja na antiku - znaajka je slobodni lik, koji ne ovisi o prostori, te je oblikovan sa svih strana - esti goli likovi da bi se ljepota tijela uinila vidljivom u prirodnoj proporciji (to za umjetnika znai nunost poznavanja anatomije) - rade se spomenici, nadgrobni spomenici, portretna poprsja i spomen-novac Slikarstvo: najmanje se moe oslanjati na antike uzore - Masaccio je znaajni predstavnik obrata u slikarstvu- likovi dobivaju volumen i tako tjelesno sudjeluju u cjelokupnom prostoru koji je perspektivno otkriven, pod na kojem likove stoje postaje baza kompozicije, prikaz se ne gubi u ukrasnim detaljima, ve se koncentrira na bit radnje - Sredite renesansnog slikarstva je isprva Firenza, a kasnije Rim gdje dolazi to novog oblika: lik, krajolik i arhitektura su skladno povezani, a osnovni geometrijski likovi su trokut trapez i krug Manirizam izmeu 1520. i 1530. stil visoke renesanse se pretvara u tzv. manirizam, koji vrhunac dostie sredinom 16. stoljea - dvor Rudolfa II u Pragu je bilo sredite maniristike umjetnosti - meu umjetnicima se istie Benvenuto Cellini

Euroazijski prostor: uspon Rusije Rana povijest i kijevska drava - pod pritiskom Huna i Avara su se pokrenuli i Slaveni, a istoni Slaveni od 7. do 9. stoljea naseljavaju podruje (istono od gornjeg) Dnjepra, Dvine, oko godnje Oke i gornje Volge - prvi osniva kijevske drave bio je novgorodski knez Oleg, nasljednik Varjaga Rurika - on je sjedinio sjever (Novgorod) s jugom (Kijev) i tako podvrgnuo sva slavenska plemena i vee gradove, ali drava jo uvijek nije bila vrsta - tek je kneginj Olga uvrstila vlast nad knezovima (10. st.) - u 13. stoljeu Rusija je bila rasjepkana na teritorijalna gospodstva koja su se razvila u samostalne dravne tvorevine koje se bore za prevlast u dravi - tako je Rusija bila izloena napadima iz vana - Kijev je pao 1240. godine u ruke Tatara, a ubrzo i Rusija, izuzev zapadni i sjeverni dio

Sa zapadi su napadali vedi, Danci i Nijemci, ali se novgorodski knez Aleksandar Nevski obranio uz cijenu da se podvrgne tatarima, te izborio izlaz prema Finskom zaljevu - od 1245. se Rusija nalazi pod vrhovnitvom Tatara - Ivan III (1462. 1505.) je ujedinio gotovo itavu Rusiju pod moskovskog kneza, te je oslobodio zemlju - Sklopio je savez s krimskim kanatom, a Kazan je bio naklonjen Moskvi i tako ojaao - Uredio je zemlju prisilno je preselio (vivod) manje posjednike votina i tako prekinuo njihove stare obveze lojalnosti i stvorio sloj boljara, graana, obrtnika koji su bili neposredno ovisni o Moskvi - Tako je sprijeio oivljavanje starih tendencija rascjepa plemstva - Njega je naslijedio Vasilije III, a nakon njega je zavladao Ivan IV(1547. 1584.) koji je tada imao 3 godine, a u ije vrijeme je zapoela borbe za vlast - On je nastavio centralizaciju uprave i dravne vlasti kako bi se odupro visokom plemstvu i boljarima, ali je u kasnijim godinama svoje vlasti zapoeo likvidaciju svake unutranje opozicije, instrumentom vlasti zvanim opriina Rusija i Sibirski kanat - Rusija je u 16. st zapoela ekspanziju osvojila je 1552. Kazanski, a 1556. Astrahanski kanat, ime zapoinje ekspanzionistika politika Rusije - Ivan IV. potvrdila je Kuumu kanat u zamjenu za vazalstvo time se Moskva po prvi put uvrstila s one strane Urala - Prvo osvajanje tog podruja poveo je novgorodski boljarski dom Stroganovih, koji su jo u 15. stoljeu stekli golema podruja , a car im je 1558. izdao posjedovnu povelju kojom su dobili pravo osnivanja gradova i samostana, graenja utvrda i dranja vojske, a nametnuta im je i dunost da pripreme kolonizaciju - Kozaci su bili odbjeglu ruski ili ukrajinski kmetovi koji su u stepama osnivali vlastite vojnike zajednice s izabranim voama (hetman, ataman) i kao plaenici sudjelovali u ratnikim pohodima njih su unovaini i Stroganovi da se obrane od okolinih nomadskih naroda - Tada su se sukobili s Kuumom, te su konano 1583. osvojili grad Sibir i tako je zapadno-sibirski tatarski kanat preao u ruski posjed - Boris Godunov (1598. 1605.) se jo 20 godina borio protiv Kuuma dok ga konano nije svladao, i tako dao vrst temelj kolonizaciji Centralnoazijska drava Uzbeka - drava je nastala izmeu Urala i gornjeg Irtya, koje je prilokom podjele mongolskog imperija pripalo ajbanu, Batuovom bratu - Uzbeki su prvobitno bila nomadska ajbanidska plemena koje je 1428. ujedinio knez Abdul Khair - Tek je njegovom unuku Muhamedu ajbaniju uspjelo stvoriti dravu koja je obuhvaala Mavarannahr, Ferganu i Khorasan - Zbog posjeda Khorasana dolo je do sukoba sa Perzijom gdje je vladala dinastija Safavida ah Ismail je pobijedio Muhameda 1510. i oteo mu Khorasan - Nakon Ubaidullaha (1533. 1539.) poelo je politiko propadanje jer su kanovi meusobno ratovali - Jo je za Abdullaha II (1583. 1598.) dolo do relativnog mira, ali nakon dolaska iranskih eta dolazi do konane propasti - Razlog nazadovanja je smanjenje vanosti karavanskih puteva, jer je novi put u Indiju ve otkriven, a novi kopneni putevi nisu ili kroz sredinju Aziju, ve Sibir i Mongoliju

10

Islamski svijet u doba uspona i procvata Osmanskog Carstva u doba izmeu velikih geografskih otkria i i poetka svjetske europske hegemonije dolazi do konanog oblikovanja Islama kao svjetske religije - islam je poznat svuda u svijetu, osim Americi i Australiji - prolo je doba fanatikih vjerskih ratova, a dolazi do politikih i gospodarskih interesa - islam je prerastao nacionalno i politiko znaenje i postigao pravo vjersko jedinstvo - Temerlah je prodro u OC kako ga za rata protiv Kine Osmanlije ne bi napali s lea, pa e Osmanlijama trebati cijelo desetljee da obnove svoju dinastiju Obnova i procvat Osmanskog carstva - Mehmed I (1413. 1420.) konano uspio s pomou plemstva, koje je prije podupiralo njegovu brau Isu i Musu, doi na vlast i tako je ojaala dinastija Osmana - Zbog njegovih obeanja je porasla mo plemstva, usred ega je dolo do pomiscanja ghazijske tradicije (Ghazi su bili stanovnici koji su bez osvajakih tenji ivjeli na graninim podrujima od povremenih pljakakih pohoda) - Stvoreni su pogranini kotarevi koji su se uz vlastitu organizaciju ghazija, pod izlikom vjerskog rata, udravali od danka i pljake - Oc je sada krenuo na Europu - Murat II (1421. 1451.) je 1422. opsjedao Carigrad, ali je dobio danak, pa je prekinuo - 1444. kod Varne pobijedio i sruio sve nade Carigrada - Mehmed II (1451. 1481.) je htio unato sukobima izmeu aristikratske stranke i devirmijske stranke (kranska mlade, koja je izabrana da doivotno slui u osmanskoj vojsci ili administraciji) htio osvojiti Carigrad - Mehmed je ustao protiv plemstva u devirmijskoj stranci i tako smirio situaciju - 6. 4. 1453. poeo je opsjedati Carigrad s 300 000 vojnika, mornaricom, a uz nekog prebjega stekao je i malo topnitvo koje je bilo od kljunog znaaja; dok je Carigrad branilo 9 000 vojnika pod zapovjednitvom Genoveanina Giustinianija - Konstantin XI je 6tjedana ekao pomo, ali uzalud - 29. 5. Turci su krenuli na juri, zapovjednik je ranjen i sam Konstantin je preuzeo zapovjednitvo, ali grad je pao i tako zapoinje nova faza u povijesti OC-a - Carigrad je postao politiko, gospodarsko i drutveno sredite Oc-a - Mehmed je proirio cestovnu mreu, obnovio zgrade, izgradio stambene etvrti, podignuo vodovode i mostove, dao izgraditi natkriveno trite da privue trgovce iz svih dijelova svijeta - U meuvremenu ga je napadala Venecija provalom na Peloponez, to nije sprijeilo Mehmeda da anektira sve enovske naseobine na obalama Crnog Mora i napadne na horde Bijelij ovaca koje su zaprijetile u Anatoliji, te je ubrzo i protjerao njihovog vou Uzuna Hasana 1473. - Sada se mogao posvetiti zapadu te je ak 1479. prodro do Venecije (?) a Mleanis u morali pristati na nepovoljan mir - Mehmed je planirao osvojiti Italiju ali je umro 1481., a zbog svojih velikih osvajakih pohoda dobio je nadimak al-Fatih Osvaja - Bajazid II (1481. 1512.) u vanjskoj politici je bio diplomat, a u unutranjoj politici unapredio gospodarstvo - Najprije se sukobio s bratom em Sultanom oko nasljedstva koji je konano umro 1492. u prognanstvu - Smirio je i sukobe meu plemiima i devirmijskom strankom, te se tada posvetio preustrojstvu gospodarstva i poreznoj reformi

11

U svim pokrajinama je izjednaio porez, osnovao ratnu blagajnu u koju u mirno doba pritjeu porezi, u osvojena podruja je uveo sustav izravnih poreza, zahtjeva izradu godinjeg obrauna, u kojem primici moraju biti uslaeni s izdacima Vodio je ratove radi konsolidacije protiv Mameluka i protiv Hrvatske i Ugarske Kada je blagajna popunjena, mogao je krenuti protiv Venecije osvojio je Lepantou Korintskom zaljevu, Modon, Navarino i Koron na JZ Peloponeza, a dolo je do mira u kojem je Venecija morala priznati osvojena podruja i plaati danak, dok je Bajazid dao povlateni poloaj u osmanskoj trgovini Sada je u Anatoliji zaprijetila opasnost pobune uspon iranske drave Safavida i osnutak iranske drave 1502. zaprijetili su Turskoj kako s politikog, tako i vjerskog pogleda iitski vjersko pogled se proirio u Tursku, ali je Safavide on potisnuo prema I Nakon Bajazidove smrti dolo je do sukoba meu njegovim sinovima Ahmedom i Selimom iako je Bajazid za nasljednika odredio Ahmeda, devirmijska stranka ga je prisilila da dovede Selima na prijestolje Selim (1512. 1520.) imao je nadimak Yavuz- strogi, elio je osvojiti cijeli civilizirani svijet, te biti prvi zakoniti nasljednik Aleksandra Makedonskog Da se uvrsti, ubio je svoju brau, ali i njihovu djecu, te 4 od 5 svojih sinova kako bi najnadareniji sin mogao bez problema doi na vlast Prvo je krenuo na Safavide, a knez ah Ismail je bjeao u unutranjost i spaljivao zemlju ime je nanio tetu Selimu, jer janjiari nisu imali to pljakati, a ni vojsku nije mogao opskrbljivati hranom Konano ha je porazio 1514. ali nije dolo do pada dinastije Safavida, niti osvojenja Irana, ali si je osigurao tursko gospodstva u Anatoliji Tada se sukobio s mamelukim sultanom Kansuhom na granici Sirije i porazio ga kod Alepa, ali se Mameluci i dalje nisu htjeli pokoriti, pa je krenuo na Egipat i porazio novog vou Tuman-bega i uao u Kairo 22.1.1517. i smaknuo posljednjeg sultana To je pomoglo gospodarstvo iskljuio je Veneciju kao trgovaku silu i dobio hegemoniju Sredozemljem i Perzijskim zaljevom, uz Crno More Nije imao vremena krenuti na zapad jer je iznenada umro od kuge Sulejman I (1520.- 1566.) naslijedio je dobro organiziranu upravu, punu blagajnu Ukupno 13 ratova na zapadu, Sredozemlji i u Iranu 8.8. 1521. osvojio je Beograd, 29.8.1526. bitka na Mohakom polju, 1541. anektirao je Zapoljino podruje, 1536. sklopio trgovaki ugovor s Francuskim kraljem Franjom I, 1538. zapoeo je rat s Venecijom i u bici kod Preveze 1540. (zapovjednik Hajredin Barbarossa) dobio potpunu hegemoniju istonim Sredozemljem osvojivi posljednja mletake posjede na egejskim otocima, Peloponezu i Dalmaciji, 1453. osvojio Nicu 1534. zaposjeo je Tabriz i Bagdad Zatim je ratovao s Portugalcima u Indijskom oceanu njegov egipatski namjesnik zaposjeo je dio Jemena i Aden i J Arabiji 1538., dok su kasniji pothvati u Perzijskom zaljevu doivjeli neuspjeh 1553. da je smaknuti najstarijeg sina Mustafu, kako bi ga naslijedio Selim, Hurremin sin 1566. opsjedao je Siget i umro 6.9.1566., gdje mu je pokopano srce, a tijelo prevezeno u Carigrad Njegovom smru zapoinje razdoblje propadanja pod utjecajem haremske politike prava, prava vladarska vlast sve vie prelazi u ruke vezira ili sultanovih ena, a poslije janjiara i dvorskih eunuha Selim II Ispiutura xD(1566. 1574.) dao je osvojiti Cipar, jer tamo uspijeva dobro vino

12

Vladarske dunosti obavljaju veliki vezir Mehmed-paa Sokolovi srpskog podrijetla i idov Josip Nasi - Turci 1570. zauzeli Cipar, pa je papa Pio V obnovio Svetu ligu i Venecija i panjolska su se udruile protiv Turaka i kod Lepanta je mornarica svete lige pod zapovjednitvom don Juana Austrijskog porazila osmansku - Mirom u Veneciji 1573. Turci su ipak dobili Cipar - Murat III (1574. 1595.) jo vie se pojaala haremska politika - Vlast je prepustio svojoj majci Nur Banu i ljubimici Sa Fije - Mehmed III (1595. 1603.) nije uspio kao ni tac, zavriti rat s Austrijom - U 16. stoljeu poinje opadati snaga Osmanskog Carstva Drutveno ureenje i izgradnja drave - Mehmed II je dopustio strancima i nevjernicima da se udrue u samoupravne autonomne jedinice na elu s predstojnikom kojeg e sami izabrati tzv. mileti - Kapikullui robovi Porteine elitnu etu - Mehmed je morao napuniti blagajnu oduzeo privatne posjede i zemlje pobonih zaklada i pretvorio ih u timare porezne zakupe koji su sluili umjesto plae za vojnike i druge dunosti - Sulejman Zakonodavac kako ga naziva njegov narod uredio je financije, gospodarstvo i ope pravo - Mjerodavni pravnik za Sulejmana je bio Abu Su'ud koji je sastavio Pravna objanjenja, zbirku presuda dvaju pravnih sustava-vjerskih zakona i javnog prava - Interpretacija i naknadno ispitivanje povjereni su ulemama, pravnicima koji pripadaju vladajuoj klasi - lanovi vladajue klase su Osmanli a uvjeti pripadanja su apsolutna lojalnost sultanu, ispovijedanje islama i stupanje tzv osmanlijskim putem - Podlonici su raja, koji imaju svoja prava, dunosti i slobodu - Samo Osmanli mogu sudjelovati u odreenim ustanovama kao vojska i uprava, ali u kulturnim i raja - Mogue je napredovati ili nazadovati iz klasa - Vertikalno ustrojstvo ovisi o vjeri - U milete su se organizirali i muslimani, i teoretski svi mileti imaju jednak status, iako zapravo islamski mileti pod vodstvom ejka imaju povlaten poloaj - Tzv mukate su odvajanje dijelova sultanovih primitaka, to ih on moe prenositi kao timare, amanete ili iltizame - Dotle upravitelj emaneta, emir dobiva za slubu redovitu plau - Iltizam je porezni zakup zakupnici poreza imaju pravo za sebe zadrati postotak - Protokol ophoenja, tzv. hadd (vanjska granica) u granicama svog osobnog hadda Osmanlija je posve slobodanm a mora samo paziti na pravila i da se ne mijea u tui hadd Kultura i umjetnost - Sulejman je na svom dvoru razvio rasko, dolazi do kulturnog procvata - Najznaajniji pjesnici Baki i Fusuli, povjesniari Saad al-Din, Peevi, Kodi beg, Naima i Zolaksada, pjevai pjevaju epove barda, a istie se Krgulu - Kulturno sredite je Carigrad - U cijeloj dravi se grade damije, palae, i druge zgrade, npr imateri(gostionice) - U 16. st graditelj Sinan stvara novi stil i postao uzor svim graditeljima - Najznaajnije djelo od 318 graevina mu je tzv. Selimija, damija podignuta izmeu 1570. i 1574. za Selima II u Edirni (Jedrene) - Radionica keramike u Izniku razvila se u 3 razdoblja: prvo 1490. 1525. obiljeeno je vitiastim i arabesknim motivima i natpisima naslikanima na modroj ili bijeloj

13

pozadini, drugo razdoblje1525. 1555. oponaa kinesku modrobijelu keramiku i tree do sredine 18. stoljea mnogostuka polikromija Slikarstvo je doseglo vrhunac za Murata III, koji je promicao portretnu umjetnost

Safavidi do aha Abbasa - za vrijeme sukoba timurskih plemena crnih i bijelih ovaca, Osmanlije su uvrstili svoj poloaj u Anatoliji - eik Safi ad-Din je u 14. st osnovao sunitski sufijski red - Perzijansci su se odluili za iitski smjer, posebice za sektu dvanaestorice ija koji priznaju 12 imama i vjeruju da se posljedni od 12 ija vratio kao mahdi, tj mesija koji e osloboditi svoje suvjernike - Pripadnik bijelih ovada, unaid (potomak Safi ad-Dina) je protiv crnih pokrenuo vjersko-drutveni rat, a kada je sa saveznike dobio bijele ovce s Uzanom Hasanom na elu i unaidov sin Hajdar poeo spremati ofenzivu protiv Osmanlija Mehmed II je morao napasti te je1473. kod Bakenta natjerao Uzuna Hasana u bijeg i tako potisnuo crne i bijele ovce u iransko podruje - Za Hajdara (1456.- 1488.) obnovljen je pokret sufija (lanovi imali crvene turbane s 12 vitica, pa su ih zvali Kizilba =crvenoglavci), a njegov sin Ismail (1501.-1524.) je pobijedio bijele ovce i osvojio Tabiz koji je uinio svojom prijestolnicom a sebe nazivao kralj kraljeva i osnovao novu dinastiju Safavida - Selim I je kod Caldirana slomio Ismailovu ekspanzionistiku politiku - Tahmap (1524. 1576.) guio nemire i pobune, uspio je s Osmanlijama sklopiti mir 1555. kojim je izgbio Azerbajdan i dio kavkaza, ali je dobio Irak i turkmenske kneevine u I Anatoliji - Tek njegov unuk Abbas I (1587. 1629.) je uspio uistinu sjediniti zemlju Drutvena i politika organizacija - drutvena organizacija je vrlo slina Osmanskoj ah stvorio dravna imanja da bi ih mogao darivati za slubu zemlji - vjera iiti Umjetnost - ah Ismail bio je i pjesnik i smatra se osnivaem lirike na azersko-turskom jeziku, a njegove pjesme su vane za razumijevanje njegovih vjerskih naela - inae, pjesnitvo nije bilo razvijeno, svi su se iseljavali u Kinu - vrlo je jedinstvena likovna umjetnost, a oituju se i veze s Europom i Kinom u njoj - u graditeljstvu madrese i damije odaju konzervativne znaajke - goleme kupole obloene su mozaicima od fajanse, zidovi palaa ukraene su zidnim slikarijama i fajansom u boji - u gradovi su esti veliki trgovi, kao npr. Kraljevski trg u Isfahanu (glavni grad najprije Tabriz, zatim Qazvin, zatim Isfahan) - u minijaturnom slikarstvu istie se majstor Behzad, koji je razvio novi stil u kojem likovi imaju sve vanija mjesta, a ukoenost nestaje - njegovi uenici istiu se u knjinom slikarstvu Kasim Ali, Aga Mirek, Ali Mirza, Abd Allah Mahmud... - u doba Abbasa poveana je proizvodnja raskonih predmeta, porculani, pocaklena keramika, prostirai s prikazima ivotinja, vaza, vrtova i s lovakim prikazima Afrika dolazak Europljana 15. i 16. stoljee u Africi obiljeeno je portugalskim prodiranjem

14

Henrik Pomorac, brat portugalskog kralja, osnovao je prvu pomorsku kolu u svijetu i organizirao je istraivaka putovanja Ti pothvati su doveli do stvaranja portugalske kolonijalne velesile u 16. stoljeu Poticaj je dala trgovina crnim robljem, zlatom, dragim kamenjem, stjecanje monopola nad trgovinom mirodija, zaina... Nakon Henrika Portugalci su ve imali monopol nad istonom atlantskom obalom, a posebno je vana bila Gvineja sa svojim robovima, zlatom, slonovaom i paprom Kralj Ivan II (1481. 1495.) poticao je daljnja istraivanja Na Gvineji je osnovana prva trgovaka naseobina San Jorge el Mina Bartholomeu Diaz je 1487. oplovio krajnji jug Afrike koji je nazvao Olujni rt, a sam kralj je taj naziv promijenio u Rt dobre nade Pomorski put oko Afrike u Indiju je otkrio Vasco da Gama, koji je1498. stigao na istonu obalu Afrike i do zapadne obale Indije Tijekom 16. stoljea portugalci su imali krutu politiku u Africi, bezobzirno postupajui prema lokalnom stanovnitvu Postojali su i miroljubivi odnosi, npr u San Jorgeu el Mini, gdje su osvajai i obalna plemena imali dobre odnose, te su domoroci donosili zlato u zamjenu za sol, tkaninu i orue Kad je Diego Cao 1482. stigao do ua Konga, i zatom godinu poslije prodro u unutranjost, naiao je na manikonga Vladar Nzinga Nkuwu je pristao poslati poslanike u Lisabon i ostvario dobre odnose s Portugalom, a 1490. se pokrstio i primio ime Ivan I Njegov nasljednik Alfonso I. je pokrstio svoj Manikongo, a glavni grad Mbanza je promijenio ime u San Salvador te je ureen po portugalskom uzoru Portugalci su slali tehniku pomo, a zauzvrat dobivali slonovu kost i robove Drava Monomotape (gospodara rudnika),koji je stvorio plemensku konfederaciju kojom je vladao iz Zimbabwea bila je vana, jer je Zimbabwe bio vano trgovako sredite u blizini rudnika srebra, zlata, bakra, olova i eljeza Portugalci su monopolni status u Africi zadrali do 1600.m kada se se pojavili Nizozemci i zauzeli neka pogruja Indija poetak novog vijeka

1500. poinje novo razdoblje za Indiju zbog dolaska Portugalaca i uspon Mogula Indija je postala predmet europske kolonizacije, pri emu je mogluska drava samo meufaza izmeu tuinskog vladavine centralnoazijskih Turaka i Engleza - Situaciju na sjeveru obiljeava politiko i drutveno raspadanje islamskih snaga - I Hindi se mogu odrati samo u Rajasthanu - Najvanije drave nasljednice sultanata na sjeveru su Gujarat, Khandesh, Malwa, Jaunpur i Multan, a bahmanijska kraljevina se raspala u drave Berar, Bidar, Golkondu, Ahmadnagar i Bijanpur - Njih sve e anektirati mogulski vladari budui da e same sebe oslabit meusobnim ratovanjem Portugalci u Indiji - Indijci su trgovali s Hormuzom u Pezijskom zaljevu, istonom Afrikom i s mjestima na crvenom moru, gdje sz Arapi preuzimali robu i prevozili je u Sredozemlje, gdje su robu preuzimali Mleani i Genoveani i prodavali je dalje u Europi - Taj sustav je poskupljivao robu, to je Veneciji i Genovi donosilo dobitke

15

Zbog toga su panjolci i Portugalci nastojali otkriti novi put u Indiju Vasco da Gama se 1498, iskrcao na zapadnoj obali Indije u blizini Kalikuta - Zbog toga su se arapski trgovci zabrinuli, i nastojali Zamurica potaknuti protiv Portugalaca govorei mu da su portugalci doli istraiti zemlju da ju osvoje, a ne zbog trgovine - Na kratko vrijeme je da Gama zatvoren, ali je smio otploviti - 1500. dolo je novo brodovlje pod vodstvom Pedra Alvareza Cabrala, koji je bombardirao Kalikut, a zatim otiao u Cochin gdje je psotigao trgovaki ugovor s tamonjim radom, te obeao da e za njega osvojiti Zamurinovu dravu - Okrutnost da Game nad islamskim trgovcima - Nove ete pod zapovjednitvom Alfonsa d'Albuquerquea i Francisca d'Almeide su razbile islamski savez i 1510. osvojile Gou koji je postalo glavno portugalsko uporite, a idue godine su osvojili i Malakku - U 16. stoljeu Portugalci su uspjeli potisnuti Arape u trgovini Istokom, ali u 17. stoljeu im mo opada - Njihova mo vidljiva je u tome da je portugalski jezik bio lingua franca, osobito u lukama, bili su nadmoni u tehnici plovidbe i topnitvu - Nizozemci i Englezi su poetkom 17. stoljea posve zamjenili Portugalce u Indiji Mogulska drava - Babur (1526.-1530.), izravni potomak Timura i Dingis-kana, drei sebe agatajskim Turinom, provalio je 1526. u sjevernu Indiju i potukao lodijskog sultana Ibrahima - Svoj uspjeh moe zahvaliti feudalnu rasjepkanost S Indije, te strogoj organizaciji svoje vojske i nadmoi ratne tehnike - Njegova drava zauzima Badakhsham, Afganistan, Punjab, Delhi, Bihar, te na jugu tvrave Ranthambor i Gwalior, ali ona jo nema znaajke centralne drave - Babur je bio strog vjernik, odlian vojnik i taktiar - Malo zgrada iz tog doba, nemaju osobite arhitektonske vrijednosti - Umro je 1530., a borbe za nasljedstvo zavril su tek 1576., kada je Akbar vladao ve 20 godina - Baburov sin Humayun (1530.- 1556.) pobjegao je pred Afgancem Sher Shahom u Periju 1544., a nakon Sher Shahova ubojstva se vratio u Indiju 1545. i osvojio Delhi i Agru, ali je umro ve 1556. od pada u svojoj knjinici - Vaan je njegov nadgrobni spomenik kojeg je izgradio arhitekt Mirak Mirza kupola je izgraena pod perzijskim utjecajem, a izmejene u stilu su nastale zbog graevnog materijala (Perzijanci koriste opeku, a Indijci mramor i kamen) - Vana dopuna mauzoleju je bio vrt s poploenim stazama, bazenima, fontanama, empresima - Ulazi su usmjereni spomeniku, a glavni ulaz je izgraen tako da uokviruje udaljeni grob - Glavna zgrada stoji na visokoj terasi, etverokutnog je tlocrta - Sher Shah ( 1540. 1545.) vladao je u junom Biharu, te je prodro u sjevernu Indiju - Uveo strogo ali pravedno sudstvo, gradio ceste, uveo financijske i porezne reforme koje su poloile temelje kasnijim Akbarovim uspjesima - Njegov nadgrobni spomenik je usred umjetnog jezera, suava se prema vrhu poput piramide, osmerokutnog je tlocrta - Vana je i damija Qil'a Kuhna - Akbar (1556. 1605.) borio se protiv nasljednika Sher Shaha, te hinduskog generala Hemua, ali je uspio zavladati - Najprije je osvojio Gujarat 1572. da bi prodro na more i tako imao kontrolu trgovine na zapadnoj obali, gdje susreo i s Portugalcima

16

pokorio je Bengaliju, Orissu, Kashmir, Sind, Kandahar, Khandesh i dekhanske sultane, te tvravu Asirgarh, jednu od najsnanijih utvrda tada, uz pomo mita i izdaje - umro je 1605. i pokopan je u Sikandari kod Agre - iako nije znao itati i pisati, bio je obrazovan, a osobito je volio vjerske rasprave - do 1578. bio je pristaa muslimanske sekte sunita, a onda je slua rasprave Jaina, Parsa, Hindua i krana, te je utemeljio vlastitu vjeru Din-i-Ilahi (boanska vjera) koja je imala elemente svih poznatih vjeroispovijesti, a pristup njoj je bio dobrovoljan - htio je stvoriti nekakvu elitu i nai kompromis s drugim vladajuim slojevima, kao i s porobljenim Hindima zabranjena je govedina, ribari mesari i slina zanimanja i dalje su morala ivjeti odvojeno; od Parsa je preuzeo odravanje vjene varte u palai i oboavanje vatre i sunca... - s kranstvom se susreo zahvaljujui isusovcima - graditeljska djelatnost najvaniji je novi grad Fathpur Sikri i Akbarov nadgrobni spomenik - plan grada je bio tono smiljen - mauzolej se nalazi u prostranom vrtu, koji je ureen na neobuian nain sa svih strana ulazi vode prema sreditu kako bi ostvarili dojam simetrije, iako su svi osim junog slijepi - portal je ukraen uklesanim, naslikanim ili uloenim ornamentima, a bijeli minareti se uzdiu kako bi naglasili ulaz Financijski i upravni sustav mogula - reforme su dovele do stvaranja stalne vojske s plaenikim vojnicima, razvitka trgovine zbog ukidanja carina, i planskog ureenja cesta - drava je organizirana u disktrikte (sakar) i kotareve (pargana) - povieni su porezi kao glavni izvor financiranja, to uvjetuje poveanje proizvodnih snaga, a s time i proizvodnje uope- to dovodi do pogoranja poloaja seljaka i propadanja poljodjelstva - Akbar je imao nov odnos prema islamskoj vlasteli i sveenstvu, koje tei decentralizaciji dravne vlasti i poreznog sustava npr. Pobuna 1580.- 82. protiv pretvaranja lena (djagir) u ravni teritorij - Novo slubeno plemstvo ne dobiva plau u novcu, ve lenu, od ijih poreznih primitaka moe uzdravati sebe i odreen broj konjanika - Ali da sprijei jaanje lokalne moi, inovnike premijeta svake 2-3 godine - Ukinuo je uobiajenu glavarinu koju su do tada plaali samo idovi, Hindusi i krani - Kotareve je spojio u porezne jedinice - eer, salitra, indigo, opijum, duhan i pamuk su prvenstveno transportirali vodenim putem (godinji promet oko 30 000 tona), a zlato, srebro, slonovau i svilu otpremali su devama (3000 tona) - Uvoena roba bila je vino, kovine, srebre ipke, modni predmeti Kultura i umjetnost - knjievnost se poela razvijati jo za Babura, koji je i sam pisao svoje memoare na agataj-tuskom (Babur-Nameh), a dovodio je i perzijske pjesnike koji donose turski jezik i tako se postepeno razvija nekakvo mjeovito tursko-indijsko narjeje nazvanu urdu kojim su uglavnom govorili muslimani - na Akbarovom dvoru djelovali su braa Faizi koji je prevodio sanskrtska djela na perzijski, i Abu Fazl bio je ministar i povjesniar, razvio je minijaturno slikartvo i glazbu - i umjetnost nosi perzijska obiljeja graevine su posve perzijskog podrijetla (prostrani i otvoreni tijemovi, paviljoni, kupole prekrivene bljetavim ploicama)

17

grade se palae, mauzoleji i damije, te se primjeuje sve vea indizacija mozaik od arenih pocaklenih ploica potiskuju mozaici od viebojnog pjeanika i mramora, a prodiru i graevinski elementi poput hinduske krinje, balkona, stupova, dovratnika.. to je tzv. eklektika faza a najbolji primjer je Akbarov mauzolej razvilo se i minijaturno slikarstvo koje takoer poprima indijske elemente poput prikaza indijskih nonji, hinduskih idola i drugih tipino indijskih prikaza akbar je posebno promicao minijaturno slikarstvo, te iz Perzije doveo dva glasovita slikara i tada nastaju ilustracije povijesnih djela, epova.. o bogatsvu svjedoe kutije i posude od jadeita ili kristala s umecima dragog kamenja, bogato ukraeno oruje itd.

JI Azija u doba rane europske kolonizacije Ponovno sjedinjenje Burme - u 15. stoljeu u delti Irwadaja postoje tri drave :u donjoj Burmi Monska drava, u gornjoj Burmi vladaju Thaiji, a na istoku se nalazi drava iji je glavni grad Toungoo - kralj Toungooa, Tabinshwehti je 1544. zaposjeo sredinju Burmu, a do 1546. je zavladao cijelom dravom i preuzeo sredinju upravu sa sjeditem u Peguu - njega je naslijedio urjak Bayinnaung 1551., koji je uz pomo Portugalaca uspio sauvati jedinstvo drave, te jo malo i proirio teritorij na raun Thaija - kad je umro 1561. Burma je bila na vrhuncu - o tome svjedoi gradnja hrama Mahazedija u glavnog gradu Peguu - za njegovih nasljednika Burma poinje opadati - za vladanja njegova unuka Anaukeptluna, poetkom 17. stoljea, poinju trgovake veze s Nizozemskom i Engleskom, uslijed ega jaa i njihov utjecaj Thailand: procvat Ayuthyje u 15. i 16. stoljeu - u 15. st. zemlja je podijeljena na junu kraljevinu Sukhothai i sjevernu s glavnim gradom Ayuthyjom - sjever je bio hinduski, a u vladar blag i omiljen narodu, dok je jug bio budistiki a vladar strog - za vladanja sjevernog kralja Boromoa Trailokanata (1448. 1488.) monarhija je znaajno uvrstila u kojoj je zavladao jae od bilo kojeg monarha u JI Aziji - za njegova nasljednika Rame Thibodija II dolo je do kontakata s Europljanima i Portugalci su uspjeli sklopiti trgovaki ugovor i osnovali naseobine u veim gradovima - Burma je zavladala ovdje od 1564. 1574., a oslobodio se Naresuenu, koji je bio u dobrim odnosima s Europljanima - 1594. zauzeli su znaajni grad Lovek u Kambodi, kralj Satthe je pobjegao u Laos i prepustio svoju zemlju Otoni svijet: proirenje islamske, panjolske i portugalske vlasti - trgovakim putem je u JI Aziju stigao i islam, najprije u Borneo jo 1400. a zatim i na cijeli otoni svijet, pa tako krajem 15. st i na Filipine - stanovnici Filipina su bili neobino primitivni tamo nisu postojali nikakvi dravni ili plemenski savezi, ve samo niz malenih nepovezanih zajednica, zbog ega je njihovo preobraanje teklo teko - tek dolaskom islama su neke zajednice ujedinjene u kneevine sa sultanom na elu - s problemom preobraivanja su se susreli i panjolci misionarski rad su obavljali franjevci, dominikanci, augustinci i kasnije isusovci

18

- oni su osnovali grad Manilu, koje je postalo i luka i znaajno sredite trgovine - sredite silamske trgovine bila je Malakka, koji su kasnije Portugalci zauzeli - misionarskim radom istie se Franjo Ksaverski Dolazak Nizozemaca u JI Aziju - prvi Nizozemci stigli su 1595., i poeli potiskivali Portugalce - nizozemska vlada je osnovala Istonoindijsko drutvo koje je dobilo punomo za gradnju naseobina, voenje ratova i sklapanje ugovora u ime vlade - ona je postupno preuzimala i ve postojee naseobine i postupno potiskivala Portugalce, dok su ih konano 1641. protjerali iz Malakke - s time je zavrena portugalska kontrola nad Indijskim oceanom i malajskim morskim tjesnacom Snage uperene protiv europskog uplitanja u otonom svijetu - drava Bantem na zapadnoj Javi je bila trgovaka sila koja je imala saveze s Kinom i Japanom, se opirala suradnji s Portugalcima - nakon pada Malakke, na Javi je dolo do sukoba za vlast i jedino je Banten stekla nezavisnost - nizozemci su opisali da u Bantenu formalno vlast ima kralj, ali je ona zapravo u rukama plemia svaki je plemi gospodar u odereenom dijelu grada i vlada nad svojim ratnicima, plaenicima i robovima - vladao je islam i islamska kultura - tu je i grad Atjeh na sjevernoj Sumatri, koji je postao znaajan nakon pada Malakke - takoer vlada islam, sultan je dobivao svetu odjeu i titulu iz Meke, dok obredi, nonja i arhitektura dolaze iz Indije - Portugalci nisu mogli osvojiti grad, zbog jake suradnje s Arapima, ali su to uspjeli Nizozemci ije je gospodarstvo dovelo do propasti Atjeha, koji je i dalje ostao islamsko sredite KINA ZA DINASTIJE MING (1368 1644) -protjerivanje Mongola (dinastija Yan) iz Kine, osnutak nove dinastije car Chu Yanchang mora braniti carstvo od Mongola i organizirati upravu koja se srozala. -stvorio odlinu upravnu strukturu: svi izvrni organi podloni caru, najvaniji organi est ureda , cenzorat (kontrola regionalne vlasti), vrhovni sud i dravna kolska ustanova -Imao je poslune inovnike. Mingovski apsolutizam spisi konfucijonizma temelj dravnih ispita,a spisi Meng-tsea proieni jer govore o pravima naroda i inovnika prema vladaru. -Carstvo podjeljeno u 15 pokrajina (sheng),katastarske knjige obradive zemlje,popis stanovnitva,diferencirana porezna reforma i naseljavanja na neob.podruja -prekid prirodnog gospodarstva, dolazak novanog -carska palaa u Pekingu -Yung-lo (uzurpator), takoer apsolutist -netrpeljivost izmeu eunuha i inovnika slabi upravu -lokalni seljaki ustanci -1644. Kinu osvajaju Mandurci potomci nekadanjih Ju-chena Vanjska politika mingovskih careva - Chu Yan-chang vodio je 9 pobj.ratova protiv Mongola. -Yung-lo vodio je 5 velikih ratova u sjev.Mongoliji -slomili su mo Dingis-kanovih horda,ali omoguili uspon novoj stepskoj sili Oiratima -izgradnja sjevernog tvravnog pojasa (2000km dug, 16m irok,8m visok) sa straarnicama -mongoli unato svemu ak 2 puta prodiru do Pekinga, Timur-lenko htio osvojiti Kinu i preobratit na Islam, no umire prerano -Yung-lo podjarmio jug drave Annam

19

-7 prekomorskih ekspedicija (rano mingovsko doba) cilj vjj. luksuzni predmeti i oivljavanje trgovine. Nakon smrti Cheng Hoa(zapovjednik mornar.)ekspedicije zabranjene. -napadi japanskih gusara evakuiranje priobalnog stanovnitva -sve pasivnija vanjska politika *Kontakti s eurpskim trgovcima i misionarima- Portugalci od1517., no otjerani zbog drskog vladanja, uspjeli se vratiti i naseliti otok Macao ispred Kantona. Za njima dolaze i panjolci,Nizozemci(Zeelandija) i Englezi. Katoliki misionari 1575.-Matteo Ricci. KOREJA DO JAPANSKE INVAZIJE (1592-1598). OBNOVA DINASTIJE YI -dinastija Yi vlada od 1392., zatim dinastija Wang(Koryo) vrijeme mira -Japanska invazija pod Hideyoshijem duge,promjenjive borbe Jap,Kin i Koreja -Prvo razdoblje dinastije Yi (1392-1592/98)-nacionalna svijest, neokonfucijonizam, antibudizam -procvat knjievnosti, slikarstvo -graditeljstvo: raskone svjetovne graevine -glavni grad Hanjaga(Seoul) -kraljevi koji su vodili konfucijsku politiku T'ae-joa(osniva dinastije), T'ae-jonga i Se-joa -T'ae-jonga - otkrie tiska s pominim metalnim slovima- kasniji kraljevi naruivali tiskanje, problemi s kineskim znakovnim pismom stvaranje korejskog slovanog pisma -Se-joa- nezakonito svrgnuo sinovca Tan-jonga. Dovrio zakonik Kyongguk Taejon kojim je utvrena pravna organizacija Koreje- strogo konfucijonistika, centralistika drava -inovnitvo- yangban dva skupatj, graanska i vojna grana birokracije (plemstvo) -sukobi inovnitva- kasnije oblik stranakih sukoba (tang-jaeng) -na elu s regentom Hideyoshijem japanska vojska napada Koreju,a kao cilj ima podjarmiti Kinu-koja vri protunapad. Mirovnim ugovorom Koreja je podjeljena na dva sektora:japanski i kineski nad kojima je trebao biti japanski guverner,meutim Kina odbija taj uvjet i propada plan o podjeli Koreje na dvije drave. Kulturni razvoj za dinastije Yi -Hideyoshi za vrijeme invazije lonarske obitelji deportirao u Japan, oni proizvode novu granu porculana vanu za japanski ajni kult. -novo korejsko pismo trebalo je potaknuti razvoj knjievnosti, no nailazi na otpor obrazovanih krugova koji inzistiraju na koritenju kineskog pisma i jezika tako uskog povezanog s konfucijonizmom. Puko pismo nazivali su barbarskim. -naredio je prevoenje na korejski etiri klasina spisa konfucijonizma Konfucijeve pouke, djela Meng-tsea, Knjigu sredine i Knjigu staraca. -u 16.i17.st probilo se novo slovano pismo razvitak korejske knjievnostinovelaHong Kildongjon Hoa Kyuna-optuba loih drutvenih uvjeta i korupciji inovnitva. -Chong Cho'ol-tzv. kasa-knjievnostvrsta ritmike proze JAPAN-DOBA ZARAENIH DAIMYJATA I AZUCHI-MOMYAME Razvitak feudalizma do sustava baku-hana za ogunata Tokugawa -razvoj feudalizma u Japanu-osnova zemljini posjedi ratnikog stalea(bui) razlikuju se tri faze: 1.)rani feudalizam-sistem shoen 2.)srednji feudalizam-pokrajine kojima upravlja shugo 3.)kasni feudalizam-podruja daimyoa -prva faza pripada dobu Heiana i Kamakurestjecanje privatnog zemljinog posjeda (shoen)- hegemonistiki poloaj obitelji Fujiwara. -najmonije ratne obitelji Taire i Minamatoi-prisvajaju zemljita i otimaju vladarske mo plemstvu, izborom jednog od njih za oguna omoguen ponovni uspon ratnike klase -Joei Shikimoku- zakon o ratnikom staleu, kodificirana feudalna naela

20

-drugu fazu utemeljili su Shugo-daimyoi veliku zemljoposjednici koji su bez tete izali iz nemira u 14.st. Bili su neovisni vojniki guverneri, preuzimajui zemlju postali su daimyoi veleposjednici. -decentralizirani feudalizam, nakon Onin no ran tj. graanskog rata -1478-1573 Doba zaraenih Daimyjata- ratuju za proirenje gospodstava -drugi stalei oponaaju ratniki (izgrada kua, brak) -ratovanje se promjenilo:ugl pjeaci, vatreno oruje -trea faza - tzv. sengoku daimyo stvorili su svoja autonomana podruja,upravni aparat i zakone. Ratuju za posjede -jasno razlikovanje stalea, ne smije se prelaziti iz jedan u drugi -u tom ratu sengoku daymioa nazire se elja za sjedinjenjem i kasni feudalizam ulazi u posljednju fazu. -trojica sjediniteljaOda Nobunga,Toyotomi Hideyoshi i Tokugawa Iyeyasu -neki daimyoi eljeli su ozakoniti svoj poloaj,a time se posluiti tennom. Oda ulazi u Kyoto i stao u zatitu tenna. -provodio je reforme na podruijima kojima je vladao:gradnja cesta i mostova, ograniio cehove, utvrdio poreze itd. -nakon njegove smrti Hideyoshi podvrgava cijeli Japan svojoj vlasti. Dao je daimyoima njihova zemljita kao lena i razoruao nebushije-onemoguio seljake ustanke -izmjereni posjedi odreuju dunosti daymioa, ali sada i visina priroda odreuje. Daymoi je morao imati posjed koji donosi prirod najmanje 10 000 koku rie (1koku=180litara) -u elji za vanjskom trgovinom ratuje s Korejom da bi doao do Kine, no ne uspjeva i umire. -Tokugawa Iyeyasu- car ga imenuje ogunom,a daymoi su mu morali poloiti lensku zakletvu i dati taoce koji e po starom obiaju (tako je bilo i s H.) ivjetu u blizini njegova sjedita Edoa(Tokyo) -ogunat(baku-fu) + vlast pojedinih daimyoa nad zemljom,seljacima i buijama(han)=baku han-novi oblik vladanja Susret s Europom japansko kransko stoljee (1549-1639) -Japan se opredjeljuje za pomorsku trgovinu -bavili su se i gusarnjem gusari (wako) -poboljanje brodogradnje i navigacije, osnivaju trgovake naseobine u Annamu, Sijamu, na Luzonu, u Malaji i na Javi -Portugalci se uvrstili u Indiji (zlatna Goa) dolaze do Japana 1542. -dolaze i isusovci Franjo Ksaverski apostol Indije -zatim dolaze panjolci,Nizozemci i Englezi -Japan je izvozio srebrno,bakar, metalnu robu -misionari su ispoetka dobro primljeni u Japanu, te se kranstvo donekle i proirilo -izaslanici trojice kranskih daimyoa- posjetili su Lisabon,Madrid i Rim -Oda Nobunaga trpio je kranstvo,ak ga i promicao -Hideyoshi ga je nastojao kontrolirati i sprijeiti irenje -otvorenost Japana nastavila se jo 30godina za ogunata Tokugawe koji je zatvorio Japan (sakoku) 1639.,protjerao panjolce i Portugalce i progonio krane. -Nagasaki (osnovao Omura Sumitada) jedina vanjskotrgovaka luka Kulturni ivot i gospodstva Ashikaga i u doba Azuchi-Momoyame -promjene u graditeljstvu -naklonost ratnikg stalea ka meditaciji i slikanju zen-budizma -ajni obredi kuna i vrtna arhitektura,keramika, cvjearstvo (ikebana) -Yoshimitsu-trei ashikagski ogun zlatni paviljon spoj dvorsko-arsitokratskog, ratnikog i zenskog stila gradnje -Yoshimasu(8.ogun) podignuo srebrni paviljon

21

-u tim paviljonima davali su izvoditi igre omiljen u Japanu U nu stiliziran spoj glazbe, dramatskog i lirskog pjesnitva, simboline pantomime, raskonih kostima i drvenih maski. -17.st. dvorci sengoku daimyoa najpoznatiji dvorac Himeji. Vie ne postoje dvorci koji su onda bili na glasu Azuchi, Osaka, Edo, Hiroshima i Nagoya -strateko sredite grada bila je viekatna kula tenshu -kodai-ji pokoteni predmeti, ukraeni zlatom na crnoj podlozi -slikarstvo tuom suiboku, najglasovitij slikar Seu -ajni obred- majstori Shuko i Rikyu sastanak dobrih prijatelja koji piju aj i dive se priboru. Odvija se u vrtu

DREVNA AMERIKA U DOBA EUROPSKIH OTRKIA I OSVAJANJA

AZTECI -Hernn Corts 1519. iskrcava se na obalama Meksika i pali svoje brodove -posada kree u unutranjost kontinent prema Tenochtitlnu gl.grad Azteka -azteci kolovali svu djec, bez obzira na porijeklo -demokracija -obitelj-vie obitelji klan- 20klanova pleme -Corts osvaja Meksiko i Peru -Azteci se nikad nisu spojili u jedinstvenu dravu Povijesni razvitak asteke drave -legende o doseljenju na meksiku visoravni -nakon Itzkatla na prijestolje dolazi Montezuma I -eli Tenochtitln uiniti najsjanijim gradom -osvaja grad Chalco, pokuava osvijiti Tlaltelolcu -prodro do Atlantskog oceana i nametnuo danak tamonjim naseobinama -glavni bog Huitzilopochitli -Axayacatl prvobitni aristokratski poredak zavrava- oblikovalo se ratniko plemstvo -pokorio je Tlaltelolco -za 12godinje vladavine proiro granice i uguio brojne ustanke -pokuao osvojiti taraskijska plemena, ali ni on niti jedan asteki vladar nije mogao -na jugu proirili granice do Gvatemale -Tizoc slab vladar Tizocov kamen jedan od najljepih azstekih spomenika -nakon Montezume najuspjeniji osvaja bio je Ahuizoti rtvovao tisue ljudi pri posveti hrama -guio ustanke, osvajao podruja i prdoro sve do obala Tihog oceana -nasljeuje ga Montezuma II - vijest o Columbovim brodovima - Tenochtitln vrlo povoljan poloaj, prjevoz svega kanalima, savren omjer trgovaca, seljaka i ratnika

22

-imao je vodovod,trite, a dobavljalo se poludrago kamenje, plemenite kovine,arena keramika, kakovac,vanilija,perje rjetkih ptica i krzna jaguara i ozelota -sjedite dinastije, obreda i trgovine -susjedni grad Texcoco-sredite kulture, filozofa i znanstvenika,pjesnika i sjedite najvee knjinice. Nije ostalo sauvano nijedno djelo Dolazak europljana -mit drevnog toltekog boga Quetzalcatl odlazak sveenika-kralja i nagovjetaj njegova povratka koji e znaiti propast Azteka -Corts se predstavlja kao Quetzalcatl bogobojaznom Montezumi II -imao je prevoditelja panj mornara koji je prije 7 godina doivio brodolom na Yucatanu i nauio obiaje i jezik Maya i djevojka koju mu je prodao tarasijski poglavica. -iskoristio je sve informacije(proroanstvo, nezadovoljstvo plemena)pri osvajanju Azteka -1519. dolazi u Tenochtitln gdje mu je Montezuma zaelio dobrodolicu -zarobio je Montezumu i tako sam postao car - namjesnik Kube Velasquez alje Narveza da uhiti Cortsa,no ovaj ga pobjeuje -Montezumu kamenovali vlastiti ljudi -epidemija ospica odnjela i cara Cuitlahuaca (prividno carevao) -Azteci se bune protiv panjolaca i protjeravaju ih iz grada -Corts se vraa i 1521. osvaja Tenochtitln sravnan s zemljom -osvajanje Meksika trajalo je od1522. Do 1526. -Corts se nadao tituli vicekralja panjolske u Meksiku, ali mu je ak in guvernera oduzet -osvaja i dananja podruna Californije,Mississipija,Floride i Texasa -kolonijama je prvo upravljalo povjerenstvo koje birokratskim odredbama pravi veu tetu od vojske, na pritubu panjolskog klera bira se novo povjerenstvo koje upravlja do 1535.nakon njega reda se 61 potkralj od kojih je prvi don Antonio de Mendoza poeo graditi Mxico sredite Nove panjolske MAYA -najnaprednija kultura, no ve u porpadanju -drevna prjestolnica Uxmal - dinastija Xiu povjeuje Maypane i osniva Mani(grad) -panjolcima ovdje na podruju Yucatna pruen estoki otpor -meudinastike borbe za hodoaa Cocomi(preivjeli maypanski rod) napadaju Xiu, dolazi do ratova to djeli i podanike -1540. opet dolaze panjolci i zbog stanja u dravi poraavaju Maye -kasnije je dolo do neuspjenih ustanaka protiv panjolske vlasti Panamska prevlaka -kljuno otkrie Darienska prevlaka - Magellan- vrata za Juno more -od gradova na srednjeamerikom kopnu trajan samo Panama(1519) -Vasco Nuez de Balboa 1513. kree na ekspediciju s 190 panjolaca i 600indijanaca preko 700m gorja,movare. Kada je doao do Junog more ekspedicija se sastojala od 67panjolaca. Sveanim obredom je za panjolsku krunu prisvojio Juno more (pacifik) DRAVA INKA -glavni grad - Cuszco -nastali od malog plemena Quetchua -Peruuanski vladari- potomci boga Intija (Manco-mitski vladar) -u dinastiji Inka enili se brati i sestra -Pachacutec deveti i najpoznatiji vladar -osvaja i organizator

23

-godinu podjelio na 12 mjeseci, te sveenicima povjerio nadzor nad kalendarom koji je bio jako vaan za poljodjelstvo. -popisivao stanovnitvo, stoku, zemlju -uspjeno uzgajali biljke,ivotinje ne -Tupac Yupanqui 10.Inka jedan od najuspjenijih vojskovoa -osvojio kraljevinu Chimu(mona kaoi i carstvo Inka),pripojio podruje dananjeg Ekvadora produio granice na J do sredinjeg Chilea, na I zapolovio po Rio Beniju i Madre de Dios, na S ekspedicije koje e vodenim putem krenuti prema zapadu(jedina takva kod indijanaca) -Huayna Capaca 11.vladar te dinastije - na S osvaja do dananje granice Kolumbije za njegove vladavine drava Inka teritorijalno najvea -podjelio je dravu svojoj dvojici sinovava Huascara i Atahuallpa rat u kojem pobjeuje potonji -1532. Prodor panjolci pod vodstvom Francisca Pizarra zarobili Atahuallpa -Atahullpa im nudi velike koliine zlata za slobodu na to oni pristaju, no po izruenju otkupnine namjetaju proces u kojem ga optuuju za zasnivanje ustanka, mnogoenstvo i ubojstvo brata te ga osuuju na smrt. -narod se pokorio panjolcima -Pizarro osnovao Limu -Machu Picchu (otkrivena 1911.) EUROPA U VRIJEME RAZVIJENOG APSOLUTIZMA TRIDESETOGODINJI RAT (1618-1648) -Njemako carstvo arite sukoba zbog unuarnjih interesnih sukoba na relaciji protestantizamkranstvo -Habsburgovci pomau protureformaciju protestanti zahtjevaju da vjerska pitanja ne rjeavaju ni sudovi ni Reichstag, a naputaju ga nakon nesuglasica. -stvaranje protestantske unije pod vodstvom Falake (1608.) Wrttemberg,Baden, Ansbach,Klumbach,Pfalz-Neuburg+ manji dravni knezovi i od 1610. Brandemburg- unija se povezuje s Francuskom i protestantima u ekoj i Austriji. -Katolika liga- Maksimilijan Bavarski+opati i biskupi J Njemake, Kln, Mainz,Trier i svi ostali katoliki stalei- povezuju se s panjolskom. 1.) eko-falaki rat (1618-1624)-Ferdinand II vodi protureformacijsku politiku u ekoj. Defensori formuliraju albu i predaju u praku dvor.Radikilni plemii izbacili namjesnike kroz prozor=najava rata austrijskoj vladajuoj kui. eki protestanti diu vojsku. -Maksimilijan Bavarski savez s Ferdinandom -1620. Koncentirani napad na eku- Sasi zaposjeli lesku i Luicu,a Ligina vojska Gornju Austriju. Zajednika vojska prodire u eku,a Fridrik IV (esi ga izabrali za kralja) bjei u Nizozemsku. -posljedice: a) konfiskacija dobara- nestaje eko plemstvo,a bogati se austrijsko npr. Wallenstein b)eka postaje habsburka nasljedna zemlja c)Liga jaa, a Unija se raspada 2.)Dansko donjosaski rat (1625-1629) Tilly(vojskovoa Lige) uznemirava luteranske knezove. Donja Saska izabire za vojnog zapovjednika danskog kralja Kristijana IV. Ovaj rat zavrava porazom protestanta D.S. nagodila se s carem i raskinula veze s Danskom *Wallensteinovi vojniki pothvati Albrecht von Wallenstein- bogat veleposjednik. Otvara radionice oruja i ratne opreme na svojim posjedima. Stavlja svoju vojsku na raspolaganje Ferdinandu. 1626. spaja se s Tillyjevom vojskom i zaposjedaju gotov cijelu S Njemaku. Dolazi do spora s vedskim kraljem Gustavom Adolfom koji Baltik dri pod vedskom hegemonijom.

24

-Ferdinand izdaje edikt o restituciji 1629. vraanja crkvenih dobara Carstvu( u biti njemu to bi povealo njegovu aps.mo). 1630. sabor ga odbija. 3.) vedski rat (1630-1635)- Gustav Adolf i Francuska Austrija -najvea je opasnost G.A.(pridruuju mu se i protestanti). Saski knez daje mu svoju vojsku. -Breitenfeld 1631. porazio je Liginu vojsku. Tilly je ponovno poraen i pritom ubijen Liga se raspada. -car vraa Wallensteinu vojne asti, a on skuplja vojsku i osvaja Prag. Bitka kod Ltzenasmrt G.A. osniva se heilbronski savez protestanata. -na dvoru jaka opozicija Wallensteinu- optuen za veleizdaju, ubijaju ga njegovi vojnici 4.) Francusko vedski rat (1635-1648) - Francuska najopasniji protivnik - F. dobila Lotaringiju i Alsace. Objavljuje rat panjolskoj. -ima dogovr s Niz o financijskoj pomoi,a pridruuju joj se Savoja, Manta i Parma, vedska, grof od Hessen-Kassela i i vojvoda od Weimara -1638. sklapa vojni savez s vedskom i napada carske zemlje. Do 1648. Fran-ved vojska prodrla do Praga i Bavarske. Zakljuen je mir, rat zavren 24.list.1648. -jo 1644. sastao se westfalski mirovni kongres- sudjeluju svi dravni stalei, zakljuen 1648

NIZOZEMSKA(tada Generalne Drave):nacionalna borba za nezavisnost -Graanski sloj-nositelj drave, mobilizira privredno bogatsvo u borbi protiv panjolske -1609. sklopljen mir s panjolskom- u meuvremenu: Nizozemsko-istono-indijska kompanija (pomorska trgovina Baltik, prekooceanska) i Mijenina banka(sredite europskog novanog prometa) -borbe Moritza Oranskog i Oldenbarneveldta prvi pobjeuje -1621. Borba protiv panjolske. -haki mir 1648.panjolska priznaje nezavisnost Nizozemskoj ENGLESKA pod vladavinom kue Stuart (1603-1689) -pokreti za nezavisnost (Irska, kotska) -nakon unitenja panjolske armade postaje vladajua pomorska sila -Jakov I (1603-1625) sin Marije Stuart- borbe za slobodu vjeroispovjesti radi slobode parlamenta. -Kralj Velike Britanije Engleska, kotska i Irska (1604) -ne potuje autoritet parlamenta, odbacuje katolianstvo i puritanizam -gunpowder plot veleizdajnika zavjera katolika -pokuava stvoriti apsolutistiku vladavinu opozicija je tzv. nonkonformistika vjerska stranka -Karlo I (1625-1649) nastavlja oevu politiku -esto rasputa parlament Pettition of rights zahtjev za potivanje prava engleskog naroda S obzirom da je kralj nepogreiv stalei optuuju glavnog ministra za veleizdaju. Karlo im se osveuje- zatvara voe opozicije u Tower -iseljavanje puritanaca u Ameriku -ustanak u kotskoj 1638.- kralj financijski slab i mora sazvati stalee zbog odobrenja porezatzv kratki parlament kojeg ubrzo rasputa. -saziva novi Dugi parlament (1640-1653) koji cenzure odluke i financijsku kraljevu politiku proglaava nezakonitom. -drutvene, vjerske i politike razlike izmeu Gornjeg i Donjeg doma ustanak katolokih Iraca protiv vladajueg protestantskog sloja.

25

-parlament kritizira kralja zbog pitanja Crkve GRAANSKI RAT (1642-1646) kralj poraen bjei u kotsku, koti ga izruuju parlamentu. -Oliver Cromwell- u ratu se pokazao kao sposoban vojni organizator, branitelj kalvinistiki crkveni opina, eljezni bokovi - njegove konjanike jedinice. -sukob s prezbiterijancima u parlamentu protjerao ih i sastavio krnji parlament da sudi kralju -1649. Karlo I osuen na smrt- u oima naroda umro kao muenik i heroj. SKANDINAVSKE ZEMLJE I POLJSKA (uspon vedske) -proces teritorijalnog razgranienja moi -danski kralj Kristijan IV ideja unije 3 skandinavske krune pod Danskom uspjean rat s vedskom, no uplitanje u 30godinji rat ga unazauje. -mir u Brmsebrou (1645) Danska vedskoj daje otoke Gotland i Saaremaa, te pokrajine Hrjedal i Jmtland povean teritorij vedske - vedski kralj Karlo IX eli cijelu junu i istonu obalu Baltika -Gustav II Adolf (1611-1632) ostvaruje vedsku premo na Baltiku -Stolbovski mir (1617) Rusija se odrie svog izlaza na Baltik - u brbi s Poljacima osvaja Rigu, a time i cijelo Vidzeme. Kasnije i velike djelove Pruske. - vei dravni prihodi od poreza i pomorski carina -umjeao se u 30godinji rat pripadao protestantskoj kui Vasa - nasljeuje ga ki Kristina POLJSKA:vlada pobona dinastija kue Vasa borba za Vidzeme -pravoslavni krani u Poljskoj se krajem 16.st. podvrgnuli papi, a plemstvo se okree zapadnoj Europi(Francuskoj) to sve sprjeava politiko djelovanje Rusije

FRANCUSKA NA PUTU KA DVORSKOM APSOLUTIZMU -poetkom 17.st. ponovno uspostavljanje dravnog poretka -Henrik IV Navarski (1589-1610) trai potvrdu zahtjeva za nasljedstvo panjolskemoraju se izmiriti vjerske stranke preobrauje se na katolianstvo, ukidanje Nanteskog edikta -Luj XIII (1610-1643) njegov prvi ministar vojvoda od Richelieua radi na stvaranju vojske protiv Habsburgovaca -njegova Politika oporuka- kralj i narod povezani, ali narod ne smije osporavati kralja, jasno razdvajanje stalea,neograniena vlast krune, maksimalno oporezivanje i stalna vojska, ukidanje svih povlastica -milosni mir od Alaisa oduzima hugenotima privilegije, ali ne i poseban vjerski poloaj - unitava opoziciju visokog plemstva, no ne uspjeva ukinuti parlament,ali mu na razne naine onemuguuje djelovanje -to sve da uvrsti mo francuske monarhije i uspostavi prirodne granice Francuske(Rajna Pirineji) na tetu Habsburgovaca. -francusko sudjelovanje u 30godinjem ratu njegova je zasluga - stvorio uvjete i poetak apsolutizma u Francuskoj JUNA EUROPA SLOM TALIJANSKE I PANJOLSKE IMPERIJALISTIKE POLITIKE ITALIJ- 17.st. manje gradske i teritorijalne nezavisne drave

26

-Vojvodina Savoja brani se od Francuske,ali Milano postaje panjolsa pokrajina, njemakim dravnim lenom Parmom i Piacenzom vlada kua Farnese. U Mantovi izumire kua Gonzaga spor oko nasljedstva Habsburgovaca i francuske sporedne loze Gonzaga-Neveres. Firenca glavni grad Toskane pod Medicima gubi mo,Napulj i Sicilija pod panjolskom takoer, ali i Venecija(zbog prekida trgovine s Istokom) -Umjetnost cvate: arhitektura, slikarstvo, glazba + zajedniki jezik i religija=nova vrsta nacionalnog identiteta PANJOLSKA- devalvacija zbog nekontroliranog uvoza plemenitih metala -progon idova i maursko-panjolske rase Moriska siromatvo i zaputenost velikih teritorija Filip III (1598-1621 preputa zemlju svom miljeniku grofu Lermi najvei panjolski kradljivac -1621. Rat za osamostaljenje Generalnih Drava (a.k.a. Nizozemske) -1640. Portugal izlazi iz personalne unije s panjolskom DOBA LUJA XIV (1643-1715) -nakon westfalskog mira rani apsolutizam -francuska pod Lujem XIV razvoj apsolutizma -poljoprivreda:opa promjena zbgo razvoja novanog gospodarstva teka optereenja seljaka koji prodaju ili zalau posjede- plemii se tako bogate -zbog raspadanja feudalnog poredka dolazi do drutvene mobilnosti zakupci odlaze raditi u manufakture ili kao radnici na zemljinim posjedima -kupovanje dravne slube = kupovanje plemstva - monarh slobodno djeli dravne slube i asti, privreda ovisi o etvi propast nekih plemenitih obitelji -drava eli dignuti spremita za itarice, tome se protive zemljoposjednici -najvee porezne obveze ima trei stale tj.seljaci -1648.ustanak fronde-obrana od apsolutistikih mjera kardinal Mazarin (regent, Luj maloljetan) je slomio ustanak i natjerao panjolsku koja se pridruila ustanicima na Pirinejski mir (1659) povean teritorij Francuske na jugu i brani ugovor Luj XIV i ki Filipa IV -prvi rajnski savez Mazarin + Mainz, Kln, Pfalz-Neuburg,Hessen-Kassel, vedska i vojvode od Braunschweiga protiv habsburke politike - nakon njegove smrti Luj vlada sam nepovjerljiv je prema visokom plemstvu, obavezuje ga na slubu na dvoru i ini ovisnim o svojoj milostonji -Lettres de cachet nalozi za uhienje nain porovoenja svoje volje -Mrea kraljevih organa intendanture u pokrajinama, magistrati u gradovima, stroga cenzura,tajna policija, sigurnosne slube -stalna vojska poveana na 170 tisua ljudi -politika protiv hugenota i jansenista (sekularizam), ukidanje Nanteskog edikta emigracija protestanata -opiranje apsolutizmu u svijetu openito posljedica elje za sekularizacijom -Richard Simon filoloki tekst o neistinama u Starom i Novom zavjetu Baruch Spinoza Teoloko-politiki traktat- zahtjeva sekularizaciju Pierre Bayle Nizozemac, zalae se za slobodu znanosti John Lock pobija nauk o nedopustivosti ukidanja ugovora o vlasti izmeu kralja i naroda -Ekonomist Jean-Baptiste Colbert - zahvaljujui njemu Luj ima dravni budet. Nastupa kao mecena umjetnicima, odluuje izgraditi Versailles, gradi kanal izmeu Atlantskog oceana i Sredozmenog mora, udvostruuje francusku trgovaku mornaricu, gradi ratnu mornaricu -Ekonomija: Snizuje poreze na zemljine posjede 3. Stalea, umjesto feudalnog tereta novac, oporezuje luksuznu robu, podie dravne manufakture, zabranjuje iseljavanje, stvara

27

dravne monopole, odreuje cjene poljoporivrednim proizvodima, pomae seoskim zajednicama pri otkupu zemlje -unato svemu tome izdatci drave su preveliki, Luj XIV okree se privatnim kreditima, pa moemo govoriti o pritajenom bankrotu zemlje -bankrot je posljedica vanjske politike kralja sunca tj ratova s apnjolskom i Nizozemskom -u tim ratovima poziva se na pravo devolucije tj pravo o nasljeivanju keri iz prvog braka pred sinovima iz drugog -tada se Generalne Drave i Eng. mire i s vedskom spajaju trojni savez protiv Francuske sklapaju mir u Achenu Franc. dobiva pogranine tvre,a 1670. zaposjeda Lotaringiju -s Engleskom sklapaju mir,a pridruuju se vedska i Njemake dravice -1672.rat protiv Generalnih drava -protufrancuska alijansa Austrij+ panjolska, Nizozemska, Danska i Lotaringija -Njemako carstvo najavljuje rat Francuskoj 1674, a zatim i vedskoj zbog napada na Brandenburg -separatni mir s Nizozemskom i panjolskom kojem se prikljuuje i car -Alsace pripojen Francuskoj -Villim III Oranski savez protiv francuske, prekinut napadima Turaka (Be 1683) -kasnije kao Eng.kralj Villim III savez izmeu Eng.Generalnih Drava, Njemakog carstva,panjolske i Savoje Rat za falako nasljee 1688 -1697- francuzi razorili Heidelberg i opustoili vapsku, ali ipak pobjeeni od strane engleske i nizozemske mornarice mir u Rijswijku -francuska mo opada -Austro-ugarska, Eugen Savojski Rat za panjolsko nasljee -smrt kralja Karla II, oporuno ostavlja panjolsku Filipu od Anjoua(unuk Luja XIV) -trai se podjela panjolske meu silama zbog odravanja ravnotee moi (podjela izmeu Filipa i Karla Habsburkog) -1701.Filip od Anjoua postaje panjolski kralj Filip V. rat!!!(Francuska+knezovi Wittlesbach) protiv svih -umire Josip I, a nasljeuje ga panjolski protukralj vojvoda Karlo mognunst spajanja Austrije i panjolske ne odgovara planovima pomorskih sila. -mir u Uterechtu 1713. Filip V priznat za kralja panjolske, ali panjolska i francuska kruna ne smije se sjedinit pod jednim vladarem -car Karlo VI trai cijelu panjolsku rat s Francuskom mir u Rasttatu 1714. -razdoblje iza kojeg je uslijedila smrt Luja XIV obiljeilo je slabljenje Francuske i unutarnje nemire zbog protjerivanja hugenota i jasenista i openito apsolutizmaUstanak camisardsa NJEMAKA nakon tridesetogodinjeg rata -promjena unutarnje organizacije zbog westfalskog mira- feudalna drava sada slabo povezane kneevine(svaka ima svoju autonomiju) -posljedice ratnog pustoenja- zaputenost poljoprivrede, nazadovanje trgovine i obrta -carine izmeu malih dravica oteavaju unutranju trgovinu -Nrnberki sporazum 1650. potpisan s veanima- oni se polako povlae iz zaposjednutih pokrajina -Ferdinand III 1653. saziva Reichstag u Augsburgu kako bi ispunio jedan od uvjeta mira novi izborni red za biranje rimskog cara -suparnitvo u Reichstagu izmeu knezova izbornika, ostalih knezova i predstavnika graana -Fridrik Vilim I Brandenburki na elu opozicije protestantskih knezova -odobreno ubiranje poreza za stalnu vojsku -nakon smrti Ferdinanda III izabran Leopold I

28

-Mazarin ne eli austrijskog kandidata, stoga podrava kneza-izbornika Mainza - Schnborna stvara Rajnski savez (1658) da bi cara prisilio potivanje odluke o ne pomaganju panjolskoj u Pirinejskom ratu -Leopold saziva Reichstag problemi nisu rjeeni zbog suprotnih interesa stalea -on se produivao,pa dravni stalei vie nisu osobno prisutni nego dolaze njihovi zastupnici -tri centra moi Njemake Brandenburg,Austrija i Rajnski savez Formiranje PRUSKE -Fridrik Vilim I Brandenburki (1640-1688) iskoritavao ratove velikih sila za gradnjo to vee samostalnosti svoje kneevine -veani i Poljaci priznali njegovu suverenost nad Istonom Pruskom -vojska podupire njegovu politiku -da bi imao veliku vojsku - provoenje jedinstvene porezne politike, preuzimaju se i razne upravne zadae administrativna organizacija s centralnom upravom -prihvatio hugenotske izbjeglice u Istonu Prusku -nordijski rat (1700-1721) August Jaki kralj Poljske + Danska i Rusija napada vedsku-------vedski kralj Karlo XII prisilio Augusta na mir u Altranstdtu (1706) odrie se poljskog prijestolja -Fridrik mora ostati neutralan inae bi dolo do opeg europskog rata,no ovaj rat Pruskoj omoguio dolazak do Pomorja AUSTRIJSKI RATOVI S TURCIMA -pod carem Leopoldom I (1658-1705) sjedinjene sve nasljedne zemlje pod centralistikim administrativnim aparatom -kruna sv.Stjpana pripada nominalnoj austrujskoj vladarskoj kui - Ugarsku napadaju Turci teko se uklapa u habsburko carstvo (protestanti,premo plemstva) -Austrija ratuje s Francuskom Z (panjolsko nasljedstvo)i Osmanskim carstvom (I) -1663. veliki vezir Ahmed Kprlj (uprili) zauzeo tvravu Neuhusel -bitka kod Szentgotthrda na rijeci Rbi 1664. Brandenburg,Saska, Bavarska i Rajnski savez + Francuska alju pomo te pobjeuju tursku vojsku -sramotni mir u Vasvru hrvatsko i ugarsko plemstvo osjea se izdano ustanak protiv austrijske krune (zajedno s Turcima i Francuzima) okrutno uguen -pobuna Kuruca na S Ugarske , voa grof Imre Tkly poziva u pomo Turke- pod zapovjednitvom velikog vezira Kara Mustafe protjeruju carsku vojsku iz Ugarske i opsjedaju Be 1683. -iste godine pod zapovjednitvom poljskog kralja Jana Sobjeskog i Karla V Lotarinkog carska vojska + Saska, Bavarska, ete iz Franako-vapskog okruga i poljska vojska porazila Turke -Sveta Alijansa Leopold I, Poljska,Venecija i Rusija -uspjene bitke(Peuh,Moha) osloboena Ugarska i dio Hrvatske -Austro-Ugarska monarhija (1867) -osvojen Beograd 1688 -princ Eugen Savojski pobjeuje Turke u bitci kod Sente 1697. -zaotravanje rata za panjolsko nasljee mir u Srijemskim Karlovcima 1699. U kojem je Habsburgovcima potvren posjed Maarske, osloboenih hrvatskih zemalja i Sedmogradske -novi rat s turcima 1716-1718 Eugen Savojski pobjeuje mir u Poarevcu 1718. (najvei opseg Austro-Ugarske) -Nakon smrti Josipa I nasljeuje ga Karlo VI

29

-umro bez mukih nasljednika ali proveo Pragmatiku sankciju 1713 (pravo nasljeivanja ena) VICARSKA -sustav saveza manjih pokrajina povezanih garantnim pismima -nakon westfalskog mira istupa iz saveza njemakih drava -13 mjesta (zaetak Saveza vicarskih kantona) sastaju se na vjeanju u Badenu -konfesionalni sukobi (protestantski kantoni, katoliki kantoni) -30godinji rat nije ju pogodio- cvate poljoprivreda, visoke cijene proizvoda i zemljita. Nakon zavretka rata naglo opadanje(najvie pogodilo seljake) vlade u Bernu i Luzernu provele devalvaciju, ali dale prekratak rok za zamjenu novca seljaka buna -sklopljen tzv. huttwilski savez i dolazi do sukoba s vlastima -1653. Buna uguena- seljaki savez se raspao -30godinji rat s neprekidnim obratima zahtjevao je jaku centralnu vlast, trebalo je nadalje kontrolirati privredu i omoguiti snabdjevanje namirnicama unutar drave. Potrebna je koncentracija vlasti -16.st.izbjeglice mjenjaju socijalnu strukturu,ali pridonjeli izgradnji trgovine i industrije -na elu pokrajina vlada koju salinjava veliko vijee,malo vijee kao izvrni organ velikog i naelnik. -javlja se elja za sjedinjenjem -vanjska politika: sve vei utjecaj Francuske pod Lujem XIV Francuska postaje dominantna sila za vicarsku -1674. prvi puta stranim vojskama zabranjuje prolaz kroz zemlju neutralnost -1685. ukidanje Nantenskog edikta protestanti emigriraju u vicarsku. Takoer pijemontki valdenzi. -sukobi izmeu protestanata i katolika zavreni mirom u Argauu 1712 vjerska ravnopravnost obiju konfesija NIZOZEMSKA:slom nadmoi na sjeveru -1648.(westfalski mir)priznata Republici Nizozemskoj nezavisnost -sastoji se od 7 sjevernih pokrajina -savez drava bez monarha skuptina poslanika pokrajinskih stalea sastaje se u Den Haagu i svakih 5 godina bira proelnika vijea. -vojskom upravljaju Oranijci(potomci Vilima I Oranskog) kao namjesnici. Zbog oslabljene potrebe za vojnom upravom nakon osamostaljenja protive se sticanju potpune slobode Nizozemske te vlada ukida to namjesnitvo. -vlada patriscijski sloj graana koji se okree pomorskoj trgovini -napadi Luja XIV pozivaju Vilima III (budui eng.kralj) u namjesnitvo, on postaje najuporniji Lujev protivnik -postala je u 17.st.velesila -prisiljena skapati saveze i ratovati: Cromwellov navigacijski akt nizozemsko-engleski sukob (1652-1654), nakon kojeg dolazi do drugog sukoba s eng. u kojem niz.ratuje na strani Francuske (1665-1667) Nizozemska eli sprijeiti jaanje Francuske, pa ulazi u savez s Engleskom i vedskom. Luj XIV diplomacijom predobiva Englesku te napadaju Nizozemsku 1672. Francuska ispoetka pobjeuje, no Nizozemci se slue lukavtinom i isputaju vodu na veli dio ravnice du granine linije te se francuske ete moraju zaustaviti. Vilim III protjeruje francusku vojsku,a 1674. sklopljeni su odvojeni mirovni ugovori Gospodarstvo i drutvo -nezadovoljstvo drtva zbog prevelikog jaza izmeu bogatih i siromanih

30

-vjerski sukobi tolerantnih i ortodoksnih kalvinista -nisu imali prirodne uvjete za poljoprivredu, okrenuli se pomorskoj trgovini i prijevozu tereta -17.st. dre Baltiko more. Takoer imaju trg.ispostave u portugalskim i panjolskim kolonijalnim posjedima (S Amerika,Antili,Istona i Zapadna Indija,J Amerika,J Afrika) -1602. razliita trgovaka drutva povezala se u Nizozemsko-istonoindijsku kompaniju -imaj trgovaki monopol izme proizvoakih i potroakih zemalja, koji im oduzima Engleska 1667. -u Amsterdamu se osniva mjenina banka -industrija tesktila,pivovare, brusionie dijamanta i proizvodnja fajanse, mlinovi -razvija se novi drutveni sloj gradski trgovaki patricijat koji cijeni trgovaki uspijeh,sposobnost i potenje -slobodna misao,potreba za opom informiranou -zbog merkantilistikih interesa drugih europskih naroda opada mo Nizozemske nakon 1650. -izbija privredna kriza 1672. -Vilim III Oranski ratuje s Francuskom. 1688. postaje eng.kralj i Nizozemska sklapa savez s Engleskom. -rat za panjolsko nasljee iscrpilo ju je i prevlast dalo Engleskoj ENGLESKA: razvoj u ustavnu dravu -neto malo vjerskih sukoba, ugl sukobi izmeu kralja i parlamenta( Jakov I, Karlo I) -na vlast dolazi Oliver Cromwell ukinou je Gornji dom jer sastavljen od kraljeve stranke i raspustio krnji parlament -1653. poinje vladati kao lord protektor diktatorski reim do 1658. -unutranja politika nije zaivijela, ali dobra vanjska politika -1651.navigacijski akt (usmjeren protiv Nizozemske) u Engleski i njene kolonije smiju robu uvoziti samo engleski borodovi ili ono borodvi s vie od pola engleske posade -ratovi s Nizozemskom (svi su gore navedeni) -pobjeda u ratu s panjolskom oko slobodne trgovine u njenoj koloniji Jamaici -Parlament 1668.pozvao Karla II (sina Karla I) nastavlja obiteljsku politiku apsolutizma -vraa Gornji dom kraljeva stranka ergo pomae njegovom apsolutizmu -problemi s parlamentom vjersko podruje 1673. zakon o provjeravanju graana oni koji ele obavljati graansku ili vojnu slubu moraju priznati kralja kao glavu crkve i dati izjavu protiv katolikog nauka -kralje je davao prednost katolicima tj najunosnije dravne slube, te vrio nasilna i neopravdana uhienje svojih protivnika -nasljedio ga brat Jakov II (1685-1688) iako katolik preuzima crkveno vrhovnitvo anglikanske crkve. Takoer eli uspostaviti svoju apsolutni vlast. -eli iznova u Engleskoj proiriti katolicizam. -ne elei vladavinu katolike dinastije englezi pozivaju Vilima III Oranskog(unuka Karla I i zeta Jakova II) -njegovom vladavinom (1688-1702) Engleska ulazi u personalnu uniju s Nizozemskom -kraljem ga je proglasio parlament nakon to je odobrio Declaration of Rights izjavu koja daje parlamentu prava odobravanja poreza te slobodu izbora i govora. Ona je postala osnova parlamenratizma u Engleskoj -sada se u parlamentu stvara dvopartijski sustav torijevci (anglikansko seosko plemstvo) koji se zalau za vea prava vladara i vigovci (graani puritanci) koji ele proirena prava parlamenta -da bi se sprjeili daljni vjerski sukobi Stuartima se oduzima pravo nasljeivanja, a daje se dinastiji Hannover -nakon smrti Vilima III (i Ane Stuart) Engleska ulazi u personalnu uniju s Hannoverom

31

VEDSKA: od velesile do sloma u nordijskom ratu -nakon 30godinjeg rata preuzela je vodstvo nad nordijskim zemljama -dominantna pozicija na Baltikom moru, meutim Danska je jo dovoljno jaka pa se vedska uputa u ratove da bi osigurala svoju pozicija vladara Baltika -prvo se mora ekonomski uvrstiti - kancelar Axel Oxenstjern posvetio se gospodarstvu -na vijest da Rusi misle zauzeti Vidzeme Kralj Karlo X Gustav se mjea u rusko-poljski rat i titi svoje interese -Poljska je razorena i naziru se elje diobe izmeu vedske i njnog saveznika Brandenburga - Danska krenula u rat s vedskom mir u Bohuslnu vedska sad ima prilaz Sj.moru -Karlo X Gustav uputa se u ratove protiv Brandenburga,Danske i Rusije 3 mira ali vedska nije potpuno uspjela osigurati svoj poloaj na Baltiku -nakon smrti Karla X Gustava osnovana je skrbnika vlada oblik vlade koje je vedskoj donjela temeljni ustavni i upravni poredak 5 stockholmskih kolegija izabranih iz aristokratskih vijea sastavljenog od 25 lanova. + Slube: predsjednici kolegija,dravni kancelari,predsjednik dravnog vijea,proelnik draven riznice i dravni mral i dravni admiral. -Karlo XI (1660-1697) vraa suverenost vladara oduzima vlast dravnom vijeu,a 1693.iskljuuje Dravni sabor Riksdag koji obeava potpunu podlonost kralju. -reforma vojske: opskrbljuje ju sustav seljaka i zakupnika, vojnici ive na malim posjedima od kojih se uzdravaju. Sredstva za tu reformu dobiva od oduzimanja posjeda visokoj aristokraciji protiv ega se bune u Vidzemu (Johann Renhold von Potkul) to dovodi do oduzimanja samouprave Vidzemu. -vanjska politika: vedska ratovala s Franscuskom mora se braniti od protufrancuske koalicije -udruuje se s Nizozemskom i Habsburgovcima protiv hegemonije Francuske -Danska 1697. stvara savez protiv vedske ime se priprema nordijski rat -Karla XI nasljeuje maloljetni sin Karlo XII (1697-1718) -njegova sestra udala se za vojvodu od Holstein-Gottorpa koji se eli osloboditi danskog vrhovnitva uz pomo vedske -Danska se povezuje s Poljskom i Rusijom pod carem Petrom I te pokree tzv. nordijski rat (1700-1721) Rusija eli prilaz na Baltiko more -na poetku vedska pobjeuje - mir s Danskom, poraz cara Petra kod Narve -zatim Karlo XII kree na poljsku Sasku i osvaja zemlju,a Augusra Jakog primorava da se odrekne poljske krune -pomae turskim ratovima protiv Rusije -slabi pomorki savez s Nizozemskom -Petar I u meuvremenu reorganizirao vojsku, osvojio Ingermanlandiju i ondje u movarama Neve osnovao Petrograd -bitka kod Poltave 1709. poraz vedske -Rusija osvaja Vidzeme,Estoniju,Kurzeme i Finsku te uvruje poloaj na Baltikom moru -Danska,Hannover i Pruska okupiraju vedske posjede na njemakom tlu -Karlo XII trai pomo sultana u ratu protiv Rusije. Turci napadaju - Rusi se odriu Azova i nekih vedskih posjeda -Karlo XII umire 1718. -rapodjela: Hannover dobiva Bremen,Verden.Pruska dobiva Szczecin,Pomorje do Peenea i otoke Usedom i Wollin. Danska Wismar, Zapadno Pomorje s otokom Rgen. Rusija mirom u Nystedu (1720) dobiva Vidzeme,Estoniju,otoke Saaremaa i Hiiumaa,Ingermanlandiju i Kareliju ime je ostvarila svoj cilj i stekla bazu na Baltikom moru .

32

DANSKA:vedska hegemonija i uspon aspolutizma -utjecaj Danske sve manji nakon poraza Kristijana IV u 30godinjem ratu -jaa utjecaj vedske meu nordijskim zemljama -ratovi iscrpili zemlji, a mjere koje Dravni savjet i Dravni sabor donose da bi poveali prihode dovode do socijalnih nemira u naraodu -visoko plemstvo posjeduje polovicu obradiva tla zbog ega je teak poloaj seljaka koji sve ee gube svoju slobodu -dolaskom na prijstolje Fridrik III pomae ustanku neplemiki stalea (jako plemstvo ne odgovara njegovu apsolutizmu) -Dravni sabor (1660) na kojem prevaguju graanstvo i sveenstvo proglaava kraljevsku ast nasljednu (do tada bila izborna) + zakoni o ovlatenjima apsolutna vladavina -1665. proglaen kraljevsk zakon (lex regia) koji kao jedini europski ustavni zakon uvodi monarhijski apsolutizam prvo zakonsko uvrenje apsolutizma u Europi -Fridrika III nasljeuju Kristijan V,a zatim Fridrik IV (1699-1730) nastojao ojaati kraljevska prava u Holsteinu, vratiti podruja izgubljena od vedske (nordijski rat) POLJSKA : do vladavine Augusta Jakog Saskog -otkako je Poljska postala Europska velesila (1386.pod Jageloviima) njenu vanjsku politiku obiljeavaju elje za hegemonijom Rusije, Osmanskog carstva i vedske -kraljevstvo je izborno sve vei utjecaj knezova izbornika -pogranini kozaci brane od Turaka -plemika demokracija s kraljem na elu (on ne smije proglasiti zakone bez Dr.sabora) -da se neki zakljuak poniti dovoljan je samo jedan veto druge drave to koriste i vre svoj utjecaj -Jan II Kazimir (1648-1668) iz kue Vasa neprekidni ustanci kozaka, prodori Tatara i napadi veana, Brandenburga i Sedmogradske -Ruski osvajaki rat koji je buknuo kao ustanak kozaka zavren je 1667.primirjem -zbog posljedica rata i bolesti broj stanovnitva pao je na minimum, pa su se dogodile i promjene u socijalnoj strukturi zemlje -slabljenje kraljevske moi Jan II. Kazimir odrekao se prijestolja -na prijestolje dolazi poljski plemi Micha Korybut Wniowiecki -njegov vojskovoa Jan Sobjeski se proslavio u borbi protiv Turaka -zbog stvaranja proasutrijskih struja (Andrija Olszovski)Turci im 1671. najvaljuju rat nakon kojeg Poljska plaa danak,izgubila je Podolje,djelove Ukrajine i tvrave Kamenec i Podolskij -Sobjeski je porazio tursku vojsku 1673. u bitci kod Tvrave Hotin (JZ Ukrajina) - Wniowiecki umire i nastaje mete oko izbora novog kralja -Jan III Sobjeski (1674-1696) mora nastaviti rat s Trucima -1676.sklopio mir Poljska vie ne plaa danak i vraeni djelovi Ukrajine (do smirivanja dolazi tek nakon Carigradskog i Radzyskog mira 1678 i 1681) -1675.ugovor u Javorovu Poljska se obavezuje napsati Brandenburg, a dobiva francusku financijsku pomo -savez s vedskom 1677.i mjeanje u brandenburko-vedski rat -Oslanjanje na Austriju ustanak Kuruca u Maarskoj mogao je natetit i Poljskoj, pa ga gue zajedno s Austrijancima 1683.sklopljen savez s Austrijom (vie nisu pod utjecajem Franc) -1686.u protuturskom ratu s Rusijom i Austrijom -Saski knez August Jaki (1697-1733)dolazi na prijstolje nakon Jana III Sobjeskog Poljska sada personalnom unijom povezana sa Saskom -rat protiv vedske,te nordijski rat

33

RUSIJA doba metea i skretanje prema Zapadu -1598.umire Fjodor, sin Ivana IV zavretak dinastije Rjurika -socijalni i politiki konflikti moskovsko cartstvo na rubu sloma(graanski ratovi, anarhija i opasnost da zemljom zavladaju stranci) Doba metea -Ekspanzionistika politika Ivana IV Groznog poveala dravu,ali nedostaje politika socijalna i ekonomska osnova da bi ona bila stabilna. -Sustav opronine (tajna policija) vri nasilno iseljavanje i preseljavanje desetkovani vani slojevi drave, nazadovanje poljoprivredne proizvodnje -poto je carska obitelj izumrla arisokracija se nada uspostaviti vladavinu boljara otpor plemia koji ovise o carskoj moi -kao regent nastupa Boris Godunov , a kasnije i kao prvi izabrani car izabrao ga Zemski sobor 1598. -Zemski sobor je neto slino stalekom predstavnitvu, a sastoji se od crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika i svih slojeva plemstva. Trebao je u narednom razdoblju imati odreenu mo, no to je stanje bilo bolje to ga je car vie ograniavao. -Nakon smrti Borisa Godunova(1605.) pojavljuje se lani Dimitrij(1) navodno sin Ivana IV kojeg Godunov nije uspio ubiti. Vladao je samo jednu godinu zahvaljujui poljskoj financijskoj i vojnoj podrci.(1606) sruena Dimitrijeva vladavina. -boljar Vasilije ujski njegova stranka proglaava ga carem aklamacijom -pokuava osigurati pomo veana to izaziva Poljsku -situacija se zamrsila jer se pojavljuje drugi kani Dimitrij (2) -1609.poljske ete ulaze u Moskvu prijedlog da vladarem postane poljski princ Vladislav (igmundov sin) ali mora ruskom carstvu zajamiti samostalnost i ouvanje pravoslavlja, ak i on mora prijei na pravoslavlje. Cijeli dravni poredak u tom prijedlogu zamiljen je tako da svi najvani organi vlasti(sud,zakonodvani,porezi) ostaju u rukama Dume i Zemskog sobora. -igmund se otro protivi prelasku svog sina na pravoslavlje i sam napada. -veliko protivljenje ulasku u personalnu uniju s poljsko-litavskom -sveenstvo oragniziralo otpor pod vodstvom kneza Poarskog -1613. Veliki zemski sobor bira za cara Mihajla Fjodorovia Romanova (1613-1645) kraj metea, Rusija ima novu dinastiju -Moskovska se drava nanova izdie pod Aleksejem Mihajloviem Romanovim (16451676) Poetak europizacije i crkveni raskol (1613-1676) -modernizacja Rusije poela je jo za prvog vladara dinastije Romanov -za vrijeme cara Alekseja inozemni strunjaci, reorganizacije vojske, poljoprivreda, metode kopanja i obrade ruda -protiv tog razvoja konzervativen snage pravoslavne crkve -17.st.patrijarh Nikon izrauje nacrt obnove crkve (grki uzor mu je najvaniji) uz carevo odobrenje -otpor reformama koje je koncil 1654.donio -nasilna provedba reformi naposljetku dovodi do rascjepa u crkvi -Car poziva strance: vojne struanjek, strunjake za naoruanje, obrtnike,lijenike,uenjake -sve vie se prihvaaju zapadnjaki obiaji, pogotovo meu plemstvo( europska moda,glazba za vrijeme blagovanja, vlasulje, kazaline predstave) -novosti u privredi i upravi:inustrijalizacija radi zadovoljavanja vojnih potreba (industrija metala i oruja u Tuli i na Uralu), reorganizirani disciplinarni birokratski aparat.

34

Petar I: Rusija kree prema Zapadu -1682.umire Aleksejev najstariji sin Fjodor bez nasljednika suparnitvo obitelji Aleksejevih ena Miloslavskih i Narikinih carska je kruna pripala sinu Natalije Narikine desetogodinjem Petru. No Miloslavski s moskovskom posadom strjelaca preuzimaju vlast te kao regent vlada carica Sofija. -Petar je poslan na ljetni posjed Preobraenskoj gdje je razvio vojne i tehnike sposobnosti. Tamo je od svojih vrnjaka napravio dvije izvjebane postrojbe - pod vodstvom nizozemskih obrtnika gradi se prvi bord pri emu je Petar stekao obrtnike vjetine i tehniko znanje u brodogradnji -njegova obitelj vri Dravni udar i svrgava Sofiju Petru se pridruili strijelci,vojnici, boljari i voditelji dravnih slubi -inkognito putuje po Europi, upoznaje se s politikim prilikama, milju, vjetinama itd. i eli europizirati svoju zemlju -reforme: boljari su morali rezati brade,nositi europsku odjeu, a poetak godine prenosi iz rujna na sijeanj -u Europi je takoer saznao da se saveznici svete lige ne zanimaju za rat protiv Turske (traje rat za panjolsko nasljee) -interes prebacuje na Baltik. Na poziv poljskog kralja Augusta Jakog zajedno s Danskom formira savez protiv vedske, te dolazi do nordijskog rata (1700-1721) -Rusija je na poetku poraena od strane Karla XII(bitka kod Narve 1700), ali je na kraju pobijedila (bitka kod Poltave 1709) -1703. osnovan Petrograd (Sankt Peterburg) -modernizacija i poveanje vojske,stvaranje mornarice,tehniko dotjerivanje instrumenata dravne vlasti - mir u Nystedu 1721. Rusija se teritorijalno znatno proirila - Vidzeme,Estoniju,otoke Saaremaa i Hiiumaa,Ingermanlandiju i Kareliju ime je ostvarila svoj cilj i stekla bazu na Baltikom moru - od 1721. Petar nosi naslov sveruski imperator Rusija i sredinja Azija -podruje oko Kaspijkog mora dobiva sve vee znaenje otkako je Rusija odrezana od Crnog mora -pokuavaju pridobiti Armence da trguju svilom preko Petrograda,a ne preko Turske, proiriti trgovinu s Perzijom i kanatima Buhare i Chive uspostava veze s Indijom -ekspedicije da otkriju put do Indije (poslanik javlja da nema rudnog bogatstva) -1717.s Perzijom trgovaki ugovor (1721-1723) rat u kojem Rusija osvaja pokrajine na J i Z obali Kaspijskog mora zbog slavosti Perzije i straha da je Turci ne pokore i proire svoju vlast na Kaspijsko more do Kavkaza -Petrovi nasljednici nisu uspjeli zadrati osvojene perzijske pokrajine. EUROPSKA KULTURA I VRIJEME BAROKA -prijelaz s Manirizma 1600. na Barok umjetnost rokokoa 18.st.sadri neke barkone znaajke -portg.baroco biser nepravilna oblika Arhitektura -pojam barok se prvi puta spominje u njoj -crkve:grade se prema uzoru na crkvu Il Ges u Rimu dugaki uzduni brod i krai poreni,a na kriotu kupola. Bonih brodova nema, umjesto bone kapelice s oltarima -samostani naljeena shema npr.samostan u St.Gallenu, ali krini put ima manju ulogu, a prostorije rednovnika spartanski jednostavne

35

-DVORCI: izvan grada. 2 perspektive 1)gradsko proelje, ulice u obliku lepeze vode prema dvorcu 2)vrtna fasada koja se otvara prema parku -tlocrt je zasnovan prema naelima simetrije, a vanu ulogu ima sustav paviljona oko poviene glavne zgrade,simetrino su rasporeene druge zgrade -umjetniki opremljene prostorjie su npr.glavna zgrada koja ima kupolu , a iz prizemlja vodo raskono stubite koje igra vanu ulogu u ceremonijalnom ivotu -sveana se dvorana nalazi ili u katu iznad stubita ili se bono nadovezuje na nj -otkako je Luj XIV sagradio Versailles u svim se raskonim dvorcima nalazi galerija ogledala -kazalite: vana uloga kao zabavite igrokazi, opere i baleti Struktura barokne arhitekture uzor zgrade koje je izgradio Palladio -naglaavanje proelja koje je istureno i bogato raslanjeno(vertikalno trostruko) -dinamina trojna raspodjela- istaknuti srednji dio i naglaeni ugaoni paviljoni -visoko rustikalno podnoje-prizemna zona, iznad kolosalni red sa stupovima na istaknutom djelu zgrade i pilastrima na uvuenom. Zgrada se zavrava polukatom(mezanin) ili potkrovljem -Zidovi: i sakralna i profana arh.prema trolanosti. Iznad poda zona podnoja, zatim velike plohe zidova (ponekad razdjeljena pilastarima),iznad zona svoda. -nacionalne razlike: Francuska klasicistiki arhiterkurni sustav Italija tjelsnost i pokretljivost (Bernini); Njemaka: profana- Francuska, sakralna - Italija Slikarstvo i plastika -sakralno: svi se elemetni ele prikazati ovozemaljskim -profano: vadari kao boanstva -umjetnos tei povezati se s promatraevim osjetilnim iskustvom -stropne freske u crkvama otvaraju pogled u nebo optike varke npr. likovi koji prividno lebde ili takva svijetlost da ini veo -profane stropne slike prikazuju vladare koji stoluju u oblacima, a muze kreposti ili zemlje im iskazuju potovanje (Slike: Mgdalena pokajnica:Pedro Mena y Medrano; port.Willema Heythuyzena:Frans Hals) Nizozemsko slikarstvo razvilo se samostalno unutar Baroka -nasljee renesanse, trijeznost i smisao za realnost ,ljepota detalja, bez sentimentalnosti -stvaraju se portreti,skupni portreti,genre-slike,mrtva priroda,slike ivotinja i arhitekture,pejzaa i mora -Rembrandt Harmenszoon van Rijn duboko religiozno, ali ne i crkveno slikarstvo Oblikovano na ljudskom doivljaju -Peter Paul Rubens antipod Rembrandtu. U njegovim djelima oituje se dinamina bit Baroka. Istinito i uvjerljivo prikazivanje, bez uljepavanja. -od njegovih uenika je najznamenitiji Antonius van Dyck (dvorski slikar u Eng) Francusko slikarstvo Nicolas Poussin nadovezuje se na antiku i Rafaela -povodei se za talijanom Carraccijem stvorio je herojski pejsa -Claude Lorrainz najpoznatiji pejzaist svog vremena EUROPSKA FILOZOFIJA I ZNANOSTI -glavni mislioci:Decartes, Spinoza, Leibniz -Baruch de Spinoza, Blaise Pascal,Giordano Bruno, Gallileo Galilei,Michel de Eyquem Montaigne, Johan Kepler SJEVERNA AMERIKA: EUROPSKA KOLONIZACIJA Istraivanje Sjeverne Amerike u 16.st. -panjolci drava Azteka i Inka, Portugalci Brazilska obala planska uprava -sjeverni dio neistraen otkrio ga 1497. Mleanin Giovanni Caboto (John Cabot)

36

-poinje se koristiti ribolovna podruja ispred Newfoundlanda istraio Cabot i braa CorteReal -panjolci Fernando de Soto, Francisco Vasquez de Coronado i Juan Rodriguez Cabrillo iz Nove panjolske dolaze do Floride, Georgije i Alabame,do sjev.Meksika i ju.dijelova Great Plainsa do Mississippija te u Kaliforniju do zaljeva San Francisco indijanci ovdje na niem stupnju kulture, nema plemenitih metala -prevlast panjlske i Portugaldle mornarice(Englezi,Francuzi i Nizozemci piratstvo im je zanimljivije) -unitenjem panjolske armade 1558. i eng-fran-niz savez protiv panjolske otvorile su put prodiranju drugih zapadnoeuropskih sila -stil panjolske kolonijalne vladavine rad Indijanaca i crnakih robova (uvoz od 1510/11.) -druga polovica 16.st ekspedicije sve rijee Pardo i Boyano stigli do Alleghanija(1566/67.) Antonio de Espejo prokrstario sjev.djelom Novog Meksika(1582/83.) osnivanje grada Santa F 1609. kraj panjolskog prodiranja i kolonizacije na tom podruju -prva stalna kolonizacija Sjev. Amerike- poetak 17.st. Francuzi,Englezi,Nizozemci i veani Njihov stil vladavine koji se razvio u 17.st.prvotno je odreen postojanjem zemlje prikladne za poljoprivredu,ribarstvo i lov -borba s prirodnim nepogodama i (malobrojnim)Indijancima, ivot od rada svojih ruku -nije dolazilo do mjeanja s Indijancima niti misionarske djelatnosti kao kod panjolaca Francuska kolonizacija u 17.stoljeu -Giovanni Verazzano 1524.oplovio istonu obalu izmeu Floride i Rta Cod, te istraio ue rijeke Hudson -Jacques Cartier istraio je obale Newfoundlanda i Labradora te rijeku St.Lawrence iznad dananjeg Montreala ( 1534. i 1535/36.) -francuski hugenoti,s Robervalom na elu,diu naselja u blizini Qubeca 1541.g., a poetkom 60-ih pod vodstvom Jeana Ribaulta i Laudonnirea na Floridi (Charlesfort) nisu se dugo odrala -nakon Colignyeve smrti prestaje iseljavanje hugenota iz Francuske, a planska politika isljevanja poinje ponovno pod Richelieuom -Samuel de Champlain kao guverner Kanade zaposjeo je 1603.dio Newfoundlanda Akadiju (kasnije Nova kotska) i Novu Francusku -1604. osnovan je Port Royal u Akadiji, a 1608.Quebec na uu rijeka St.Charles u St.Lawrence -1615.stigao je do Velikih jezera -daljnjem irenju pomau misionarska djelatnost francuskih rekolekta i jezuita(od 1625) te trgovina krznom drutva Compagnie de la France Nouvelle s indijskim plemenima Naskapi,Ottawa, Ojibwa, Cree, Abnaki i Irokezi -dolo je do stanke kada su engleski i francuski kolonisti zaratili prva faza razraunavanja (trajat e jedno i pol stoljee) -1613. Virginia Company organizira ekspediciju koja napada Port Royal, a 1629. Eng.mornarica zarobila franc.brodove na rijeci St.Lawrence, Englezi su Quebece prislili na predaju -Karlo I sve osvojeno vraa Francuskoj -Richelleu je 1633. naloio Champlainu da nastavi kolonizaciju -1639.osnovan je Sault-Sainte-Marie, 1642.Montreal na utoku rijeke Ottawe -naseljavanje je koila vlada koja nije doputala hugenotima isljavanje -Colbert je pomagao krunsku koloniju Kanadu (1663.), prebacio pjeaku jedinicu pod zapovjednitvom de Tarcyja, uspostavio vrstu upravu pomo guvernera koje je imenovao kralj i civilnih intendanata

37

-privredno iskoritavanje radila je Compagnie des Indes Orientales -francuska je vlada davala povlastice za naseljavanje kolonija doputala da plemii sudjeliuju u kolonijalnim poduzeima(inae bi za to gubili privilegije), poticala kapetane da sa sobom vode dobrovoljce koji bi se obavezali odreeno vrijeme raditi u koloniji (engags). Pod Colbertovom vladom naseljavani su islueni vojnici koji bi besplatno dobivali sjeme,stoku i alat, a za uzvrat su morali ispuniti odreene uvjete. Drava je plaala putne trokove enama koje su se u kolonije udavale stanovnitvo Kanade se utrostruilo -1700.g. 15 000 francuskih naseljenika u S.Americi, sredina 18.st. 70 000 razmnoavanje -Francuska kruna je u Kanadu uvela feudalizam naseljenici su vazali, ovisni o plemiima i kleru i daju dio priroda, te odlaze u tlaku (rabota,kuluk,6 dana godinje) -klimatske potekoe i problemi izvoza posvetili se lovu na krznai nastale umske skitnice (coureur des bois) -1670. osnovano englesko drutvo Hudson Bay Company Radisson i Groseilliers (otkrili kopneni put do zaljeva Hudson) - HBC razvilo uspjenu trgovinu sa zaljevom Hudson udarac francuzima - od 1682.napadaju eng tvrave na obalama zaljeva Hudson (Fort Rupert,Fort Moose,Fort Albany) -1673. J.Marquette i L.Joliet istraili dolinu Mississippija do Wisconsina do rijeke Arkansas -1682.Ren Robert Cavelier sieur de la Salle doao je do Central Plainsa, spustio se Mississippijem do njegova ua te za Francusku zauzeo podruje od Velikih jezera do Meksikog zaljeva zemlju nazvao, prema Luju XIV, Louisiana tvrave Charles, St.Louis i New Orleans (osnovan 1718.) osigurale koloniju Ta je kolonija mogla uspostaviti ekonomske i strateke veze preko kanadskih pokrajina sve do posjeda u Zapadnoj Indiji ( San Domingo,Martinique,Guadeloupe,Haiti) -stanje u sjevernoamerikim kolonijama promjenilo se zbog ratova u Europi rat engleskoeuropske koalicije protiv Luja XIV. (1688-1697) francuski doseljenici postigli uspjehe. Kanadski guverner de Frontenac osvojio Akadiju(1691.je zauzeli Englezi) .d'Iberville je opustio eng naselja Newfoundlanda i sva uporita Hudson Bay Company. mir u Rijswijaku 1697.potvrena osvojena podruja Francuskoj -rat za panjolsku batinu (1701-1714) - mir u Utrechtu 1713.Francuska se odrekla svega osvojenog (Newfoudland,Akadija koja dobiva ime Nova kotska,podruja HBC kanadski kolonisti Nove Francuske potisnuti s obale Atlantskog oceana Engleska kolonizacija u 17.stoljeu -borba za prevlast s panjolskom i Portugalom -protestantska Engleska nije pod utjecajem papine odluke iz 1493.ni ugovora iz Tordesillasu brodovi traili zapadni put oko Amerike u Aziju -Giovanni Caboto nije otkrio taj put, ali je prvi otkrio Newfoundland, Labrador i Novu kotsku -par ekspedicija za vladavine Henrika VIII i Edvarda VI (neuspjela Willoughbyjeva i Chancellorova traenja sjeverozapadnog prolaza, no dovela do veza s ruskim drutvom Muscovy Company) -za vrijeme kraljice Elizabete I (1558-1603) nastojali su panjolsko-portugalski monopol razbiti gusarenjem i ilegalnom trgovinom, ali i izgradnjom uporita u Novom svijetu -Humphrey Gilbert dobio je kraljiino odobrenje da na sjevernoamerikoj obali u blizini Newfoundlanda osnuje engleske kolonije, a 1578.je kao prvi englez dobio kraljiinu povelju. Samo je formalno zaposjeo Newfoundland cilj istraivanja: pronai na obalama Atlantika prikladno mjesto za luku. -njegove ideje utjecale su na Waltera Raleighea i brau Hakluyt svoje pothvate financirali gusarenjem

38

-Raleigh 1584.odabire otok Roanoke ispred dananje sjeverne Karoline kao uporite -Richard Grenville 1585.na otok dovodi naseljenike koji su tamo ostali godinu dana -1589.Francis Drake je vratio veinu iseljenika koji su se bojali panjolske osvete zbog Drakeova gusarenja -pomorci i trgovci zalagali su se za izgradnju stalnih uporita u Newfoundlandu i zaljvu St.Lawrence -pomorce privlai unosan sezonski ribolov,lov na kitove i moreve i ideja pronalaska sjeverozapadnog prolaza u Pacifik svi pokuaju su rezultirali irenjem geografskog poznavanja subartikig otoka i zaljeva -Hudson poduzima ekspediciju 1609.i 1610., a jo su ih poduzimali Bylot,Baffin,Button,Foxe i James po nalogu drutva Company of the Merchants of London Discoverers of North-West Passage -prva uspjeno osnovana trajna engleska kolonija bila je Virginia naziv dobila po djevianskoj kraljci Elizabeti -1606.osnovano dioniarsko drutvo Virginia Company dobilo kraljevo doputenje za naseljavanje. Sudionik drutva moe postati bilo tko kupnjom dionica,a cijena se mjeri kao novac potreban za naseljenje jednog kolonista. Tko se na vlastiti troak selio u Virginiju dobije jednu dionicu, postaje slobdan -John Smith kapetan i prvi guverner Virginije osnovao Jamestown 1607. -ispoetka Jamestown nije mogao opstati zbog nepovoljnih uvjeta i napada indijanaca iz konfederacije Powhatan. Od 1615.proizvode duhan to im donosi zaradu -1622-1644.borbe s indijancima -kolonisti ovisni o Virginia Company 1619.dobili pravo da sazovu skuptinu izabranih predstavnika - autonomija -1624.drutvo rasputeno -Virginia unaprijeena u krunsku koloniju kraljevski guverner + dr.vijee kojeg biraju freeman (vlasnici zemlje) -Graanska komora 1639.-legitimna i fiskalna vlast -Cromwell mogu birati guvernera i dravno vijee sami -Stuarti opet kralj bira guvernera -borbe malih posjednika i aristokratskihuzgajaa duhana pobjedili uzg.duhana-ojaala vlast guvernera Massachusetts 1606.osnovano New England Council na elu sir Ferdinando Georges dobivaju ovlast naseljavati odreeni dio Sjeverne Amerike -puritanci odbjegli u Nizozemsku iskrcavaju se iz Mayflowera u zaljev Kap Cod 1621.odobren zakupni ugovor osnovan Playmouth. -Na osnovu ugovora Mayflower Compact stvorili su svoju parlamentarnu skuptinu General Court -1629.drutvo Massachusetts Bay Company dobiva kraljevske privilegije za nasljavanje kolonista, ali u povelji pie da uprava drutva mora imat sjedite u Engleskoj -1629.John Endicott osnovao Salem dioniari isplaeni i njih 900 naseljava se u Boston -John Winthrop,predsjednik MBC, postaje prvi guverner Massachusettsa (biraju ga freemen) -zatvoren tip naselja plansko sagraenih sela (towns) -netoleranta vladavina puritanske crkve mnogi prognani osnivaju druge kolonije (Rhode Island, New Hampshire) -sve vea samostalnost kolinija Massachusetts, Connecticut,New Haven i Playmouth ele se povezati u puritansku konfederaciju -1678.vlada M. mora pristati na Navigacijski akt -1684.opozvana povelja za Massachusetts htjela je postii nezavisni dravni oblik na elu kolonije kraljev poslanik sir Edward Randolf

39

-1686.sve se kolonije ujedinjuju u jedan kraljevski dominion -nakon Glorious Revolution 1688/99 Vilim III iznova uspostavio stare kolonije, vratio im slobodu,ali sada guverner imenuje kralja,a lanstvo u puritanskoj crkvi nije uvjet za graanska prava -osnivane su i vlasnike kolinije (Proprietor Colonies) dodjeljivane obiteljima ili pojedincima Charter Colony: Virginija, Massachusetts,New Hampshire, Connecticut i Rhode Island Proprietor Colony: Maryland(Calvert), Carolina,New York,Delaware, New Jersey, Pennsylvania i Georgia -nekada su vlasnici kolonija bili katolici, a stanovnici protestanti borbe Maryland Toleration Act -Karlo II Carolinu daje osmorici engleskih plemia. Glavni grad Charleston (1699).odvajanje sjevernog i junog djela kolonije -Novu Nizozemsku s Novim Amsterdamom (New York) s Delawareon daje bratu Jamesu vojvodi od Yorka -Pennsylvania predana kvekeru Williamu Pennu koji uvodi parlamentarnu slobodu. Gl.grad Philadelphia. -Georgiu George II ustupa Jamesu Oglethorpeu - posljednja vlasnika kolonija -ekonomska osnova kolonija:ito,lan.,voe,stoarstvo,trgovina krznom i drvom,ribolov i pomorstvo -1619.prvi robovi uvezeni u Jamestown -1636.osnovan Harvard -sve kolinije imaju veliku autonomiju -netrpeljivost prema francuskim doseljenicima i indijancima -navigacijski akti ograniili trgovinu nedostatak kapitala. Deklaracija nezavisnosti 1776. AFRIKA U VRIJEME NIZOZEMSKE KOLONIZACIJE -16.st.Portugalci u Africi od 1600.istiskuju ih Nizozemci -nizozemci od 1680.imaju hegemoniju na svjetskim morima. -Afriku koloniziraju i Englezi,Francuzi,veani, Danci i Brandenburani -trgovina robljem -nomadski narodi Afrike migrirjau u potrazi za panjacima, sjedilaki se bore za zemlju -unutarnji sukobi nova privredna osnova za robove se daju puke,barut,sol,tkanina,eljezo,staklo -naoruavanjem naroda dolazi do otpora -Osei Tutu ujedino plemena u kraljevstvo Ashanti s gl.gradom Kumas podruje dananje Gane -zlato je monopol kraljevskog dvora predmeti od zlata zlatari cijenjeni -pleme Eve naroda Fon u Dahomeju srebro i zlato osnovali apsl.monarhiju -carstvo Bambara nasljednika Songhaja na obala rijeke Niger. Dva brata Segou i Masasi iz Kaarte. Vjerni su svojoj animistikoj religiji. Kolonizacijom prodire Islam -crnaka drava Benin u delti Nigera razvijeno kraljevstvo jo od 15.st. Poznati po svojim bronanim izraevinama, ali rezbarijama od drveta i bjelokosti. -Rt Dobre Nade dobri uvjeti za trgovinu s Indijom -ah Abbas (Safavid) 1662.zaposjeo otok Hormuz na izlazu iz Perzijskog zaljeva potjerao Portugalce -Arapi protjerali Portugalce iz Masqata i slomili portuglasko vrhovnitvo na istonoj obali Afrike -monopol nad robljep preuzeli Arapi (do 19.st)

40

-pokuavano kolonizirati Madagaskar,al nema uspjeha (neto malo Francuska). Madagasipotomci azijskih pomoraca stopljeni s afrikancima. Na podruju Madagaskara; drava Sakalave, drava Betsileo i dr.Merina Sakalave slave kao osnivaa kralja Adriandahifotsija (bijeli muki gospodar) Perzija:vladavina Safavida i poetak njihova propadanja -17.st.sjedinjenje Irana i konsolidacija dinastije Safavida -ah Abbas I (1587-1629) reformator, doveo Perziju do vrhunca moi, Veliki -napadi Turaka i Uzbeka. Oboje porazio -gradio ceste,mostove poboljao prometne veze -izgradnja grada Isfahana (to je sad prjestolnica, prije bio Tabriz) -vjerska tolerancija. Sve vjere mogu vriti obrede nesmetano -perzijska plemena ujedinio uz pomo zajednike vjere ijizma -Safi I (1629-1642) Perzija nazaduje. Turci osvojili Erevan,Tabriz i Bagdad -Abbas II (1642-1666)-procvat. Tolerantnost prema kranima -Safij II i Husein I borba s Afganistancima i Osmanlijama propast carstva Safavida Kultura i umjetnost -filozofija,teologija,likovna umjetnost -prosvat klasine islamske i iranse filozofije Mir Damad i Molla Shadia -arhitektura (ah Abbas) -zbirka porculana -unutarnja dekoracija:obojeni utuk i radovi u fajansi -fresko-slikarstvo Jan Nizozemac -slikarstvo-Behzad osnovao slikarsku kolu. Manirizam- Reze Abbasija -sagovi - za aha Abbasa manufakture izrade svilenih sagova INDIJA-MOGULSKA DRAVA I ENGLESKI KOLONIJALIZAM -egzistencija carstva:car,savez s Rajputima,politika tolerancije(ugl.vjerske tj prema hinduistima,moguli su muslimani),unutranja i vanjska ravnotea sila (sporazum s Safavidima) -osniva dinastije Babur (potomak Dingiskana i Timurlena mogul) osvojio delhijaki sultanat -nasljednici:Humajun,Akbar Veliki,Jahangir,ah Jahan,Aurangzeb(ostali nasljednici nevani) -za Jahangira dolazi prvi Englez u Indiju -ah Jahan Taj Mahal,tvrava u Delhiju i Jama Masjid -propast Mohgula:nema dovoljno prihoda, Aurangzebova ekspanzija(itav podkontinent osim junog rta i afganistanske visoravni) -Aurangzeb nije bio vjerski tolerantan -djeluje East India Company Mogulsko slikarstvo -perzijski,islamski i indijski stil -portreti i narativni prikaz -Akbar promie slikarstvo (lapis-lazuli) -Razm-nama perzijski prijevod Mahabharate ilustriran Siki -sinkretistika sekta:islam+hinduizam pripadnici nose turban i dugu kosu -prijelom s Mogulima za Aurangzeba Marathi -narod iz planinskih predjela -bramani i udre

41

-sukob s Mogulima traje do Aurangzebove smrti propast Mogula -moderni jezik i knjievnost jo od 13.st. Poetak europskog kolonijalizma u Indiji -Turci i Arapi kontorliraju trgovake puteve trai se put do Indije -Portugal. Kasniej prodaju prava na Moluke (1529) -Engleska i Nizozemska sve vea proizvodnja zahtjeva nove izvore sirovina -suparnitvo Engleske i panjolske zavrava 1588.unitenjem Velike armade -prvi engleski kontakt s Indijom 1591. -1600.g.osnovano drutvo East India Company (postojalo 2 stoljea, do kraja ima oblik modernog sindikata) -prvi stan Engleske u Indiji je Surat -Portugal postupno naputa kolonije -1592.prva nizozemska ekspedicija u Indiju -djelo Jana Huyghena van Linschotena Reysgeschrift van den navigation der Portugaloysen opisuje indijske luke i gradove,socijalne i privredne prilike i religiju -1602.osnovana VOC (Vereinigde Oost-Indische Companye) u Nizozeskoj -Nizozemci zauzimaju Malaccu,Cejlon i stacioniraju se u Molucima - veza s Kinom i Japanom -sukobi s Engleskom tri englesko-nizozemska rata (prvi po.1652.,trei zavrava 1674.) Nizozemci u Aziji premoni KINA PROPAST MINGA I USPON MANDURACA Kraj dinastije Ming -bitka kod Huai Laia 1449.- mongolski pirati (Ye-Hsien) unitili vojsku, zarobljen car Yingtsung dolazi car Yu-tsung (jo nazvan Chung Te) -oboren eunuh Liu Chin -korupcija u dravi teta za dinastiju Minga -eunusi i dalje ele prava da se mjeaju u politiku (plemii se dobrovoljno kastirali) eunusi imaju ogromnu mo -razdoblja vladavine careva Ch'ing i Van Lia kontinuitet i stabilnost -napadaju monguli Tumeti pod vodstvom kana Altana dane im privilegije u trgovini -kina odbila japansku invaziju na Koreju (1592-1598) -propast Minga:unutranja kriza + dolazak Manduraca -Mandurci: ostatci tunguskih Ju-chena nekada kao dinastija Chin vladali sjev.Kinom. Nakon sloma mongloskog carstva oslobodili se i ratovali meusobno. 17.st.ujedinili se u federaciju ( Manddurci+narod Dugog Bijelog Brda+n.Baltikog mora+Hulana) pod vodstvom naroda Mandu (vladar Nurhacij) -vode ekspanzionistiku politiku (prema ist.Mongoliji,Koreji i Kini). Ime dinastije Hou Chinkasniji Chin -unutranja kriza:za cara Hsi-tsunga diktatura eunuha na vrhuncu (voa Vei Chung-Hsieno) -buna dvadesetih godina 17.st.-glad i visoki porezi -eunusi izdali prijstolnicu predaja posljednji car iz dinastije Ming Ch'ung-Chen -pobunjenici zovu Mandurce da im pomognu osvojit Peking, ovi to koriste i preuzimaju vlast -plesmtvo sklapa ugovr s njima da ouva svoje privilegije -pokuaju otpora vlasti nisu uspjevali -1662.umro posljednji Ming princ Konstantin Kultura i umjetnost za carstva Minga -prijestolnice: prvo Nanking, pa Peking - Yung-lo dao sagraditi dananji Peking. Opasan je bedemima u sreditu grada etvrt palaa tzv.Zabranjeni grad vrtovi, paviljoni i mostovi -car uvijek sijedi na sjeveru okrenut prema jugu,a narod suprotno

42

-izvan Pekinga grobovi careva dinastije Ming monumentalne grobnice,luksuzno ukraene -ukraavanje porculana,keramika. Kineski porculan za vladavine Manduraca dosee vrhunac -Knjievnost:pojava romana, razvija se drama,novela. Djela pisana obinim jezikom, pa ih mandarini mrze Osnivanje vladavine dinastije Mandu (1644-1722) -dinastija Ch'ing -1667.K'ang-hsia Sveti Edikt konfucijonistiki dravnik -regulacija rijeke Huang-ho -proirenje vlasti i mandurske drave ( u 18.st. Unutranja Mongolija,Kina,Tibet,podruje Kukunor) -u Sibiru potpisan ugovor s Rusijom 1689.u Nerinsku prvu ugovor kineskog cara i Eu.velesile -osvojenim podrujima Kina ostavljala prethodno ureenje -zabrana vanjske politike s Europom.Kina zatvorena, ali prosperitetna i stabilna. Problemi u 19.st.jer su Eu.drave razvijenije -nastojanje da se mandurksa manjina ne asimilira. Dobili razne povlastice to stvara nezadovoljstvo -isti oblik vladavine kao i za Minga apsolutizam + Mandurci pojaavaju centralizam sustavom stjegova, te ustanovama tzv.savjetnika TIBET-OD POETKA DO SVEENIKE DRAVE DALAJ-LAMA -podatke o Tibetu nalazimo u hiduskoj mitologiji vedskog doba podruje znatno za hindusku religiju Iz kronika Kine (odnosi ugl neprijatljeski,ali za dinastije Han trgovaki promet) i Indija,staroarapske sage iz doba Herodota -u Tibetu zapisi iz 632.g.nakon uvoenja pisma -plemena Ch'iang (najvie se istiu Ti) -za vrijeme dinastije T'ang u Tibetu vladaju T'u fan snana tibetska monarhija (Kraljevo ogledalo izvor u kojem su zabiljeeni kraljevi. 27 legendarnih) -od uvoenja pisma osnovane velike knjinice uglavnom vjerska djela -nakon 27legendarnih kraljeva dolazi na vlast Song-tsen-gam-po vlada u Lhasi,sjedinio drvu. Napadao Kinu, preuzeo mahayana budizam(zamjenio dotadanju vjeru bon) i stvorio pismo prema indijskom uzoru -rtvovanje ivotinja -D-song uvrstio mo tibetskog varstva -kralj Me-ak-tsom jaanje budizma -Trhi-song-deu-tsen promie oslabjeli budizam -u javnoj raspravi u Don-mkharu poraena je i zabranjena religija bon -osvojili velik dio Kine -za vrijeme kralja S-na-leka Tibet je na vrhuncu snage -Rl-pa-cenn prostorno se iri -protubudustike pobune ubijen kralj i nasljednik raspada se kraljevstvo Veliki Tibet -budizam je u tekom poloaju -kraljevi Guge uvode i ire budistiki nauk. Njihovi nasljednici ponovno jaaju Tibet -kralj redovnik Ye-she- razvoj u lamistiku sveeniku dravu -prijestolnica To-ling, gradi se budistiki hram -vjersko oploenje iz Indije od 12.st.do dolaska Islama u Indiju . u Tibetu sada vladaju sekte -12.i13.stoljee Tibet sve vie sveenika drava. Samostan Sa-kya-dominantan utjecaj u dravi -Sa-kya Pandit od 1244.vlada kao lama-kralj bliski odnosi s Mongolima

43

-u 14.i15.st.borbe crvenih kapa i utih kapa (crvene nisu reformirani, a ute jesu) pobjeda utih kapa pod kojim se Tibet dalje razvija kao sveenika drava -Altan-kan daje vladaru-sveeniku S-nam Gya-tsou naslov dalaj-lama -s petim dalaj-lamom zavrio je razvoj Tibeta kao sveenike drave -Lob-sang Gya-tso od mandurskog cara 1652.dobiva priznanje svoje vladavine nad Tibetom kao dalaj-lama Postavlja svjetovnog regenta (svog sina). -naziru se sukobi s Kinom koja je Tibetu uspjela nametnuti protektorat i postaviti sebi sklonog dalaj-lamu JAPAN-PRVA EPOHA OGUNATA TOKUGAWA (1603-1716): uvruje se sustav baku-han -Tokugawa Iyeyasu- car ga imenuje ogunom,a daymoi su mu morali poloiti lensku zakletvu i dati taoce koji e po starom obiaj ivjetu u blizini njegova sjedita Edoa(Tokyo) -ogunat(baku-fu) + vlast pojedinih daimyoa nad zemljom,seljacima i buijama(han)=baku han-novi oblik vladanja snani centralistiki oblik feudalizma -pod vladavinom Tokugawa procvat dui od 250godina -zatvorene granice (sakoku). Samo luka Nagasaki otvorena. -stabilnost politike vladavine, ali slabost privrednog sustava -etiri stalea: ratnici,seljaci,obrtnici i trgovci -seljaci ovisni o ratnikom staleu samuraji ih moraju iskoritavati jer je za njih neasno raditi -konfucionizam -oguni Iyeyasu,Iemitsu,Tsunayoshi poveali podruje pod ogunovom vlau -daimyi podjeljeni na tri kategorije prema vezanosti za Tokugawe i lojalnosti strateki rasporeeni da nebi dolo do neprijateljskih saveza - daimyi ogunu odgovorni za efektivnu upravu svog podruja -seljaci:privreda, ratnici:administracija -najugledniji samuraj je savjetnik i zamjenik daimya. Ostali vre funkcije koje odgovaraju njhovom rangu -trgovci se razvili (konfucionizam kae da su oni bezvrijedni,samo je poljoprivredna produktivna)i postali samosvjesna graanska klasa -kultura:kratke pjesme od 3reda,opisivanje obiaja Ihara, kazalite lutaka i graanska drama -za vladavine oguna Iyeyasu, Hidetada i Imetsu razvio se sustav baku-han potpuno -Tsunayoshi (1680-1709) kulturni procvat razdoblja genroku. Njemaki istraiva Japana Engelbert Kaempfer napisao djelo Povijest i opis Japana. Pred kraj vladavine J zapada u financijsku krizu -najgore posljedice krize uklonile reforme oguna Yoshimune (1716-1754) era kyoho JUGOISTONA AZIJA U ZNAKU EUROPSKOG KOLONIJALIZMA -Laoti,Thai i Burmanci ele proiriti podruje vlasti na tetu nekad velike Angkore koja se i dalje raspada Burma se pretvara u kopnenu dravu -oko 1600.u Burmi anarhija -Anaukppetlun osvaja podruja izgubljena za anarhije, ali prodire istonoindijska kompanija. Sredite vlade se premjeta u unutranjost, u Avu. -Burma se sve vie izolira,prekinute veze s prekomorskim vezama. Postaje kopnena drava -mjeanje Burmanaca s Monima (narod u delti rijeke) -u 18.st.rascjepkana-Moni je zaposjedaju, ali krakotrajno Sukob Sijama s europljanima -Sijam (dananji Tajland) jo od 16.st.ima veze s Portugalcima, a kasnije i s Englezima -1630.vlast u Ayuthyji uzurpira Prasat Thong sreuje Sijam. Khmersko graditeljstvo

44

-njegov sin je rtva politike kolonijalnih sila -Sijam se zbliava s Francuskom. Francuski isusovci djeluju u Sijamu. Doputeno osnivanje naseobina -kralj Narij vodi irokogrudnu politiku, ali nakon smrti njegov brat prekida veze s Europskim dravam -za vladavine njegova sina navodnjavanje,Kambodancima oduzeti sijamski posjedi jaanje Sijama Laos:zemlja gubi jedinstvo -anarhija krajem 16.st. -kralj Nandabayin uspio oslobodit od burmanskog vrhovnitva -Lang Chang i Laos dinastiko povezani -prvi europljani za vrijeme kralja Souligna-Vongse -isusovac iz Piemonta i Nizozemac -nakon smrti Souligna-Vongse 1694.Laos se podjelio -dioba carstva na 3 djela dovodi u 18.st.do ratova Kamboda se otvara Europljanima -nakon velikog kralja Sathe borbe za prijstolje -Baron Reachea IV ne doputa panjolcima da uu u zemlju. Njegov sin takoer -1620.Jayajettha (Chettha II) otvara Kambodu, no gubi prijestolje i K.se opet zatvara -borbe za prijestolje -Kamboda u 18.st.u graanskim ratovima -u 16.st.procvao Veliki hram u Angkoru, nakon 1700.hramovi propali Vijetnam pod utjecajem kranskih misionara -17.st.Vijetnam se zove Dai-Viet -Europljani primljeni u Vijetnamu. 17.st.isusovci otvorili misionarske stranice luka Faif -isusovci donijeli i latinsko pismo koje se poinje koristiti umjesto kineskog -pokrstili mnoge -vladari zabranili kranstvo i nalagali konfucijonizam -Englezi osnovali faktorij koji nije bio isplativ,pa prepustili V.Nizozemcima,ali i oni se povlae iz Vijetnama jer je trgovina bila ograniena Malajski poluotok u 17.stoljeu -grad Malacca portugalska trgovaka naseobina borbe za Malaccu -na prijelazu u 17.st.jo je vrsto dre Portugalci -iskoritavaju zaotravanje odnosa Kine i Japana za trgovinu -prekid odnosa Kine i Portugala Portugalci protjerani Trgovaka drava Atjeh -Prevlast Portugala sultani Atjeha pomau Nizozemcima da ih istjeraju iz Malacce -graanski ratovi i vladavine 4 ene oslabile Atjehu -Nizozemci preuzeli monopol nad trgovinom -stvarnu mo imaju guverneri Atjeha i nije prava drava Uspon Jave kao otone sile -poetak 17.st.na Javi ratuju Mataram (islamska) i trgovako sredite Surabaj. -vladari drave Mataram paze da ne zaratuju s Balijem ili Portugalcima -promet preusmjeravaju u svoje luke -Amangkurat I - gospodar 33 otoka i vladar itave Jave Pomorska sila Bali -hinduistika zemlja bori se protiv uspona Jave (Islam) -u taj rat upleteni i Nizozemci -ugovor Makassara na Celebesu i Balija ogranieno podruje obiju sila -kasniji vladari se dalje bore protiv irenja Islama

45

EUROPA U PROSVJETITELJSKO DOBA Europa od kraja rata za panjolsko nasljee do poetka rata za austrijsko nasljee -Europa iscrpljena nakon 30-godinjeg rata i unutarnjih sukoba od 1650. vodea sila vie nije panjolska, nego Francuska.Henrik IV,Richelieu, Mazarin poloili kamen temeljac za vrhunac moi pod Lujem XIV -Austrijska kua se uspinje nakon uspjenih ratova s Turcima borba Habsburgovaca i Burbonaca -krajem 17.stoljea protiv Francuske se bore udruene Engleska i Nizozmeska (Vilim Oranski) -u 17.st. na sjeveru Europe opada vlast vedske, a na njeno mjesto dolazi Rusija pod Petrom Velikim -poetkom 18.st.u Europi nekoliko velesila s kojima Francuska djeli mo. Njenoj moi se jo u 17.st.uspostavlja ideja ravnotea sila nastala u renesansnoj Italiji, a ostvaruje je Vilim Oranski politika balance of power- kada jedna sila stenke uvjete za politiku prevlast njezini protivnici obraaju se Engleskoj koja je bila arbitar u Europi. -odravaju se Europski kongresi koji za cilj imaju sprjeavanje ratova diplomacijom npr. Pokuaj Austrije u kolonijalnoj trgovini: Za Karla VI osniva se 1719.u Trstu Orijentalno drutvo (trgovina s Levantom) te 1722.Kompanija Ostende(trgovina s Indijom). Ekonomskopolitiki odnosi poremeeni Kongres u Combriju 1724. nema nagodbe sklopljen savez s ciljem uspostave ravnotee. panjolska, u kojoj Engleska ima trgovake povlastice od mira u Utrechtu, ostala na strani Austrije. Engleska stvara protusavez opravdanje: panjolci ele nasljednicu Mariju Tereziju udati za panj.Burbonca. Engleska za sebe vee Francusku s kojom je ve bila u etvornoj alijansi i Prusku. Rusija, kojoj Engleska smeta zbog prodiranja na Istono more, staje na stranu Austrije. Pruska prelazi na stranu Austrije, a skandinavske zemlje ostaju uz Englesku. Time je Eu podjeljena na dvije straneke. kongres u Soissonu 1728. rat jedva izbjegnut. Austriji je sada potrebno priznanje Pragmatike sankcije, pa sklapa nagodbu s Engleskom: Kompanije Ostende privremeno suspendirana i ukinuta, panjolska prelazi na stranu Eng., Marija Terezija mora sklopiti brak koji nee ugroziti politiku ravnoteu. Francuska pod Lujem XV -1715.umire Luj XIV, a s njime i zlatno doba Francuske. Ostavio je prezaduenu dravu. -kralj je postao Luj XV koji je tada imao 5 godina, pa vlada regent Filip Orleansk, neak Luja XIV . -unutranju problemi: deficit zbog ratova,usklaivanje sila koje jae istupaju nakon slabljena apsolutizma jansenisti,borbe parikog parlamenta za pravo remonstrancije protiv kraljevi odredbi (dobili 1715.) -financije su povjerene kotu Johnu Lawu osnovao banku 1716., 1717. Compagnie d'Occident (Drutvo Mississippi) za izrabljivanje srebrnih ruda u Mississipiju. U opticaj papirnati novac i dionice Drutva M. koje su porasle. Financsijsko stranje nije se poboljali, dolazi do papirnate inflacije , no te mjere donose smanjenje dravnih dugova. -Regent umire 1723.,a vlast preuzima Luj Henri de Bourbon - raskid zaruka Luja XV sa panj.princezom Marijom. Ako kralj umre bez nasljednika kraljevska kruna, po miru u Utrechtu, prelazi na orleansku dinastiju. Kralja je htio oeniti Marijom Leszcyskom, keri protjerana poljskog kralja. panjolska se uvrjedila na raskid zaruka, te se pribliila Habsburgovcima

46

-kardinal Andr Hercule de Fleury maknuo je 1726. vojvodu de Bourbon i postao prvi ministar. -nastojao je odrati mir. U ratu za poljsko nasljee postigao je politiki uspijeh, no za posljednjih godina ivota nazire se sukob s Engleskom zbog kolonijalnog poloaja velesile Nizozemska- Doba unutarnjeg i vanjskog mira -osvajaki ratovi Luja XIV, a i rat za panjolsko nasljee doveli su Nizozemsku na rub propasti -1702. bez nasljednika umire namjesnik Vilim III, mjesto namjesnika prazno -1717.izvanredni dravni sabor u Hagu-reformacija organizacije drave. Najvei problem prazna blagajna,jer pokranije ne daju dovoljno. Sitacije se ne sreuje jer nema zakonskih sredstava i pokrajine uvaju suverenost. Predlae se zakon ogranienja autonomije pokrajina po kojima bi kolegij generalnih stalea dobio vee ovlasti, a zastupnici iri mandat, no i to je odbijeno. -Ujedinjena Nizozemska je u pol.18.st.mala aristokratska trgovaka drava u kojoj vlada oligarhija plemia,graana i seljakih veleposjednika. -mirno razdoblje do 1740.g.- rat za austrijsko nasljee jer je 1732.odobrila Pragmatiku sankciju (Karlo VI raspustio Ostende tj konkurenciju) Engleska pod Walpoleovim vodstvom -18.st.politikom balance of power pokuava zadrati prevlast -1701.Act of settlement:katoliki Stuarti vie nemogu doi na vlast u Engleskoj -nakon smrti kraljice Ane 1714. na prijestolje dolazi George I Hannoverski (1714-1727) -George I i George II gledali su vie interese svoje hannoverske domovine -nordijski rat: George I poduzima sve da Hannoveru osigura Bremen i Verden, dok je za Englesku bilo vano vedskoj osigura njene baltike pokrajine kako bi se sprjeilo da dobije monopol na mornaricu. -1718.g.etverolana alijansa izmeu njemakog cara,Francuske i Engleske, tu je i Nizozemska koja nije slubeno pristupila stvorena je za borbu protiv panjolske tenje da povrati status velesile (ravnotea moi) -1719. Trolana alijansa sklopljena u Beu njemaki carem i Augusom Jakim protiv Pruske i Rusije (r.m.) -za koalicijsku politiku Engleske zasluan je Earl Stanhope pomoi vedskoj -dolaskom Georgea I na prijestolje ojaala je stranka vigovaca kojoj je prepustio upravljanje zemljm. Vigovci su sustavni istisklai torijevce iz politike, te ih optuili za ustanak u kotskoj i Engleskoj koji je za cilj imao vraanje katolikih Stuarta na prijestolje -1716.Septennial Act osigurava vigovcima vlast -Walpole osniva Sinking Fund tj fond za podmirenje nacionalnog duga koji je znatno porastao Njegova financijaska politika predstavlja miran razvoj Engleske u suprotnosti je s borbenom Stanhopeovom -vigovci se razdvajaju u dvije frakcije: borbene na elu s S. i Sunderlandom i miroljubive na elu s W. i Townshendom. -Walpole dolazi na vlast nakon sanacije tete sloma Junopomorske kompanije. Postaje prvi ministar 1721. do 1742.(prvi engleski premijer) -nije se sukobljavao s torijevcima, doveo vojvodu od Newcastlea u vladu koji je postao posrednik pri dodjeljivanju slubi, uspjena trgovinska politika reorganizirao carine, London izgradio kao slobodu luku, miroljubiva vanjska politika u Sevilli 1729.rijeio spor nastao oko Bekog saveza Austrije i panjolske (Ostende) , drugim Bekim ugovorom 1731.rijeio sve nesuglasice s Austrijom -George II (1727-1760) za njegove vladavine Engleska slabi zbog vanjskopolitikih sporova. Walpole prisiljen vraati dug drave iz fondova, proiruje porez na promet to

47

izaziva ope pobune. Zapostavljanje vanjske politike, Engleska izolirana od kontitenta. -sukobi eng i panj brodova rjeava se konvencijom u Pradu. -voa postaje William, a Walpole natjrean na bezuspjean rat s panjolskom, a kasnije i 7godinji rat -Borbena stranka postaje jaa od Walpoleove, pa on 1742.mora odstupiti Iberski poluotok:panjolska i Portugal nakon rata za panjolsko nasljee -rat za panjolsko nasljee mir u Utrechtu 1713 pobjedio Filip Burbon (1700-1746) mir ograniava panjolsku na iberski poluotok, pa ona eli vratit svoje stare posjede, privenstveno talijanske kojih se odrekla u korist Habsburgovaca -unutranja politika stabilnija nema sukoba izmeu Kastilje i Katalonije, aragonske zemlje izgubile dravno pravo te su vezane uz Kastilju -Filip V eni se Elizabetom Farnes od Parme ele svojim nasljednicima osigurati prijestolje u Italiji -Giulio Alberoni eli brzim naoruanjem i reformama ojaati zemlju.Stupa u vezu s Petrom Velikim, Karlom XII i pristaama kue Stuart da bi osigurao pomo u borbi protiv Engleske. -. od 1717. i 1719. zaposjeda Sardiniju i Siciliju -Eng mirom u Utrechtu stekla uporita Gibraltar i Menorcu . Suparnitvo se protegnulo i na kolonije jer je Eng tim mirom dobila i povlastice za trgovinu sa panjolskim kolonijama -u sukobu 1718. panjolska mornarica potuena kod Capa Prssero. Iste godine etvorolana alijansa je prisiljava da napusti Sardiniju -Elizabeta Farnese uspjeva 1725.obnoviti prijateljske odnose panjolske s Habsburgovcima. Kada su to Engleska i Francuska sprijeile, panj se obraa Francuskoj zahvaljujui kojoj u ratu za austrijsko i poljsko nasljee dobva Napulj, Siciliju, Parmu i Piacenzu . poinje voditi politiku pribliavanja Francuskoj -1733. i 1743.sklapa prijateljske saveze s Francuskom osigurana pomo protiv eng trgovineu panj Americi, obeana potpora Stuartima Portugal - opala mo panjolske Portugal stie osiguranu samostalnost. -politika prijateljstva s Engleskom jo od (1656) prvog vladara iz kue Braganza Ivana IV -nastavljaju je i drugi vladari Ivan V (1706-1750) i Josip I (1750-1776) -za vrijeme Ivana V dravu je vodio Sebastian Jos de Carvalho, markiz od Pombala (1699-1782), vladao je u prosvjetiteljsko-apsolutistikom duhu. Njemako carstvo Doba malih dravica -nakon westfalskog mira (1648.) njemako carstvo gubi na vanosti. -Zamjenjuju ga dvije velike drave: Austrija i Pruska, te Saska u personalnoj uniji s Poljskom, Hannover u personalnoj uniji s Engleskom i Bavarska. -ostale drave carstva ostaju male dravice Reorganizacija Pruske za Fridrika Vilima I. -u vremenu kada je umro Fridrik Vilim (1688) kua Brandenburg-Preussen je pored cara najmoniji dravni staleki faktor -nasljednik Fridrik III,nakon krunidbe Fridrik I (1688-1713).Prvu fazu njegove vladavine obiljeila je politika prvog ministra Eberharda von Danckelmanna tj politika prethodnog kneza.Bezbrojni izdatci doveli su dravu na rub bankrota. -Fridrik Vilim I (1713-1740) reorganizira dravu. Da bi Pruska postala vana trebao je dvije stvari: punu blagajnu i uvjebanu vojsku. -smanjio je glomaznu dvorku aparaturu (uteda), traio je da mu se unaprijed pokazuju prijedlozi primitka i izdatka te je odreivao veliinu i vrstu izdataka. 1714.osnovao je Opu raunsku komoru koja nadzire da izdatci ne premae prihode. -spaja dotada privatni kraljev imetak s dravnim gospodarstvom,a sve kraljevske posjede proglaava neotuivim i nedjeljivim te ih daje u najam graanima za koje je bilo sigurno plaanje najma.

48

-osnovao je: Generalna financijska direkcija (vrhovni ured za kraljevske posjede) i Generalni ratni komesarijat (ratni porezi,gradski trokovi i seoske dae spaja ih u sredinji ured Generalnu direkciju 1723. koji je organiziran kolegijalno i podijeljen u departmane po pokrajinama. -napravio je svoje inovnike najboljima u Europi -nije mario za umjetnost, a poticao je znanosti od kojih je drava imala koristi (pri sveuilitima u Frankfurtu i Halleu osnovao katedre za nauku o dravi zbog teoretske obuke inovnitva) -izdavao mnoge propisnike: za proizvodnju svih dobara detaljne upute,pravilnici za uvoz i izvoz, za mjere i utege,kvalitetu sukna,za obrtnike naseobine, trgovinu. -hito to vee gospodarske uinke radi poreza melioracija pustog movarnog zemljita Havelandskog tresetita, osnovao Berlinskog skladite 1713. -reorganizacija poreznog sustava- osnovica oporezivanja veliina posjeda,kakvoa tla i prirod. -velika gospodarska razlika izmeu sela i grada zbog odvojenog oporezivanja i socijalne diobe u 3stalea Osobito je podupirao graanstvo, na tetu aristokracije, u duhu apsolutizma.Nastoji priguit ovlasti plemstva Domorodno plmestvo uzima u asnike u svojoj vojsci, sinove plemikih obitelji u kadete ime plemstvo dolazi u bliske odnose s vojskom koja je sredite drave -Vojska: u slubi sva tri stalea i inozemni plaenici najbolja izobraena vojska tog doba, smatrana etvrtom u Europi -graanstvo se skrbi za njezino uzdravanje,seljaci osim ratnog poreza snose i osobne trokove sluenja -Domoroci ine veinu vojske i obavezni su sluiti due, svake godine imaju 9 mjeseci za obavljanje svojih poslova. novca u Pruskoj ilo je na vojsku Austrija vladavina cara Karla VI -u 18.st. Austrija se proirila nakon mira u Utrechtu i zbog ekspanzije na Balkan. -Austrija je nejedinstvena drava mnogih naroda, pojedine krunske zemlje u nekim pogledima su samostalne i razlikuju se u ustrojstvu. Zajedniki su kraljevski dom,vojska i dravni njemaki jezik -unutar carstva ima najvie politikog utjecaja sve do rasta moi Pruske -Karlo VI (1711-1740) za njegove vladavine Austrija malo-pomalo propada -nakon sjajnih pobjeda Eugena Savojskog potpisan je Poarevaki mir 1726.: Austrija proiruje posjede prema jugoistoku tj dobiva Banat i Beograd. -pod pritiskom etvorolane alijanse Austrija na jugu dobiva Siciliju u zamjenu za Sardiniju. Tim posjedom moe uvrstiti hegemoniju u Italiji koju panjolska pokuava ugroziti -prince Eugen, po zavretku rata s turcima, dobiva namjesnitvo u austrijskoj Nizozemskoj -1722.osnovana je carska Kompanija Ostende koja je s Orijentalnim trgovakim drutvom iz Trsta trebala pomoi rjeavanju financijskih problema. Meutim Orijentalno trg.dru. ne moe napredovati zbog pomanjkanja trgovake i zatitne ratne mornarice, a Kompanija nailazi na otpor atlantskih pomorskih sila -Austrija pokuava odrati poloaj velesile. -Karlo VI nije imao mukog nasljednika 1713. Pragmatika sankcija ako izumre muka loza nasljeuju i njegove keri, ali ne i keri njegova brata Josipa Karlova politika saveza koji e omoguiti priznanje Pragmatike sankcije uspio je dobiti priznanje nasljednih zemalja,a i svih europskih drava -suparnitvo s Francuskom iznova je izbilo u ratu za poljsko nasljee Austrija mirom Lotaringiju -kao ruski savez uplela se u rusko-turski rat (1736-1739) izgubila Beograd, Srbiju i Malu Vlaku (vie nije znaajna kao to je bila na Balkanu)

49

-suparnik joj je bila i Bavarska koja je pod Maksimilijanom Emanuelom (1679-1729) htjela postati velesila Iako je zauzela veliku mo to joj nije uspjelo, a cilju se opet primakla za nasljednika Karla Alberta. Kada je Karlo VI umro bez nasljednika Karlo Albert za sebe zahtjeva Habsburku monarhiju na temelju starih ugovora iz 16.st. i prava svoje supruge keri prethodnika Karla VI. Okrunjen je 1742., ali Austrija upada u Bavarsku koja je time uvuena u rat koji gubi; Maksimilijan Josip III odrie se prava na austrijsko prijestolje Poljska u vrijem saskih vladara -Poljska se izgradia kao staleka drava u kojoj je kraljevska vlast bila izborna. Kralj nije mogao donositi vane odluke bez plemikih sabora. Imala je ustroj ondanje republike -poljska je unitena u nordijskom ratu i borbama za prijestolje to ih je vodio kralj August Jaki (August II) -epidemija kuge (1709-1713), glad poljsko puanstvo u bijedi + nepovoljna politika konstelacija Republika se okrenula od Augusta Jakog -vanjskopolitiki odnos Poljske prema Pruskoj postao je napet. August Jaki nastojao je stvoriti prusko-poljsko-sasku alijansu protiv Karla XII vedskog . -Fridrik III htio je da mu se prizna pruska kraljevska kruna. 1700.obeao je u Klenu na Sprevi da e zauzvrat braniti pravo Poljske na vojvodinu Prusku, kao i pravo na nasljedstvo poljske krune -poljska staleka drava nije prestala strahovati za svoja prava te sabor ne priznaje taj dogovor -na to to joj nije priznat poloaj kraljevine Pruska je odgvorila za vladavine Fridrika Vilima I koji je posjede svoje kue proglasio dinastiki nedjeljivim, te 1713.izdao satut u opreci s pravima Poljske u Istonoj Pruskoj i prihvatio se planova aneksije poljskih podruja -Fleming, ministar Augusta Jakog, potakao je Prusku da 1715.stvori ugovor kojim Poljska ustupljuje Pruskoj Pomorje, poljsku Prusku, Samogitiju i Kurlandiju, a zauzvrat Pruske ete moraju Augustu Jakom pomoi da se u Poljskoj ustolii kao apsolutni vladar. Plan se nije ostvario zbog pobune poljskog plemstva -Rusija je Poljskoj postala sila koja e biti protutea Pruskoj, te ju tititi -1715.Tarnogrodska konfederacija protiv Augusta Jakog poziva ruske ete u pomo. Rusija stie pravo arbitra u Poljskoj. Posjedovanjem cara Petra I 1716.sklopljen je Varavski ugovor o pacifikaciji koji e poljski sabor prihvatiti na nijemoj sjednici (bez raspravljanja,pod bajunetama saskih i ruskih eta) Rusija preutno postaje pravi gospodar Poljske -August Jaki mo ima samo zahvaljujui ruskoj pomo,pa unato Varavskom ugovoru, pokuava stvoriti apsolutno kraljevsto -za poljsku aristokraciju Rusija je oslonac protiv apsolutistikih tendencija njihova kralja, stoga se August Jaki morao rijetiti ruskog protektorata. Oslanjao se na to da e Europa u Rusiji vidjeti preveliku prjetnju. Rusija je ionako osim Poljske zasjela i u Mecklenburgu, a posegnula i za vedskim matinim zemljama -stvoren je plan da republika Poljska postane utvrda protiv Rusije. 1719.sklopljen je u Beu ugvoor s Poljskom, a pojaane su veze enidbom saskog izbornog kneza s keri Josipa I. -Petar Veliki se povukao iz Mecklenburga,a i djelomino iz Poljske, no to nije znailo i gubitak moi u Poljskoj jer se 1720.Pruska postdamskim ugovorom obvezala da e zajedno s Rusijom onemoguiti mjenjanje poljskog ustava ukljuujui liberum veto. Time Rusija dobila jamstvo da e seu Poljskoj odrati oligarhijsko ureenje. -Rusija 1720.uspjela na temelju liberum veta sprijeiti da Poljska ue u Beku alijansu -August pokuava 1721.ostvariti svoje apsolutistike elje i obeaje susjednim zemljama odstupit neka podruja -Rusija proiruje postdamski ugovor jer vedska i Austrija jame da se poljski ustav nee mjenjati.

50

-od drugog desetljea 18.st.jaaju vjerski nemiri u Poljskoj izmeu katolika i nekatolika. August Jaki nemoe reaigrati jer je direktor Corpus evangeliorum u carstvu. -evangelistiki narodi podjarmivali Poljsku njihov ugled opada,jezuiti postaju vodei red. -dravni sabor u Grodnom 1717.-jedan lan odreuje da se smiju sruiti sve evangelistike crkve sagraene nakon 1632. Iste godine okrunjena Majka Boja enstohova -Torunjsko krvoprolie 1724. evangelistiki fanatici opustoili jezuitski kolegij u Toruu -sve to je Europi smetalo jer je bilo suprotno moru u Olivi, stoga Pruska u ugovor s Rusijom 1730. dodaje vjerski paragraf prema kojem se obje vlade obvezuju tititi pripadnike grke i protestantke vjere. Mjere protiv evangelista neto lake, ak mogu odravati slubu. -zatitnitvo Pruske protestantima znailo je da preko crkve moe doi do moi poto je Ernst Daniel Jablonski kao generalni senior kalvinistike crkve tu crkvu stavio pod prusku vlast. -jaanje Rusije u Poljskoj omoguilo je i vjeni mir iz 1710. Kojim poljske pravoslavne opine potpadaju ruskoj eparhiji u Kijevu. U poljskoj pravosl crkvi ruski egzarsi imaju pravo suenja, tako poljsko pravosljavlje postaje ovisno o Rusiji. -1733.umire August Jaki. Slijedi razdoblje interregnuma do 1736.zbog nemogunosti odabira kralja -rat za poljsko nasljee: jo 1733.jednoglasno je izabran Stanislav Leszczyski, no umjealo se nizozemstvo. Udajom njegove keri Marije za kralja Luja XV mogla je Francuska ostvariti utjecaj na Poljsku to nije odgovaralo Rusiji. -Rusija je na prjestolju htjela portugalskog prjestolonasljednika Emanuela na kojeg je mogla utjecati -ugovorom u Beu 1733.novi saski izborni knez August III dobio je podrku Rusije i Austrije pri kandidaturi za kralja. Za zzvrat je priznao Pragmatiku sankciju Austriji,a ruskoj carici Ani dao na izbor kurlandijskog vojvodu. Te godine ruska vojska ulazi u poljsku i silom provode izbor kneza Augusta III. Leszczyski je poraen, a za poljskog kralja je okrunjen August III (1736-1763)time je osigurana prevlast Rusije -unutranjost Poljske digla se protiv ruske prevlasti i Augusta III. plemika stranka tzv. partija pod vodstvom kneza Potockoga, koja se nastoji vezati uz Francusku stranka tzv. obitelj za Rusiju -1735.Preliminarni mir u Beu kraj rata za poljsko nasljee Leszczyski se odrie krune, a za uzvrat dobiva Lotaringiju Uspon Rusije do europske velesile -za uspon Rusije vaan je nordijski rat koji je ubrzao reforme Petra Velikog. Reformirana je vojske i stvorena istonomorska mornarica -porezna reforma:porezni prihodi poveani zbog rata, uveden osobni porez umjesto oporezivanja po kuama -1711.ustanovljen pri senatu sustav fiskala ( dravno pravobranilatvo), pozivaju se puani da prijave povrede zakona da bi se poboljao rad fiskala -reforma gospodarstva: dri se merkantilizma. Promiu se domai proizvodi npr.rudarstvo -potie se razvoj trgovine izmeu Istoka i Zapada. Gradi se kanal koji spaja Volgu s Baltikim morem. -reforma uprave: 1709.carstvo podjeljeno na 8 gubernija, 1711.ustanovljen senat kao vrhovna sredinja vlast (9 Rusa iz starog plemikog sloja). 1717.sredinja uprava reorganizira se u 9 kolegija(kao vedska) u kojima su predsjednici Rusi, a potpredsjednici iskljuivo stranci. Uvode se zemaljska vijea preuzeta iz istonomorskih pokrajina (1712-1716) -i gradove se pokuava natjerati na samoodgovornost imuni sloj bira magistrate (kao u Estoniji, Vidzemeu, Ingriji i istonoj Kareliji s Viborgom) -podloivi istonomorkse pokrajine (ovo gore u zagradi) car daje autonomiju staleima,njemakim vitezovima i gradskim magistratima potvreno mirom u Nystedu

51

-dolazi do staleke samouprave u Rusiji,pri emu istonomorske pokrajine zadravaju njemako pravo i jezik. Samoupravu je Petar ohrabrivao, ali nije provoena jer su je njegovi zakoni onemoguavali (cjela vladavina mu je takva, trai samoinicijativu naroda, a onda ju ogranii propisima) -Petar u Baltike pokrajine sebi uvodi naslov imeratora (1721), a car ostaje u nekadanjim tatarskim podrujima (Kazau, Astrahanu i Sibiru) naslov imeratora priznale su Pruska, Nizozemska i vedska -unato svim reformama kmetstvo i dalje u loem poloaju Petar zadrava prisilnu rad, seljak jo vie ovisan o vlastelinu. Prijanja podjela na dva sloja, plemstvo i inovnitvo, sada dobiva trei seljatvo - ljestvica inova 1722.g. 14 inovnilkih razreda dvorskog, vojnog i graanskog inovnitva (prvih 8 razreda predvieno za nasljedno plemstvo) dravna inovnika karijera pristupna svim slojevima, svi mogu postii plemstvo koje stoga postaje premono podjela na inove - drava sve regulira i sreuje -Crkveno zakonodavstvo patrijarhat prazan od smrti p.Hadrijana 1700., na njegovom mjestu sveta sinoda. 1721.sastavlja se Duhovni propisnik oduzima crkvi institucijsku i hijerarhijsku samostalnost -nova vlast uz senat istupa kao vrhovna duhovna instanca, al je i ona(dakle i crkva) pod vlau drave -1725. umire Petar Veliki bez nasljednika (sina Alekseja osudio a smrt 1718.). Petar je 1722.izdao odredbu da vladara sam mora odrediti nasljednika,to nije napravio prije smrti. -Menikov, carev najblii suradnik, uspio je da se za caricu prizna Katarina I, Petrova druga ena -Katarinin poloaj bio nesuguran: prisiljena za nasljednika odrediti Petrova unuka iz prvog braka i pristati na ustanovu Vrhovnog tajnog savjeta njen rad je potisnuo senat. lanovi su bili i Menikov i Ostermann, koji u duhu P.V. vodi vanjsku politiku. Nasljedio ga je grof A. Bestuev-Rjumin (1741-1757). -Rusija jo vie integrirana u europski sustav vlasti. Od 1726. U savezu s Austrijom (saveznik u rusko-turskom ratu) -Katarina I umire 1727., a nakon njene smrti sruen je Menikov -Petar II (1727-1730) na nagovor Ostermanna progoni Menikova u Sibir, a nakon toga jaa obitelj Dolgoruki pod ijim utjecajem oivljavaju stari moskovski obiaju -1728.g.dvor se seli u Moskvu -Po smrti Petra II odlunu rije ima Vrhovni savjet, koji ako nasljednicu odreuje Anu Ivanovnu ,a ne ki Petra Velikog, pod uvjetom da glavnu rije i dalje vodi Vrhovni savjet -Ana je iskoristila opoziciju plemia koje su ustale protiv vlasti Vrhovnog savjeta, te se proglasila za samovladaricu. -ukinula Vrhovni savjet, vratila senat i uspostavile ministarski kabinet (Ostermann) -1732.dvor se vraa u Petrograd -Ernst Johann Biron iz Kurlandije vrhovni komornik,kurlandski vojovda i regent nakon smrti Anine -Rusija se za Anine vladavine pribliila Engleskoj trgovinski ugovor -zadrava prevlast u poljskoj i s habsburkim carem istisnula Leszczyskog -rusko-turski rat (1735-1739) zbog jaanja Osmanlija u Poljskoj. Austrija na ruskoj strani od 1736. 2 interesa: Ostermann eli protektorat nad Moldavijom i Vlakom za poloaj prema Truskoj i Perziji General Mnnich eli osvojiti Carigrad i Anu okruniti u Aji Sofiji -Rusija mora pristati na mir u Beogradu 1739.

52

-Ana umire 1740.,a Mnnich rui Birona, da bi postavio Anu Leopoldovnu koju je 1741.svrgnula Lizaveta, neudata ki Petra Velikog Skandinavske zemlje nakon nordijskog rata -vedska i Danska nemaju u 18.st.veliko znaenje -nakon zavretka nordijskog rata 1721.vedska i Danska ulaze u razdoblje mira. U Danskoj ono traje do 1807., a u vedskoj do 1741. -Danska ima matinu zemlju,Norveku, Island, Frri, Slesvig,grofoviju Oldenburg i Delmenhorst, Grnland (od 1721.naseljivan pod norvekim sveenikom Hansom Egedeaom). Izvaneuropskih posjedi: zapadnoindijski otoci St.Thomas,St.John i St.Croix (od 1713) i kolonija u Gvineji -rascjepkanija je od vedske. Nema jedinstven jezik, ali prevladavaju danski i njemaki -po svom ustavu je nasljedna monarhija, a na elu je kua Oldenburg -Fridrik IV (1699-1733) Danska apsolutistika drava, ali ne vlada samo kralj, nego i sredinja uprava -u sredinjoj upravi premoni Njemci (za vrijeme vladavine ludog Kristijana VII njemaki lijenik J.F. Struensee uspotavio samovladu,pretvorio dravni savjet u kabinetsku vladu) - vedska je mirnovnim ugovorima 1719. i 1721. iskrvarila u nordijskom ratu imala je matinu zemlju, Finsku(osim J Karelije),Predpomorje do Peenea,grad Wismar s okolicom. -nakon smrti Karla XII oslabio je kraljevski apsolutizam i kraljevska mo -vlast je dobila sestra Karla XII, koja ju je predala svom muu Fridriku I od Hessen-Kassela (1720-1751) -doba vedske slobode razdoblje od 1719-1772 kada je vodstvo bilo u rukama plemstva,duhovnog stalea,graana i seljaka tj stalea. U to doba monarsi nastoje uspostaviti kraljevsku vlast, to je za rukom polo tek Gustavu III (1772- 1792) -mir u skandinavskim zemljama naruen je 1725.kada se vojvoda Karlo Fridrik od HolsteinGotorpa(neak Karla XII) eni kneginjom Anom (ki Petra Velikog i Katarine I). Za Dansku je Holstein-Gotorp s ruskom potporom neprilian susjed, a opasan je i za vedsku jer je u njoj Karlo Fridrik imao pravo nasljedstva. -vedksa sklapa obrambeni savez s Rusijom -1727.g.Danska i vedska se prikljuuju englesko-holsteinsko-francuskom savezu -umire Katarina I, a Karlo Fridrik gubi podrku -Engleska se 30-ih godina odvojila od Francuske Danska ostaje na strani Engleske (ugovor 1734) -1734.ugovor izmeu vedske i Danske jame za posjede meusobno -vedska ne priznaje Slesvig kao Danski posjed. vedska obnavlja ugovor s Rusijom. -Francuska preko vedske eli uvrstiti poloaj na sjeveru koji je izgubila ratom za poljsko nasljee -1738.sklopljen ugovor s Francuskom, uspostavljen kontakt s Turskom koja je tada u ratu s Rusijom -eiri 1741.uspjeli da se Rusiji objavi rat EUROPA IZMEU PROSVJETITELJSTVA I APSOLUTIZMA Prosvjetiteljstvo i promjene u europskim apsolutistikim dravama od 1740. Gospodarsko drutvene promjene u Europi tijekom 18.st. -Europa: jo traje merkantilizam; Engleska: od druge polovice stoljea industrijalizacija i liberalizam -gospodarske i drutvene prilike ne mogu se opisati univerzalno, pa se daju primjeri Engleske i Francuske

53

Engleska : merkantilizam od Elizabete, preko Cromwella i Stuarta. -18.st.parlament uzima ulogu krune -od 16.st.ukidanje ekonomskih carina,ustanovljenje uvoznih carina -Zakoni plovidbe iz 17.i18.st. stvaraju gospodarski sustav inicijative trgovakih drutava -1707.(Acts of Union) Engleska se ujedinila s kotskom postaje jedinsveno unutarnje trgovako podruje -veleposjedniki sloj pojaava privrednu mo, siromani seljaci- najamni ili manufakturn radnici -smanjeju se manufakture srednjeg stalea veletrgovci i seljatvo -1694.utemeljena Bank of England -1693.Board of Trade izravnavanje izmeu vladinih,financijskih i trgovakih interesa -1763.londonski radikalizam se opire provodi reforme Poetci industrijske revolucije: poveavanje financijskog potencijala, a s druge strane i siromatva -radnik Kay iz Buryja izumio tkalaki unak -James Hargreyves izumio stroj za predenje (1769) -brija Richard Arkwright stroj za predenje s vretenima koja se miu (1768) -Carteright - mehaniki tkalaki stan (1786) -James Watt 1764. izumio parni stroj, u opoj uporabi od 1789.g. + pronalazak postupka proizvodnje elika = > temelj razvitka teke industrije -podjela radnog procesa u tvornicama -nastale industrije pamuka,tekstilna,eljeza,elika i vune -povean broj puanstva socijalna revolucija -sirotinjske etvrti u novonastalim industrijskim gradovima -izrabljivanje radnika (dugo radno vrijeme, rad ena i djece , minimalne plae) -kritika protiv industrijalizacije juri na strojeve -u Engleskoj gosp.politiku odreuje gornji sloj poduzetnika, nosioca industrijalizacije poevi od 1770. Francuska: staleki agrarni poredak preuzet jo iz srednjeg vijeka. -plemstvo radi unosne poslove trgovine i manufakture poljodjelstvo se ne usmjerava na trgovinu -plemstvo i visoko sveenstvo ini jako mali postotak ukupnog drutva , ali ima najvie bogatstva (oko 2% skupa, a dri 30% zemlje) -najgori poloaj za seljake i nisko sveenstvo koje se najvie bavi duebrinitvom - 98% stanovnita ini trei stale, po svom sastavu nije homogen. Tu su i bogati velegraani, ali i siromani seljaci -polovica gradskog stanovnitva stvarni su graani, koji su nosioci ekonomskog, kulturnog,a od 1789.i politikog razvoja. -od 1730.demografska revolucija. Ne zna se razlog (bolja higijena,prehrana,medicina ili socijalna mobilnost) -zbog vie radne snage plae ne rastu brzo kao cijene -agrarno orijenitran feudalni sustav ancien rgimea u otroj je opreci prema gospodarskom razvoju i nedovoljno je fleksibilan da prati gosp.promjene. -agrarne krize -vii trokovi ivota,vei porezi i podavanja, iscrpljene rezerve ita zbog liberalizacije gospodarstv, poveane tlake,dvorski ivot u Versaillesu -Francuska ipak, nakon Engleske, najvanija industrijska zemlja u Europi -dobra infrastruktura, fiskalne mogunosti i financijeri, poveana vanjska trgovina -graanski sloj se sve vie bogati i jaa

54

Drava,drutvo i gospodarstvo s gledita prosvjetiteljstva -aristokratsko i graansko drutvo, obrazovano drutvo rokokoa -saloni,sveanosti,veernja drutva,dvorski koncerti,kazalita -prosvjetiteljski ideali kreposti,ljudskog dostojanstva,humanosti, slobode duha,racionalnosti -sve navedeno proturjei opem pravosuu, s dravnim sustavom,s ekonomskim mogunostima i stvarnou u kojoj ivi najvei dio puanstva -nakon 1740.prosvjetiteljstvo Engleske postaje uzorom -John Locke Treatise of government prirodno pravo ovjeka na slobodu, vladar nije boanski ni prirodni gospodar, nego je drava nastala ugovorom izmeu njega i podanika, a taj se ugovor moe ponititi ako ga vlada ne potuje. -Locke je branio revoluciju iz 1688. -francuska prosvjetiteljska knjievnost: 1748. Montesquieuovo djelo De l'esprit des lois (O duhu zakon) kritizira apsolutizam i trai da se dravna vlast podjeli -Jean Jacques Rousseau Emile ou de l'ducation (Emil ili o odgoju) 1750.g. kulturna kritika. ovjek je po prirodi dobar, ali ga drutvo ini zlim, pretjerano umovanje vodi do izopaenosti kulture. Treba se vratiti prirodi i kulturi srca. Du contrat social (O drutvenom ugovoru) opa volja, temelji ideje o narodnom suverenitetu. Narod prenosi na vladara dravnu vlast samo kad ju on ne moe obnaati -osobni lijenik Luja XV Franois Quesnay i markiz Mirabeau skupljaju krug koji dobiva mrzak naziv ekonomisti, a nakon Q. spisa Fiziokracija nazivaju ih fiziokrati -fiziokrati bogatstvo drave nije novac i trgovina, nego zemlja. Seljaka treba osloboditi tereta, oporezivati veleposjednika, osloboditi poljodjelstvo od merkantilizma. -1751.poinje izlaziti Encyclopdie koju izdaju Denis Diderot i d'Alembert (do 1757) Na njoj surauju svi poznati francuski znanstvenici: Voltaire, d'Holbach, Turgot, Buffion, Grimm, Montesquieu, Condillac, Marmontel, Quesnay -do 1780.imala je 35 svezaka,a trebala je skupiti na jedno mjesto sve dotada poznato znanje -prosvjetiteljski filozofi stvaraju graansku svijest i time plodno tlo za francusku revoluciju Prosvijeeni apsolutizam -vrijeme izmeu 1740 i francuske revolucije -filozofi prosvjetiteljstva ele reforme, ne mjenjati oblik vladavine (pretvorba ograniene monarhije u konstitucijsku dravu) -doba reformi prosvijetiteljskih monarha -Pruska Fridrika Velikog, Velika Vojvodina Toskana Petra Leoploda i Austrija pod Josipom II -drava vie nije kraljevo vlasnitvo, nego on slui dobrobiti svojih podanika -prosvjetiteljstvo postaje sredstvom usavravanja apsolutizma -Fridrik II Pruski blizak s Voltaireom, u djelo Anitmachiavel protivi se imperijalistikoj politici tj govori da ratovati treba samo u obrambene svrhe. vladar je prvi sluga drave. Ukinuo je muenje i potakao stvaranje opeg procesnog postupka, Codex Fridericianus prvi moderni zakonik Ope prusko zemaljsko pravo jami vjersku toleranciju. Promicao kulturu i kolstvo, ali sauvao aspolutizam. Ostala je stara podjela drutva plemstvo, graanstvo, seljatvo, a i njegovi ratovi (lesi i za austrijsko nasljee) nisu ili u sklad s prethodno izraenim stavovima. drava je samo djelomino mogla prihvatiti prosvjetiteljstvo -Leopold Toskanski, kasnije Leopold II Austrijski (1790-1792) razvija Veliku vojvodinu Toskanu kao uzor zemlje prosv.apsolutizma. Stalna se vojska pretvara u graansku miliciju, novi zakonik ukida muenje i smrtnu kaznu, uklonjeni su isusovci, reformira se kolski odgoj, unaprjeuje zdravstvo, pokuava donijeti i ustav. -Josip II Austrijski reforme u crkvenoj,kolksoj i kulturnoj politici, edikt o toleranicji,ukida diskriminatorni poloaj idova (1781), donosi zakonik (Josephina),

55

1781.prvi od europskih vladara ukinuo nasljedno kmetstvo. Prije smrti morao je povui sve reforme jer su bile prenapredne za to doba. -mnoga djela i djelovanje filozofa upuuju da su ideje prosvjeenog apsolutizma bile rairene i u drugim djelovima Europe (Beccarij,braa Verri,Filangieri,Galiani, ministar Tanuccij -francuski jezik postaje jezik obrazovanih krugova (lingua franca ) EUROPA OD POETKA RATA ZA AUS.NASLJEE DO REVOLUCIJE Rat za austrijsko nasljee (1740 1748) -Marija Terezija stupila na prijestolje na temelju Pragmatike sankcije Karla VI -Bavarska i Saska (nisu priznale P.S) trae pravo na austrijsko nasljee - rat je poveo Fridrik II Veliki, netom doao na prijestolje Pruske -1740.uputio pruske ete u lesku, ponudio M.T.jamstvo za ostalu batinu,ali ga onda odbila -rat se vodio na 4 fronte - u srednjoj Europi: Austirja Pruska,Francuska,Bavarska,Saska U austrijskoj Nizozemskoj: Austrija, od 1743. Engleska Francuska U Indiji i Americi: Engleska Francuska (za kolonijalnu prevlast) -leskim ratom (1740-1742) Fridrik osigurao osvojena podruja -Bavarski knez Karlo Albert uzima naslov ekog kralja, a pod franc.zatitom okrunjen za cara Karla VII, ali austrijske ete ulaze u Mnchen(glavni grad).Osvajaju Prag i uzimaju bavarskom caru izborne kneevine. -habs.zovu i Maarsku u rat. Nakon dobivenih povlastica ovi pristaju -1742.u Wrocawu mir s Fridrikom dobiva lesku i grofoviju Glatz -Fridrik pokree jo jedan rat koji zavrava mirom u Dresdenu 1745. dobiva sva osvojena podruja, priznaje mua Marije Terezije kao cara Franju I -rat izmeu sila traje jo 3 godine, zavrava iscrpljenou. Mir u Achenu 1748.svi priznaju Pragmatiku s. Sedmogodinji rat (1756 1763) -nastaje do promjene saveza u Europi -od 1755. Engleska i Francuska ratuju u kolonijama S. Amerike -Pruska je sad teritorijalno izmeu Poljske i Saske koje su u pers.uniji -ruska carica Jelizaveta (1741-1762) od 1446.na austrijskoj je strani -1756.Austrija (dravnik Kaunitz) u savezu s Francuskom, a iste godine u Westminsteru Fridrik spaja ugovor o prusko-engleskom savezu. -pruski kralj kri mir i zaposjeda Sasku. Bitka kod Kunersdorfa 1759: Pruska Austrij, Francuska poraz Pruske -Pruska je primala obliatu pomo od Engleske, a Austrija nedovoljnu od Francuske -Fridrik sposoban vojskova: bitke kod Rossbacha, Leuthena, Zorndorfa -nakon smrti carice Jelizavete 1762. Rusija otpada iz rata ( pa i to Fridriku ide na ruku). Na prijestolju ju je nasljedio Petar III koji je bio gorljivi oboavatelj pruskog kralja. Petra III.su umorili,a Katarina II nije priznala mir, no Rusija i dalje ne ratuje - prekomorkse borbe Engleske i Francuske ( s njom je i burbonska panjolska) nastao zbog suparnitva trgovakih drutava u Indiji i zbog naseljenikih zajednica u Sjevernoj Americi. -Englezi pod Williamom Pittom Starijim ulau velike napore u rat u Sj.Americi. 1758 i 1759 osvojena je Kanada. Nakon Pittova pada 1761.ne zanimaju ih eu bojita, prestaju pomagati Pruskoj -Robert Clive u Indiji 1757.vojnom silom postepeno uklanja Francuze. Indija postaje osnovica eng.kolonijalnog imperija -mir u Parizu 1763. Francuska daje Eng posjede u Indiji i Kanadi i svu zamlju istono od Mississippija

56

-mir u Hubertusburgu 1763. Pruska i Austrija i Saska Fridrik osigurava lesku i grofoviju Glatz, Saska je u uspostavljena, a pruski kralje obeava glasati za Josipa II. Pruska uz Austriju postaje drugom njemakom velesilom njemaki dualizam -Europa ulazi u razdoblje 30godinjeg mira UNUTARNJOPOLITIKI RAZVOJ ZEMALJA OD 1740 18.st. Njemako carstvo izmeu prosvjetiteljstva i apsolutizma -vidi pod prosvjeeni apsolutizam sve o Fridriku II Velikom + ovo to slijedi -plemstvo ima neogranienu vlast nad svojim dobrima, visoka oficirska mjesta, ali nema rije u politici -graanstvo snosi najvei dio poreza -Fridrik II dri se naela merkantilizma, pazi da trgovaka bilanca bude aktivna, promie trgovinu i industriju -provodi mjere koje popravljaju ivot seljaka: novoosvojena podruja daju se seljacima, uvodi sustav navodnjavanja i melioracije -zemlja je nakon ratova iscrpljena reforme, izgradnja cesta i kanala, oivljavanje trgovine izgradnjom bankarstva (Seehandlung,pomorska trgovina), uvoenje strogog poreznog sustava -Marija Terezija (1740 1780) upravna reforma: sve zemlje spaja u jedinstvenu inovniku dravu za koju su znaajne centralna drava uprava,gubernije i okrune oblasti (iskljuene Ugarska i Belgija) -prisiljava plemstvo i sveenostvo da plaaju poreze -u duhu merkantilizma promie manufakture -u austrijsko-ekim zemljama izgrauje jedinstvenu gospodarsku i prometnu mreu -unutarnja kolonizacija: naseljava Banat njemcima tj naseljava ugarske i hrvatske zemlje osobloene od Turaka radi novih poljoprivrednih rezervi -ukidanje muenja 1776., odvajanje pravosua od uprave -jozefinizam prosvjetljeno katoliko dravno shvaanje Josipa II - oitovanja jozefinizma za vladavine M.T. financijske reforme,izgradnja kolskog sustava i beke medicinske kole (nizozemski lijenik G. van Swieten osnovao prvu kliniku) -Josip II (1780 1790) majin suvladar od 1765. opet sve napisano pod prosvjeeni apsolutizam + -dobrotovorne ustanove ( bolnice, sirotita,zavodi za duevno bolesne i slijepe) -mjere sekularizacije: ukinuto oko 700 samostana, ukinut isusovaki red 1773.i time im oduzet monopol kolstva -uveden dravni nadzor crkve, a drava obrazuje i plaa sveenstvo -dravni narodi mu se opirali jer se nije obazirao na njhova posebna prava(1784.njemaki slubeni jezik) -nakon ustanka u austrijskoj Nizozemskoj i opadanja Republike ujedinjenih belgijskih pokrajina(1790) mora je povui veinu reformi. Nasljedio ga je brat -Leopold II(1790 -1792) donosi umjerenije reforme zakonodavstva, uspostavlja prijanji sustav Ugarske -i u drugim njemakim zemljama javaljaju se prosvjetiteljski reformni pokreti -Karlo Fridrik Badenski (1746-1811) 1760.zemaljskim opinama daje samoupravu, 1767.ukida muenje, a 1783.kmetstvo -slobodni gradovi su glavno obiljeje SRCNJN -umjetnika i duhovna sredita: Frankfurt,Nrnberg,Augsburg,Hamburg(prvo njemako narodno kazalite), Osnabrck, Leipzig, Gttingen i Weimar -prosvjetiteljstvo zahvatilo i katoliku njemaku - ideje biskupa Nikole Hohenheimskog (Justinus Febronius) koji trai da se biskupi osamostale od pape febronizam

57

-Bavarska red iluminata koji zastupa sekularizam i humanistike ideje zabranio ih knez Karlo Teodor -predstavnici visoke kulture u Njemakoj: Christian Wolff, Klopstock, Winckelmann, G.E. Lessing i Johann Gottfried Herder, nakon epohe stvaralake umjetnosti zavrava se klasikom (Goethe, Schiller, Hlderlin, Jean Paul, Heinrich von Kleist) -Immanuel Kant (Knigsberg) - tri kritike (Kritika praktikog uma,) -nezadovoljstvo s pravima graanstva Sturm und Drang Engleska za dinastije Hannover: dalji razvoj parlamentarizma -od 1740. Institucionaliziranje opozicije u parlamentu za vrijeme Walpolea 1725.stvara se skupina protivnika outs. Bili su protiv njega i nisu uzimali slube u Walpoleovo vrijeme. -Donji dom se dijelijo na dvije stranke, a do 1731.jedna dobiva ime the opposition, a od 1741.se suprostavlja dravnom rizniaru -opozicija se sastojala od torijevaca i vigovaca,jakobita itd.koji su htjeli maknuti W. -zbog sve vee opozicije i intriga princa Fridrika Walpole odstupa -do potpune promjene vlade dolazi nakon pada Northonove vlade 1782. -opreka izmeu krune i parlamenta sada je opreka izmeu vlade i opozicije -parlament nije vie samo uvar zakona, nego i suoblikovatelj politike -George III (1760 1820) imao utjecajan poloaj, ali nije mogao zaustaviti jaanje parlamentarizma -u dobu europske krize sredinom stoljea 1740-1762.engleska se politika mjea u pitanja nasljedstva i sukobljava se s Francuskom i panjolskom zbog kolonija -uklonjena je jakobitka opasnost- kod Culllodena 1746.poraen pretendent Charles Edward Stuart iliti Bonnie Charles -politiku vode Pelhami, osobito Henry Pelham, prvi lord riznice (1743-1752) i vojvoda od Newcastela -u kolonijalnom sporu William Pitt Stariji 1756-1761.vodi englesku vanjsku politiku i pobjedniki zavrava rat protiv Francuske -Pitt Stariji morao se povui 1760.dolaskom Georgea III na prijestolje -izmeu 1761. i 1783.kralj je imao velik utjecaj na vladu (na Northonovu ak 12godina) -u parlamentu su zastupane lokalne zajednice gorofovija -vladavina Georga III postala je epohom politiko angairane javnosti s teitem u Londonu -tisak od 1768.postaje nosiocem reformnog pokreta -protestom John Willkes u listu North Briton poinje dugogodinja debata o politikim pitanjima On je napao Pariki mir i kraljev prijestolni govor to je dotada bilo neuveno. Zatvorili su ga,ali i sudski oslobodili nakon estokog protesta javnosti geslo Wilkes and liberty -od 1767. poela su izlaziti Juniusova pisma (vjj pisao sir Philip Francis protivnik guvernera Indije Warrena Hastingsa) u kojima se otvoreno kritiziraju svi politiki autoriteti -Willkes se 1774.vraa u parlament -izboreno je pravo objelodanjenja parlamentarnih debata -Wilkes 1776.zahtjeve reformista proiruje zahtjevajui izborno pravo i mjesta u parlamentu za London i nove industrijske gradov i gusto naseljene grofovije -sve to se dogaa pod utjecajem ekonomske promjene u Engleskoj i ideja iz Amerike -rezolucija iz Dunninga 1780. zahtjev za nezavistnost parlamenta i izbornika i za nadzor nad financijama, da se parlament bira na odreeni rok,svi imaju jednako izborno pravo -nakon Northove ostavke 1782.kralj mora pozvati mlaeg Pitta koji se na izborima 1784. poziva na sense of the nation, izbore dobiva zbog svoje popularnosti u narodu -nastanak opozicije i nastanak politikog tiska -Pitt se na poetku oslanja na krunu i svoju popularnost, no kasnije kri staru vlast vigovaca Portugal

58

-vladavina kue Braganza od 1654.i trgovaki uvovori s Engleskom tjesno povezivanje s Engleskom -Sebastian Jos de Carvalho, markiz de Pombal za vrijeme Josipa I.ministar vanjskih poslova -nakon potresa u Lisabonu 1755.daje sagraditi grad prema racionalistikim naelima -zbog mjera uperenih prema plemstvu (oduzimanje dobara) i reformi u duhu prosv.apsolutizma dolo je do zavjere plemstva,koja je otkrivena (atentata na kralja),smakunut velik dio plemstva njihov slom -isusovci su prognani 1759.,a i papinski nuncij. Ukinut je isusovaki monopol nad kolstvom koje se podravljuje. -osnovano sveuilite u Coimbri 1772. postaje sredite prosv.filozofije -Grof Wilhelm von Schaumburg-Lippe preuredio je portugalsku vojsku -nakon promjene na prijestolju 1777.Carvalho je sruen,ali njegove mjere ostaju sve do dolasna Napeleona panjolska -u ratu za panjolsku batinu izgubila Gibraltar, a burbonska dinastija dobiva posjede u Nizozemskoj, Milano, Napulj i Sardiniju -Ferdinand VI (1746-1759) izgradnja apsolutne monarhije, sreivanje financija,privrede i uprave -njegov ministar Ensenada - nastavlja reformu vojske,liberalizam u gospodarstvu,ali sve tradicionalno Porezna reforma porez trebaju plaati plesmtvo i kler bune se Ensenadov pad 1754. -Karlo III (1759-1788) takoer ne uspjeva provesti reforme -za predsjednika imenuje kastiljskog grof Arnadu koji provodi reforme u duhu prosvjeenog apsolutizma -1767.prognani su isusovci -centralizacija: osnivanje vrhovnog sudbenog stola 1787.,usredotoenje prava na kraljeve odluke -pravo sudovanja imale su podrune zajednice, poboljava se uprava u pokrajinama, nastoji se da graanstvo sudjeluje u opinskim upravama -liberizacija trgovine -unato reformam panjolska i dalje zaostaje Italija -u 18.st.rascjepkana -oslabljena mo Habsburgovaca, ali su ih samo zamjenili drugi strani vladari -Italija ima vojvodine,kraljevine,republike i papinsku dravu -vanije talijanske drave su Sardinija i Pijemont koji svoj teritorij u sukobima Francuske poveavaju -republika Genova,Luca i Mleci gube znaaj, kao i papinska drava -papa Benedikt XIV (istaknuti crkveni uitelj),Klement XIV(ukida isusovce), Pio VI (otoro se protivi francuskoj revoluciji) -Habsburgovci vladaju u Lombardiji (Milano i Modena) i Toskani -Parma, Piacenza, Stato dei presidi i Kraljevina dvaju Sicilija - dvije pobone dinastije Burbonaca -Burbonci uzimaju za savjetnike Talijane -Napulj i Milano sredita talijanskog prosvjetiteljskog pokreta -plemii prosvjetitelji; braa Verri, Beccaria, Filangieri, Genovesi,Pilati i Pompe Neri -vojvoda Leopold Toskanski (kasnije nasljednik Josipa II) reformira upravu i pravosue, ustanovljuje oblasni nadzor,planira i donoenje ustava -isusovci progangni iz Toskane 1773.

59

-Milano i Napulj ministar Tanucci pod burbonskim vladarima Karlom III i Ferdinandom IV nastoji provesti reforme u talijanskom smislu. Isusovci istjerani 1767. -Antonio Genovexi u Italiju donosi Lockeovu prosvjetiteljsku filozofiju Diobe Poljske -1746.Poniatowski, miljenik Katarine II, postaje posljednji poljski kralj Stanislav II (do1795) -Stanislavove reforme izazvale unutarnje sukobe umjeala se Rusija prva podjela 1772. -Austrija,Pruska i Rusija zazimaju sljedea podruja: Rusija podruje Divne i Dnjepra Pruska zapadnu Prusku bez Gdaska i Toura,biskupiju Ermlandiju i distrikt Note Austrija istonu Galiciju i Lodomeriju -Poljska izgubila 1/3 podruja i polovicu stanovnitva -Stanisalv se uspjeva odrati na vlasti zbog otpora naroda prema stranim silama -na saboru 1773.osniva edukacijsku komisiju (prvo europsko ministarstvo prosvjete) koja pazi da se zapljanjeni isusovaki posjedi upotrjebe za narodno obrazovanje -na saboru 1773-1791 Svibanjska konstitucija (3.5.1791.) Poljskoj daje ustav i pretvara je u parlamentarnu izbornu monarhiju. Ustav ukida liberum veto i pravo na konfederaciju , a graani mogu ui u sabor i slube) -opozicija (uz rusku potporu) 1792.Tragowicka konfederacija eli uspostaviti red. Kralj je prisiljen pristupiti konfederaciji druga dioba 1793. Rusija: ostatak Litve,polovica Volinije, Podolija itd. Pruska: Gdask, Tour, Gniezno, Pozna itd. -Tadeusz Kociuszko vodi opi narodni ustanak (1794) - gue ga ruske i pruske ete pod vodstvom Kutuzova . Kociuszko zarobljen,poljski kralj se morao odrei prijestolje trea dioba 1795. Rusija: preostala Poljska podruja i Kurlandiju Austrija: zapadnu Galiciju s Krakovom, Sandomierzom, Lublinom, Radmom itd. Pruska: Varava, podruje izmeu Visle, Buga i Njemena i dio krakovskog podr. Skandinavija od 1740. Do 1799. vedska: nakon nordijskog rata izgubila prevlast. -nakon smrti Karla XII drava prelazi u vlast 4 stalea tj od 1720. osim plemstva, klera i graanstva u dravnom saboru su i predstavnici seljatva -Ferdinand I (1720-1751) iz kue Hessen-Kassel. Ogranien pri podjeljivanju slubi novi slobodnjaki zakon doba slobode 1720-1772. zakon o slobodi tiska.. -stalei se smatraju nosiocima dravnog suvereniteta -dravni sabor nadzire i moe raspustiti vladajue Dravno vijee koje odluke donosi u sporazmu s kraljem. -napadaki ratovi se vode samo uz pristanak drave, u rukama dravnog sabora su porezi, raspolaganje finacijama, zakonodavstvo i mijenjanje zakona -sabor donosi odluku da su zakljuci stalea nepogreivi -nastaje sustav stranaka: kape (veu se uz Rusiju) i eiri (veu se uz Francusku) -rat protiv Rusije (eiri) 1741-1742 vedska gubi,a Rusija zaposjeda Finsku opada vanost eira -nakon smrti kraljice Eleonore Urlice Rusija eli postaviti Adolfa Fridrika Holstein-Gottorp, a eiri podupiru danskog prestolonasljednika Fridrika. Nakon to se Rusija obvezala vratiti Finsku pobjeuje Adolf -Mir u bou vedska odstupa od male oblasti june Finske -Adolf Fridrik eni se sestrom Fridrika Velikog, vedska se okree prema Pruskoj i Francuskoj -u 7godinjem ratu vedska u antipruskoj koaliciji nada se podruju na uu Odre

60

-pri kraju slobodne stranke su se preoblikovale u staleke skupine eiri=plemstvo,kape=protiv povlastica plemstva -Gustav III (1771- ) uz pomo eira izvrio udar proziv kapa rojalistika revolucija 1722.smanjila se prava Riksdaga, dravnog sabora,plemstvo zadralo poloaj u upravi zavreno doba slobode -kralj poboljava poloaj seljaka -novi rat s Rusijom samo potvruje mir u bou -nakon smrti Gustava III vladaju regenti Danska -za kraljeva Fridrika IV, Kristijana VI i Fridrika V prosvjeeni apsolutizam -grof Johann Hartwig Ernst Bernstorff vodei ministar (1751-1771) s Rusijom savez dobila Slesvig -grof Johann Fridrik Struensee provodio prosvjetiteljno-fiziokratske reforme nastoji popraviti poloaj seljaka. Proglava njemaki slubenim. Osuen zbog zavjere -ministar Hoegh-Goldberg mjere povuene, danski vraen kao slubeni jezik -grof Andreas Bernstorff doveo dansku do procvata -vlast preuzima prestolonasljednik Fridrik (1784-1797) prosvjetiteljske reforme osloboeni seljaci FRANCUSKA I FRANCUSKA REVOLUCIJA - Neuspjene reforme Luja XVI i uzroci francuske revolucije - za Luja XV (1715. 1774.) Francuska je izgubila ratove koje je vodila, te su golemi trokovi odlazili za trokove vojske zbog toga su poveavani porezi, te je kralj uzeo kredit uz goleme kamate sve to padalo je na lea seljaka (i do 70% njihovih prihoda odlazilo je dravi) - seljaci du i dalje vlastelinima plaali razne dadbine, nisu imali prava jer su bili podloni vlastelinskim sudovima koji su titili vlastelinska prava - zemljoradnici bez zemlje inili su vie od 50% stanovnitva, sluge i lutajui radnici - graanstvo i inovnitvo takoer kritizira novi sustav, koji osim zemljinih posjeda nastoje osigurati prihode i od trgovine na daljinu, bankarstva, manufakture itd. - Protestira i plemstvo to mu apsolutno kraljevstvo oduzima politiku mo, graanstvo se buni protiv povlastica plemstva, a seljatvo protiv politike i pravne neslobode - Jo od 1614. Generalni stalei nisu sasvani, koji su ranije odobravali poreze - Svi se bune to kralj nekontrolirano povisuje poreze ancien regime poreznim i upravnim reformama nastoji smanjiti dug drave - Prosvjetiteljstvo mijenja tradicionalne vrijednosti na kojima se temelji apsolutna drava prosvjetiteljstvo je takoer jedan od uvjeta revolucije - Luj XVI je pri stupanju na prijestolje 1774. na elo vlade postavio Turgota koji se borio protiv rasipnog dvorskog ivota i zlouporabe zakupaca poreza, elio je pojednostaviti porezni sustav, omoguio je slobodnu trgovinu u cijeloj zemlji itd, ali se dvorska stranka pobunila te je on 1776. pao, ime je pao i prvi pokuaj financijske reforme - Kao generalnog kontrolora financija, naslijedio ga je Necker, koji je takoer kritizirao dvorsku rastronost, te je predloio nove porezne reforme i on je pao...ipak je ponovno vraen nekoliko godina kasnije - Parlament je zahtjevao sazivanje Generalnih stalea, to se dogodilo u 5.mj. 1789., prvi puta nakon 175 godina - Od Generalnih stalea do Narodne skuptine - pod pritiskom javnosti vlada je pristala da trei stale ima 600 predstavnika, dok prva dva imaju po 300

61

postojao je problem glasanja jedan stale - jedan glas, ili jedna osoba - jedan glas konano se trei stale povukao i 20.6. sazvao vlastitu skutinu Narodnu skuptinu kraljev zastupnik je doao i zahtjevao razilaenje, a oni su to odbili pod vodstvom grofa Mirabeaua te su se zakleli da se nee razii sve dok Francuska ne dobije novi ustav Zakletva u Loptaonici 20.6.1789. to odbijanje poslunosti kralju je poetak revolucije njima se pridruio i dio prva dva stalea, uglavnom nii kler i plemii prosvjetitelji, pa je kralj 27.6. bio prisiljen priznati narodnu skuptinu irenje i pobjeda revolucije dolo je do napetosti..stvoreni su politiki klubovi koji su zagovarali revoluciju, pobune su izbile i u vojsci konano izbijanje napetosti dogodilo se 14. 7. 1789. juriem na Bastilleu, koja je bila simbol ancien regimea, zarobljenici su osloboeni, a Bastilla je sravnjena sa zemljom seljaci su se diljem zemlje uhvatili oruja protiv vlastele, palili dvorce, te su unitili dokaze svih davanja koje nisu mogli priutiti pod pritiskom dogaaja, Skuptina 4. i 11. 8. 1789. ukida sve povlastice plemstva, sva stara vlastelinska prava i seljaka davanja u Francuskoj su prema tome svi jednakopravni graani nakon toga je dolo do neprekidnih ustanaka zbog kraljevog veta na zakljuke Narodne Skuptine, trajne oskudice kruha, nezaposlenosti...zbog ega su konano Pariani marirali na Versailles, odakle su 6.10.1789. kraljevski par i cijela Skuptina odvedeni u Pariz prosvjetiteljstvo je postao program ljudi su roeni slobodni i jednaki, imaju pravo da slobodno govore i piu, imaju pravo na vlasnitvo... ishodite suvereniteta je narod, koji sebi daje zakone, a vlada ih samo izvrava podjela prema Montesquieu crkva je bila podreena dravi upnike i biskupe bira narod geslo Sloboda, Jednakost, Bratstvo Ustav iz 1791. umjesto provincija predviaju se 83 jednako velika departmana koji sami ureuju svoje poslove izborno pravo se dijeli na aktivne graane, izbornike i zastupnike u vrijeme dogovora o ustavu u Skuptini se stvaraju dvije stranke: irodinci ( zastupnici srednjeg obrazovanog graanstva koji se zalau za slobodno vlasnitvo i slobodnu gospodarsku djelatnost, te su federalistiki orijentirani) i montanjari (brani, jer sjede u najviim redovima, radikalniji su) voe drugog su Robespierre, Danton, Marat i Desmoulins, koji su ujedno lanovi i ivanparlamentarnog kluba jakobinaca, nazvani po dominikanskom samostanu St Jaques u Parizu, gdje su se skupljali konano je 3. 9. 1791. na snagu stupio Ustav, kojim je Francuska postala ustavna monarhija podjela vlasti prema Montesquieuovim idejama zakonodavnu vlast ima parlament (kojeg bira narod), kralj ima pravo veta, i vodi vanjsku politiku i na elu je vojske, a sudsku vlast imaju nezavsni izabrani suci Izbijanje koalicijskog rata i ukidanje monarhije zastupnici zakonodavne skuptine poeli su optuivati kraljevski par da surauju s inozemnim silama emigranti su u Austriji i Pruskoj dali izjavi protiv revolucije i za kralja Pruska i Austrija su zajedno napale Francusku, ali su konano zaustavljeni kod mjesta Valmy 20.9.1792.

62

Izabran je Narodni konvent umjesto Skuptine, koji je ukinuo monarhiju i proglasio republiku Kralj je smaknut 21.1.1793. Strahovlada nakon kraljeva smaknua su Engleska, Nizozemska, Sardinija, Napulj, Portugal i Njeako carstvo stvorili savez protiv Francuske u meuvremenu su jakobinci nadvladali irodince Konvent stvara sredinju vlast Na vrhu sredinje vlasti se nalazi Komitet javnog spasa, na elu s Robespierreom Dolazi do brisanja svih tragova prolosti ukida se katolicizam, uspostavlja novi kalendar koji zapoinje 1792. godinom Smrtim kaznama se gui svaki otpor, pa tako je i Robespierre postao rtva vlastitog reima smaknut je 27.7.1794. i tada se irodinska vlast konano vratila 1795. Direktorij 1795. uveden je Direktorij od pet lanova Zakonodavnu vlast imaju dvije komore Vijee pet stotina, koje priprema zakone i Vijee starijih, koje ih potvruje Vojni uspjesi dobrovoljsci se ne bore za kralja nego slobodu i revoluciju, te je mogue napredovanje zbog vojnih uspjeha a ne stalea Pruska prestaje ratovati 5.4.1795., te je mirom u Baselu Francuskoj ostalo podruje lijevo od Rajne, u Njemakoj su se morali povui zbog Karla Austrijskog, ali u Italiji se istakao general Napoleon Bonaparte Potukao je austrijske ete u Italiji, te je mirom u Campo Formiju 1797. Francuskoj priznata granica na Rajni, te je dobio Nizozemsku i Lombardiju u zamjenu za Mletke Krenuo je na Egipat, ali ga je admiral Nelson porazio kod Abukira Francuzi su otjerani i iz s Italije Napoleon se vraa u Francusku, te e pomou lana Direktorija, Sieyesa izvriti dravni udar i sruiti Direktorij 1799. Sam je preuzeo vlast kao prvi konzul EUROPSKA KULTURA U DOBA PROSVJETITELJSTVA

Regence u vrijeme regenstva Filipa Orleanskog umjesto Luja XV. Umjetniki stil od baruka se mijenja u tzv. regence, koji vlada do 1720. kada ga zamjenjuje pravi rokoko jedno od glavnih obiljeja je utjecaj istonoazijske umjetnosti nastaju tzv chinoiseries,tj. tapete sa kineskim motivima pejsaa, crno-crveno pokustvo, este kineske porculanske vaze i figure stil Queen Anne je Engleska verzija renegcea Rokoko najvie izraen u unutranjoj arhitekturi ime dolazi iz franc. style rocaille, to znai stil koljke Slikarstvo vrhunac dosee u Francuskoj Watteau, Boucher, Fragonard u Italiji se istiu Piazetto, Tiepolo, Longhi, a nastaje i novi stil vedutno slikarstvo s predstavnicima Conaletto i Guardi u Njem. se istiu Asaam, Maulbertsch, Zick razvija se i pastelno slikarstvo Carrier, de la Tour, Mengs Graditeljstvo u 17. st. graditeljstvo se razvijalo u Italiji i Francukoj, ali u Njem. nije jer je bila u tridesetogodinjem ratu od 1700. i u Njem. se poinje razvijati, crkvena u talijanskom utjecaju, a ostatak u francuskom klasicistikom utjecaju

63

od sredine 18. st. razvija se rokoko stil ukroenog baroka s njenijim linijama, svjetlijim bojama i manje napadnom dekoracijom npr. Crkva etrnaest svetaca, koju je sagradio Balthazar Neumann Klasicizam javlja se od sredine 18. st., od 1770. 1830. je stil koji prevadava uzor postaje grka antika, a ne rimska usko vezan uz prosvjetiteljstvo u arhitekturi uoljive antike proporcije i stilovi stupova arhitekti Claude-Nicolas Ledoux, Soufflot (Pariki panteon); u Njem. Langhans(Brandenburka vrata), a u Engleskoj Chambers, Smirke, Soane, braa Adam grade se zgrade parlamenta, burza, sveuilita, mauzoleji, slavoluci, nacionalna mjesta Prosvjetiteljstvo duhovni pokret 18.st. trai preispitivanje svih spoznaja razumnim tumaenjem Voltaire u svojim djelima izraava osnovne misli prosvjetiteljstva smatra da pojedinac umom treba preispitivati sve to postoji, a ne oslanjati se na tradicionalna uenja, kao npr. uenja crkve Razumnim razmiljanjem ovjek stjee najbolje osobine: toleranciju, humanosti i slobodu U Engleskoj se istiu Thomas Hobbes, Isaac Newton, John Locke i David Hume, pisci John Gay i Alexander Pope, Jonathan Swift, Daniel Defoe, Laurence Stern, Richardson, Henry Fielding (Tom Jones) Mislioci u Francuskoj kritiziraju stanje u monarhiji rasipnitvo, vladarev despotizam, loe gospodarstvo, vanjskopolitike neuspjehe... Montesquieu Pezijski listovi, O duhu zakona (dao ideju o trodiobi vlasti) Denis Diderot, d'Alambert Enciklopedija je objavljena 1780. u 35 knjiga

SAD NA PUTU KA NEZAVISNOSTI

Engleska pobjeuje Francusku u sjevernoamerikom kolonijalnom ratu nakon rata Queen Ann's War, Francuska je mirom u Utrechtu 1713. Engleskoj ustupila New Foundlan, Acadiju, Novu kotsku i zemlje Hudson Baya austrijski rat za nasljedstvo (1740. 1748.) osjetio se i u S Americi, gdje se nazivao King George's War, ali tek u Sedmogodinjem ratu (1756. 1763.) dolazi do konktretnih ishoda engleske ete prodiru 1758. u dolinu Ohija, te osvajaju Louisbourg i Pittsburg 1759. osvojen je Quebec, a 1760. Montreal Mirom u Parizu 1763. Velika Britanija od Francuske dobiva Kanadu i Lousianu (I od Mississippija), a od panjolske Floridu Sada ta podruja dobivaju guvrenrea kojeg je postavljala engleska kruna, a podruja od Velikih jezera do Floride odijeljeno je demarkacijskom linijom, te su proglaena trgovakom zonom kojom upravlja kruna Quebec Act iz 1774. je izazvao daljnja nezadovoljstva kolonista, jer je njima Engleska povukla obeanje da e u Kanadi biti uspostavljena reprezentativna vlada, jer je kruna imenovala Vijee Kolonisti su bili nezadovoljni porezima i carinama, te je elja za nezavisnosti sve vie rasla i rata koji se esto zove i amerika revolucija, koji zavrava 1783. Sukob sjevernoamerikih kolonija s Engleskom nezadovoljstvo je raslo zbog merkantilistikih ogranienja proizvodnje i trgovine prema njima kolonije moraju ostati dobavljai i potroai britanske robe, zabranjeno je

64

da kolonije samostalno trguju, pravo da engleska kruna kontrolira ameriku ekspanziju prema zapadu (Proclamation line 1763.) na prijedlog lorda Grenvillesa parlament je 1763./1765. htio nametnuti nove namete, to su kolonisti odbili pod izgovorom da kao engleski graani nisu zastupljeni u parlamentu (No taxation, without reprezentation) otvoreni sukob je izbio 1773. kada je engleska vlada izdala Tea Act, kako bi se istonoindijsko drutvo sauvalo od financijske propasti tada su 1773. patrioti prerueni u indijance Mohawk, u bostonskoj luci bacili aj s tri broda u more taj dogaaj se naziva Bostonska ajanka na Prvom kontinentalnom kongresu u Philadelphiji 5.9.1774. zastupnici 13 kolonija treae uspostavu starog pravnog stanja i opiru se prisilnim zakonima, te objavljuju kako obustavljaju svu trgovinu s Engleskom kralj George III (1760. 1820.) nije bio spreman na kompromis John Hancock i Samuel Adams su proglaeni ustanikim voama, a kada je 19.4.1775. dolo do oruanog sukoba izmeu britanskih vojnika i amerikih milicijskih jedinica (Minute Men), ime je dolo do stvarng ratnog stanja 10.5. 1775. sazvan je Drugi kontinentalni kongres, koji se odluio opirati, te je George Washington imenovan vrhovnim zapovjednikom vojske Kralj George je tada sve amerike politiare proglasio izdajicama i zloincima U meuvremenu su zaotrile suprotnosti izmeu konzervativaca (torijevaca) i radikala (vigovaca) 4.7.1776. Thomas Jefferson sastavio je Deklaraciju nezavisnosti (Svi su ljudi jednaki. Stvoritelj ih je obdario odreenim neotuivim pravima. Meu te pripadaju pravo na ivot, na slobodu i tenju za sreom. Da bi se ta prava osigurala, ljudi su ustanovili vlade koje svoju vlast osnivaju na pristanku onim kojima vladaju. Ako neka vlada ugroava te svrhe, pravo je naroda da je izmijeni ili odstrani, pa da postavi drugu vladu...) Rat za nezavisnost od 1775. 1783. Lafayette i von Steuben su poagali Washingtonu stvoriti vojsku U poetku su doivjeli neuspjehe Englezi su osvojili 1776. New York, Philadeplhiju ( vlada se preselila u Baltimore) 1778. su se Francuzi i 1779. panjolci pridruili kolonistima Do preokreta je dolo 1781. kada je francuska mornarica pod zapovjednitvom admirala Grassea u Yorktownu blokirala britanske ete pod zapovjednitvom lorna Cornwallisa, i potukla britansku mornaricu Tada su Washingtonove ete i frnacuske ete pod zapovjednitvom grofa Rochambeua 17.10.1781. zaposjeli Yorktown Engleska vlada eli pregovore ameriki kongres je za pregovarae imenovao Benjamina Franklina, Henryja Laurensa i Johna Jayja Na mirovnim ugovorima u Parizu i Vesaillesu poetkom 1783., VB je priznala Sjedinjene Amerike Drave, Francuskoj je ustupila Senegal i Tobago, a panjolskoj Floridu i Menorcu Ustav SAD-a u 5.mj. 1787. u Philadelphiji sazvan je Opi konvent, koji je konano 17.9.1787. izdao nacrt jednog sasvim novog ustava za razliku od starog konfederacijskog ustava, sada e vlast saveza i njegovih organa biti iznad suverenosti pojedinih saveznih drava, te narod svake dvije godine izborom mijenja lanove zastupnikog doma novi ustav sadravao je i tzv Bill of rights, koje svima osigurava pravo na ivot, slobodu, sigurnost, vlasnitvo, na pravnu jednakost, slobodu tiska, pravo na skupljanje i udruivanje, nna slobodu savjesti itd.

65

Vlast se dijeli na zakonodavnu (Kongres), izvrnu (predsjednik) i sudsku (Vrhovni sud) te tri vlasti se meusobno kontroliraju (sustav cheks and balances) Kongres se sastoji od senata i predstavnikog doma on zakljuuje o ratu i miru, moe povisiti carine i poreze, sastavlja zakone itd. Predsjednik imenuje visoke inovnike, on je vrhovni zapovjednik vojske, zakljuuje ugovore, ima pravo veta na zakone koje donosi Kongres itd. Mlada republika 1789. 1796. 1789. George Washington izabran je za predsjednika, te je odmah zapoeo ureivati dravu Alexander Hamilton postao je ministar financija, a Thomas Jefferson ministar vanjskih poslova Glavni grad je premjeten iz Philadelphije u novi grad na Potomacu, Washington Oblikovale su se dvije stranke: antifederalistiki republikanci (Jefferson, Samuel Adams) i federalisti (Hamilton, John Jay) Washingtona je naslijedio John Adams

Afrika u znaku europske kolonizacije u 18.st.

od 16. st. Portugalci su zapoeli naseljavanje Afrike, a od 1600. i Engleska, Francuska, Danska, a osobito Nizozemska, koja je postala suparnik Portugala Europljanje je na naseljavanje Afrike potaknula trgovina zlatom, bjelokosti, mirodijama, ali i crnim robljem (afrikim zemljama je trgovina robljem postala osnova gospodarstva) 1652. Nizozemci su poeli naseljavati zemlje oko Rta Dobre Nade nizozemski stoari, Buri naseljavali su to podruje, provinciju Kap pri prodiranju u unutranjost, Buri su se esto sukobljavali s plemenima Bantu i Hotentotima na osnovi trgovine robljem su ojaali neka afrika plemena su stvorili drave, kao to su Aanti, Dahome i Yoruba npr. Osei Tutu, kralj plemena Aanti je na poetku 18.st. stvorio jako kraljsevtsvo s glavnim gradom Kumasi kraljevtsvo Dahomej ojaalo je za kralja Agadju, a kraljevstvo Yoruba s glavnim gradom Oyo je brzo propalo Mamari Kulubari ujedinio kraljevstvo Bambara plemena Segu U 18.st. procvat doivljava i kraljevstvo Nupe, za vladavine Maazua, koja takoer nije dugo potrajala Plemena Fulbe Etiopija je svoj vrhunac postigla za Jasusa I Velikog krajem 17.st. Islamski svijet u 18.st.

Razvoj perzijske drave u 18.st. poetkom 18.st. u Iranu se raspada drava Safavida 1709. sunitska plemena u Afganistanu pod vodstvom Mira Vaisa se oslobaaju perzijskog vrhovnitva, te Mahmud, drugi nasljednik Mira Vaisa 1722. napada perziju i osvaja Isfahan sjeverno perzijsko podruje zaposjeli su Rusi, a zapadno Osmanlije, no ubrzo su otjerani

66

turkmenski poglavica Nadir Kan 1729. je istjerao Afgane iz Isfahana, a 1736. postaje vladar u Perziji (1736-1747). nakon njegovog pogubljenja dolo je do borbi za vlast iz kojih je kao pobjednik izaao Karim Kan Zend (1750-1779), za koga je dolo do unapreenja zemlje u to vrijeme u Kandaharu vlada ah Durrani za koga se Afganistan odvojio od perzijske drave Karim Kan Zenda je naslijedio Mohammed-ah koji je prodro prema Azerbejdanu, Armeniji i Gruziji, ali nije uspio vratiti Afganistan Indija uspostava britanske vlasti

Raspad mogulske drave pod Aurangzebovim nasljednicima mogulski carevi su izmeu 1707. i 1765. izgubili vlast nad provincijama, te je dolo do nastajanja razliitih frakcija i stranaka, koje nisu izravno uzurpirale prijestolje, ve su preko regenta nastojale postaviti svoga ovjeka to su bili Afgan, Irnaci, te razliite skupine Hindusa, od ijih voa su se isticali Rajputi i Marathi perzijanski Nadir-ah je porazio mogula Mohammed-aha i uao u Delhi 1738. Perzijska kultura je prisutna u Indiji s hinduistikim crtama perzijski jezik postaje dvorski i poslovni jezik, te jak utjecaj ima umjetnost i knjievnost Marathi od 1765. Marathi na krajnjem jugu dre dijelove istone obale oni su neka vrsta mogulskih vazala, i plaaju danak kraljevi samo formalno vladaju, dok stvarnu vlast imaju njihovi prvi ministri, pave za vrijeme Baji Ra, drugog pave, podruje vlasti Maratha se proiruje (oko 1740.), ali u kasnijim vremenima Marathi slabe imali su prilino dobro ureen upravni sustav: sacjet koji se sastojao od 8 inovnika i pave zemlja je podijeljena u oblasti, tzv prant, i prioblasti (parganas i sarkas) Kultura u 18.st. perzijski utjecaj slabi cvate knjievnost urdu, a istuu se Suada, Mir Taki i Mir Dard filozof Vali Ullah, nastoji pronai uzroke propadanja Indije u 18.st. graditeljstvo polako propada razvija se ples u sjevernoindijskom kathakstilu Razvoj trgovakih kompanija nizozemska kompanija je imala uporite na Rtu Dobre Nade odakle je prodirala prema Calicutu, Cochinu...kompanija je propala, ali Nizozemska je prifitirala kako je trgovina s Azijom inija cijele nizozemske vanjske trgovine francusko drutvo takoer do kraja 18.st. propalo engleska East Indian Company se odrala sve do 1858. Imala je tri utvrene poslovnice: Bombay, Madras i Fort William kod Calcutte Od 1763. do 1818. zapoelo je pokoravanje cijele Indije Engleska politika u Indiji rat za austrijsko nasljedstvo (1740. 1780.) proirio se i u Indiju, gdje su se sukobile Engleska i Francuska guverner Dupleix je na kratko vrijeme zauzeo Madras, ali je Engleska vratila 1748. Nakon mira u Fontainebleauu 1762. Francuska je izgubila sva uporita u Indiji i Kadadi

67

Clive, slubenik istonoindijske kompanije, je 1757. kod Plasseya je porazio naboba Siraj-ud-Daule, pri emu mu je pomogao mogulski car Englezi su caru formalno ostavili vrhovnito, ali postali najsnaniji imbenik u Indiji Generalni guverneri Clive je upravljao 1756. 1760., a bilo je to doba korupcije, iskoritavanja i privatnog bogaenja vojnici su bili ujedno i trgovci te su se u Englesku vraali bogati, dok je dravna blagajna ostajala prazna 1772. guverner postaje Warren Hastings sniava carine i davanja naboba 1785. guverner postaje Cornwallis, koji je uveo odlinu upravu, bez korupcije Nabobi - znai Englez koji se obogatio

KINA PROCVAT U 18.ST ZA DINASTIJE MANDU

u 18.st. pod vladavinom mandurske dinastije Ch'ing doivljava posljednji uspon gospodarstvo je razvijeno, kao i kultura, a tek krajem 18.st. uoljiva je kriza koju je izazvao porast puanstva, zbog ega e u 19.st. doi i do graanskog rata mandurci su inili svega 2% ukupnog puanstva najvei vladar bio je Ch'ien-lung (1735. 1795.), nasljednik Yung-Chenga (1723-1735) Ch'ien-lung je na Novu godinu 1795. odloio ezlo jer nije htio vladati due od svog djeda K'ang-hsi (1662. 1722), koji mu je bio uzor Vanjska politika:ekspanzija i zatvaranje Yung-cheng i Ch'ien-lung nastavili su vladati ekspanzionistikom politikom kakvom je vladao i K'ang-hsi glavni cilj ekspanzije je da se strateki osiguraju Mandurija, Mongolija i Kina, tako da na sredinjoazijskom zapadu osvoje slabo naseljena podruja kao tampon zonu, gospodarskih razloga nije bilo Jo 1720. su zapoele ekspedicije u Tibet, kojeg su konano zauzeli 1751., ali je zemlji ostavljena unutranja nezavisnost pod Dalaj Lamom 1756./57. osvojena je zemlja Dzungara, kojima su vladali vojni guverneri Burma i Nepal prisiljeni su plaati danak Odnosi s europskim silama su bili puni nepovjerenja, iako je rad isusovaca dozvoljen Rusi su ugovorom u Narinsku 1689. uspjeli dobili pravo na otvaranje trgovakog naselja i pravoslavne crkve, dok su SAD, VB i Nizozemska imali samo ograniena trgovinska prava Propadanje isusovakih misija 1773. je njihova djelatnost zabranjena Unato skronim uspjesima njihove djelatnosti, isusvci su odigrali vanu ulogu svojim kulturnoposrednikim djelovanjem Kinezi su ih cijenili zbog njihova matematikog i medicinskog znanja, a bili su i tumai, kartografi, ljevai topova i umjetnici Misionar Giuseppe Castiglione je bio dvorski slikar, koji je povezao euroski nain slikanja s kineskim Kultura ortodoksnost mandurske dinastije oituje se u enciklopedijama i historiografskim djelima isklueno je sve ono to su smatrali loim i politiki opasnim (2000 zabranjenih djela) mnogi antitradicionalistiki mislioci su ustali protiv takvog ortodogsnog neokonfucionalizma

68

Poetak krize poetak krize je uoljiv pred kraj vladavine Ch'ien-lunga dolo je do raznih ustanaka pokorenih, ali i puana prvi vei puki ustanak su organizirali lanovi tajne sekte Bijeli losos, a dogodio se 1774./75. pod vodstvom Liu Sunga ubrzo je zahvatio est pokrajina bio je uperen protiv vlade i posjednikih slojeva u gradu i selu ustanke su okrutno guili, no kada se Ch'ien-lung povukao rasplamsali su se tek za cara Chia-Ch'inga (1796-1820) su ih uspjeli uguiti kao posljedica dolo je do porasta poreza i cijene hrane, a stanovnitvo je nekontrolirano raslo ( 1662. 100 milijuna ljudi, 1800. 295 milijuna) JAPAN - DRUGO STOLJEE VLADAVINE TOGUKAWA

Gospodarstvo i drutvo u 18.st. vrlo stabilno i uspjeno politiko ustrojstvo sustava Baku-han ogunat, daimyo sloj trgovaca (chonin) sve vie gospodarski jaa oguni su bili Yoshimune (1716-1745), Ieshige (1745-1760), Ieharu (1760-1786) i Ienari (1787-1837) Yushimune je proveo reforme poput zakona protiv luksuza, tranoj kontroli trgovine, porezne i agrarne reforme itd. Ieshige i Ieharu slabe linosti, umjesto njih vie vladali dunosnici Za Ieharua je provedena reforma bakufu eli sudjelovati u dobicima od odobrene trgovine Nakon gladi 1783-1787 , Ieharu je umro, a sin mu je jo bio maloljetan, pa je zavladao savjetnik, unuk Yoshimunea Matsudaira Senanobu, koji je provodio politiku natrag k Yoshimuneu No, kada je Ienari postao punoljetan, poeo je voditi rastroan ivot, te je dolo do ponovnog nezadovoljstva stanovnitva Samuraji padaju u dugove, i sve vie se poinju baviti drugim djelatnostima (obvezuju ih kodeksi Buke i Bushido) Seljaci (hyakusho) ine 80% puanstva Rast gradova koji je sada znaajan uzrokuje velik bijeg sa sela Trgovci jaaji, ali se ne mogu uzdii iznad svoga stalea..meutim, udruuju se u trgovake kue koje postaju imunije od daimya Kulturna feudalni sustav Baku-hana oto je odijelio klase samuraja, seljaka i chonina, pa se tako i u kulturi javljaju dvije odjeljene zone, vojnoaristokratska kultura samuraja i graanska kultura chonina kole postoje i za samuraje i chonine haiku majstor Matsuo Basho kultura chonin osebujna je svojim umjetnikim oblicima ukiyo marionetsko kazalite, kabuki, erotski roman i obojeni drvorez

JI Azija u 18.st.

69

radoblje regenracije potekoe pri osvajanju unutranjosti pojedinih zemalja razlozi su zato se zaputa kolonizacija ovog prostora (europske zemlje u 18.st. uglanom zauzimaju podruja srednje i june Amerike) to je prilika da zemlje JI Azije urede vlastite drave Laos i Kamboda u sukobi sila Kamboda i Laos istiu se dugom tradicijom, ali su u 18.st. bile pod tuinskom vlau Kamboda je bila pod Sijamom, a zatim Vijetnamom Sijam i kriza Ayuthyje politika i kultura doivljavaju uspon za Mahathammarae se knjievnost snano razvija, s najvanijim pjesnikom Narai javljaju se pjesme nirasa ili nirat, opisi putovanja Burma redovio napada, ak je 1766 pod vodstvom kralja Alaungpaya osvojila Ayuthy i spalila ga i opljakala i tako je grad propao Tek pri kraju 18st je grad obnovljen pod vladom kineskog generala Paya Taka, koji je ponovno organizirao kraljevstvo i doveo ga do nekadanjeg sjaja, a kratko vlada i Laosom i Kambodom Nakon njega je zavladao Rama Thibodi, i premjesti prijestolnicu u dananji Bankok Veoma je unaprijedio kulturu Burma 1752. zavrava vlast dinestije Toungoo, ali ve idue burmanski poglavica Alangpaya ponovno osvojio glavni grad Avu Alangpaya je osvojio Sijam i druga podruja zajedno sa sinom Hsinbyushinom Dolazi i do kulturnog procvata, prepisivanje knjievnih djela i zakona... Vijetnam zbog slabe moi careva Le, u Vijetnamu raste mo obitelji Trinha i Nguyena zato je dolo do podjele zemlje na sjeveru vladaju Trinhi, a na jugu Nguyeni, ali formalno oni jo priznaju cara budisti su, i nastojali potisnuti konfucionizam kultura je u procvatu konano je zavladala kua Nguyena Otoje Europljani sve sve vie upliu, ponajvie Nizozemci U poetku su se oni sluili lokalnim poglavicama u provoenju svojih ciljeva, kontrolrali su samo vee luke U drugoj polovici 18st. 1786. prevlast Nizozemaca zamijenila je prevlast Engleza Bali je uspio zadrati samostalnost

AUSTRALIJA buenje kontinenta

Australiju je otkrio James Cook 1770. Aboridini su ondje jo uvijek ivjeli u plemenskim zajednicama i nisu prihvatili sjedilaki nain ivota Bili su podijeljeni u horde kojima upravlja skup starijih ljudi, te koje ive na odreenim podrujima

70

Kult nadzire aman, a kultne sveanosti su se odvijale u srditima koja su ukraena slikarijama na stijenama Za Engleze je Australija bila vana u vremenu kad je gubila posjede u Sj Americi 1788 su u blizinu dananjeg Sydneya transportirani kanjenici, te je osnovana kanjenika zajednica U pravom naseljavanju Australije nisu naseljavani Englezi, ve razni europljanji, koji su bili upueni da svoje nastambe grade oko kanjenike kolonije Unutranjost je naseljavana kako je velik uzgoj ovaca zahtjevao panjake Dakle, nije bilo planskog naseljavanja

71

72