Professional Documents
Culture Documents
S turskog preveo:
Enver IBRAHIMKADI]
HARUN YAHYA
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
BILJE[KA
O AUTORU
Autor, koji koristi pseudonim Harun Yahya,
ro|en je 1956. godine u Ankari. Nakon osnovnog i
srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, {koluje se
na Fakultetu primijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan
univerzitetu i na Filozofskom fakultetu Istanbulskog univerziteta.
Od '80-ih godina naovamo napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke
i politike, zna~ajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije,
obmanjiva~ke metode evolucionista i mra~ne povezanosti darvinizma
sa krvavim ideologijama.
Pseudonim Harun Yahya nastao je kao spomen i izraz po{tovanja prema
dvojici vjerovjesnika, Harunu i Jahji, a. s., koji su se borili protiv demantirane
jevrejske misli. Simbolika autorovog kori{tenja Resulullahovog pe~ata na
koricama knjiga je u vezi sa sadr`ajem ovih knjiga. Pe~at simbolizira Kur'an-i
kerim kao posljednju Objavu Allaha, d`. {., i vjerovjesnika, Muhammeda, a. s.,
kao hatemu’l- enbijaa. Sva svoja djela autor je, tako|er, zasnovao na dva osnovna
temelja: Kur'anu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj na~in on ima za cilj da ka`e
"posljednju rije~" koja }e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje ateisti~ke
filozofije i u potpunosti u{utkati ateisti~ke prigovore uperene protiv vjere.
Resulullahov pe~at je kori{ten kao dova namjere da se ka`u ove "posljednje rije~i".
Zajedni~ki cilj svih autorovih djela je {irenje kur'anskih informacija i
saop}enja {irom Svijeta i na taj na~in podsticanje ljude na razmi{ljanje o temeljnim
postavkama vjere, kao {to su Allahovo postojanje, Njegova jedinost i budu}i svijet
(ahiret) i izno{enje neosnovanosti ateisti~kih sistema i njihove izopa~ene prakse.
Upravo su veliku pa`nju na sebe privukla djela Haruna Yahye u mnogim
zemljama {irom Svijeta od Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, od
Poljske do Bosne i Hercegovine, od [panije do Brazila. Djela koja su prevedena
na mnoge jezike poput engleskog, francuskog, njema~kog, bosanskog,
talijanskog, {panskog, portugalskog, pakistanskog (urdu), arapskog,
albanskog, ruskog, ujgurskog i indone`anskog prati {iroka ~itala~ka
publika.
Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a i
povodom da mnogi oja~aju svoje ve} postoje}e vjerovanje. Svako
ko pro~ita i analizira ove knjige uo~it }e njihov prepoznatljiv
stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srda~nosti
te njihov nau~ni i racionalni pristup. Djela nose odlike
kategori~nosti i apsolutne nespornosti. Nemogu}e
je da materijalisti~ku filozofiju, ateizam i sve
ostale zalutale filozofije i gledi{ta
ubudu}e iskreno brane oni koji
pro~itaju i ozbiljno
4
Harunrazmisle
Yahya
o temama koje se
obra|uju u njima. Ako, pak, budu
branili, to mo`e biti samo emocionalna
odbrana iz inata, s obzirom da su se oni kroz
ova djela uvjerili da su u potpunosti pobijeni idejni
oslonci ovih filozofija. Sve savremene ateisti~ke
tendencije su idejno pora`ene u djelima Haruna Yahye.
Nesumnjivo, ove karakteristike poti~u od izuzetno
impresivnog stila i mudrosti Kur'ana. Sam pisac nije ponesen
gordo{}u zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da ~itaoce
usmjeri na Pravi, Allahov Put.
Od ovih djela autor nema nikakve materijalne zarade. Nikakvu
materijalnu zaradu nemaju ni svi ostali koji su uklju~eni u projekt
publiciranja knjiga; od onih koji rade na kompjuterskoj obradi teksta i dizajna
stranica i korica, do onih koji su uklju~eni u marketing i distribuciju. Jedini
im je cilj da svojim hizmetom postignu Allahovo zadovoljstvo.
Uzimaju}i u obzir ove ~injenice, proisti~e da je i podsticanje na ~itanje ovih
djela, koja omogu}avaju da se vidi ono {to se prethodno nije vidjelo i koja su povod
usmjeravanja na Pravi Put, tako|er jedan veoma zna~ajan hizmet.
Umjesto preporu~ivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute
ljudski razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane
generalnim iskustvom koje nema jak i prodoran utjecaj u domenu odbrane vjere i
razbijanju sumnja bit }e razlog gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da
efikasnu odbranu vjere nemaju djela koja su usmjerena ka isklju~ivom nagla{avanju
autorovog knji`evnog umije}a. Oni, pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odre|ene
sumnje, iz op}ih mi{ljenja ~italaca, gdje se sasvim jasno vidi efikasnost ovog
hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, mo}i }e shvatiti da je pobijanje ateizma i {irenje
kur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye.
Tako|er se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateisti~ke misli osnovni
povod velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja do`ivljavaju
muslimani {irom Svijeta. A na~in da se ~ovje~anstvo oslobodi ovih neda}a
le`i u pora`avanju ateisti~ke misli, izno{enje vjerskih fakata i prezentiranje
kur'anskog morala na na~in na koji to ljudi mogu poimati i provoditi u
praksi. Uzme li se u obzir okru`enje tiranije, intriga i anarhije, u koje
se Svijet svakim danom sve vi{e nastoji uvu}i, postaje sasvim jasno
da se ovaj hizmet mora obaviti {to je mogu}e br`e i efikasnije.
U protivnom, mo`e biti veoma kasno.
Djela Haruna Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma
bitnog hizmeta preuzela ulogu prethodnice, uz Bo`iju
pomo}, bit }e povod da ljude u XXI stolje}u
dovedu do mira i spokojstva koji su opisani
u Kur'anu, do ~estitosti i pravde, do
ljepota i blagodati.
5
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
6
Harun Yahya
SADR@AJ
UVOD 9
UZORNI MORAL NA[EG PEJGAMBERA U
KUR'ANU 13
SAOP]ENJE NA[EG PEJGAMBERA 91
MUHAMMED, A. S., [EMAIL-I [ERIF 137
UZORNI @IVOT NA[EG PEJGAMBERA 177
VIJESTI KOJE JE MUHAMMED, A. S.,
DAO O DOGA\AJIMA IZ BUDU]NOSTI 201
ZAKLJU^AK 254
7
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
8
Harun Yahya
UVOD
9
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
kao {to velika ve}ina tih uzora nisu na pravom putu, oni, isto
tako, ne posjeduju ni ljepote stilova i morala. Zbog toga je
veoma bitna odgovornost ugledati se na pravu osobu, na
najljep{i moral i stil. Muhammed, a. s., osoba je u ~iji se moral
i na~in `ivljenja muslimani trebaju ugledati, koga moraju uzeti
kao svoj uzor i vodi~a kroz `ivot. Ovu ~injenicu Allah, d`.
{., isti~e na slijede}i na~in:
Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga
koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome
svijetu, i koji ~esto Allaha spominje (Al-Ahzab, 21).
Kao i na{ Pejgamber, Muhammed, a. s., i svi su ostali Bo`iji
poslanici bili ljudi koje je Allah, d`. {., na~inio primjerima
vjernicima i kojima je On bio zadovoljan. U kur'anskom
poglavlju Yusuf Allah, d`. {., ka`e slijede}e:
U kazivanju o njima je pouka za one koji su razumom
obdareni. Kur'an nije izmi{ljena besjeda, on priznaje da
su istinite Knjige prije njega objavljene, i obja{njava
sve, i putokaz je i milost narodu koji vjeruje (Yusuf,
111).
Cilj pripreme ove knjige je, tako|er, vi{esmjerno
upoznavanje sa na{im Pejgamberom i, isticanjem kako
zajednica, koju ~ine ljudi koji vide uzor u njegovom moralu,
posjeduje superiorne odlike i ljepote, animirati ljude na moral
posljednjeg Allahovog poslanika. Kao {to je Muhammed, a.
s., i saop}io u hadisu: "Ostavljam vam dvije stvari; sve dok
ih se budete pridr`avali, vi nikako ne}ete zalutati: Allahovu
Knjigu i Resulullahov sunnet," 1 dva najbitnija vodi~a
muslimana su Kur'an i sunnet Muhammeda, a. s. Na{
Pejgamber je hem svojim izuzetnim moralom bio uzor ljudima,
hem i pozivao ljude na uzoran moral. Muhammed, a. s., koji
ka`e: "Uzoran moral je ono {to }e najvi{e prevagnuti na vagi
vjernika. Doista Allah, d`. {., ne voli one ~ija su djela i rije~i
ru`na i koji bestidno govore"2, jednom prilikom je tako|er
rekao: "Tako mi Allaha koji u svojoj mo}i dr`i moju du{u, u
D`ennet }e u}i samo oni koji imaju lijep moral."3
I muslimani koji idu tragom svoga Poslanika, svojim
uzornim moralom i naravi, hem cijelom svijetu trebaju biti
uzor, hem ih i govorom i pisanjem trebaju pozivati na uzoran
moral.
10
Harun Yahya
11
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
12
Harun Yahya
UZORNI MORAL
NA[EG PEJGAMBERA
U KUR'ANU
13
Muhammed, a. s., pridr`avao se samo
onoga {to mu je objavljeno
Jedna od najbitnijih odlika na{eg Pejgambera, koja je i u
Kur'anu spomenuta na nekoliko mjesta, jeste da se on
pridr`avao samo onoga {to mu je objavljeno od strane Allaha,
d`. {., da je, bez obzira na ljude i postizanje njihovog
zadovoljstva, ~inio samo ono {to mu je njegov Gospodar
nalagao. [tavi{e, njegovi savremenici, mu{rici i predstavnici
ostalih vjera tra`ili su od na{eg Pejgambera da donese odredbe
koje su u skladu s njihovim interesima. Unato~ tome {to su,
broj~ano i mo}no, ti ljudi bili superiorniji od njega, na{
Pejgamber je velikom pedantno{}u i odlu~no{}u {titio Kur'an
i odredbe Allaha, d`. {. U jednom ajetu Allah, d`. {., nas na
slijede}i na~in obavje{tava o tome kakav je odgovor na{
Pejgamber dao na navaljivanje ovih ljudi:
A kad im se kazuju ajeti Na{i, koji su jasni, onda govore
oni koji ne vjeruju da }e pred Nas stati: "Donesi ti kakav
drugi Kur'an ili ga izmijeni!" - Reci: "Nezamislivo je
da ga ja sam od sebe mijenjam, ja slijedim samo ono
{to mi se objavljuje, ja se bojim - ako budem
14
Harun Yahya
15
A Muhammed, a. s., s velikom odlu~no{}u je svome narodu
ponavljao da ne}e slijediti ni{ta drugo osim onoga {to mu se
objavljuje. Ajet koji nas obavje{tava o ovom izuzetnom moralu
na{eg Pejgambera glasi:
Reci: "Ja vam ne ka`em: 'U mene su Allahove riznice'
, niti: 'Meni je poznat nevidljivi svijet', niti vam ka`em:
'Ja sam melek' - ja slijedim samo ono {to mi se
objavljuje." Reci: "Zar su isto slijepac i onaj koji vidi?
Za{to ne razmislite?" (Al-An'am, 50).
Odlu~no{}u i uporno{}u na{eg Pejgambera na Allahovom
Putu, istinska vjera je ljudima saop}ena na najljep{i i najbolji
na~in. Pore|enjem sa velikim dijelom ljudi, bit }e povod da
se ova superiornost na{eg Pejgambera bolje shvati.
I danas, a i tokom historije veliki dio ljudi posjedovao je
prohtjeve ispunjene slabostima, po`udama i strastima. A
unato~ tome {to su prihvatili vjeru, velika ve}ina ih podlije`e
ovim slabostima. Umjesto da se odupru slabostima i
po`udama, oni ~ine ustupke nau{trb vjerskih odredaba. Na
primjer, ne znaju}i {ta }e re}i prijateljima, supru`niku, rodbini,
oni ne izvr{avaju odre|ene vjerske odredbe, i ne napu{taju
odre|ene navike koje su u suprotnosti sa vjerom. Zato vjeru
komentiraju prema vlastitim naho|enjima i interesima;
prihvataju odredbe koje im odgovaraju, a ostale zanemaruju.
[to se ti~e na{eg Pejgambera, on nikada nije davao ustupke
prohtjevima ovakvih ljudi; ~ovje~anstvu je, bez bilo kakvih
izmjena, dostavio Kur'an strahuju}i samo od svoga Gospodara
i ne ra~unaju}i ni na ~ije interese. Ovu odliku bogobojaznosti
Muhammeda, a. s., Allah, d`. {., na slijede}i na~in saop}ava
u Kur'anu:
Tako Mi zvijezde kad zalazi, va{ drug nije s Pravoga
Puta skrenuo i nije zalutao! On ne govori po hiru svome
- to je samo Objava koja mu se obznanjuje, u~i ga Jedan
ogromne snage (An-Nad`m, 1-5).
I znajte da je me|u vama Allahov Poslanik; kad bi vas
u mnogo ~emu poslu{ao, doista biste nastradali; ali
Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio, i u
16
Harun Yahya
17
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
18
Harun Yahya
19
nastojali ubiti, protjerati ili zato~iti na{eg Pejgambera i jo{
mnogi konstantno su Muhammedu, a. s., prire|ivali nevolje
i zlo.
Poslanik, a. s., uvijek je bio strpljiv na ovakva pona{anja
nevjernika, velikom odlu~no{}u je dostavljao Allahovu vjeru
i, {tite}i ih od opasnosti, vjernike odgajao Kur'anom. U osnovi
ove njegove nepokolebljivosti, uspjeha i hrabrosti nalazi se
njegova sna`na vjera u Allaha, d`. {., bogobojaznost i
predanost. Kao {to je bio slu~aj sa pe}inom, na{ Pejgamber
je u svim prilikama bio svjestan da se Allah, d`. {., nalazi sa
njim i vjerovao da je sve ono {to se doga|a stvorio Allah, d`.
{., i da }e se sve okon~ati na najhajiriji na~in. Ovaj hadis na{eg
Poslanika jedan je od primjera njegove bogobojaznosti, koja
u svemu vidi hajr:
"Kako je zapanjuju}e stanje vjernika: po{to je sve ono {to
mu se dogodi hajr za njega; to je svojstveno samo vjerniku,
ne i za ostale: ako ga zadesi ne{to {to ga usre}uje, on
zahvaljuje Allahu, a to je hajr; a ako ga zadesi neka nevolja,
on je strpljiv, a i to je hajr."7
Ovakvom vjerom Poslanik se suo~avao sa svim onim {to
mu se de{avalo, me|utim, svjestan da ishod uvijek pripada
Allahu, d`. {., on se uzdao i oslanjao na Njega. Naspram
ovakve njegove izuzetne bogobojaznosti, Allah, d`. {., ga je
u~inio uvijek jakim i uspje{nim.
Na{em Pejgamberu Allah, d`. {., saop}io je da se,
naspram onih {to mu stvaraju neprijatnosti, uzda u Njegovu
pomo} i on se tokom cijelog svog `ivota pona{ao u skladu sa
ovom naredbom. U jednom kur'anskom ajetu se ka`e
slijede}e:
Licemjeri govore: "Pokoravamo se!" a kada odu od tebe,
onda neki od njih no}u snuju ne{to {to je suprotno
20
Harun Yahya
21
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
22
Harun Yahya
23
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
24
Harun Yahya
25
Charles Robertson, Mathaf
Gallery, London
26
27
doga|aju zapadnu u beznade`nost, koji iskazuju
nepodno{ljivost i u najmanjem prigovoru, koji odustaju od
{irenja Allahove vjere ili koji se osje}aju nespokojnima nakon
neuspjele trgovine kojom se bave trebalo bi da znaju da ne
postupaju u skladu sa Allahovom Knjigom i Poslanikovim
sunnetom. Vjernici bi u svim prilikama trebali iskazivati
strpljenje, zahvaljuju}i Allahu, d`. {., poput Poslanika,
pokazivati uzornu etiku i nadati se zadovoljstvu, milosti i
D`ennetu svog Gospodara.
28
Harun Yahya
29
Muhammed, a. s., nikada nije koristio metode prisile ili
donosio neke uvjete prilikom {irenja vjere; uvijek je imao lijep
i blag nastup prema onima iz svoje okoline.
Svojom sna`nom savje{}u je u svakom pogledu {titio svoj
ummet i, u svim pitanjima, bio njihov dobro~initelj. Zbog ovih
njegovih odlika, Muhammed, a. s., se na nekoliko mjesta u
Kur'anu spominje kao "drug" (Saba', 46; An-Nad`m, 2; At-
Takwir, 22).
A vjernici, koji su prosudili i shvatili ovaj savjestan odnos
na{eg Pejgambera, do`ivljavali su ga bliskijim od svih drugih
i dr`ali ga mnogo uzvi{enijim od samih sebe. Ova ~injenica
se na slijede}i na~in isti~e u jednom kur'anskom ajetu:
Vjerovjesnik je pre~i vjernicima nego oni sami sebi, a
`ene njegove su - kao majke njihove... (Al-Ahzab, 6).
Podacima prikupljenim od hadiskih u~enjaka, veliki
islamski u~enjak Imam Gazali je slijede}im rije~ima rezimirao
Poslanikov odnos prema onima iz svog okru`enja:
"...Svima onima koji su sjedili u njegovom prisustvu davao
je udio svog mubarek lica, bivao je veoma ljubazan. Zbog
toga, sve one iz njegovog prisustva obuzimalo je uvjerenje
da kod njega nema niko vredniji od njih samih. Da, njegov
na~in sjedenja, slu{anje, rije~i, lijepe dosjetke i ljubaznost
30
Harun Yahya
31
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
32
Harun Yahya
33
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
34
Harun Yahya
35
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
36
Harun Yahya
37
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
38
Harun Yahya
39
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
40
Harun Yahya
41
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
42
Harun Yahya
43
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
44
Harun Yahya
45
A Poslanikov odnos i odlu~nost naspram munafika u
Kur'anu se saop}ava na slijede}i na~in:
Neki od onih kojima smo dali Knjigu raduju se svemu
{to objavljujemo tebi, ali neki protivnici ne priznaju
ne{to od Objave. Reci: "Meni je nare|eno da se samo
Allahu klanjam i da Njemu nikoga ravnim ne smatram;
Njemu ja pozivam i Njemu se vra}am" (Ar-Ra'd, 36).
Muhammed, a. s., nastavio je sa upozoravanjem munafika;
unato~ tome {to su prema vjeri i njemu gajili neprijateljstvo,
on im je na najefikasniji na~in obja{njavao islam nadaju}i se
da }e mo`da odustati od svojih djela i na}i Pravi Put. O stavu
munafika prema onome {to im je Poslanik obja{njavao Allah,
d`. {., nas obavje{tava u suri An-Nisa':
Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se
objavljuje tebi i u ono {to je objavljeno prije tebe pa
ipak `ele da im se pred {ejtanom sudi, a nare|eno im
je da ne vjeruju u njega. A {ejtan `eli da ih u veliku
zabludu navede. Kad im se ka`e: "Prihvatite ono {to
Allah objavljuje, i Poslanika!" - vidi{ licemjere kako
se od tebe sasvim okre}u (An-Nisa', 60-61).
Unato~ ovom dvoli~nom pona{anju munafika, Muhammed,
a. s., ih je savjetovao uti~u}i na njihovu savjest, pri~ao je sa
njima na na~in koji }e im omogu}iti da spoznaju istinu. U
jednom kur'anskom ajetu ka`e se slijede}e:
46
Harun Yahya
47
48
Harun Yahya
49
nemoj mnogo {krtariti, prihvati se imana; preporu~ujem
ti da shvati{ dubine Kur'ana, ljubav prema Ahiretu, strah
od polaganja ra~una, da spusti{ krila pokornosti.
Muaze, zabranjujem ti da ru`i{ one koji posjeduju
mudrost, da la`e{ onima koji govore istinu, da ustupa{ pred
grije{nicima, da ustaje{ protiv pravednog vladara, da sije{
smutnju po zemlji.
Muaze, bio ti pored kamena, drveta ili zida, ma gdje bio,
preporu~ujem ti strah od Allaha, d`. {., pokajanje iza
svakog grijeha kojeg po~ini{, tajno za tajne grijehe, a javno
18
za javne grijehe."
Tako je Muhammed, a. s., pou~avao svoje ashabe i
neprestano ih pozivao da budu lijepe naravi.
50
Harun Yahya
51
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
52
Harun Yahya
53
I govor svakog vjernika koji je moral i bogobojaznost
Muhammeda, a. s., uzeo kao svoj uzor, koji se dr`i Kur'ana
i Poslanikovog sunneta trebao bi biti takav da ljude podsje}a
na Allaha, d`. {., Njegovu mo} i veli~inu, koji uvijek poziva
Allahu, koji kod ljudi inicira ljubav prema Stvoritelju i koji
biva povod za strah od Njega. U svakom govoru vjernika
trebalo bi biti o~ito da nije zaboravio na Allaha, d`. {., i da
je uvijek usmjeren prema Njemu.
Muhammed, a. s., stalno je savjetovao vjernike da vole
Allaha, d`. {., a i njega, Poslanika, zato {to ga Allah voli. U
jednom hadisu je rekao slijede}e:
"Volite Allaha zbog blagodati kojima vas je obdario, a i
mene zato {to sam ja omiljen Allahu, d`. {."20
54
Harun Yahya
55
"Olak{avajte, a ne ote`avajte! Donosite radosne vijesti, a
ne pobu|ujte mr`nju! Stvarajte me|usobno dobre odnose,
a ne zapadajte u konflikte!"21
Davanje radosne vijesti pove}ava radost i ushi}enje
vjernika, biva povod pove}anja njihove energi~nosti i uspjeha
u dobrim djelima. Sasvim je sigurno da }e u druk~ijem stanju
i pona{anju biti osoba koja svoj posao obavlja nadaju}i se da
}e za to biti nagra|ena d`ennetskim ljepotama od osobe koja
svoj posao obavlja u monotoniji, iz navike ili zato {to mora.
Allah, d`. {., iz tog razloga zapovijedio je Muhammedu, a.
s.: "… podsti~i vjernike..." (An-Nisa’, 84).
A u drugom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., obra}a se na
slijede}i na~in: "I obraduj vjernike da }e Allah na njih veliku
milost prosuti" (Al-Ahzab, 47). Svaki mu'min koji izvr{ava
Huseyin Kutlu ,
kalifrafski rad
"Ma{aallah".
56
Harun Yahya
57
Jedan od tih izgovora je njihovo zagovaranje da }e biti poslu{ni
poslanicima jedino ukoliko oni budu nadljudska bi}a. [to se
ti~e na{eg Pejgambera, on je svome narodu govorio da je on
jedan insan koji robuje svome Gospodaru, da su njihova
o~ekivanja neumjesna i pozivao ih da se, radi spasa, okrenu
prema Allahu, d`. {. U kur'anskim ajetima koji govore o ovom
pitanju, Allah, d`. {., nare|uje Poslaniku da ka`e slijede}e:
Reci: "Ja sam ~ovjek kao i vi, meni se objavljuje da je
va{ Bog - jedan Bog. Ko `udi da od Gospodara svoga
bude lijepo primljen, neka ~ini dobra djela i neka,
klanjaju}i se Gospodaru svome, Njemu nikoga ne
pridru`uje!" (Al-Kahf, 110).
Reci: "Kad bi na Zemlji meleki smireno hodili, Mi
bismo im s neba meleka za poslanika poslali." Reci:
"Allah je dovoljan svjedok meni i vama, jer On zna i
vidi robove Svoje" (Al-Isra', 95-96).
Isto tako, Muhammed, a. s., je saop}io i to da je i njemu
nare|eno da bude musliman i da bude poslu{an Allahu, d`.
{., i da je zadu`en da samo upozorava i da ne}e biti odgovoran
za pona{anje nevjernika. Ajeti koji nas obavje{tavaju o tome
glase:
Ja sam primio zapovijest da se klanjam jedino
Gospodaru ovoga grada, koji je On u~inio svetim - a
Njemu sve pripada - i nare|eno mi je da budem poslu{an
i da Kur'an kazujem; onaj ko bude i{ao Pravim Putem
na Pravome Putu je za svoje dobro; a onome ko je u
zabludi ti reci: "Ja samo opominjem." I reci: "Hvala
Allahu, On }e vam znamenja Svoja pokazati, pa }ete
ih vi poznati!" A Gospodar tvoj motri na ono {to radite
(An-Naml, 91-93).
58
Harun Yahya
59
koje }e te{ko obavljati. Pored toga, jedan dio ljudi je bio sklon
da sami sebi ~ine zulum, da sebi stvaraju pote{ko}e, da
svojevoljno donose neka pravila i da vjeruju da }e biti spaseni
ukoliko se budu pridr`avali tih pravila. Ova odlika ljudi jedan
je od razloga zbog kojih je tokom historije dolazilo do
iskrivljavanja vjera. Niz zajednica donijelo je pravila koja nisu
postojala u vjeri i uvjerili sebe i ostale da }e biti pobo`ni
ukoliko se budu pridr`avali toga. A osloba|anje ljudi od
te{ko}a koje su sami sebi nametnuli predstavlja jedno od
najbitnijih svojstava Muhammeda, a. s. Ovu odliku Poslanika
Allah, d`. {., na slijede}i na~in saop}ava u Kur'anu:
Onima koji }e slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji
ne}e znati ~itati ni pisati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu
i Ind`ilu, zapisana nalaze, koji }e od njih tra`iti da ~ine
dobra djela, a od odvratnih odvra}ati ih, koji }e im lijepa
jela dozvoliti, a ru`na im zabraniti, koji }e ih tereta i
te{ko}a koje su oni imali osloboditi. Zato }e oni koji
budu u njega vjerovali, koji ga budu podr`avali i
pomagali i svjetlo po njemu poslano slijedili -
posti}i ono {to budu `eljeli (Al-A'raf,
157)
60
Harun Yahya
61
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
62
Harun Yahya
63
Muhammed, a. s., je i svojim `ivotom bio uzor ljudima, a
i-kao {to se saop}ava u navedenom ajetu-pozivao ih da ~ine
dobra djela, a od ru`nih ih odvra}ao i tako osloba|ao ljude
tereta i pote{ko}a koje su imali.
Poslanikova bogobojaznost, odnosno pona{anje koje je
podrazumijevalo jedino Allahovo zadovoljstvo tako|er je
jedno od pitanja u kojima je on bio najljep{i primjer. Zbog
toga {to se bojao jedino svoga Gospodara i {to nikada nije
podlijegao ljudskim `udnjama, Muhammed, a. s., uvijek je bio
na pravom putu. Ova odlika kur'anske etike velika je
olak{ica i ljepota za ~ovjeka. Za one koji rade da ugode i da
se svi|aju ljudima, za osobe koje, tra`e}i i Allahovo, a i
zadovoljstvo ljudi tr~e za pohvalama i mi{ljenjima veliki teret
predstavljaju djela koja ~ine. Zbog toga {to ne mogu
razmi{ljati i pona{ati se onako kako bi `eljeli, iskreno i
slobodno, a i zato {to u istom trenutku ne mogu zadovoljiti i
ugoditi svima, ovakve osobe, isto tako, ne mogu posti}i ni
tra`ene pohvale i pozitivna mi{ljenja. ^ak i u najmanjoj svojoj
pogre{ci oni zapadaju u paniku; kada vide nezadovoljne ljude
~iju naklonost `ele posti}i, njih obuzima strah da }e izgubiti
njihovo povjerenje i po{tovanje.
Me|utim, muslimani koji o~ekuju jedino Allahovo
zadovoljstvo i koji se jedino Njega boje nikada ne}e u}i pod
neki teret koga ne}e mo}i savladati i koji }e im na ovom i
budu}em svijetu donijeti nevolje i gubitke. Oni nikada svoja
djela ne zasnivaju na pitanjima kao {to su zadovoljstvo ostalih
64
Harun Yahya
65
ih je na ono {to je najlak{e i najljep{e i pokazao im rje{enje
svega. Zato, oni koji slijede sunnet Muhammeda, a. s., `ivjet
}e lahak i spokojan `ivot. Odre|eni hadisi na{eg Poslanika,
koji govore o tom pitanju, glase:
"...Ako }e{ imati snage da, sa jednim istinskim imanom,
sa jednom potpunom `eljom, radi{ za Allaha, d`. {., radi;
ukoliko ne bude{ imao snage za to, ima mnogo hajra u
strpljenju u onome {to ti se ne svi|a. Znaj i to da uspjeh
dolazi skupa sa strpljenjem, a oslobo|enje dolazi sa
nevoljom i u pote{ko}i, tako|er, postoji i olak{anje i jedna
pote{ko}a nikada ne}e trijumfirati nad dvjema
olak{icama."22
"Kada bi do{la pote{ko}a i u{la u ovu stijenu, olak{ica bi
sigurno do{la za njom, u{la unutra i izvadila je odatle."23
66
Harun Yahya
67
jednom kur'anskom ajetu se na slijede}i na~in obja{anjava
po`rtvovanost koju su me|usobno ~inili muslimani:
I onima koji su Medinu za `ivljenje izabrali i domom
prave vjere jo{ prije njih je u~inili; oni vole one koji
im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu,
zato {to im se daje, ne osje}aju, i vi{e vole njima nego
sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se
u{~uvaju lakomosti, oni }e, sigurno, uspjeti (Al-Ha{r,
9).
Vjernici koje je odgajao Poslanik i koji su sr~ano bili vezani
za kur'anske ajete za{titni~ki stav zauzimali su ~ak i prema
zato~enicima. Ovaj njihov uzorni moral na slijede}i na~in se
saop}ava u Kur'anu:
I hranu su davali - mada su je i sami `eljeli - siromahu
i siro~etu i su`nju. "Mi vas samo za Allahovu ljubav
hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tra`imo!
Mi se Gospodara na{eg bojimo, onog Dana kada }e lica
smrknuta i namrgo|ena biti" (Ad-Dahr, 8-10).
Na{ Poslanik je podsje}ao svoje ashabe da, tako|er, budu
milostivi, i u tome im slu`io kao najljep{i primjer:
"Budite milostivi da biste osjetili milostivost! Pra{tajte da
bi vam se pra{talo! @alosni su oni ~iji je govor besmislen.
68
Harun Yahya
69
@alosni su oni koji znaju svoje grijehe, ali nastavljaju da
ih vr{e i koji se ne kaju."24
"Ne ~ini se milost onima koji nisu milostivi."25
"Allah je milostiv i saosje}ajan, voli blagost i na blagost
uzvra}a blago{}u."26
70
Harun Yahya
71
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
72
Harun Yahya
73
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
74
Harun Yahya
75
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
76
Harun Yahya
77
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
78
Harun Yahya
79
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
80
Harun Yahya
81
Smije{io se. 'Dragi Enese, jesi li i{ao tamo kuda sam te
poslao?" - rekao mi je.
'Ne, nisam i{ao, sad }u i}i' - uzvratio sam.
Godinama sam mu hizmetio. Vallahi se ne sje}am da mi
je za ono {to sam uradio ijednom rekao 'Za{to si to uradio?',
ili da mi je za ono {to nisam uradio ijednom rekao 'Za{to
to nisi uradio?'"30
Tokom svog `ivota, Pejgamber je odgojio hiljade insana,
bio povod da oni koji ne znaju vjeru i uzoran moral postanu
ljudi lijepog pona{anja, bri`ni, po`rtvovani i uzvi{enog morala.
Na{ Pejgamber, koji je, svojim rije~ima, djelima i etikom, i
nakon smrti bio povod prodgajanja miliona ljudi, jedan je
jedinstveno koristan vodi~ i pedagog.
82
Harun Yahya
83
nisu Pejgambera mogli ostaviti pod dugom za svoj hizmet ili
pomo} koju su mu u~inili. To zbog toga {to je, u biti, Allah,
d`. {., bio Taj koji je pomagao Resulullaha. Da te osobe nije
ni bilo, Allah, d`. {., bi mu, posredstvom drugog insana,
meleka ili d`ina, opet pomogao.
U drugom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., je Muhammedu,
a. s., saop}io da, ne strahuju}i od ljudi, hrabro {iri pravu vjeru
i obe}ao mu da }e ga {tititi. U aktualnom ajetu se ka`e
slijede}e:
O, Poslani~e, kazuj ono {to ti se objavljuje od
Gospodara tvoga; ako to ne u~ini{, onda nisi dostavio
poslanicu Njegovu - a Allah }e te od ljudi {tititi. Allah
doista ne}e ukazati na Pravi Put narodu koji ne}e da
vjeruje (Al-Ma'ida, 67).
Nevjernici, uskih i plitkih pogleda, koji nisu mogli
shvatiti Allahovu mo} i stvarni smisao doga|aja, mislili su
da }e nadja~ati Pejgambera, da }e ga mo}i zastra{iti ili
oneposobiti i iz tog razloga su mu konstantno pripremali
smicalice i klopke. Nisu bili svjesni Allahove za{tite koja je
bila nad Resulullahom i nisu to mogli pojmiti. Smatrali su se
mnogo ja~im i superiornijim od Poslanika. Me|utim, Allah,
d`. {., osujetio je i veoma detaljne zavjere koje su svi skupa
kovali; {tavi{e, na jedan ~udotvoran na~in je njihove klopke
okretao protiv njih samih. Nijedna klopka im nije koristila.
Za ove ljude, koji nisu mogli shvatiti da ih, dok su se okupljali
i kovali zavjere, Allah, d`. {., vidi, ~uje i zna {ta misle, koji
nisu mogli shvatiti da se, ~ak ako se i sakriju od Resulullaha,
ne mogu sakriti i od njegovog Gospodara i koji nisu
pomi{ljali na to da je Muhammed, a. s., omiljeni rob i prijatelj
Svemogu}eg Allaha, d`. {., Allah, d`. {., u Kur'anu ka`e
slijede}e:
I kad su ti nevjernici zamke razapinjali da bi te u
tamnicu bacili ili da bi te ubili ili da bi te prognali; oni
84
Harun Yahya
85
su zamke pleli, a Allah ih je ometao, jer Allah to
najbolje umije (Al-Anfal, 30).
A u jednom drugom ajetu Allah, d`. {., na slijede}i na~in
saop}ava da Resulullahu niko ne}e mo}i nauditi, da su njegovi
za{titnici, pomo}nici i prijatelji Allah, d`. {., D`ibril i ~estiti
vjernici:
Ako vas dvije u~inite pokajanje Allahu, pa - vi ste bile
u~inile ono zbog ~ega ste se trebale pokajati. A ako se
protiv njega udru`ite, pa - Allah je za{titnik njegov, i
D`ibril, i ~estiti vjernici; najposlije, i svi meleki }e mu
na pomo}i biti (At-Tahrim, 4).
A u kur'anskom poglavlju Ad-Duha Allah, d`. {., na
slijede}i na~in obja{njava pomo} i blagodati kojima je obasuo
Svoga Poslanika:
Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrznuo! Onaj
svijet je, zaista, bolji za tebe od ovoga svijeta, a
Gospodar tvoj }e tebi, sigurno, dati, pa }e{ zadovoljan
biti! Zar nisi siro~e bio, pa ti je On uto~i{te pru`io, i
za pravu vjeru nisi znao, pa te je na Pravi Put uputio,
i siromah si bio, pa te je imu}nim u~inio? (Ad-Duha,
3-8).
Znaju}i da }e mu u svim poslovima, ~ak i u najte`im
momentima Allah, d`. {., pomo}i, Resulullah se oslanjao na
svog Gospodara i nije ga obuzimao strah i zabrinutost. I
ostalim vjernicima je, isto tako, govorio da je Allah, d`. {.,
sa njima, da sve vidi i ~uje i bio povod njihovom spokojstvu.
Tako|er, svi oni koji Poslanika uzimaju sebi za uzor i koji
slijede njegov put nikada ne bi smjeli gubiti nadu u Allahovu
milost i pomo}; ne smiju gubiti iz vida da je, sve dok se,
o~ekuju}i Allahovo zadovoljstvo, milost i D`ennet, natje~u
u dobro~instvu, Allah, d`. {., stalno uz njih. U jednom
kur'anskom ajetu Allah, d`. {., vjernicima obe}ava slijede}e:
...A Allah }e sigurno pomo}i one koji vjeru Njegovu
poma`u - ta Allah je zaista mo}an i silan (Al-Had`d`,
40).
86
Harun Yahya
Resulullahove dove
U Kur'anu se saop}ava da je Muhammed, a. s., ustajao no}u
i molio se svome Gospodaru:
A kad je Allahov rob ustao da mu se pomoli, oni su se
u gomilama oko njega tiskati stali. Reci: "Ja se samo
87
Gospodaru svome klanjam, i nikoga Njemu ravnim ne
smatram" (Al-D`inn, 19-20).
U mnogim kur'anskim ajetima se spominju dove koje je
u~io Muhammed, a. s. U svojim dovama Resulullah je veli~ao
Allaha, d`. {., i spominjao Ga Njegovim svojstvima. Jedna
od Poslanikovih dova koja se spominje u Kur'anu glasi:
Reci: "O, Allahu, koji svu vlast ima{, Ti vlast onome
kome ho}e{ daje{, a oduzima{ je od onoga od koga
ho}e{; Ti onoga koga ho}e{ uzvisuje{, a onoga koga
ho}e{ unizuje{; u Tvojoj ruci je svako dobro - Ti,
uistinu, sve mo`e{! (Ali 'Imran, 26).
Kao i svi drugi poslanici, i Muhammed, a. s., je bio suo~en
sa prijetnjama i presijama neprijatelja od ljudi i d`ina.
Resulullahu, koji je na te njihove presije pokazivao strpljenje
i otpornost, nare|eno je da, naspram {ejtanskih negativnih
utjecaja i duhovnih nasrtaja, na slijede}i na~in tra`i pomo}
od Allaha, d`. {.:
I reci: "Tebi se ja, Gospodaru moj, obra}am za za{titu
od privi|enja {ejtanskih, i Tebi se, Gospodaru moj,
obra}am da me od njihova prisustva za{titi{!" (Al-
Mu'minun, 97-98).
Muhammedu, a. s., je na slijede}i na~in nare|eno da Allaha,
d`. {., moli za oprost i da spominje merhamet svoga
Gospodara:
I reci: "Gospodaru moj, oprosti i smiluj se, Ti si
najmilostiviji!" (Al-Mu'minun, 118).
A u predajama se isti~e da je Muhammed, a. s., molio
Allaha, d`. {., da mu podari uzoran moral i lijepu narav i da
je u svojim dovama na slijede}i na~in molio svoga Gospodara:
"Bo`e, uljep{aj moju }ud i moral. Bo`e, udalji me od onih
sa lo{im moralom."32
Kao {to je i saop}eno u ajetu "Reci: "Allah vam poklanja
88
Harun Yahya
89
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
90
Harun Yahya
SAOP]ENJE NA[EG
PEJGAMBERA
91
on dopre opominjem. Zar vi, zaista, tvrdite da pored
Allaha ima i drugih bogova?" Reci: "Ja ne tvrdim." Reci:
"Samo je On - Bog, i ja nemam ni{ta s tim {to vi
smatrate druge Njemu ravnim" (Al-An'am, 19).
Dok je dostavljao Kur'an, Resulullah je u potpunosti
izmijenio izopa~ena vjerovanja mu{rika koja su im u
nasljedstvo ostala od njihovih predaka, zbog ~ega je bio suo~en
sa njihovim presijama i odupiranjima. Me|utim, dr`e}i se
Allahovih naredbi, on nikada nije obra}ao pa`nju na njihove
{prdnje i presije. Allah, d`. {., se u Kur'anu na slijede}i na~in
obra}a Muhammedu, a. s.:
Ti javno ispovijedaj ono {to ti se nare|uje i
mnogobo`aca se okani, Mi }emo te osloboditi onih koji
se rugaju (Al-Hid`r, 94-95).
I savremeni muslimani bi, isto tako, bez obra}anja pa`nje
na udovoljavanja ljudi i bez razmi{ljanja o tome {ta }e ko re}i,
trebali ostalima obja{njavati kur'anski moral; trebali bi,
pridr`avaju}i se Resulullahovog sunneta, "ne pla{iti se
grdnji onih koji grde". To je jedan alamet morala i
bogobojaznosti kojom }e Allah, d`. {., biti zadovoljan i koju
}e nagraditi D`ennetom. Muhammed, a. s., je na slijede}i na~in
saop}io muslimanima da se pridr`avaju ovog njegovog
sunneta:
"Neka ono {to vam govorim oni koji me vide (moji
svjedoci) prenesu i saop}e onima koji me ne vide, "33
92
Harun Yahya
93
me|u onima koji se pokoravaju"- i: "Nikako ne budi
od onih koji Mu druge ravnim smatraju!" Reci: "Ako
ne budem poslu{an svome Gospodaru, ja se pla{im
patnje na Velikom danu" (Al-An'am, 14-15).
U Kur'anu se Resulullahu saop}ava da na slijede}i na~in
obja{njava da Allah, d`. {., ne mo`e imati pomo}nika, nekoga
ko mu je sli~an, i da je On apsolutni Gospodar svega:
Reci: "Ko je Gospodar nebesa i Zemlje?" - i odgovori:
"Allah!" Reci: "Pa za{to ste onda umjesto Njega kao
za{titnike prihvatili one koji sami sebi ne mogu neku
korist pribaviti niti od sebe kakvu {tetu otkloniti?" Reci:
"Zar su jednaki slijepac i onaj koji vidi, ili, zar su isto
tmine i svjetlo, ili, zar oni koje su u~inili Allahu ravnim
stvaraju kao {to On stvara, pa im se stvaranje ~ini
sli~no?" Reci: "Allah je Stvoritelj svega i On je Jedini
i Svemo}ni" (Ar-Ra'd, 16).
Svome narodu, koji, iako zna za postojanje Allaha, d`. {.,
ne razmi{lja o Njegovoj superiornoj mo}i, i koji zbog toga
ne mo`e spoznati Njegovu veli~inu, Muhammed, a. s., je
objavio i u~inio da prizna Allahovo postojanje i veli~inu. A
nakon toga ih je pozvao na prihvatanje pouke i
strahopo{tovanje. U kur'anskim ajetima se ka`e slijede}e:
94
Harun Yahya
95
nas je ve} uputio - i da budemo kao onaj koga su na
Zemlji {ejtani zaveli pa ni{ta ne zna, a koga drugovi
njegovi zovu na Pravi Put: 'Hodi nama!'" Reci:
"Allahov Put je - jedini Pravi Put, i nama je nare|eno
da Gospodara svjetova slu{amo'' (Al-An'am, 71).
I u svojim hadisima Resulullah je isticao da je najbolji put
onaj na koji upu}uje Allah, d`. {., i Njegov poslanik:
"Nesumnjivo, najljep{i govor je Allahova knjiga, a
najljep{i put je Resulullahov Put."34
96
Harun Yahya
97
Reci: "Zovite one koje, pored Allaha, bogovima
smatrate. Oni ni{ta nemaju, ni koliko trun jedan, ni na
nebesima ni na Zemlji; oni u njima nemaju nikakva
udjela i On nema od njih nikakve pomo}i" (Saba', 22).
Reci: "Ka`ite vi meni koji su dio Zemlje stvorila
bo`anstva va{a kojima se, umjesto Allahu, klanjate, i
recite mi imaju li oni u stvaranju nebesa ikakva udjela,
ili smo mnogobo{cima Mi dali Knjigu, pa
imaju u njoj dokaz za to? Nijedno,
ve} nevjernici jedni druge
obmanjuju'' (Fatir, 40).
Ve}ina ljudi priznaje
Allahovo postojanje, me|utim,
ne uspijeva spoznati Njegovu
mo} i veli~inu, misle da im
stvorenja mimo Allaha, d`. {.,
mogu priu{titi korist, ne
mogu shvatiti da im je Allah,
d`. {., Jedini Prijatelj i Onaj
koji poma`e. [to se ti~e
Resulullaha, on je svome
narodu objasnio ove ~injenice i
nastojao ih je osloboditi od {irka.
U kur'anskim ajetima se ka`e
slijede}e:
Ako ih upita{ ko je stvorio nebesa i
Zemlju, sigurno }e re}i: "Allah!" a ti reci? Mustafa Rakim Efendi,
1797. ''Oprost tra`im od
"Mislite li vi da bi oni kojima se, pored Allaha, Allaha i Njemu se
klanjate mogli otkloniti {tetu ako Allah ho}e zahvaljujem. Nema drugog
da im je u~ini, ili, da li bi mogli zadr`ati milost Boga osim Njega. Zaklinjem
se da je Najve}i i da nema
Njegovu ako On ho}e da im je podari?" Reci: druge mo}i osim Allaha.''
"Meni je dovoljan Allah, u Njega se pouzdaju oni koji
se pouzdavaju" (Az-Zumar, 38).
Reci: "Ko }e vas od Allaha za{tititi ako On ho}e da vas
zlo sna|e, ili, ko vam mo`e nauditi ako On `eli da vam
milost uka`e?" Osim Allaha, oni ne}e na}i sebi ni
za{titnika ni pomaga~a (Al-Ahzab, 17).
98
Harun Yahya
99
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
100
Harun Yahya
101
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
102
Harun Yahya
103
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
104
Harun Yahya
105
Reci: "Ako zalutam, zalutao sam na svoju {tetu, a ako
sam na Pravome Putu, to je zbog onoga {to mi Gospodar
moj objavljuje; On zaista sve ~uje i blizu je" (Saba', 50).
U jednom svome hadisu Resulullah je na slijede}i na~in
saop}io da je Kur'an vodi~ koji vodi ka spasu:
"Ko Kur'an uzme ispred sebe Kur'an }e ga odvesti u
D`ennet, a ko ga ostavi iza sebe njega }e, pak, odgurati u
D`ehennem."41
106
Harun Yahya
107
Pri~aju}i o onome {to je zadesilo prija{nje
narode, Resulullah je svome ummetu
savjetovao da iz toga uzme pouku
Narodi koji su se, tokom historije, suprotstavljali Allahu,
d`. {., vjeri i Allahovim poslanicima uvijek su nestajali u
nesre}i koja ih je zade{avala. [tavi{e, sa lica zemlje su nestajali
tako {to iza sebe nisu ostavljali nikakvog traga. Kraj koji je
zadesio ove narode cijelom bi ~ovje~anstvu mogao poslu`iti
kao pouka i upozorenje da se boje Allahove kazne i da se
okrenu putem na koji je On skretao pa`nju:
Reci: "Putujte po svijetu i vidite kako su zavr{ili
grje{nici!" (An-Naml, 69).
Reci: "Putujte po svijetu, zatim pogledajte kako
su zavr{ili oni koji su poslanike la`nim smatrali!"
(Al-An'am, 11).
Reci: "Putujte po svijetu pa pogledajte kako su oni
prije zavr{ili; ve}inom su oni mnogobo{ci bili"
(Ar-Rum, 42).
[to se ti~e Resulullaha, on je, u svjetlu ovih ajeta,
rije~ima: "Polahko, o, moj narode! Narodi prije vas
uni{teni su onim {to vi radite-zato {to su se
suprotstavljali svojim poslanicima i zato {to su
mijenjali knjige"43 svoj ummet upozorio na ono {to
je zadesilo prija{nje narode.
108
Harun Yahya
109
Reci: "Dan vam je ve} odre|en, ne mo`ete ga ni za ~as
jedan zaustaviti niti ubrzati" (Saba', 30).
Resulullah je savjetovao na razmi{ljanje o smrti te je, s tim
u vezi, rekao slijede}e:
"Oni koji najvi{e spominju smrt i koji, prije no {to ih zadesi,
prave najbolju pripremu za nju. Eto, to su pametni."44
110
Harun Yahya
111
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
112
Harun Yahya
113
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
114
Harun Yahya
115
"Prema ljudima se ophodite uzornim moralom."50
Izaslanicima koje je poslao u Jemen Resulullah je
savjetovao slijede}e:
"Kao {to sir}e kvari med isto tako lo{a narav kvari posao."51
"Dostojanstvo vjernika je njegova vjera, plemstvo je njegov
uzorni moral, a ljudskost njegov razum."52
116
Harun Yahya
117
"Idu}i u odre|enoj odje}i koja mu se dopada i sa
dotjeranom kosom jednog ~ovjeka je obuzela oholost tako
da je odjednom potonuo u zemlju. Tu }e nastaviti tonuti
u mukama sve dok ne nastupi Smak svijeta."56
118
Harun Yahya
119
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
120
Harun Yahya
121
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
122
Harun Yahya
123
Resulullahova upozorenja nevjernicima
Oni koji su negirali Kur'an i Muhammedovo, a. s.,
poslanstvo izazivali su niz neprijatnosti Resulullahu, nastojali
su sprije~iti njegovu misiju dostavljanja Objave, {tavi{e,
nastojali su ga ubiti, porobiti i protjerati. On im je, me|utim,
u svim slu~ajevima obja{njavao Allahovu mo}, postojanje,
iznosio im ~injenicu da je on uistinu poslanik i da je Kur'an
Knjiga Istine i upozoravao ih na strahote d`ehennemskog
azaba. Me|utim, ~ak i nakon osvajanja, Muhammed, a. s.,
nikada nije vr{io presiju nad nevjernicima, nasilno nije
nastojao nikoga preobratiti u islam i saop}io je da su svi
slobodni u ispovijedanju svoje vjere.
Odre|eni kur'anski ajeti koji govore o tome glase:
I ako te oni budu u la` utjerivali, ti reci: "Meni - moja,
a vama - va{a djela; vi ne}ete odgovarati za ono {to ja
radim, a ja ne}u odgovarati za ono {to vi radite" (Yunus,
41).
Reci: "Meni se objavljuje da je va{ Bog - jedan Bog,
zato se samo Njemu klanjajte!" I ako oni le|a okrenu,
ti reci: "Ja sam vas sve, bez razlike, opomenuo, a ne
znam da li je blizu ili daleko ono ~ime vam se prijeti;
On zna glasno izgovorene rije~i, zna i ono {to krijete,
a ja ne znam da nije to vama isku{enje, i pru`anje
u`ivanja jo{ za izvjesno vrijeme." "Gospodaru moj,
presudi onako kako su zaslu`ili!" - re~e on - "a od
Gospodara na{eg, Milostivog, treba tra`iti pomo} protiv
onoga {to vi iznosite" (Al-Anbiya' 108-112).
Reci: "O, narode moj, ~inite sve {to mo`ete, a ~init }u
i ja; saznat }ete vi ve} koga ~eka sretan kraj!"
Nasilnici, sigurno, ne}e uspjeti (Al-An'am, 135).
124
Harun Yahya
125
pribjegavao sili i presijama. [tavi{e, naglasio je da }e se prema
njima slijediti jedan pravi~an odnos i da se sa njima ne}e
ulaziti u nepotrebne rasprave. Sve to je u skladu sa Allahovim
naredbama koje su istaknute u narednom ajetu:
Zato ti pozivaj i budi istrajan, onako kako ti se nare|uje,
a ne povodi se za prohtjevima njihovim, i reci: "Ja
vjerujem u sve Knjige koje je Allah objavio, i nare|eno
mi je da vam pravedno sudim; Allah je i na{ i va{
Gospodar, nama na{a, a vama va{a djela; nema potrebe
da jedni drugima dokaze iznosimo; Allah }e nas sve
sabrati, i Njemu }e se svi vratiti" (A{-[ura, 15).
126
Harun Yahya
127
Podsje}anjem na postojanje Ahireta upozorio je
nevjernike
Jedna od najupe~atljivijih odlika nevjernika je da oni ne
vjeruju u postojanje budu}eg svijeta, Ahireta. I u vrijeme
Muhammeda, a. s., nevjernici nisu vjerovali da }e ljudi na
Ahiretu biti ponovo pro`ivljeni. A na ove njihove tvrdnje
Resulullah je odgovarao na najmudriji i najjezgrovitiji na~in.
Muhammedu, a. s., je u Kur'anu nare|eno da prenese ove
mudre ajete:
Oni govore: "Zar kada se u kosti i pra{inu pretvorimo,
zar }emo, kao nova bi}a, doista biti o`ivljeni?" Reci:
"Ho}ete, i da ste kamenje ili gvo`de ili bilo kakvo
stvorenje za koje mislite da ne mo`e biti o`ivljeno." -
"A ko }e nas u `ivot vratiti?" - upitat }e oni, a ti reci:
"Onaj koji vas je i prvi put stvorio"- a oni }e prema tebi
odmahnuti glavama svojim i upitati: "Kada to?" Ti reci:
"Mo`da ubrzo!" (Al-Isra’, 49-51).
" Zar kada poumiremo i kada kosti i zemlja postanemo,
zar }emo mi, zaista, biti o`ivljeni i na{i preci davni?"
Reci: "Da, a bit }ete i poni`eni!" (As-Saffat, 16-18).
128
Harun Yahya
129
Muhammed, a. s., je ljude upozoravao na d`ehennemski azab
te ih nastojao za{tititi od zla, negiranja i ateizma. Da je
Resulullah opominjao i zastra{ivao D`ehennemom saop}ava
se na slijede}i na~in u odre|enim kur'anskim ajetima:
A kad im se Na{i jasni ajeti kazuju, ti primje}uje{ veliko
negodovanje na licima onih {to ne vjeruju, koji umalo
da ne nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju. Reci:
"Ho}ete li da vam ka`em {ta }e vam biti mr`e od toga?
- Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti, a grozno }e
ona prebivali{te biti!" (Al-Had`d`, 72).
Samo mogu oglasiti ono {to je od Allaha i poslanice
Njegove." A onoga koji Allahu i Poslaniku Njegovu ne
bude poslu{an sigurno ~eka vatra d`ehennemska; u njoj
}e vje~no i zauvijek ostati (Al-D`inn, 23).
Onima koji su D`ehennem smatrali dalekim Resulullah je,
u skladu sa kur'anskim saop}enjima, detaljno opisao
d`ehennemski azab, stanje nevjernika u D`ehennemu, pri~ao
im o tome kako }e moliti i preklinjati za spas od azaba i ulagao
nesebi~ne napore kako bi bio povod da se ljudi boje i ~uvaju
od D`ehennema.
130
Harun Yahya
131
Gospodar moj, a vi Ga ne priznajete. Nije u mojoj vlasti
ono {to vi po`urujete; pita se samo Allah, On sudi po
pravdi i On je sudija najbolji" (Al-An'am, 56-57).
Reci: "O, vi nevjernici, ja se ne}u klanjati onima kojima
se vi klanjate, a ni vi se ne}ete klanjati Onome kome
se ja klanjam; ja se nisam klanjao onima kojima ste se
vi klanjali, a i vi se niste klanjali Onome kome se ja
klanjam, vama - va{a vjera, a meni - moja!" (Al-Kafirun,
1-6).
132
Harun Yahya
133
Pejgamber je i vjernicima nalo`io da, kada pri~aju sa
sljedbenicima Knjige, ka`u: "Mi vjerujemo u Allaha, Njegove
meleke, Knjige i pejgambere."62
134
Harun Yahya
135
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
136
Harun Yahya
MUHAMMEDOV, A. S.,
[EMAIL-I [ERIF
137
njegovog izuzetnog i jedinstvenog morala. A cilj pripreme
ovog poglavlja u kome }e biti rije~i o pejgamberovom {emailu
je analiza njegovih izvanrednih odlika, koje se prenose u
razli~itim izvorima, i izvla~enje pouka iz toga.
138
Harun Yahya
Hzr. Alijin hilye-i {erif u kome se obja{njavaju tjelesne i moralne ljepote Muhammeda,
a. s., savr{enstvo njegovog pona{anja, ljubav i po{tovanje koje su ljudi osje}ali prema
njemu.
139
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
140
Harun Yahya
141
"Resulullah je bio bijel, lijep i mu'tedil (skladnih
proporcija)"68
Enes b. Malik, r. a., pri~a:
"Pejgamber je bio srednjeg rasta; ni visok ni nizak; imao
je prijatan izgled. Kose ni kovrd`ave ni ravne. Boja
njegovog mubarek lica bila je nurli, (sjajno) bijela."69
Berra' b. Azib, r. a., pri~a:
"...Nisam vidio nikoga ljep{eg od Resulullaha. Imao je kosu
koja udara po ramenima. Razmak izme|u ramena bio mu
je dosta {irok. Niti je bio visokog, niti niskog rasta."70
Ibrahim b. Muhammed, r. a., jedan od unuka hzr. Alije,
prenosi:
"Kada je pri~ao o Muhammedu, a. s., moj djed, hzr. Ali,
opisivao ga je na slijede}i na~in:
'Pejgamber nije bio ni pretjerano visok, a ni pretjerano
nizak; on je bio srednjeg rasta u zajednici u kojoj se nalazio.
Njegova kosa nije bila ni kovrd`ava ni ravna; bila je pomalo
valovita. Njegovo mubarek lice bilo je bijele boje koja vu~e
na crveno; o~i crne; trepavice guste i duge; ramena krupna.
(...) Bio je najdare`ljiviji, najiskreniji, najmek{e prirode i
najprijateljskiji. Oni koji bi ga neo~ekivano ugledali sna`no
bi se uzbudili naspram njegove blistave pojave; a oni koji
bi se, svjesni njegovih izuzetnih kvaliteta, na{li u
razgovoru sa njim, zavoljeli bi ga vi{e od svega ostaloga.
Onaj ko je nastojao opisati njegove superiornosti i ljepote
rije~ima 'Ja ni prije njega, a ni poslije nisam vidio nekoga
poput njega', priznavao je svoju nedovoljnost i slabost u
opisivanju njega. Neka Allahova milost i spas bude nad
njim!"71
Hzr. Hasan, r. a., prenosi:
"Karakter Muhammeda, a. s., bio je veli~anstven i
jedinstven. Njegovo mubarek lice je, poput punog Mjeseca,
zra~ilo svjetlost. Bio je vi{i od onih srednjeg rasta, a ni`i
od visokih. Kosa mu je bila izme|u ravne i kovrd`ave; u
slu~aju da se od sebe razdvojila, pu{tao bi je na dvije strane
glave, a ako ne, on je ne bi razdvajao. Kada je duga, kosa
142
Harun Yahya
143
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
144
Harun Yahya
145
Hz. Muhammed
Resulullahov {email
Jedan od zna~ajnih alima osmanlijskog perioda, Ahmet
D`evdet- pa{a, napisao je tekst u kome je dao jedan si`e odlika
koje opisuju Pejgambera. Ovaj tekst, pod naslovom 'Odre|ena
visoka svojstva Muhammeda, a. s.' (Bazi Evsaf-i Seniyye-i
Muhammediyye), uvr{ten je u njegovo djelo Kisas-i enbiya':
"... Njegovo mubarek tijelo je bilo lijepo: svi njegovi
dijelovi bijahu u jednoj izuzetnoj proporcionalnosti; stas
prili~no lijep; ~elo, prsa, razmak izme|u ramena i njegovi
dlanovi bili su {iroki; vrat dug, srazmjeran i ~ist poput
srebra; ramena, ru~ni mi{i}i i no`ni listovi krupni i sna`ni;
predru~je dugo, prsi poprili~no dugi i jaki, {ake poprili~no
krupne. A mubarek ten bio je mek{i od svile.
Imao je krajnje srazmjernu veliku glavu, obrve u vidu
polumjeseca, pravilan nos, ovalno lice.
Imao je duge trepavice, o~i lijepe i crne, razmak izme|u
146
Harun Yahya
147
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
Jedan drugi hilye-i {erif hzr. Alije, r. a.u kome je dato mjesto mudrim rije~ima koje
opisuju superiorni moral Muhammeda, a. s., njegovu o~aravaju}u ljepotu i
besprijekorno pona{anje.
148
Harun Yahya
149
"Pejgamberski znak se nalazio izme|u dvije ple}ke. Bio
je bli`i desnom ramenu."82
Od Muhammeda b. Musenna, Muhammed b. Hazm, [u'be
Simak, r. a., prenosi:
"^uo sam kako je D`abir ibn-i Semure rekao slijede}e:Na
Resulullahovim le|ima sam vidio znak: bio je poput
golubljeg jajeta."83
Pejgamberova kosa
O pitanju du`ine Pejgamberove kose postoje razli~ita
predanja. A sasvim je normalno postojanje te razli~itosti zato
{to su oni koji su prenosili ta predanja Pejgambera vidjeli u
razli~itim vremenima pa je, mo`da, i bilo razlike u du`ini
njegove kose. Me|utim, ono {to se razumije iz predanja je da
je Muhammedova, a. s., kosa bila najkra}a do visine u{iju, a
najdu`a do ramena.
Enes b. Malik, r. a., pri~a:
"Hazreti Pejgamberova kosa narastala je do sredine
u{iju."84
Hzr. Ai{a, r. a., pri~a:
"Resulullahova mubarek kosa bila je du`ine izme|u u{iju
i ramena. Neka je spas i milost Allahova na njega."85
Berra' b. Azib, r. a., pri~a:
"Resulullah je bio srednjeg rasta. Imao je po{iroka
ramena, a kosa mu je dodirivala u{ne resice."86
Ebu Talibova k}erka Ummu Hani pri~a:
"Kada je do{ao u Mekku, Resulullah je ukazao ~ast svojom
posjetom na{e ku}e. U to vrijeme je na mubarek glavi imao
~etiri pletenice."87
150
Harun Yahya
151
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
152
Harun Yahya
153
kosu neka pazi na njeno odr`avanje"89. Ostala predanja u vezi
sa Pejgamberovom kosom i bradom su slijede}a:
Od hzr. Adda ibn Halida, r. a.:
"Mubarek brada mu je bila veoma lijepa."90
Hzr. Ai{a, r. a., pri~a:
"Resul-i Ekrem, s. a. v. s.,(…) kada je za~e{ljao i nauljio
svoju kosu…"91
Simak b. Harb, r. a., prenosi:
"^uo sam od D`abira b. Semurea, koji je bio upitan o
osijedjelosti kose Muhammeda, a. s., a on je odgovorio:
Kada bi nauljio svoju mubarek glavu, sijede se ne bi
uo~avale; ali u trenucima kada ne bi nanosio ulje na glavu,
bijele bi se pojavljivale."92
Zna~ajem koji je pridavao vanjskom izgledu i ~isto}i
Resulullah je bio lijep uzor vjernicima. Resulullahov stav o
ovom pitanju se na slijede}i na~in saop}ava u jednom
predanju:
"Jednog dana, kada je trebao iza}i pred ashabe,
Muhammed, a. s., je, ogledav{i se u vodi u }upu, dotjerao
saruk i bradu i rekao slijede}e: 'Allah, d`. {., voli kada se
Njegovi robovi dotjeruju kada izlaze pred svoju bra}u.' 93
154
Harun Yahya
155
"Allah me je obdario raznim imetkom," odgovorio sam.
"Kada je to tako, kada ti je Allah, d`. {., dao imetak, onda
bi se tragovi i vrline tog Allahovog nimeta trebali vidjeti
na tebi", rekao je.98
Drugi sli~an slu~aj na slijede}i na~in prenosi D`abir, r. a.:
Resulullah, a. s., je vidio jednog na{eg ~ovjeka koji je tjerao
na{u tegle}u stoku. Na sebi je imao dvodijelnu dotrajalu
odje}u.
"Zar on nema druge odje}e osim ove pohabane?" upitao
je. "Da, ima", rekao sam. "U svojoj torbi za odje}u ima
jo{ dvije odje}e. Ja sam mu rekao da to obu~e."
"Onda ga zovi i neka to obu~e", naredio je. (Pozvao sam
ga, rekao da je to Resulullahova naredba),
i on je to obukao. Kada se okrenuo da
ide, Resulullah, a. s., je rekao:
"[ta mu je pa ne}e da nosi ovu novu?
Zar ta nije ljep{a?"99
Odre|ena Pejgamberova saop}enja
o na~inu odijevanja, koja prenose
ashabi, su slijede}a:
Ibn Abbas, r.a., pri~a:
"Ja sam na Resulullahu, a. s., vidio
najljep{u mogu}u odje}u."100
Ummu Seleme, r. a., pri~a:
"Pejgamberova, a. s., najomiljenija
vrsta odje}e bila je ko{ulja
(kamis)."101
Ashab Kurre, r. a., pri~a:
"Ja sam, radi priznavanja
dominacije, zajedno sa jednom
grupom ljudi iz plemena izi{ao
pred Resulullaha. Reveri
Pejgamberove, a. s., ko{ulje bili
su bez dugmadi…"102
Enes b. Malik, r. a., pri~a:
"Me|u odje}om koju je nosio,
156
Harun Yahya
Pejgamberova vanjska
odje}a
E{a's b. Sulejn, r. a., pri~a:
"Meni je ispri~ala tetka, a njoj njen
amid`a, koji je rekao: Jednom sam i{ao
ulicama Medine vuku}i izar po zemlji.
Uto sam iza sebe ~uo glas: "Podigni
svoj izar gore po{to }e nepovla~enje
izara po zemlji osigurati da on ostane
~i{}i i da du`e traje", govorio je. Kada
sam se okrenuo i pogledao, vidio sam
da je Resulullah, a. s., bio taj koji mi
je to govorio."107
Od Seleme b. El-Ekvaa, r. a.:
"Hzr. Osman je nosio izar koji je
dosezao do pola njegovih nogu i
govorio: "I izari mog prijatelja,
odnosno Resulullaha, bili su isti
ovakvi."108
157
Pejgamberov prsten i pe~at
Enes b. Malik, r. a., pri~a:
"Pejgamberov mubarek pe~at bio je od srebra, a njegov luk
od habe{kog kamena.
Kada je Resulullah htio napisati pismo liderima stranih
zemalja, naredio je da mu se napravi jedan prsten-pe~at.
"Jo{ mi je pred o~ima sjaj prstena sa Pejgamberovog prsta".
"Na luku Pejgamberovog mubarek pe~ata bila je u tri reda
izgravirana fraza "Muhammed Resulullah". U prvom redu
stajalo je "Muhammed", u drugom redu "Resul", a u tre}em
rije~ "Allah"."109
158
Harun Yahya
159
"Vidio sam Pejgambera naslonjenog na jastuk koji se
nalazio sa njegove lijeve strane."117
160
Harun Yahya
161
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
162
Harun Yahya
David Robertsovo djelo pod nazivom Nubya i Egipat (desno) i Sultan Hasanova medresa (dolje)
163
Pejgamberov lijepi miris
Pejgamber, a. s., je veliki zna~aj pridavao ~isto}i. Sam je
uvijek bio poput miska, izuzetno ~ist, odisao je prijatnim i
lijepim mirisima, a muslimanima je, isto tako, preporu~ivao
~isto}u. U rivajetima ashaba prenose se detalji u vezi sa ovom
lijepom odlikom Resulullaha, a. s. Neki od tih rivajeta su
slijede}i:
Enes b. Malik, r. a., je rekao slijede}e:
"Kada bi Resulullah pro{ao nekom od ulica Medine, zbog
toga {to se odmah osje}ao njegov miris poput miska, narod
je govorio da je tim putem pro{ao Pejgamber. Mi smo
dolazak Pejgambera razumijevali po
ljepoti njegovog mirisa."127
Ibn Ebi Adi, Humejd, Enes, r. a.:
U svome `ivotu nisam
dotakako nijedan vuneni {tof, a ni
svilu koji su bili mek{i od
164
Harun Yahya
165
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
166
Harun Yahya
167
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
168
Harun Yahya
169
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
170
Harun Yahya
171
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
172
Harun Yahya
173
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
174
Harun Yahya
175
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
176
Harun Yahya
177
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
178
Harun Yahya
179
"@udio bi za ashabima i pitao za njih (kada ih ne bi vidio).
Pitao ih je tako|er i za njihov stanje i odvijanje poslova.
Za lijepo je govorio da je lijepo, a za ru`no da je ru`no."163
"Uvijek je bio na strani ~estitih, druge ne bi primao. Kod
njega bi ulazili nakratko, a izlazili bi razbijenih sumnji i
smireni..."164
"Strpljivo je podnosio pretjerano i nelogi~no dr`anje
stranaca koji bi dolazili. Kada bi se ashabi ponekad ljutili
na to, on bi ih smirivao rije~ima: "Kada vidite ovakve,
uputite ih na Pravi Put!"165
"Nikome nije upadao u rije~, ~ekao bi da taj zavr{i."166
"...Pri~ao bi ono {to }e stvoriti ljubav me|u ljudima i
doprinijeti njihovom zbli`avanju. Nije ih pla{io i tjerao.
Svakom lideru naroda je pridavao zna~aj, ukazivao im
po{tovanje..."167
A njegov unuk, hzr. Hasan, za Pejgambera je rekao
slijede}e:
"Njegovi pogledi bili su krajnje sadr`ajni. (...) Pri~ao je
veoma lijepo i koncizno. U njegovim rije~ima nije bilo ni
vi{ka ni manjka."168
"Sa onim vode}im, a i sa obi~nim gra|anima pri~ao je na
isti na~in. Od njih ni{ta nije skrivao."169
Ebu Zerr, r. a., na slijede}i na~in je objasnio krajnje srda~an
Pejgamberov odnos prema ashabima:
"Jednog dana sam oti{ao kod Resulullaha. Sjedio je na
nekom divanu. Ustao je i zagrlio me. Ovaj zagrljaj je doista
bio veoma srda~an."170
A Ebu Hurejre, r. a., slijede}im rije~ima opisuje
Muhammedov, a. s., lijepi odnos prema ljudima, koji je bio
krajnje obziran i human:
"Kada bi neko dr`ao ruku Allahovog Resula, on ne bi
povla~io svoju ruku sve dok je doti~ni ne bi pustio. Svoje
lice je okretao prema onome ko je pri~ao sa njim i nije ga
zakretao dok taj ne dovr{i svoje rije~i."171
Pejgamber, a. s., se neposredno zanimao i za probleme i
bolesti ashaba. Onima koji su bili mr{avi preporu~ivao je
uzimanje kilograma, a onima sa vi{kom kilograma
180
Harun Yahya
Mekka, Kaba,
vrata kralja Fahda
181
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
182
Harun Yahya
183
Pejgamberove preporuke o pitanju ljubavi
Jedno od najbitnijih pitanja nad kojim se Pejgamber
specijalno zadr`avao je da se, bez ikakvih interesa, vjernici
me|usobno vole jednom iskrenom ljubavlju i da jedni prema
drugima ne gaje lo{e emocije kao {to su mr`nja, srd`ba i
ljubomora. Pejgamber je i u ovom kontekstu hem bio najljep{i
uzor vjernicima, hem im je i veoma ~esto davao preporuke o
ovom pitanju.
O tome je Allah, d`. {., u Kur'anu rekao slijede}e:
Na ovaj na~in Allah {alje radosne vijesti robovima
Svojim, onima koji su vjerovali i dobra djela ~inili. Reci:
"Ne tra`im za ovo nikakvu drugu nagradu od vas, osim
da Mi se dobrim djelima pribli`ite." A umnogostru~it
}emo nagradu onome ko u~ini dobro djelo, jer Allah,
zaista, mnogo pra{ta i blagodaran je (A{-[ura, 23).
A neki Pejgamberovi hadisi o ljubavi, prijateljstvu i
bratstvu su slijede}i:
"Ono {to `eli za sebe vjernik to `eli i za svog brata."176
"Darivajte se me|usobno i volite. Jedni drugima poklanjajte
hranu. To }e prouzrokovati {irinu u va{oj opskrbi."177
"Posje}ujte se i darivajte po{to zijareti oja~avaju ljubav,
a hedije iz srca izbacuju lo{e emocije."178
"Ne zavidite jedni drugima, ne mrzite jedni druge, ne
govorite ru`ne rije~i jedni drugima, ne okre}ite le|a jedni
184
The SupeWrb Morality of the Prophet (saas)
as Related in the Qur'an
185
drugima, ne kleve}ite se me|usobno iza le|a. Allahovi
robovi, budite bra}a."179
"I vi ste se zarazili dertovima naroda prije vas: zavidno{}u
i mr`njom. Gajiti mr`nju je ne{to {to korjenito guli. Tako
mi Allaha, ne}ete mo}i u}i u D`ennet sve dok ne budete
bili u imanu, a ne mo`ete biti u imanu sve dok ne budete
voljeli jedni druge. Ho}ete li da vam ka`em ne{to ~ime }ete
voljeti jedni druge? [irite selam me|u sobom."180
186
Harun Yahya
187
Od ashaba se prenosi da je za Ibn Abbasa, r. a., dok je bio
dijete, Pejgamber ~inio dovu: "Allahu, nau~i ga mudrosti."
A za Enesa, r. a., je, u periodu njegovog djetinjstva, ~inio dovu
da mu Allah, d`. {., podari mnogo imetka i djece i da mu `ivot
u~ini dugim i da ono ~ime ga obdari bude hajirli i mubarek
za Enesa, r. a.183
Resulullah je, isto tako, veliki zna~aj pridavao i dje~ijim
igrama, {tavi{e, povremeno se i sam igrao zajedno sa njima.
Rije~ima: "Neka se podjetinji sa dijetom onaj ko ga ima"184,
savjetova je roditelje da li~no zabavljaju svoju djecu.
Pejgamber je, isto tako, savjetovao da se djeca bave igrama
i sportom kao {to su plivanje, tr~anje i hrvanje, ~ak je svoje
unuke i djecu iz okoline stimulirao na to.
Ashabi su prenijeli kako je Pejgamber mazio djecu, kako
se brinuo o njima i kako se igrao sa njima. Neka od tih predanja
su slijede}a:
Enes, r. a.:
"Resulullah, a. s., je bio onaj koji je prednja~io u {aljenju
sa djecom."185
El Berr'a, r. a.:
"Vidio sam Pejgambera, a. s., dok mu je Hasan bio na
ramenima…"186
"Pejgamber je ovako govorio svojoj k}erki, hzr. Fatimi,
r. a.: 'Hajde mi pozovi te moje sinove (Hasana i Husejina)!'
Onda bi ih obojicu privinuo na svoje grudi i mirisao ih."187
O Pejgamberovoj ljubavi prema djeci i o tome kako se {alio
sa njima, Ja'la ibnu Murre, r. a., ispri~ao je slijede}e:
"Jedna grupa ashaba je, zajedno sa Resulullahom, oti{la
na ru~ak, na koji su bili pozvani. Putem su sreli njegovog
unuka Husejina, koji se igrao sa djecom.''
"Kada je vidio dijete, Resulullah je istupio i, pro{av{i ispred
grupe, ra{irio ruke kako bi ga zagrlio. A dijete po~e
tr~karati lijevo-desno. Imitiraju}i ga, tr~e}i lijevo-desno,
Resulullah je tr~ao za njim sve dok ga nije uhvatio. Kada
ga je uhvatio, jednu ruku je stavio ispod njegove brade, a
drugu na vrat, poljubio ga i rekao: 'Husejin je od mene, a
188
Harun Yahya
189
(Resulullahov unuk) je brzo dotr~alo i zagrlilo Resulullaha
oko vrata. Resulullah ga je poljubio."194
"Toliko je bio prisan sa djecom da je, kada je jednom
ugledao djecu koja su se takmi~ila, tr~ao zajedno sa njima
kako bi se pridru`io njihovoj radosti."195
O istom pitanju je i D`abir ibnu Semure, r. a., ispri~ao
slijede}e:
"Zajedno sa Resulullahom sam klanjao prvi namaz.
Potom je on oti{ao svome ehlu. I ja sam izi{ao sa njim.
Do~ekao ga je jedan dio djece. Uto ih, jedno po jedno, po~e
milovati po obrazima. Pomilovao je i moj obraz. Na
njegovoj ruci sam osjetio jednu svje`inu i jedan prijatan
miris."196
Muhammed, a. s., koji je, kao pejgamber, poslan u periodu
kada su se `enska djeca ubijala odmah nakon ro|enja, saop}io
je da ne treba praviti razliku izme|u mu{ke i `enske djece,
da je grijeh ubijati `ensku djecu i, pokazuju}i prema svima
podjednaku ljubav i pa`nju, svome narodu je poslu`io i kao
lijep primjer. Jedan od hadisa u kome Pejgamber isti~e lijepe
odlike `enske djece je slijede}i:
"Kako je k}erka lijep evlad! Saosje}ajna je, dobrotvorna,
srda~na, dobrobitna i ispunjena maj~inskim osje}anjima!"197
Svoju ljubav Pejgamber je izra`avao i rije~ima i djelima.
Djeci je govorio da ih voli.198
U svojoj ljubavi prema djeci Pejgamber nije pravio nikakve
razlike. Istu ljubav i milost, koju je pokazivao prema svojoj
djeci i unu~adima, pokazivao bi i prema djeci svojih ashaba.
Kada je Halid ibn Said, r. a., do{ao u posjetu Pejgamberu, a.
s., sa njim je bila i njegova mala k}erka. Zbog toga {to je
ro|ena u Habe{istanu, Pejgamber bi joj je pokazivao jednu
posebnu bliskost. Jednom je u Pejgamberove ruke dospio jedan
komad vezenog platna. Pozvao je hzr. Halidovu k}erku i dao
joj; obradovao ju je.
D`emre je u to vrijeme bila mala djevoj~ica. Njen otac ju
je uzeo, odveo kod Resulullaha i rekao: "Yâ Resulallah, ho}e{
li za ovu moju k}erku prou~iti Allahu dovu za beri}et?"
190
Harun Yahya
191
poslu{na, isto tako i vi pravedno postupajte me|u njima."203
"Allah, d`. {., voli da u svakom pogledu, ~ak i kad je u
pitanju poljubac, pravedno postupate me|u djecom."204
Pejgamber se zadr`avao i na obrazovanju, lijepom moralu
i odgoju djece i, nizom savjeta, dao niz smjernica u tom
kontekstu. Odre|eni Pejgamberovi hadisi koji govore o tome
su slijede}i:
"Otac svom djetetu ne mo`e ostaviti bolji miraz od lijepog
morala."205
"Jedna od prava djeteta nad ocem su da mu da lijepo ime
i lijep odgoj."206
"^astite svoju djecu i lijepo ih odgajajte..."207
Kao i u svakom pitanju, Pejgamber, a. s., je i svojom
pa`njom prema djeci, ljubavlju i saosje}anjem prema njima
vjernicima bio najbolji uzor. Rije~ima "Onaj koji ne pokazuje
sa`aljenje prema na{im malima (...) nije od nas"208 Pejgamber,
a. s., je naglasio zna~aj saosje}ajnosti i nje`nosti koja se treba
pokazivati prema djeci.
192
Harun Yahya
193
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
194
Harun Yahya
195
dovitljivosti, pronicljivosti i mudrosti, odmah je prihvatila
islam i nakon toga slu`ila kao velika Poslanikova podr{ka,
moralno i materijalno je ulagala velike napore u {irenju
kur'anske etike.
I druge Pejgamberove `ene, koje se spominju pod
imenima kao {to su hazreti Sûde, hazreti Ai{a, hazreti Hafsa,
hazreti Zejneba, hazreti Ummu Seleme, hazreti D`uvejrija,
hazreti Ummu Habiba, hazreti Safija, hazreti Mejmuna,
tako|er su, svojom po`rtvovano{}u, saburom i privr`eno{}u
Pejgamberu, bile uzor ashabima.
196
Harun Yahya
197
najbla`i, najplemenitiji, najljubazniji i najnasmijaniji prema
svojim `enama."210
A druga poznata Pejgamberova odlika je ta da je prema
`enama postupao krajnje pravedno. [tavi{e, u rivajetima se
navodi kako je posjete svojim `enama podijelio na sasvim
jednak broj. O ovom pitanju je Ai{a, r. a., rekla ovako:
"U podjeli no}i Resulullah, a. s., se pridr`ava pravde i ka`e:
"Ej, Allahu, ova podjela je podjela koju sam na~inio u
snazi. Nemoj me prekoravati zbog ne~ega u ~emu si Ti
mo}an, a ja nemo}an."211
Enes, r. a., pri~a:
"Pored Resulullaha je bilo devet `ena. Obavezu navra}anja
kod `ena je stavio u jedan red. Drugo navra}anje prvoj `eni
bilo je nakon devet dana. Njegove `ene su se u svaki ak{am
sakupljale u sobi u koju }e Resulullah do}i tu no}."212
U nizu svojih hadisa Pejgamber je, isto tako, istakao koliko
su `ene vjernice cijenjena stvorenja. Na primjer, saop}ava se
da je u jednom svome hadisu rekao slijede}e: "Dunjaluk je
jedan kapital, a najbolji dunjalu~ki kapital je salih(pobo`na)
`ena" 213
Pejgamber, a. s., je, isto tako, svojim ashabima objasnio
kakav stav trebaju zauzeti naspram svojih `ena:
"Vjernik koji ima najzreliji iman je onaj koji ima najljep{u
narav i onaj koji se prema svojoj porodici odnosi
najljubaznije i najpristojnije."214
''Najkorisniji od vas su oni koji su najkorisniji svojim
`enama. Ja sam onaj od vas koji se najbolje odnosi prema
svojim `enama."215
198
Harun Yahya
199
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
200
Harun Yahya
VIJESTI KOJE JE
MUHAMMED,
A. S., DAO O DOGA\AJIMA
IZ BUDU]NOSTI
201
doga|aje koji }e se desiti u budu}nosti.
Znanje koje je dato Jusufu, a. s., je u
sli~nom obliku dato i ostalim
pejgamberima. Allah, d`. {., je na slijede}i na~in
saop}io da }e vijesti o gajb doga|ajima saop}iti onima koje
On odabere:
On tajne zna i On tajne svoje ne otkriva nikome, osim
onome koga On za poslanika odabere; zato On i ispred
njega i iza njega postavlja one koji }e ga ~uvati (Al-
D`inn, 26-27).
Naravno, Allah, d`. {., je i Muhammedu, a. s., dao niz
saznanja o doga|ajima iz sfere gajba. Resulullah je, Allahovim
saop}enjem, saznao za veliki broj hem doga|aja koji su se
desili u pro{losti i za koje niko nije znao, hem doga|aja koji
}e se desiti u budu}nosti. Ovu ~injenicu Allah, d`. {., na
slijede}i na~in saop}ava u jednom kur'anskom ajetu:
Eto to su neke nepoznate vijesti koje Mi tebi
objavljujemo, a ti nisi bio s njima kada su se oni odlu~ili,
i kada su onako lukavi bili (Yusuf, 102).
U ovom poglavlju }emo mjesto ustupiti nekim od ovih gajb
doga|aja, koje je Allah, d`. {., Pejgamberu saop}io Kur'anom
i putem posebnih saop}enja, a koji su, pored Kur'ana, do nas
dospjeli i putem Resulullahovih hadisa. (Detaljnije u knjizi
Kur'anske mud`ize, Harun Yahya, Bosan~ica-print.)
Ve}ina ovih doga|aja su se realizirali i ljudi su se uvjerili
u tu mud`izu. To je, u isto vrijeme, i jedan od dokaza da je
Muhammed, a. s., Allahov poslanik i da je Kur'an Allahov
govor.
202
Harun Yahya
203
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
204
Harun Yahya
205
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
206
Harun Yahya
207
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
208
Harun Yahya
209
Mekke, muslimani su, ta~no onako kako je i saop}eno u ajetu,
bez straha u{li u ^asni hram. Tako je Allah, d`. {., pokazao
da je istina ono o ~emu je prethodno obavijestio Svoga
Pejgambera.219
A jo{ jedna veoma bitna ta~ka u aktualnom slu~aju je
slijede}a: kada je Pejgamber vjernicima saop}avao ovu
radosnu vijest, situacija uop}e nije bila pogodna za realizaciju
te vijesti. [tavi{e, uvjeti su pokazivali ba{ suprotno; mu{rici
su bili kategori~ni i odlu~ni u svojoj nepopustljivosti u smislu
nedopu{tanja vjernicima da posjete i u|u u Mekku. A to je
bio povod da oni sa iskvarenim srcima sa sumnjom gledaju
na ono {to je Pejgamber govorio. Me|utim, oslanjaju}i se na
Allaha, d`. {., i potpuno zanemaruju}i i ne obra}aju}i pa`nju
na ono {ta }e drugi re}i, Pejgamber, a. s., je nepokolebljivo
vjerovao u ono {to mu je njegov Gospodar objavljivao i to
prenio svojim pristalicama. A to {to se kur'anskim ajetima
potvrdilo ono {to je rekao i {to se u skoroj budu}nosti
realiziralo to {to je rekao, bitne su mud`ize Muhammeda, a.
s., i Kur'ana.
210
Harun Yahya
211
i 1948. godine osnovali Izrael. Dana{nja politi~ka i vojna mo}
i utjecaj Izraela je op}epoznata ~injenica o kojoj je suvi{no
govoriti.
212
Harun Yahya
213
Neke od gajb vijesti koje je Pejgamber saop}io
u svojim hadisima
214
Harun Yahya
215
sultana Mehmeda Fatiha i ru{enja Rimske imperije, historijski
je pokopana i titula ''cezar''.224
U svojoj knjizi Islamska avantura ameri~ki analiti~ar, pisac
M. G. S. Hodgson, na slijede}i na~in obja{njava muslimanska
osvajanja teritorija koja su bila pod Bizantijskom i Perzijskom
imperijom:
"Kao mekkanski Arapin, Muhammed je u Medini osnovao
zajednicu organiziranu na principima vjere, a ova
zajednica, koja }e nasrnuti na Sasani (Iran) i Rimsku
imperiju i koja }e, {tavi{e, na lokalnom nivou prije}i na
njihovo mjesto, ra{irit }e se na ve}i dio Arapskoga
poluotoka."225
Tako su se ova veoma va`na osvajanja, koja su, sa
politi~kog i ekonomskog aspekta, u vrijeme Muhammeda, a.
s., izgledala nemogu}a, realizirala kao pojedina~ne mud`ize,
kojima je Allah, d`. {., obdario Svoga Resula.
Pejgamber,a. s., je donio odluku da vladare pozove u islam
216
Harun Yahya
217
tragom krenuli su i Ebnai nastanjeni u Jemenu.234 Bazan je bio
prvi guverner koga je Pejgamber imenovao i prvi od iranskih
guvernera koji je pre{ao na islam. 235
Da je 628. g. Pejgamber iranskom kisri Pervizu
poslao pismo u kome ga poziva u islam i da je iranski kisra
628. godine ubijen od strane svog sina, istiniti su doga|aji koji
se navode i u historijskim izvorima.236
218
Harun Yahya
Paralelnost izme|u
vijesti o kojima nas je
obavijestio Pejgamber
i doga|aja koji se
danas de{avaju
pokazuju nam jednu
od nebrojenih
mud`iza ovog ~asnog
~ovjeka.
219
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
220
Harun Yahya
221
"Veliki gradovi }e se uni{tavati kao da ih ju~er
nije ni bilo."240
222
Harun Yahya
223
"Kada se mu{karci budu zadovoljavali
mu{karcima, a `ene `enama...
kijamet }e biti blizu."242
224
Harun Yahya
225
[teta za Talikan (Afganistan)! Nesumnjivo,
tu se nalaze Allahove riznice, koje nisu zlato i
srebro! Tamo ima ljudi koji istinski poznaju
Allaha, d`. {. 245
226
Harun Yahya
227
Resulullah: Sve dok se rijeka Eufrat ne otisne
preko Zlatne planine, kijamet ne}e nastupiti... 246
Pribli`ava se vrijeme kada }e se, povla~enjem
vode Eufrata, pojaviti zlatna riznica.
Ko se u to vrijeme na|e tamo neka ne uzima
ni{ta od te riznice. 247
228
Harun Yahya
229
Za Mehdija postoje dva predznaka...
Prvi od njih je pomra~enje Mjeseca prve no}i
ramazana, a drugi pomra~enje Sunca sredinom
ramazana. 249
Prije pojavljivanja Mehdije dogodit }e se dva
pomra~enja Sunca u jednom ramazanu. 250
U ramazanu }e se desiti dva pomra~enja
Mjeseca. 251
230
Harun Yahya
^asopis Sky
Telescope, 1999.
231
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
Svemirski brod {alje fotografije zvijezde
repatice
[esti mart: danas je sovjetski brod Vega 1
letio na udaljenosti od 5.500 milja od
Halleyeve komete i poslao prvu fotografiju
20th Chronicle (3/1986) p. 1278 ledenog jezgra ove zvijezde repatice.
232
Harun Yahya
??????????????????????. 245
TIME, 3.12.1979
233
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
Sedam godina nakon ovog napada na Kabu, koji se dogodio 1979. (1400.)
The inside story on the clashes g. 1407. u vrijeme had`d`a dogodio se jo{ jedan sukob koji je bio daleko
in Mecca:THE HARAM ESH- krvaviji od prethodnog. Napadom na had`ije koje su protestirale na ulici, u
SHARIF (THE TEMPLE ovom incidentu ubijeno je 402 ~ovjeka i proliveno mnogo krvi. Me|usobnim
MOUNT) WAS UNDER THE ubijanjem (saudijska vojska i iranske had`ije) pored Beyt-ul Muazzama,
THREAT OF OCCUPATION muslimani su po~inili veliki grijeh. Ovi krvavi okr{aji nose velike sli~nosti
sa onim {to je opisano u hadisima koji govore o predznacima ahir-i zemana.
Türkiye Gazetesi, 2 A¤ustos 1987
235
kancerogene odlike, svakodnevno, poput oblaka, stoji iznad
Zaljeva... 258
- Dim sa potpaljena dva bunara mogu}e je vidjeti ~ak i iz
Saudijske Arabije koja je udaljena 55 km.259
- Vijesti neuga{enih katastrofa u Zaljevu: u Kuvajtu
rasplamsano gore na sto-tine potpaljenih naftnih bunareva.
Saop}ava se da }e po`ari u naftnim buna-revima, za koje
stru~njaci tvrde da ih je "krajnje te{ko ugasiti", najmanje 10
godi-na {tetno djelovati na jednu {iroku teritoriju od Turske
do Indije.
Plamen i dim, koji izla-ze iz potpaljenih naftnih bunareva,
konstantno zaga-|uju atmosferu. Kuvajtske obdanice
predstavljaju pri-zore no}i. Pepeljasti dim, koji se podi`e
zajedno sa plamenom, podsje}a na prijelaz sa jeseni na zimu
na nebu iznad Kuvajta... Da bi cijeli Kuvajt do{ao u stanje
normalno za `ivljenje, potrebno je da pro|e period od najmanje
godinu dana. Potpunim prekrivanjem neba iznad Kuvajta, dim
koji se podi`e zajedno sa plamenom vidljivim sa kilometarske
udaljenosti dovodi zemlju u be`ivotno stanje, a oni bogatiji
nastavljaju sa napu{tanjem i selidbom iz Kuvajta.260
236
Harun Yahya
237
Ukazat }e se jedna pra{njava, dimna i mra~na
fitna, a nju }e slijediti ostale...262
238
Harun Yahya
239
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
Rije~ [am se ne koristi samo za sirijski grad Damask iona u arapskom jeziku dolazi u zna~enju ''lijevo''
i njome se odavno ozna~avaju zemlje koje se nalaze lijevo od podru~ja Hid`az (teritorija na kojoj se
nalazi Mekka i Medina). Na podru~ju [ama je kroz historiju izvr{en veliki broj atentata i ubijeno niz
lidera. Neki od primjera toga su slijede}i: sirijski predsjednik dr`ave Salah Al-Deen Beetar (dolje
lijevo), ubijen 1920., sirijski premijer Droubi-pa{a, ubijen 1921. g., sirijski premijer Muhsin al-Barazi,
na koga je 1949. izvr{en atentat, jordanski kralj Abdullah (dolje desno), ubijen 1951. falangisti~ki
lider Libana Be{ir D`emayel, ubijen 1982. g. prilikom bomba{kog napada, a biv{i ira~ki kralj, Abdul
Karim Kassim, ubijen je prilikom pu~a koji je izveden u organizaciji Zrakoplovnih snaga Iraka.
240
Harun Yahya
Dvadeset {estog oktobra 1956. g. Izrael je napao Egipat i po~eo sa okupacijom Sinajskog poluotoka.
Nakon intervencije UN-a, vru}i sukobi su privremeno obustavljeni, a Mirovne snage UN-a
raspore|ene su na izraelskoj granici.
A [estodnevni rat iz 1967. g. je, opet, drugi rat izme|u Egipta i Izraela. U
ishodu ovog rata Izrael je okupirao pojas Gazze i cijeli Sinajski poluotok,
zapadnu obalu [erie, grad Jerusalem i Golansku visoravan.
241
Dok se ne dogode slijede}i doga|aji,
kijamet ne}e nastupiti…
zemljotresi }e postati u~estali… 265
Prije kijameta }e se desiti dva velika
doga|aja… a potom godine zemljotresa. 266
242
Harun Yahya
243
"Kijamet ne}e nastupiti... dok se ne
268
izgrade visoke, visoke zgrade."
244
Harun Yahya
245
Putovanja koja su u prija{njim vremenima trajala
mjesecima, danas je, avionima br`im od zvuka, vozovima i
drugim razvijenim prijevoznim sredstvima na{eg stolje}a,
mogu}e obaviti za nekoliko sati, i to daleko sigurnije, rahatnije
i komfornije. Ono na {to upozorava hadis realizira se na ovaj
na~in.
Me|ukontinentalne komunikacije koje su u proteklim
stolje}ima trajale heftama, danas se, internetom i tehnologijom
komunikacije, odvijaju za nekoliko sekundi. Stvari koje su
se nekada prenosile vi{emjese~nim karavanima danas je
mogu}e transportirati za neuporedivo br`e vrijeme.
Ne mnogo davno, za vrijeme koje se, prije svega
nekoliko stolje}a, provodilo u ispisivanju samo
jedne knjige danas je mogu}e od{tampati milione
knjiga. Pored svega ovoga, pomo}u aparata ''~uda
tehnologije'', ni svakodnevni poslovi,
poput odr`avanja ~isto}e, spremanja jela
i odr`avanja ku}e, vi{e nisu oni koji
oduzimaju vrijeme.
Ovi primjeri se do u nedogled mogu
navoditi, ali ono {to nas u aktualnom
kontekstu zanima je istovjetno ostvarenje
kijametskih i{areta onako kako je to Pejgamber
najavio prije ~etrnaest stolje}a.
246
Harun Yahya
247
''Dok ~ovjeku ne bude pri~ao njegov glas…
kijamet ne}e nastupiti.'' 273
248
Harun Yahya
249
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
Na web-adresi
www.economic.idsc.gov.eg./boo
k/agricul.htm isti~e se da je
prinos u proizvodnji p{enice
izme|u 1981.-1982. i 1999.-
2000. g. dostigao porast od 90%.
250
Harun Yahya
251
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
252
Harun Yahya
ZAKLJU^AK
Allah, d`. {., u Kur'anu saop}ava da ve}inu svojih
pejgambera obdario raznim mud`izama. Naprimjer, kada je
Musa, a. s., bacio svoj {tap, on se pretvorio u zmiju, kada je
ruku stavio na grudi postala je bijela, a kada je {tapom udario
po moru, more se otvorilo i napravilo suh put kako bi vjernici
mogli sigurno pro}i. [to se ti~e Isaa, a. s., on je bez oca do{ao
na dunjaluk i progovorio je dok je jo{ bio u be{ici. Njegova
druga mud`iza je bila izra`ena u mo}i lije~enja oboljelih…
Sve ove mud`ize pejgamberima su date od strane Allaha, d`.
{., kao potpora i pomo} u njihovom ubje|ivanju ljudi da se
okrenu Allahu, d`. {., i krenu Pravim Putem.
Allah, d`. {., je i Muhammeda, a. s., podr`ao hem
mud`izama koje su sadr`ane u Kur'anu, hem i gajb haberima
koje mu je saop}io. Pejgamber je saop}io odre|ene detalje i
habere u vezi sa doga|ajima koji }e se dogoditi u skoroj i
dalekoj budu}nosti, a osvjedo~avanje u realizaciju tih
doga|aja prouzrokuje pove}anje odu{evljenja vjernika ali i
biva povod da, zagrijavanjem za islam, nevjernici odustanu
od svoje stranputice i povjeruju u postojanje Allaha, d`. {.
To {to se, jedan za drugim, realiziraju doga|aji koji su u
njegovom periodu izgledali kao apsolutno nemogu}i, ~iju
realizaciju je, {tavi{e, bilo nemo}e ~ak i zamisliti, jasan je
dokaz da je Allah, d`. {., Svoga Resula obdario jednim
jedinstvenim znanjem.
Treba naglasiti i to da, unato~ jasnim dokazima i
mud`izama Kur'ana i Pejgambera, ne}e postati vjernici oni
koji ne}e prona}i Pravi Put. Ovu ~injenicu Allah, d`. {., na
slijede}i na~in saop}ava u Kur'anu:
Oni se zaklinju Allahom, najte`om zakletvom, da }e,
ako im do|e ~udo, sigurno, zbog njega vjernici postati.
Reci: "Sva ~uda su samo u Allaha!" A odakle vi znate
da }e oni, kad bi im ono do{lo, vjernici postati? Al-
An'am, 109).
253
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
ZAKLJU^AK:
254
Harun Yahya
255
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
BILJE[KE
1- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme ve din, 2. tom, Prijevod: Dr. S›tk› Gülle,
fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2. tom, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.
Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 328 793
2- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El 19- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme
Hadis, 1. tom, Gonca Yay›nevi, ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan,
‹stanbul, 1997, 15/9 16. tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara,
3- Tirmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mam str. 311
Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. tom, 20- Tirmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mam
Prijevod: Dr. S›tk› Gülle, Huzur Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 4. tom,
Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 792 Prijevod: Dr. S›tk› Gülle, Huzur
4- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 594
Hadis, 2. tom, Gonca Yay›nevi, 21- Hz. Said ‹bni Ebu Berde; G.
‹stanbul, 1997, 344/4 Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El Hadis,
5- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme 2. tom, Gonca Yay›nevi, ‹stanbul,
ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim 1997, 510/5
Canan, 16. tom, Akça¤ 22- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme
Yay›nlar›, Ankara, 1992, str. 499 ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan,
6- Ibid, str. 314 16. tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara,
7- Ibid, str. 208 str. 315
8- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El- 23- Ibid, str. 315
Hadis, 2. tom, Gonca Yay›nevi, 24- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El
‹stanbul, 1997, 357/1 Hadis, 1. tom, Gonca Yay›nevi,
9- Tirmizi, Taberani; Huccetü'l ‹slam ‹stanbul, 1997, 70/10
‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. 25- Ibid, 446/11
tom, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur 26- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme
Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 798 ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 7.
10- Sünen-i Ebu Davud, 4/331 tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.
11- Müsned-i Ahmed b. Hanbel, 293
4/158, ‹bnu Kesir, 4/128 27- Ibid, str. 327
12- www.enfal.de/veda.htm 28- Ibid, str. 136
13- Majid Khoduri, ‹slamda Savafl ve 29- http://www.sevde.de/Pey-
Bar›fl, Fener Yay›nlar›, ‹stanbul, ornek/18.htm
1998, s . 209-210 30- Konyal› Mehmed Vehbi, Tam
14- Muhammed Hamidulllah, ‹slam Metni Sahih-i Buhari, 4. tom, Üçdal
Müesseselerine Girifl, Düflünce Neflriyat, ‹stanbul 1993, str. 340
Yay›nlar›, ‹stanbul, 1981, str. 128 31- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El
15- ‹bn Kesir, El-Bidaye, III/224-225; Hadis, 1. tom, Gonca Yay›nevi,
Hamidullah, El-Vesaik, No:1, str. 39- ‹stanbul, 1997, 96/2
44; Yrd. Doc. Dr. Orhan Atalay, 32- T›rmizi, ‹mam Ahmed ve
Do¤u-Bat› Kaynaklar›nda Birlikte Hakim'den; Huccetü'l ‹slam ‹mam
Yaflama, Gazeteciler ve Yazarlar Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. tom,
Vakf› Yay›nlar›, ‹stanbul, 1999, str. Prijevod: Dr. S›tk› Gülle, Huzur
40 Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 789
16- Muhammed Hamidulllah, ‹slam 33- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme
Müesseselerine Girifl, Düflünce ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.
Yay›nlar›, ‹stanbul, 1981, str. 162- cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.
163 398
17- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme 34- Buhari, I'tisam 2, Ebed 70;
ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme ve
16. tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.
str. 482 tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.
18- Ebu Nuyam el-Ilye, Beyhaki, ez- 338
Zühd'de aç›klam›fllard›r; Huccetü'l 35- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme
‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id- ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.
256
Harun Yahya
tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 56- Buhari, Libas 5; Müslim, Libas
130 49, (2088); Kütüb-i Sitte, Muhtasar›
36- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim
Hadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi, Canan, 15. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,
‹stanbul, 1997, 329/1 Ankara, str. 32
37- Ibid, 163/6 57- Muslim, Birr 56; Kütüb-i Sitte,
38- Ibid, 215/16 Muhtasar› Tercüme ve fierhi, Prof.
39- Molla Cami, Nefahatü'l-Üns, çev. Dr. ‹brahim Canan, 16. cilt, Akça¤
Abdulkadir Akçiçek, ‹stanbul 1981, Yay›nlar›, Ankara, str. 357
str. 325; 58- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El
http://www.aitco.com/~islam/islam/isl Hadis, 1. cilt, Gonca Yay›nevi,
am-164/trk/nefahatul_uns.htm ‹stanbul, 1997, 17/15
40- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El 59- Ibid, 242/2
Hadis, 1. cilt, Gonca Yay›nevi, 60- Buhari, I'tisam 2, Ebed 70;
‹stanbul, 1997, 227/10 Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme ve
41- Ibid, 227/9 fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.
42- Ibid, 364/7 cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.
43- Ibid, 450/10 338
44- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme 61- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El
ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2. Hadis, 1. cilt, Gonca Yay›nevi,
cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. ‹stanbul, 1997, 184/4
330 62- Ibid, 2. tom, 42/4
45- Ibid, str. 417 63- Acluni, Keflfu'l-Hafa' II, 218
46- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El 64- ‹bn Hiflam, Ebu Muhammed
Hadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi, Abdulmelik, (v.218/834), es-Siretü'n-
‹stanbul, 1997, 470/5 Nebeviyye, Daru't-Turasi'l-Arabiyye,
47- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme Beyrut, 1396/1971, IV/241-242;
ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, Hamidullah, el-Vesaik, str. 154-155,
16. cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. No.96-97; Yrd. Doç. Dr. Orhan
317 Atalay, Do¤u-Bat› Kaynaklar›nda
48- Ibid, str. 317 Birlikte Yaflama, Gazeteciler ve
49- Ibid, str. 328 Yazarlar Vakf› Yay›nlar›, ‹stanbul,
50- ‹bni Kesir, Sire, 4:194-195; Salih 1999, str. 95
Suruç, Kainat›n Efendisi 65- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme
Peygamberimizin Hayat›, Yeni Asya ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 7.
Yay›nlar›, ‹stanbul, 1998, str. 507 cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.
51- ‹bn H›bban; Huccetü'l ‹slam 327
‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 3. 66-Büyük Hadis Külliyat›, Cem'ul-
cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur fevaid min Cami'il-usul ve Mecma'iz-
Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 111 zevaid, ‹mam Muhammed Bin
52- Ibid, str. 111-112 Muhammed bin Süleyman er-Rudani,
53- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme 5. cilt, ‹z Yay›nc›l›k, str. 31
ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 67- Sünen-i Tirmizi Tercümesi,
15. cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. Çeviren: Osman Zeki
24 Mollamehmeto¤lu, Yunus Emre
54- Tirmizi, Birr 61, (2001); Kütüb-i Yay›nevi, ‹stanbul, 4.cilt, str. 201
Sitte, Muhtasar› Tercüme ve fierhi, 68- Hz. Ebu Tufeyl (r. a.), G. Ahmed
Prof. Dr. ‹brahim Canan, 15. cilt, Ziyaüddin, Ramuz El Hadis, 1. cilt,
Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 28 Gonca Yay›nevi, ‹stanbul, 1997,
55- Ebu davud, Edeb 120, (5116); 519/1
Tirmizi, Menak›b (3950, 3951); 69- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'sa
Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme ve Muhammed, fiemail-i fierife, 2. cilt,
fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 15. Hilal Yay›nlar›, Ankara, 1976, str. 7-
cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 29 8
257
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
258
Harun Yahya
108- Ibid, str. 155 Mehafil, II, 254; Prof. Dr. Ali
109- Ibid, str. 114-117 Yard›m, Peygamberimizin fiemaili,
110- Ibid, str. 157 Damla Yay›nevi, 3. Bask›, ‹stanbul,
111- Ibid, str. 158 1998, str. 280
112- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El 128- Buhari, 1/503; Müslim, 2/257;
Hadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi, ‹bn-i Kesir, Peygamberimizin
‹stanbul, 1997, 541/1 fiemaili, Mucizeleri, Çelik Yay›nevi,
113- Ibid, 541/2 str. 46
114- Tirmiz›'nin fiemail isimli 129- ‹bn-i Kesir, Prof. Dr. Ali
kitab›n›n tercümesinden; Prof. Dr. Ali Yard›m, Peygamberimizin fiemaili,
Yard›m, Peygamberimizin fiemaili, Damla Yay›nevi, 3 Bask›, ‹stanbul,
Damla Yay›nevi, 3 Bask›, ‹stanbul, 1998, str. 51
1998, str. 66-67 130- Ahmed Cevdet Pafla, K›sas-›
115- Ahmed Cevdet Pafla, K›sas-› Enbiya, IV. Cüz, Kanaat Matbaas›,
Enbiya, IV. Cüz, Kanaat Matbaas›, ‹stanbul 1331, str. 364-365
‹stanbul 1331, str. 364-365; Prof. Dr. 131- Beyhaki, Huccetü'l ‹slam ‹mam
Ali Yard›m, Peygamberimizin Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt,
fiemaili, Damla Yay›nevi, 3. Bask›, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur
‹stanbul, 1998, str. 51 Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 802
116- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'sa 132- Ebbufleyh, Huccetü'l ‹slam
Muhammed, fiemail-i fierife, 1. cilt, ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2.
Hilal Yay›nlar›, Ankara, 1976, str. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur
160 Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 803
117- Ibid, str. 163 133- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El
118- Taberani, Hakim; Huccetü'l Hadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,
‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id- ‹stanbul, 1997, 552/7
din, 2. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, 134- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,
Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr.
800, S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul
119- El Fevaid, Huccetü'l ‹slam ‹mam 1998, str. 803
Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, 135- Ebuflfleyh, Huccetü'l ‹slam
Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2.
Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 800 cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur
120- Ebu Davud, Huccetü'l ‹slam Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 803
‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. 136- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El
cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur Hadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,
Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 800 ‹stanbul, 1997, 552/11
121- Buhari, Huccetü'l ‹slam ‹mam 137- Ebu Davud, III, 496-497, nu:
Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, 3840; Nesai, VII, 207-209; Prof. Dr.
Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur Ali Yard›m, Peygamberimizin
Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 800 fiemaili, Damla Yay›nevi, 3 Bask›,
122- T›rmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mam ‹stanbul, 1998, str. 219
Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, 138- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El
Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur Hadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,
Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 800 ‹stanbul, 1997, 552/5
123- Ibid, str. 800 139- Ibid, 549/1
124- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El 140- Buhari ve Müslimde ayn›
Hadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi, anlamda rivayetler yer al›r. Huccetü'l
‹stanbul, 1997, 521/4 ‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-
125- Ibid, 545/4 din, 2. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle,
126- Ibid, 545/5 Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.
127- ‹bn Sa'd Tabakat, I, 398-399; 804
Mecme'uz Zevaid, VIII, 282; el- 141- Haydar Hatipo¤lu, Sünen-i ‹bni
Metalib'ül-Aliye, IV, 25; Behcet'ül Mace Tercemesi ve fierhi, Kahraman
259
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
Yay›nlar›, 9. cilt, ‹stanbul 1983, str. S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul
62 1998,, str. 444
142- Ibid, str. 70 161- Tirmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mam
143- Ibid, str. 209 Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt,
144- Ibid, str. 213 Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur
145- Ibid, str. 73 Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 814
146- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El 162- ‹mam Muhammed Bin
Hadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi, Muhammed bin Süleyman er-Rudani,
‹stanbul, 1997, 521/15 Büyük Hadis Külliyat›, Cem'ul-fevaid
147- Ar›zat'ül Ahzevi fierhu Sünen'it min Cami'il-usul ve Mecma'iz-zevaid,
Tirmizi, VIII, 89-90, Prof. Dr. Ali cilt 5, ‹z Yay›nc›l›k, str. 33
Yard›m, Peygamberimizin fiemaili, 163- Ibid, str. 33
Damla Yay›nevi, 3 Bask›, ‹stanbul, 164- Ibid, str. 33
1998, str. 255, 165- Ibid, str. 34
148- Prof. Dr. Ali Yard›m, 166- Ibid, str. 34
Peygamberimizin fiemaili, Damla 167- Ibid, str. 33
Yay›nevi, 3 Bask›, ‹stanbul, 1998, str. 168- Ibid, str. 32
261 169- Ibid, str. 32
149- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El 170- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,
Hadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr.
‹stanbul, 1997, 521/17 S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul
150- Ibid, 521/18 1998, str. 459
151- Haydar Hatipo¤lu, Sünen-i ‹bni 171- Ibid, str. 443
Mace Tercemesi ve fierhi, Kahraman 172- Tirmizi, ibni-mace; ‹mam
Yay›nlar›, 9. cilt, ‹stanbul 1983, str. Gazali, Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,
75 ‹hya'u Ulum'id-din, 4. cilt, Çeviri: Dr.
152- Konyal› Mehmed Vehbi, Tam S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul
Metni Sahih-i Buhari, 4. cilt, Üçdal 1998, str. 570
Neflriyat, ‹stanbul 1993, str. 64-65 173- Konyal› Mehmed Vehbi, Tam
153- ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id- Metni Sahih-i Buhari, 4. cilt, Üçdal
din, 2. cilt, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul Neflriyat, ‹stanbul 1993, str. 304
1998, str. 16 174- Ibid, str. 260
154- Ibid, 1. tom, str. 295 175- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›
155- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali, Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim
‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr. Canan, 15. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,
S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul Ankara, str. 209
1998, str. 795-796 176- Buhari ve Müslim; Huccetü'l
156- ‹mam Muhammed Bin ‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-
Muhammed bin Süleyman er-Rudani, din, 3. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle,
Büyük Hadis Külliyat›, Cem'ul-fevaid Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.
min Cami'il-usul ve Mecma'iz-zevaid, 152
cilt 5, ‹z Yay›nc›l›k, str. 33 177- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›
157- Ibid, str. 34 Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim
158- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali, Canan, 16. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,
‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr. Ankara, str. 239
S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 178- Ibid, str. 239
1998, str. 801 179- Buhari ve Müslim; Huccetü'l
159- Bezzar, Ebu Yala, Taberani; ‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-
Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u din, 3. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle,
Ulum'id-din, 3. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.
Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 315
1998, str. 111 180- Tirmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mam
160- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali, Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 3. cilt,
‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr. Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur
260
Harun Yahya
261
Hz. Muhammed (s.a.v.s)
262
Harun Yahya
263