odlikama opisanim u Kur'anu, predstavljanje Sulejmana, kojeg je Allah, d. .

, u mnogo emu uinio superiornijim nad ostalim insanima i duboko razmiljanje nad uzornim moralom ovog odabranog roba naeg Gospodara. A drugi cilj nastanka ove knjige je injenica da aktualna kur'anska kazivanja umnogome podsjeaju na ahir-i zeman. Kao to je opepoznato, ahir-i zeman je period pred Kijamet, u kome e na cijelom svijetu gospodariti kur'anski moral, koji e iroko biti zaivljavan me|u ljudima. Allah, d. ., e u ovom periodu poslati osobu ahs-i manevi (Mehdi) koja e nositi svojstvo hadi (onaj koji upuuje na Pravi Put), uklonit e ateistike filozofije i ideologije i dokrajit e zulum i anarhiju, koja je vidljiva irom svijeta. U Poslanikovim hadisima se istie da me |usobno mnogo nalikuju vladavina svijetom, koja je bila u vrijeme Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna i vladavina koja e biti u vrijeme Mehdija. Upravo iz tog razloga se u ovoj knjizi ajeti koji govore o Sulejmanu i Zulkarnejnu analiziraju sa ovog aspekta. Ova objanjenja u ajetima su veoma mudra saopenja koja bivaju povodom da svjetska zbivanja vjernici posmatraju iz jedne iroke perspektive, koja im otvaraju horizonte. Cilj ove knjige je, isto tako, i podsticanje ljudi na razmiljanje o radosnoj vijesti ahir-i zemana i na njihovo me|usobno dijeljenje ushienja i radosti toga.

ulejmana, a. s., je pejgamber koga je Allah, d. ., obdario neuporedivo velikim bogatstvom, veoma jakom vojskom potpomognutom dinima i pticama i jednim superiornim znanjem. Cilj pisanja ove knjige je, sa

Autor, koji koristi pseudonim Harun Yahya, ro|en je 1956. godine u Ankari. Studirao je filozofiju na Istanbulskom, a umjetnost na Mimar-Sinan univerzitetu. Od 80-ih godina naovamo napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike. U fokusu veine njegovih studija je ruenje darvinizma i materijalizma: legendi koje se danas pokuavaju prezentirati pod platom nauke. Knjige Haruna Yahye usmjerene su ka irokoj italakoj publici, bez obzira da li su oni muslimani ili ne, i bez obzira kojoj rasi i naciji oni pripadali. Razlog koji se nalazi u pozadini toga je injenica da su prire |ene samo sa jednim ciljem: podsticanje itaoca na razmiljanje o temeljnim postavkama vjere, kao to su Boije postojanje i Njegova jedinost, te ukazivanje na neosnovanost i zabludjelost ateistikih sistema.

^ I T A O C U
Darvinizam, koji negira stvaranje, a samim time i Boga, bio je razlogom {to su mnogi ljudi izgubili vjeru u Boga ili {to su, u najmanju ruku, pali u sumnju. Prema tome, otkriti da je ova teorija jedna obmana je jedna veoma bitna du`nost koju nala`e iman. Ova zna~ajna zada}a mora doprijeti do svih ljudi. Odre|eni ~itaoci }e biti u prilici da mo`da pro~itaju samo jedno na{e djelo koje govori o obmanama vezanim za ovu teoriju. Zbog toga smo smatrali va`nim da u svim na{im knjigama odvojimo mjesta za ovu temu, pa makar to ponekad bilo samo i u vidu rezimea. Drugo pitanje koje se mora naglasiti je vezano za sadr`aj ovih knjiga. Vjerska pitanja svih autorovih djela iznose se u svjetlu kur'anskih ajeta i pozivaju ljude na u~enje Allah- ovih ajeta i `ivot u skladu sa njihovim naredbama. Sve teme vezane za Allahove ajete iznose se na na~in koji kod ~itaoca ne ostavlja nikakvu sumnju, niti znak pitanja. Blizak, jednostavan i te~an stil koji je prepoznatljiv u na{im djelima osigurava lak{e shvatanje kod ~italaca svih profila, od sedam do sedamdeset sedam godina. Ovim efektnim i jednostavnim izra`avanjem na{e knjige sasvim zaslu`eno dobivaju laskavi status "knjiga koje se ~itaju u jednom dahu". ^ak i ljudi koji zauzimaju kategori~an stav o pitanju odbijanja vjere ostaju pod utiskom ~injenica koje se iznose u na{im knjigama i apsolutno su u nemogu}nosti da zanije~u istinitost svega toga. Ova knjiga kao i ostala autorova djela mogu se ~itati kako pojedina~no tako i u atmosferi uzajamne diskusije. Grupa ~italaca koja se `eli okoristiti ovom knjigom trebala bi je ~itati zajedno. Bit }e to neosporno korisno s pozicija me|usobnih izmjena znanja i iskustava. Pored toga, u~estvovati u ~itanju i upoznavanju sa ovim knjigama koje su napisane samo radi postizanja Bo`ijeg zadovoljstva, tako|er, predstavljaju veliki hizmet. Umije}e dokazivanja i ubje|ivanja je krajnje jaka autorova osobenost koja je uo~ljiva u svim njegovim knjigama. Iz tog razloga, jedan od najefikasnijih metoda onih koji `ele objasniti vjeru je stimuliranje drugih na ~itanje knjiga ovog autora. Predstavljanje ostalih autorovih djela u zadnjem dijelu ove knjige ima svoje va`ne razloge. Zahvaljuju}i tome, osoba koja uzme u ruke ovu knjigu vidjet }e da autor ima niz knjiga koje nose osobenosti koje smo malo~as naveli i otkrit }e kvalitete ove knjige, koju }ete, nadamo se, ~itati sa velikim zadovoljstvom. Uvjerit }ete se da se nalazite pred bogatim izvorom podataka o pitanju nesvakida{njih vjerskih i politi~kih tema kojima }ete se mo}i koristiti.

SULEJMAN,
A.S.

Mi smo Davudu poklonili Sulejmana, divan je on rob bio, i mnogo se kajao! (Sad, 30)

Sa turskog preveo: Enver IBRAHIMKADI

HARUN YA H YA

BILJE[KA O AUTORU
Autor, koji koristi pseudonim Harun Yahya, ro|en je 1956. godine u Ankari. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, {koluje se na Fakultetu primijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan univerzitetu i na Filozofskom fakultetu Istanbulskog univerziteta. Od '80-ih godina naovamo napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike, zna~ajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije, obmanjiva~ke metode evolucionista i mra~ne povezanosti darvinizma sa krvavim ideologijama. Pseudonim Harun Yahya nastao je kao spomen i izraz po{tovanja prema dvojici vjerovjesnika, Harunu i Jahji, a. s., koji su se borili protiv demantirane jevrejske misli. Simbolika autorovog kori{tenja Resulullahovog pe~ata na koricama knjiga je u vezi sa sadr`ajem ovih knjiga. Pe~at simbolizira Kur'ani kerim kao posljednju Objavu Allaha, d`. {., i vjerovjesnika, Muhammeda, a. s., kao hatemul- enbijaa. Sva svoja djela autor je, tako|er, zasnovao na dva osnovna temelja: Kur'anu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj na~in on ima za cilj da ka`e "posljednju rije~" koja }e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje ateisti~ke filozofije i u potpunosti u{utkati ateisti~ke prigovore uperene protiv vjere. Resulullahov pe~at je kori{ten kao dova namjere da se ka`u ove "posljednje rije~i". Zajedni~ki cilj svih autorovih djela je {irenje kur'anskih informacija i saop}enja {irom Svijeta i na taj na~in podsticanje ljude na razmi{ljanje o temeljnim postavkama vjere, kao {to su Allahovo postojanje, Njegova jedinost i budu}i svijet (ahiret) i izno{enje neosnovanosti ateisti~kih sistema i njihove izopa~ene prakse. Upravo su veliku pa`nju na sebe privukla djela Haruna Yahye u mnogim zemljama {irom Svijeta od Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, od Poljske do Bosne i Hercegovine, od [panije do Brazila. Djela koja su prevedena na mnoge jezike poput engleskog, francuskog, njema~kog, bosanskog, talijanskog, {panskog, portugalskog, pakistanskog (urdu), arapskog, albanskog, ruskog, ujgurskog i indone`anskog prati {iroka ~itala~ka publika. Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a i povodom da mnogi oja~aju svoje ve} postoje}e vjerovanje. Svako ko pro~ita i analizira ove knjige uo~it }e njihov prepoznatljiv stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srda~nosti te njihov nau~ni i racionalni pristup. Djela nose odlike kategori~nosti i apsolutne nespornosti. Nemogu}e je da materijalisti~ku filozofiju, ateizam i sve ostale zalutale filozofije i gledi{ta ubudu}e iskreno brane oni koji pro~itaju i ozbiljno razmisle o temama koje se obra|uju u njima. Ako, pak, budu branili,

to mo`e biti samo emocionalna odbrana iz inata, s obzirom da su se oni kroz ova djela uvjerili da su u potpunosti pobijeni idejni oslonci ovih filozofija. Sve savremene ateisti~ke tendencije su idejno pora`ene u djelima Haruna Yahye. Nesumnjivo, ove karakteristike poti~u od izuzetno impresivnog stila i mudrosti Kur'ana. Sam pisac nije ponesen gordo{}u zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da ~itaoce usmjeri na Pravi, Allahov Put. Od ovih djela autor nema nikakve materijalne zarade. Nikakvu materijalnu zaradu nemaju ni svi ostali koji su uklju~eni u projekt publiciranja knjiga; od onih koji rade na kompjuterskoj obradi teksta i dizajna stranica i korica, do onih koji su uklju~eni u marketing i distribuciju. Jedini im je cilj da svojim hizmetom postignu Allahovo zadovoljstvo. Uzimaju}i u obzir ove ~injenice, proisti~e da je i podsticanje na ~itanje ovih djela, koja omogu}avaju da se vidi ono {to se prethodno nije vidjelo i koja su povod usmjeravanja na Pravi Put, tako|er jedan veoma zna~ajan hizmet. Umjesto preporu~ivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute ljudski razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane generalnim iskustvom koje nema jak i prodoran utjecaj u domenu odbrane vjere i razbijanju sumnja bit }e razlog gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da efikasnu odbranu vjere nemaju djela koja su usmjerena ka isklju~ivom nagla{avanju autorovog knji`evnog umije}a. Oni, pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odre|ene sumnje, iz op}ih mi{ljenja ~italaca, gdje se sasvim jasno vidi efikasnost ovog hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, mo}i }e shvatiti da je pobijanje ateizma i {irenje kur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye. Tako|er se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateisti~ke misli osnovni povod velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja do`ivljavaju muslimani {irom Svijeta. A na~in da se ~ovje~anstvo oslobodi ovih neda}a le`i u pora`avanju ateisti~ke misli, izno{enje vjerskih fakata i prezentiranje kur'anskog morala na na~in na koji to ljudi mogu poimati i provoditi u praksi. Uzme li se u obzir okru`enje tiranije, intriga i anarhije, u koje se Svijet svakim danom sve vi{e nastoji uvu}i, postaje sasvim jasno da se ovaj hizmet mora obaviti {to je mogu}e br`e i efikasnije. U protivnom, mo`e biti veoma kasno. Djela Haruna Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma bitnog hizmeta preuzela ulogu prethodnice, uz Bo`iju pomo}, bit }e povod da ljude u XXI stolje}u dovedu do mira i spokojstva koji su opisani u Kur'anu, do ~estitosti i pravde, do ljepota i blagodati.

Naslov originala: Hazreti Suleyman Autor: Harun Yahya Naslov na bosanskom jeziku: Sulejman, a.s. Prijevod sa turskog: Enver Ibrahimkadi} Urednik: Nedad Lati Lektor: Demaludin Lati Korektor: Nejra Lati Design: Global Publishing Izadava ~: Bosanica print Za izdava ~a: Hadib ii Muamer Jaarevi tamparija: Kelebek Matbaacilik Litros Yolu, Nevzat Fikret Koru Holding Binasi No: 4/1-A Topkapi Istanbul Tel: (+90 212) 6124359 Sarajevo; februar 2004

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297. 161:929 Sulejman Yahya, Harun Sulejman, a.s. / Harun Yahya ; sa turskog preveo Enver Ibrahimkadi. - Sarajevo : Bosanica print, 2004. - 275 str. : ilustr. ; 24 cm Prijevod djela : Hazreti Sulejman. - Bibliografija: str. 274-275 ISBN 9958-650-20-1 COBISS. BH - ID 12698886

SULEJMAN,
A.S.

HARUN YA H YA

SADRAJ
Uvod 10 Sulejman, a. s. 15 Superiorno znanje i blagodati kojima je obdaren Sulejman, a. s. 17 Sulejmanovo, a. s., velianstveno carstvo i snana vojska 56 Uzorni moral Sulejmana, a. s., 62 Harut i Marut 82 Sulejman, a.s., i kraljica od Sebe 88 Smrt Sulejmanova, a.s. 118

Dini i ivotinje pod Sulejmanovom a.s., komandom 120 Me |usobna slinost izme |u Sulejmana a.s., i Zulkarnejna 127 Dva razliita reima opisana u Kur'anu 138 Kraj koji je zadesio narod Sabe 142 Sulejman, a. s., u Starom zavjetu 154 Slinosti izme |u Sulejmana, a.s., Zulkarnejna i Mehdija 184 Zakljuak 246 Dini u Kur'anu 248 Kur'an o ejtanu 262

U Kur'anu, koji je objavljen kao rahmet i vodi na Pravom Putu, prenose se veoma bitne mudrosti iz onoga to je preivljavao Allahov resul, Muhammed, a. s., njegova saopenja uperena nevjernicima i mudrosti njegove velike borbe, koju je vodio radi irenja Allahove vjere. Na isti nain, prenose se i veoma bitne injenice u vezi sa ivotom niza poslanika koji su ivjeli prije Muhammeda, a. s., kao to su Musa, Jusuf, Isa, Junus, Lut, Nuh, uajb i Salih, a. s. I oni su, poput posljednjeg pejgambera, Muhammeda, a. s., bili zadueni obavezom pozivanja ljudi u vjeru u Allaha, upozoravanja na Dan polaganja rauna i objavljivanja istinske vjere sa ciljem zaivljavanja uzornog morala u drutvu. Uzorna etika poslanika, njihove iskrene dove, dranje naspram potekoa i predanosti u naporima opisuju se kao svojevrsno podsjeanje i pouka ovjeanstvu. I Allah, d. ., savjetuje ljudima da se dre puta ovih odabranika i da im budu posluni i saopava radosnu vijest da se ni tokom ovoga, a ni ahiretskoga ivota nee niega bojati niti e za bilo im tugovati oni koji budu ili tragom ovih predvodnika Pravog

10

Harun Yahya

Puta, koji se budu uvali i popravili svoje ponaanje (Al-A'raf, 35). Cilj slanja poslanika na slijedei nain se saopava u kur'anskom poglavlju An-Nisa': A Mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se, p rema Allahovom nare |enju, pokoravali... (AnNisa', 64) Eto, jedan od pejgambera ije se ime spominje me|u ovim izuzetnim i mubarek ljudima je i Sulejman, a.s. Sulejman je pejgamber koji potie od loze Nuha, a.s., i kome je od strane Allaha, d. ., data mudrost i visoko znanje. O Sulejmanu, a. s., u Kur'anu se kae slijedee: a Nuha smo jo prije uputili - i od potomaka njegovih Davuda, i Sulejmana, i Ejjuba, i Jusufa, i Musaa, i Haruna - eto, tako Mi nagra|ujemo one koji dobra djela ine. (Al-An'am, 84) Allah, d. ., je Sulejmana, a. s., poslao sinovima Israilovim kao opominjaa i onoga koji e upozoravati na budui svijet. A on je jedan od pejgambera koji je primao Objavu: Mi objavljujemo tebi kao to smo objavljivali Nuhu i vjerovjesnicima poslije njega, a objavljivali smo i Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu i unucima, i Isau, i Ejjubu, i Junusu, i Harunu, i Sulejmanu, a Davudu smo dali Zebur. (An-Nisa', 163)

11

Harun Yahya

Kao to emo vidjeti u narednim poglavljima knjige, Allah, d. ., je Sulejmana, a. s., obdario neuporedivo velikim bogatstvom, veoma jakom vojskom potpomognutom dinima i pticama i jednim superiornim znanjem. Tokom cijelog svog ivota, na podruju na kome je ivio, vladao je pravedno; osobinom plemenitog upravljanja i vladavine, u svoju slubu okupio je razliite zajednice. Me|utim, uvijek svjestan da je Gospodar svjetova, Allah, d. ., taj koji je istinski Vlasnik znanja, imetka i odredaba cijelog Kosmosa, u svakom svom poslu se usmjeravao ka Allahu (Sad, 30) i tokom cijelog ivota odrao pokorni i predani odnos prema Njemu. A i cilj pisanja ove knjige je, sa odlikama opisanim u Kur'anu, predstavljanje Sulejmana, kojeg je Allah, d. ., u mnogo emu uinio superiornijim nad ostalim insanima i duboko razmiljanje nad uzornim moralom ovog odabranog roba naeg Gospodara. Kada se, sa ciljem uzimanja pouke, analiziraju ajeti u kojima se govori o Sulejmanu, uoit e se da svaki od njih nosi veoma bitne lekcije i pouke koje i danas slue kao uputa. A drugi cilj nastanka ove knjige je injenica da aktualna kur'anska kazivanja umnogome podsjeaju na ahir-i zeman. Kao to je opepoznato, ahir-i zeman je period pred Kijamet, u kome e na cijelom svijetu gospodariti kur'anski moral, koji e iroko biti zaivljavan me|u ljudima. U ovom periodu e nestati nemorala, presija, zuluma, nepravde i degeneracija iz prethodnih perioda; sve vrste nevolja zamijenit e beriet, izobilje, bogatstvo, ljepote, mir i spokoj. U tehnologiji e se nainiti veliki pomaci i to e se koristiti za dobrobit i komfor cijelog ovjeanstva. U hadisima Muhammeda, a. s., opisano je niz odlika ahiri zemana. Allah, d. ., e u ovom periodu poslati osobu ahsi manevi (Mehdi) koja e nositi svojstvo hadi (onaj koji upuuje na pravi put), uklonit e ateistike filozofije i ideologije i dokrajit e zulum i anarhiju, koja je vidljiva irom

13

SULEJMAN, a.s.

svijeta. Najbitniji Mehdijev zadatak e biti osiguranje zaivljenja vjere u obliku kakav je bio u periodu Muhammeda, a. s., uiniti da kur'anski moral gospodari me|u ljudima i uspostavljanje mira u cijelom svijetu. A u narednom hadisu Pejgamber skree panju na jednu Mehdijevu odliku koja je svojstvena i Sulejmanu i Zulkarnejnu: Mehdi e, poput Zulkarnejna i Sulejmana, a. s., vladati svijetom. (Al Kavl-ul Muhtasar Fi Alamatil Mahdiyil Muntazar, str. 29) U prethodnom hadisu se istie da me|usobno mnogo nalikuju vladavina svijetom, koja je bila u vrijeme Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna i vladavina koja e biti u vrijeme Mehdija. Iz tog razloga, kada se ajeti koji govore o Sulejmanu i Zulkarnejnu analiziraju sa ovog aspekta, uoit e se da svaki od njih sadri veoma bitne iarete koji se odnose na ahir-i zeman i zlatnu eru. (Vezu izme|u perioda Zulkarnejna i ahiri zemana moete proitati u knjizi Kehf Suresi'nden Ahir Zamana Isaretler - Znakovi ahir-i zemana u suri Al-Kahf, koja e uskoro biti prevedena na bosanski). Upravo, nauna i tehnoloka dostignua, napreci u ekonomskom i socijalnom ivotu u ahir-i zemanu nose velike slinosti sa nizom saopenja iz kur'anskih kazivanja o Sulejmanu, a. s. Ova objanjenja u ajetima su veoma mudra saopenja koja bivaju povodom da svjetska zbivanja vjernici posmatraju iz jedne ire perspektive, koja im otvara horizonte. Cilj ove knjige je, isto tako, i podsticanje ljudi na razmiljanje o radosnoj vijesti ahir-i zemana i na njihovo me|usobno dijeljenje ushienja i radosti zbog toga.

14

Davudu i Sulejmanu smo znanje dali i oni su govorili: "Hvala Allahu, koji nas je odlikovao iznad mnogih vjernika, robova Svojih! I Sulejman naslijedi Davuda... (An-Naml, 15-16)

Sulejman, a. s., je sin Davuda, a. s., koji je posjedovao izuzetno znanje, kome Allah dade i vlast i vjerovjesnitvo (AlBaqara, 251), kome je milost ukazao (Saba', 10) i Zebur objavio. "Mi smo Davudu poklonili Sulejmana..." (Sad, 30) rekao je Allah, d. ., u kur'anskom poglavlju Sad. Sulejmana, a. s., - isto kao i Davuda, a. s., - Allah, d. ., je, kao pejgambera, poslao sinovima Israilovim. Uputio ga je na Pravi Put, ubrojao me|u Svoje

15

SULEJMAN, a.s.

... Mi vie stepene dajemo onima kojima Mi hoemo. Gospodar tvoj je, uistinu, Mudri i Sveznajui. I Mi mu poklonismo i Ishaka i Jakuba; i svakog uputismo - a Nuha smo jo prije uputili - i od potomaka njegovih Davuda, i Sulejmana, i Ejjuba, i Jusufa, i Musaa, i Haruna - eto, tako Mi nagra |ujemo one koji dobra djela ine - i Zekerijjaa, i Jahjaa, i Isaa, i Iljasa - svi su oni bili dobri - i Ismaila i El-jese'a i Junusa i Luta - i svima smo prednost nad svijetom ostalim dali - i neke pretke njihove i potomke njihove i brau njihovu njih smo odabrali i na Pravi put im ukazali. (Al-An'am, 83-87)

poslune i bogobojazne robove i, kao i ostale pejgambere, uinio ga superiornim nad ostalim svjetovima. A u nastavku ajeta, Allah, d. ., na slijedei nain savjetuje vjernike: To su oni kojima smo Mi knjige i mudrost i vjerovjesnitvo dali. Pa ako ovi u to ne vjeruju, Mi smo time zaduili ljude koji e u to vjerovati. Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put. Reci: "Ja od vas ne traim nagradu za Kur'an, on je samo pouka svjetovima." (Al-An'am, 89-90) I Sulejman, a. s., je, kao i drugi pejgamberi, pozivao ljude u vjeru u Allaha, d. ., na udaljavanje od boanstava koja ih odvode u irk i da se pridravaju Allahovih naredbi i savjeta.

16

"Gospodaru moj," - rekao je - "oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, nee imati! Ti, uistinu, bogato daruje!" (Sad, 35)

Allah, d. ., je primio Sulejmanovu dovu, navedenu u prethodnom ajetu, podrao ga i obdario veoma velikim nimetima i izuzetnim znanjem; dao mu bogatstvo koje niko drugi nee moi dostii, raskono carstvo i jednu nevi|enu i neuporedivu vlast. U ajetima u kojima se prenose odre|eni dijelovi iz ivota Sulejmana, a. s., iznosi se niz detalja u vezi sa ovim bogatstvom, mou i vlau i nainom koritenja znanja koje je posjedovao.

17

SULEJMAN, a.s.

Sulejmanu je dato pravo izricanja presude

I uinismo da Sulejman pronikne u to (sud), a obojici smo mudrost i znanje dali. (Al-Anbiya', 79)

Obratimo li panju na ivote pejgambera, vidjet emo da u njihovim odlukama, razliitim praksama i govorima, sasvim oito do izraaja dolazi razum i mudrost, produkt jednog izuzetnog znanja (iluma) kojim ih je Gospodar obdario. I Sulejman, a. s., je pejgamber kome je dato znanje i pravo na izricanje presude. Tokom cijelog svog ivota je, isto kao i njegov otac, Davud, a. s., "sudio ljudima po pravdi" (Sad, 26), i na najpraviniji nain rjeavao razovrsne nesporazume koji su dolazili do njega.

I Davudu i Sulejmanu, kada su sudili o usjevu to su ga nou ovce neije opasle - i Mi smo bili svjedoci su |enju njihovu. (Al-Anbiya', 78)

18

Harun Yahya

Da bi jedan pravni sistem uspjeno funkcionirao, on, prije svega, ima potrebu za pravednim upravljaima, za ljudim vjernicima koji pravedno presu|uju. I Sulejmanov period je - kao to je to Allah, d. ., i saopio u ajetu "Svaki narod je imao poslanika. I kad poslanik njihov do |e me |u njih, njima e biti pravedno presu |eno, nasilje im nee biti uinjeno." ( Yunus, 47) - jedan period u kome se u pravom smislu rijei primjenjivala ova pravednost. Iz kur'anskih ajeta se razumije da je u periodu Sulejmana, a. s., bio jedan pravian pravni sistem. Sulejman i Davud, a. s., bili su osobe koje su vodile sudske procese i koji su pravedno presu|ivali.

U ovom kontekstu su veoma ilustrativne rijei koje je Sulejman, a. s., izgovorio nakon to je izvrio smotru ptica na kojoj nije bila prisutna ptica zvana Hudhud:

19

SULEJMAN, a.s.

I on izvri smotru ptica, pa ree: "Zato ne vidim pupavca (Hudhud), da nije odsutan? Ako mi ne donese valjano opravdanje, tekom u ga kaznom kazniti ili u ga zaklati!" (An-Naml, 20-21)

Jedan primjer Sulejmanovog pravinog postupanja je i stav koji je pokazao nakon nestanka Hudhuda. Hudhudu je prvo pruio priliku odbrane, paljivo ga je sasluao i nije ga kaznio jednom preuranjenom odlukom, saekao je da Hudhud donese jedan jasan dokaz.

20

SULEJMAN, a.s.

Sulejman, a. s., je poduen govoru ptica

Allah, d. ., je Sulejmana, a. s., poduio ptiijem govoru i, zahvaljujui tom izuzetnom znanju, osigurao da on u svojoj vojsci oformi etu ptica. Tako je Sulejman, a. s., ostvarivao kontakt sa pticama i na eljeni nain uspijevao upravljati njima. Ova cjelokupna situacija je rezultat Allahove milosti prema Sulejmanu, a. s. Svjestan toga, Sulejman je, u svojim obraanjima narodu, posebno naglaavao da je to znanje kojem ga je poduio Allah, d. . Isticao je da je to odlika koja nije njegova i da, jedino Allahovim poduavanjem, ljudi mogu imati takvo znanje. Na taj nain je jasno izrazio svoju nemonost i predanost Allahu, d. .:

''...dato nam je da razumijemo ptiije glasove i svata nam je dato; ovo je, zaista, prava blagodat!" (An-Naml, 16)

Iz ovog podatka iz kur'anskog kazivanja o Sulejmanu, a. s., pojavljuju se odre|eni veoma bitni rezultati. Ptice posjeduju jedan sebi svojstven govor na frekvencijama koje ovjek ne moe uti. Sulejmanu, a. s., dato je znanje pomou kojeg je uspijevao razumjeti ovaj govor posebnih frekvencija. To, isto tako, moe biti i neko tehnoloko pomagalo.

Harun Yahya

Uz pomo Sulejmanovog, a. s., razumijevanja ovog tonskog komuniciranja sa pticama na razliitim frekvencijama, mogue je da im je tako izdavao nare|enja i da su one izvravale njegova nare|enja. (Allah, d. ., najbolje zna.) S ulejman, a. s., je ponekad ptice koristio za prenoenje vijesti, a ponekada i u kontekstu prikupljanja obavjetajnih informacija i na taj nain je uspijevao dolaziti do veoma bitnih informacija. Posredstvom ovog znanja olakao je komunikacije sa ostalim

Ptice ne posjeduju zvune ice. Radi proizvodnje glasa, u zvunu kutiju ptice alju se vibracije. Koliko je miia vezano za ovu zvunu kutiju, toliko ptica moe proizvesti tonova. Ilustracije radi, slavuji imaju dosta miia i u stanju su proizvesti niz razliitih tonova.1

Za ptice je glasovna komunikacija veoma bitna, a naroito u mjestima gdje bilje smanjuje vidljivost, kao to su ume, barutine i panjaci. Ptice komuniciraju metodama kao to je pjev, razni krikovi i lagani udari. Svaka vrsta ima svojstven poj ili pojeve. tavie, neke ptice imaju preko deset razliitih zviduka i pojeva. Neke ptice su, pak, ustanju imitirati ljude ili pojeve ptica drugih vrsta.2

Harun Yahya

zemljama, pruena mu je mogunost da jednostavno dopre do teritorija do kojih je inae bivalo teko dopirati. (Allah, d. ., najbolje zna.) Mogue je da se ovim ajetom skree panja na postojanje jedne izuzetne tehnologije koja e se, u slinom obliku, koristiti u ahir-i zemanu. Mogue je, isto tako, da se pticama spomenutim u ovom kazivanju iareti ne na uobiajene ptice, ve na bespilotne avione koji se i danas koriste.

Hafiz Osman, sulus nesih kit'a, XVII stoljee: "Pokorili smo se Gospodaru svjetova, predali se razlozima nesree.''

25

TEHNOLOGIJA BESPILOTNIH AVIONA

U aviotehnologiji se svakodnevno deavaju veliki pomaci. Ova nova tehnologija zauzima vodee mjesto u odbrambenim projektima svake zemlje. Ameriko ratno vazduhoplovstvo u tom smislu provodi dva znaajna programa. Ova dva programa, koja se spominju pod imenima UAV (Unmanned Aerial Vehicle bespilotne letjelice) i UCAV (Uninhabited Combat Air Vehicle bespilotne ratne letjelice), iznose da e bespilotne letjelice u skoroj budunosti biti od velikog znaaja. Slubenici Amerikog ratnog vazduhoplovstva, koji ovu novu tehnologiju definiraju kao ''novu epohu'', istiu da aktualna tehnologija ima veoma velike prednosti u odnosu na letjelice sa pilotima. Neke od prednosti ovih letjelica, kojima se komanduje sa zemlje, a i koje se mogu koristiti prethodnim programiranjem, su slijedee: o ljudski ivoti se ne izlau opasnostima. Postaje mogue ratovati i doi do obavjetajnih podataka i to bez ikakvih gubitaka. - zato to su manjih dimenzija, proizvodnja bespilotnih letjelica je ekonominija; - zbog dimenzija i tehnologije koju posjeduju smanjena je i mogunost primjeivanja od strane neprijateljskih radara. Ilustracije radi, NASA-in program X-36 ima za cilj proizvodnju letjelica koje e biti duge 5-6 metara i sa teinom od 600 kg. Ovim letjelicama se komanduje pilotom koji radi sa simulatorom u centru komande. A metod zatite od napada provodi se od strane pilota na zemlji, koji djeluje shodno snimcima kamera na letjelici; - zbog dimenzija i toga to su bez pilota, posjeduju veoma visoku mo manevriranja; - zahvaljujui infracrvenim kolor kamerama ustanju su doi do obavjetajnih snimaka ak i u najnepristupanijim podrujima. Ovi snimci se uz pomo satelita odmah proslje|uju u centar komande; - prema nainjenim istraivanjima, 80 % vremena letenja letjelice sa pilotom koristi se za -buku pilota, a 20 % za obavljanje zadatka. Kod bespilotnih letjelica sve vrijeme troi se u cilju obavljanja zadatka. To i sa aspekta vremena, a i materijalnih ulaganja osigurava veliku prednost. Navedene prednosti su samo neki od razloga koji prvo padaju na um. Svi od prethodno spomenutih projekata nisu jo uvijek upotpunosti stavljeni u funkciju. Me|utim, sasvim je sigurno da e u skoroj budunosti zauzimati veoma bitno mjesto u aviotehnologiji.3

Harun Yahya

JEZIK ME \USOBNE KOMUNIKACIJE PTICA Ptice posjeduju jedan specijalan jezik sporazumijevanja i u tom cilju one veoma vjeto koriste svoje glasove. Ptice uspostavljaju kontakt koristei odre|enu frekfenciju (zvuni talas UV-A). Mi to ne moemo poimati, zato to se ta komunikacija odvija na zvunim talasima koje ne moemo uti. Svoje mlade, roditelje, parove, ptice prepoznaju kroz ove glasove, tako okupljaju svoja jata i me|usobno se obavjetavaju u sluajevima opasnosti. Frekfenciju komunikacije mogu promijeniti i veoma brzo mogu prenositi informacije.4

Izvan toga, nije iskljuena i mogunost da je, radi prikupljanja podataka o ostalim dravama i dumanima, na ove ptice montirao izvjesne prijemnike, da je tako dolazio do video i audio zapisa i da je prikupljene snimke na razliite naine koristio u upravljanju zemljom. Opepoznato je da je Sulejman, a. s., imao veliku dominaciju nad dinima i ejtanima. U 12. ajetu kur'anskog poglavlja Saba', Allah, d. ., saopava slijedee: "... i uinili smo da dini, voljom njegova Gospodara, pred njim rade..." A u 82. ajetu poglavlja Al-Anbiya' kae: "I ejtane neke da zbog njega rone, a radili su i poslove druge, i nad njima smo Mi bdjeli.". Razmisli li se u svjetlu ovih

27

SULEJMAN, a.s.

kur'anskih ajeta, mogue je doi i do konstatacije da je Sulejman, a. s., imao vojsku sastavljenu od dina ptiijeg izgleda. Osim toga, postoji mogunost i to da su ptice koje se spominju u ajetu usmjeravane uz pomo dina, i da je, isto tako, Sulejman, a. s., uz pomo dina, pticama nalagao sve eljene poslove. Kuran je knjiga koju je, za cijelo ovjeanstvo, Allah, d. ., uinio aktualnom do Sudnjega dana. Prema tome, postoji mogunost i da e se doga|aji slini onima navedenim u kur'anskom kazivanju o Sulejmanu, a. s., dogoditi i u ahiri zemanu. Ovi ajeti se mogu komentirati i kao iaret da e i u ahir-i zemanu Allah, d. ., dine i ejtane staviti u slubu ovjeka. Mogue je da e se u ahir-i zemanu ljudi veoma iroko koristiti visokom tehnologijom na koju se, opet, iareti u aktualnom kazivanju. (Allah, d. ., najbolje zna.)

Zvukovi nazvani ultrasonik i transonik su zvuni talasi koji se nalaze iznad granica normalnog ljudskog sporazumijevanja. Veliki broj ptica, insekata ili glodara, sisara kao to su pas, maka, slijepi mi, uju velike frekfencije i tako ostvaruju me|usobni kontakt. Ali, ovjek ne moe uti te tonove i zato ne uspijeva poimati sporazumijevanje izme|u aktualnih ivih bia. Me|utim, sasvim je izvijesno da je, kao to se to vidi iz kur'anskih ajeta, Allah, d. ., Sulejmana, a. s., podario znanje i tehnologiju kojom je uspijevao deifrirati ove glasove.5

28

Harun Yahya

UPOTREBA OBAVJETAJNIH URE \AJA

Zahvaljujui mikrokamerama, danas je krajnje olakano obavjetajno snimanje. Danas je veoma jednostavno doi do mikrokamera, koje su nekad koristile samo obavjetajne organizacije i koje su se tajile od javnosti. Zahvaljujui mikrokamerama koje se mogu ugraditi na mjestima kao to je kravata, runi sat, stolna lampa, olovka, naoare, jakna, utinica, knjiga, upalja, otra za olovke, kapa, radio, igraka, mobilni telefon, protivpoarni detektor, biljka 6 mogue je sasvim neopaeno nainiti eljeni snimak. Dimenzije ovih kamera koje se svakim danom sve vie smanjuju kreu se od dva milimetra do nekoliko centimetara.7 Kao to je sluaj sa prethodno navedenim predmetima, iste mikrokamere mogue je ugraditi i na razliita iva bia. Ove mikrokamere posjeduju niz odlika. Ilustracije radi, snimak postignut ovim mikroure|ajem za snimanje istog je kvaliteta kao i snimak nainjen ure|ajem normalne veliine. Ove kamerama, koje rade na baterije, mogue je snimati u boji, a i crno-bijeloj tehnici. Dok neke kamere rade bez prestanka, neke se, pak, automatski aktiviraju prilikom i najmanjeg pokreta u okruenju u kome se nalaze, a isto tako se automatski i gase prilikom smirivanja sredine. Ovim mikrokamerama, koje, kao to smo ve rekli, rade na baterije, mogue je satima snimati. A infrared kamere mogu snimati na prostoru od oko 150 metara i u najveoj tami.8

Ure|aji za obavjetajna prislukivanja se na engleskom jeziku nazivaju ''bug'' (buba). Kada se postave na jedno mjesto, ove bube imaju funkciju da prenose obavjetajne informacije na drugo mjesto ili da ometaju komunikaciju suprotne strane. Osoba koja prislukuje ove ure|aje moe biti udaljena na nekoliko stotina metara, ali je u stanju da eljene tonove slua na jedan besprijekoran nain. Proizvodnja, prodaja i primjena ovih ure|aja u Americi predstavlja industriju od vie milijardi dolara.9 Ovi ure|aji se sve vie koriste u istraivanju zloina, u prislukivanju telefona i mjesta poinjenih zloina. Postoji vie vrsta prislunih ure|aja, ''buba''. Ultrasonina vrsta ima mo da normalni ton pretvori u zvuni signal koji je iznad ljudskog sluha. Ultrasonini signal se kasnije ponovo vraa u normalne zvune talase.

29

SULEJMAN, a.s.

Sulejmanovo, a. s., razumijevanje mravice

I kad stigoe do mravlje doline, jedna mravica ree: "O, mravi, ulazite u stanove svoje da vas ne izgazi Sulejman i vojske njegove, a da to i ne primijete!" (An-Naml, 18)

Mogue je nainiti slijedee komentare navedenog ajeta: Mravica je shvatila da je vojska koja je stigla u dolinu Sulejmanova vojska. Ovdje je prisutno jedno krajnje svjesno i razumno prepoznavanje. To to su mravi koji su se nalazili u ovoj dolini me|usobno priali i to su bili sasvim svjesni onoga to se deava oko njih, moda iareti na to da su oni jedna sasvim druga zajednica. Ovo svjesno ponaanje podsjea na mogunost da su aktualna bia dini. (Allah, d. ., najbolje zna.) Osim toga, ovdje se ne govori o bilo kakvom mravu. Panja se skree na jedno posebno mjesto zvano "mravlja dolina" i na

SULEJMAN, a.s.

posebne mrave. A to poveava vjerovatnou da su ta bia, ustvari, dini.

I on se nasmija glasno rijeima njenim i ree: "Gospodaru moj, omogui mi da budem zahvalan na blagodati tvojoj, koju si ukazao meni i roditeljima mojim, i da inim dobra djela na zadovoljstvo Tvoje, i uvedi me, milou Svojom, me |u dobre robove Svoje!" (An-Naml, 19)

Mogue je da se u tome to je Sulejman, a. s., uo razgovor me|u mravima nalaze odre|eni ilustrativni iareti i na dostignua koja e u ahir-i zemanu biti zabiljeena u raunarskoj tehnologiji. Danas se terminom "Silikonska dolina" oznaava centar svijeta tehnologije. Krajnje je znaajno da se u kazivanju o Sulejmanu, a. s., spominje jedna ''mravlja dolina''. Sasvim je mogue da ovim ajetom Allah, d. ., skree panju na jednu naprednu tehnologiju koja e biti postignuta u ahiri zemanu. Osim toga, danas se mravi i odre|ene vrste insekata veoma iroko koriste u polju visoke tehnologije. Robot projektima razvijenim po ugledu na ova bia ima za cilj sluba u nizu oblasti, od odbrambene industrije do tehnologije. U ajetu se moda iareti na ova dostignua.

32

Silikonska dolina, koja je, ujedinjavanjem znanja i iskustava amerikih naunika i u ishodu tenji izlaska na svjetsko trite, formirana je 1950-ih godina na podruju od 4000 km2, a na inicijativu Stanford univerziteta iz Californie. Na ovom podruju je okupljeno 8000 kompanija koje rade na poljima visoke tehnologije i informatike. Na razvijanju proizvoda visoke tehnologije, u ovoj dolini radi gotovo 300.000 naunika, ininjera i istraivaa, koji su najkompetentniji u svojim oblastima. Veliki dio tehnolokih dostignua realiziraju se upravo u ovom podruju.10

33

Posljednja dostignua u mini tehnologiji: vojska robot-mrava

Najpoznatiji od projekata koji se razvijaju po ugledu na mrave ''Projekti vojske robot-mrava'', koji se nezavisno vode u razliitim dravama. Ilustracije radi, istraivanjima, koja se vode na Virginia Polytechnic Institutu i Univerzitetu Virginia State namjeravaju se razviti mali, jeftini i jednostavni roboti. Cilj je od ovih robota me | usobno istog fizikog izgleda, formirati jednu robot-armiju. Razlog praktinosti ovih robota projekt-voditelji saopavaju slijedeim rijeima: "Djeluju u grupi, koordinirano izvravaju fizika zaduenja i zajedniki donose odluku." Svi mehaniki i elektronski projekti ove armije robota projektirani su po ugledu na ponaanje zajednice mrava. Zato to lie na ove ivotinje, roboti su nazvani "armija mrava". Robot-sistem "armija mrava" je u samom poetku projektiran kao jedan "sistem za prenoenje materijala". Prema ovom scenariju, niz ovih malih robota su trebali biti uposleni u zajednikom podizanju i prenoenju predmeta. Potom je donesena odluka da se koriste i za druge razliite operacije. U vezi sa tim je u jednoj publikaciji na slijedei nain opisano u koje svrhe e biti upotrebljavani ovi roboti: "ienje nuklearnih i opasnih materija, rudarstvo (va|enje i spasavanje materijala), deminiranje, obavjeajna sluba i straa, istraivanje povrine planeta i kopanje."11 A u jednom izvjetaju koji je izraelskom parlamentu podnesen od strane strunjaka za tehnologiju mrava-robota, Israela A. Wagnera, projekti mrava-robota su opisani na slijedei nain: "Mravi-roboti su fizika bia kreirana za realizaciju jednog zajednikog cilja. Uoljivo je da oni troe veoma ogranienu energiju i da uspostavljaju kontakt ostavljanjem mnogobrojnih tragova na podruju djelovanja. Raspodjela poslova me|u ovim robotima moe se realizirati ili od strane jedne individue koja osigurava centralnu

kontrolu i alje upute ostalim agentima, ili ispunjavanjem odre|enog zadatka prethodno uvjetovane poslunosti jedinki. A trei put je da se ova saradnja u toku obavljanja posla pojavi prirodno, bez prethodnog odluivanja. Namjena koritenja ovih robota moe biti istraivanje, izvlaenje mapa, ienje terena neke kue, otkrivanje neke nepoznate planete ili ienje miniranog terena."12 Kao to se vidi i iz navedenih ilustracija, socijalni ivot mrava danas predstavlja temelje niza projekata i robot tehnologija, koja je razvijena ugledanjem na mrave, a ljudima osigurava mnogo koristi i olakica. Eto, zbog toga je veoma bitno to to se u kur'anskom kazivanju o Sulejmanu, a. s., skree panja na mrave i na dolinu u kojoj su se nalazili. Ovim ajetom Allah, d. ., moda skree panju na tehnoloki razvoj u doba Sulejmana, a. s. Naprimjer, formulacijom "mravi", koja se protee kroz aktualne ajete, moda se iareti na armiju nainjenu od robota. Osnivanjem vojske nainjene od robota visoke tehnologije, a koji su potpomognuti dinima i ejtanima koji su djelovali pod njegovom komandom, Sulejman, a. s., ih je moda upotrebljavao u razliitim operacijama. U navedenim ajetima se, osim toga, moda iareti i na pomake koji e se u periodu ahir-i zemana desiti u robot-tehnologiji, na to kako e roboti imati veoma veliku ulogu u ivotu ovjeka, na to kako e, obavljanjem niza tekih poslova umjesto ovjeka, njegov ivot nainiti jo komfornijim. (Nesumnjivo, Allah, d. ., je Taj koji najbolje zna.)

SULEJMAN, a.s.

Stavljanje vjetra pod komandu Sulejmana, a. s.

A Sulejmanu vjetar jaki poslunim uinismo - po zapovijedi njegovoj je puhao prema zemlji koju smo blagoslovili; a Mi sve dobro znamo. (Al-Anbiya', 81)

Allah, d. ., je pod komandu Sulejmana, a. s., stavio vjetar i osigurao mu priliku da ga, kao oru|e, koristi u razliite svrhe. Ovom formulacijom se, moda, iareti na to da je energija vjetra, u vrijeme Sulejmana, a. s., koritena u tehnologiji, a da e, isto tako, biti koritena i u ahir-i zemanu. Isticanjem da Sulejmanu "vjetar jaki poslunim uinismo" moda se skree panja i na visoku avio tehnologiju koja e biti veoma razvijena u ahir-i zemanu.

Turbine na vjetar se danas u mnogim zemljama svijeta veoma uestalo koriste u podmirenju potreba za elektrinom energijom. Ove turbine su u XXI stoljeu dole u poloaj najbitnijeg energetskog izvora i formiraju svojevrsnu jeftinu i produktivnu alternativu generatorima na gorivo.

36

Harun Yahya

37

SULEJMAN, a.s.

podizanje pritisak koji formira zrak u brzom strujanju

krilo

zrak

pritisak koji formira zrak u laganom strujanju

Sila koja se formira dok je avion u zraku, naziva se aerodinamika sila. Teina aviona, odnosno sila zemljine tee je jedna kvantna masa. A aerodinamika sila formira se na povrinama kada se avion suoava sa zrakom iz okruenja. Komponenta ove sile koja je vertikalna u odnosu na povrinu naziva se ''pritisak'', a komponenta koja je vodoravna u odnosui na povrinu zove se ''sila trenja''. Komponenta od ukupne aerodinamike sile, koja su okomite (odozgo i odozdo) u odnosu na smijer kretanja aviona zovu se ''sila nosivosti'', komponenta koja je paralelna (naprijed i natrag) sa smijerom kretanja aviona ''povlana sila'', a komponenta koja je okomita i bona na ove dvije zove se ''bona sila''. Sila nosivosti u vertikalnoj povrini u vodoravnom letu aviona vri suprotan utjecaj u ondosu na silu zemljine tee. Kada ove dvije sile postanu ujednaene avio postie mo stabilnog leta.

Avionska krila su projektirana na nain da, formiranjem razlike pritiska, imaju ulogu nosaa. Let se realizira zahvaljujui nosivosti, formiranoj zrakom koji se kree oko krila. Kada se postigne jedna nosea snaga koja je jednaka teini aviona, tokovi se odvajaju od zemlje i avion polijee. Ova nosea snaga se pojavljuje na slijedei nain: U normalnim uvjetima, zrak je u vidu talasa i posjeduje jedno lagano strujanje. Me|utim, uporedo sa kretanjem krila mijenja se i strujanje zraka, koji se razdvaja i prolazi pored krila. Krilo ima profil u obliku grbe na gornjem dijelu. Zbog odre|enih fizikih zakona, ubrzava se zrak koji prolazi iznad krila i formira pritisak koji je slabiji od pritiska zraka ispod krila. Drugim rijeima, dok donji zrak krila vie die prema gore, gornji zrak ih manje gura prema dolje. Ove razlike u pritisku dovode do toga da se avion tjera od dolje prema gore i da se tako odvlai prema visinama. U ovakvoj situaciji avion nadvladava silu zemljine tee, a isto tako se formira i snaga nosivosti koja osigurava da ostane u zraku. I avion polijee. teina
povlaenje

guranje

podizanje

38

Harun Yahya

A Sulejmanu - vjetar, ujutro je prevaljivao rastojanje od mjesec dana, a i naveer rastojanje od mjesec dana (Saba', 12)

Moda se formulacijom iz ajeta ''...vjetar, ujutro je prevaljivao rastojanje od mjesec dana, a i naveer rastojanje od mjesec dana " skree panja na to da se Sulejman, a. s., veoma brzo kretao me|u razliitim teritorijama, od jednog do drugog mjesta. Postoji mogunost da je Sulejman, a. s., koristio tehnologiju koja je nalik na savremenu avio tehnologiju, da je napravio prijevozna sredstva koja su se kretala na vjetar i da je, zahvaljujui njima, za veoma kratko vrijeme prelazio velike udaljenosti. (Nesumnjivo, Allah, d. ., je Taj koji najbolje zna.)

Avioni e u XXI stoljeu posjedovati mnogo razvijeniju tehnologiju u odnosu na XX stoljee. Avio-kompanije iznose da e u prvoj polovini XXI stoljea u promet staviti avione koji e moi prevoziti najmanje 800 putnika i koji e dostizati brzinu duplo veu od brzine zvuka. Cilj je veoma velike razdaljine prei i na mnogo ekonominiji, a i daleko bri nain.

39

SULEJMAN, a.s.

Iareti koji upozoravaju na upotrebu elektrine energije

... i uinili smo da mu iz izvora rastopljen bakar tee... (Saba', 12)

Jedna od velikih blagodati kojima je Allah, d. ., obdario Sulejmana, a. s., je i "rastopljen bakar". Ovaj ajet mogue je komentirati na nekoliko naina. Koritenjem ejtana i dina, koji su se nalazili pod njegovom kontrolom, mogue je da je rastopljenim bakrom Sulejman, a. s., nalagao da se naprave velike zdjele za dekoraciju, a i za upotrebu, te za hramove, spomenike i kotlove. Upravo, i kur'anski ajeti govore o tim zdjelama, kotlovima i spomenicima (Saba', 13). A upotreba rastopljenog bakra, isto tako, moda upuuje i na postojanje jedne visoke tehnologije koja koristi elektrinu energiju. Kao to je opepoznato, bakar je jedan od metala koji najbolje provode toplotu i struju i u tom pravcu predstavlja temelj elektroindustrije. Znaajan dio proizvedenog bakra u Svijetu koristi se u elektroindustriji. Mogue je da je struja, koja je u vrijeme Sulejman, a. s., proizvo|ena u velikim koliinama, koritena u irokim oblastima, kao to su gra|evinarstvo i komunikacije. Isto tako, mogue je da se formulacijom "tee", koja se spominje u navedenom ajetu, upozorava da je upotreba bakra veoma iroka. (Nesumnjivo, Allah, d. ., je taj koji najbolje zna.)

40

Harun Yahya

41

SULEJMAN, a.s.
Ako se ''aynel kitri'', formulacija iz 12. ajeta sure Saba', shvati kao otopljeni bakar, onda je sasvim izvjesno da se time upozorava na dananju elektro industriju. Bakar, kao jedan od najboljih provodnika toplote i elektrine nergije, jedan je od najtemeljnijih metala visoke tehnologije.

42

Harun Yahya

Formulaciju iz ajeta "aynel kitri" odre|eni komentatori Kur'ana (mufessiri) komentiraju kao petrol. Danas, u visokoj tehnologiji petrol predstavlja najosnovniju sirovinu. Mogue je da je i Sulejman, a. s., veoma izraeno koristio petrol u funkciji tehnologije svoga vremena. (Nesumnjivo, Allah, d. ., je taj koji najbolje zna.)

Stavljanje dina i ejtana pod Sulejmanovu komandu

...I da dini, voljom njegova Gospodara, pred njim rade; a kad bi neki od njih otkazao poslunost nare |enju Naem, uinili bismo da ognjenu patnju osjeti. (Saba', 12)

Druga blagodat kojom je Allah, d. ., obdario Sulejmana, a. s., je i injenica da je dine i ejtane uinio njegovim slugama. Dine i ejtane, koje je imao pod svojom komandom, Sulejman, a. s., je, isto tako, koristio u razliitim oblicima u gra|evinarstvu i zanatskim djelatnostima.

I Mi smo dali da mu slue: vjetar koji je prema zapovijedi njegovoj blago puhao onamo kuda je on htio i ejtani, sve graditelji i gnjurci. (Sad, 36-37)

43

SULEJMAN, a.s.

Davanje ejtana pod Sulejmanovu, a.s., komandu je velika blagodat kojom ga je obdario Allah, d. ., poto je ejtan bie koje posjeduje niz znanja o svijetu i skrivene ili tajne podatke o doga|ajima koji se deavaju na Zemlji. Mogue je da je, sa jednim biem pod svojom komandom koje posjeduje takve odlike, Sulejman, a. s., hem postizao olakice u kontaktima sa ostalim dravama, hem osiguravao olakice u vladanju svojom zemljom.

I ejtane neke da zbog njega rone, a radili su i poslove druge, i nad njima smo Mi bdjeli. (Al-Anbiya', 82)

Mogue je da je ove ejtane koji rone Sulejman, a. s., upoljavao u veoma razliitim dunostima. Kao to postoji mogunost da su ejtani bili aktivirani u vojnim i obavjetajnim slubama, mogue je da su bili aktivirani i u poljima nauke. Naprimjer, mogue je da ih je Sulejman, a. s., koristio u dunostima kao to je obra|ivanje podmorskih bogatstava i provo|enje odre|enih podmorskih istraivanja radi upoljavanja u slubu ovjeka. Iz navedenog ajeta se razumije znaaj i podmornih, a ne samo nadzemnih obra|ivanja. Me|utim, da bi se izvadili i preradili vrijedni metali, poput petrola i zlata, i da bi se doveli u korisno i upotrebljivo stanje, potrebna je visoka

44

Harun Yahya

Podmorna nalazita danas predstavljaju veoma bitan dio naftnih istraivanja. Za bunareve koji se otvaraju uz pomo platformi sputa se stotinama metara u dubinu.

45

SULEJMAN, a.s.

tehnologija. Mogue je da su Sulejmanu, a. s., u prolosti ejtani osigurali ovu tehniku podrku i ljudsku snagu. A uz pomo oru|a, aparata moderne tehnologije i podmornica, koje je u ahir-i zemanu Allah, d. ., stavio u slubu ovjeku, jo vie je olakano eksploatiranje podmornih

46

Harun Yahya

bogatstava. Mogue je da ajet posjeduje jedno upozorenje u ovom pravcu. Mogue je da se, osim toga, u ajetu skree panja i na obradu ukrasnih predmeta, kao to su biseri i merdani, kao i ostalih blagodati koje se nalaze pod morem. (Nesumnjivo, Allah, d. ., je taj koji najbolje zna.)

47

SULEJMAN, a.s.

48

Harun Yahya

U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna ta je na kopnu i ta je u moru, i nijedan list ne opadne, a da On za nj ne zna; i nema zrna u tminama Zemlje niti iega svjeeg niti iega suhog, niega to nije u jasnoj Knjizi. (Al-An'am, 59)

49

SULEJMAN, a.s.

Na kraju ajeta sa prethodne stranice, Allah, d. ., saopava "... i nad njima smo Mi bdjeli." Ovim ajetom se jo jednom podsjea da su ejtani ronioci, koji su pod Sulejmanovom, a. s., komandom obavljali dunost u morskim dubinama, bili pod kontrolom Allaha, d. ., Gospodara nebesa i Zemlje. Kao jedan vid Svoga rahmeta, Allah, d. ., je tako|er Svome pejgamberu poklonio ejtane, jednu snagu kojoj nije pruena mogunost da se pobuni protiv Sulejmana, a. s.

Oni su mu izra |ivali to god je htio: hramove i spomenike, i zdjele kao atrnje, i kotlove nepokretne... (Saba', 13)

Iz prethodnog ajeta se razumije da su, Sulejmanovim, a. s., uputstvima i usmjeravanjem, umjetnika djela izra|ivali dini i ejtani. Skree se panja da je, svojim linim uputstvima nalaui izradu veoma pompeznih umjetnikih djela, Sulejman, a. s., imao veoma jako izraeno umjetniko i estetsko poimanje.

50

Harun Yahya

51

SULEJMAN, a.s.

Sve izobilje je Allahovo dobroinstvo

Svu mo i bogatstvo kojim ga je Allah obdario, Sulejman, a. s., je koristio radi najljepeg predstavljanja i propovijedanja Allahove vjere, da bi posluio kao povod da Allahovo jedinstveno i velianstveno carstvo bude uoljivo od strane sviju i da na taj nain iri vjerski moral. Naspram ove njegove pameti, znanja i umjetnike moi, ljudi su se lake odazivali pozivima u vjerovanje u Allaha, d. . Sulejman, a. s., je na najljepi nain dobio odgovor za svoju privrenost Allahu i ostvario jednu veoma veliku vlast poznatu u cijelom svijetu. Njegova mo i vlast je hiljadama godina zasljepljivala oi mnogih ljudi, bivala temama raznih romana, slika, filmova. U ovom poglavlju smo se doticali razliitih blagodati i superiornog znanja kojima je bio obdaren Sulejman, a. s. Me|utim, postoji jedno pitanje koje u ovom kontekstu naroito treba naglasiti. U ajetima se saopava da je u biti Allah, d. ., Gospodar svjetova, bio taj koji je davao sve te blagodati, koji je poimao znanja i inio sve ono to se doga|a. Sve ono to je Sulejman, a. s., radio deavalo se Allahovom voljom i odredbom. Naprimjer, u jednom kur'anskom ajetu Allah, d. ., se obraa na slijedei nain: "i uinismo da Sulejman p ronikne u to..." (Al-Anbiya', 79). Iz ovog ajeta proistie da ni jedan insan nee moi proniknuti ni u kakvu mudrost, da nee moi iznijeti nikakav sud ukoliko to Allah, d. ., tako ne odredi. Apsolutno je nemogue da insan svojom moi pronikne u neki doga|aj, da postigne sud i da miljenje, poto je, Allah, d. ., Taj koji daje presudu. On je Onaj koji posjeduje mudrost i sud, a osoba koja daje odluku je jedino povod; ona uspijeva dati odluku samo zato to Allah, d. ., tako odre|uje. U nastavku istog ajeta, nakon to saopava da je potinio planine i ptice da Ga, s Davudom, Sulejmanovim ocem, hvale, Allah, d. ., kae slijedee: "to smo Mi bili kadri uiniti". Allah, d. ., je Taj koji je Davuda, a. s., poduio zanatu izrade

52

Harun Yahya

pancira, koji je Sulejmanu, a. s., pokorio jaki vjetar i da mu rastopljeni bakar tee. U 81. ajetu poglavlja Al-Anbiya' Allah, d. ., kae slijedee: "Mi sve dobro znamo". Apsolutno je nemogue da bilo koji ovjek posjeduje neko znanje bez volje Sveznajueg Allaha, d. . U ishodu saznanja koje je godinama itao ili uio, ovjek se moe smatrati uenim, me|utim nikada ne smije gubiti iz vida da je Allah, d. ., Taj koji daje znanje. To to neki ovjek posjeduje neko znanje, samo je ishod Allahovog davanja znanja tom ovjeku. Sasvim oita formulacija ove injenice su rijei meleka: "Hvaljen neka Si" - rekoe oni - "mi znamo samo ono emu Si nas Ti pouio; Ti Si Sveznajui i Mudri." (Al-Baqarah, 32)

53

SULEJMAN, a.s.

54

Harun Yahya

Vojsku Sulejmana, a. s., Allah, d. ., je podrao dinima i pticama, a njemu podario veoma monu vlast na zemlji. Nijedna drava se nije mogla suprotstaviti njegovoj vojsci, a onima koji su se suoavali sa ovom monom vojskom nije preostajalo nita drugo do potinjavanje. Kao to je to saopio u 80. ajetu sure Al-Anbiya', Allah, d. ., je Sulejmana, a. s., nauio da izra|uje pancire da ih tite u borbi s neprijateljem. Panciri, titovi i razno drugo oru|e izra|eno ovim znanjem njegovu vojsku uinilo je jo vie nepobjedivom.

55

SULEJMAN, a.s.

I sakupie se Sulejmanu vojske njegove, dini, ljudi i ptice, sve eta do ete, postrojeni. (An-Naml, 17)

Sulejman, a. s., je posjedovao jednu jedinstvenu i neuporedivo snanu vojsku, koja je bila sainjena od dina, ptica i ljudi i koja je bila podrana jakom obavjetajnom mreom. U ajetu se govori ne o jednoj Sulejmanovoj vojsci, ve o vojskama. Ova rije mnoine je, isto tako, i jedna formulacija jaine vojske i njene brojane nadmonosti. Jedna od najupeatljivijih strana Sulejmanove vojske je njena disciplina. Tri razliite zajednice, kao to su dini, ptice i ljudi, veoma su skladno obavljale dunost u jednoj

56

Harun Yahya

vojsci; u tom vojnom poretku se nije deavao ni najmanji propust. Podravanje vojske dinima i ejtanima osiguralo je Sulejmanu nadmonost sa vie aspekata. Ova bia su u stanju veoma jednostavno uraditi mnogo toga to nadilazi ovjekove mogunosti. Kao to se i istie u ajetu "...On vas vidi, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite..." (A'raf, 27), mogu vidjeti ljude, a da pri tome sami ne izlaze na vidjelo. Ova odlika dinima osigurava veoma velike olakice prilikom prikupljanja obavjetajnih informacija.

I Mi smo dali da mu slue: vjetar koji je prema zapovijedi njegovoj blago puhao onamo kuda je on htio - ejtani, sve graditelji i gnjurci, i drugi u bukagije okovani. (Sad, 36-38)

Formulacija iz ajeta "u bukagije okovani" iareti na to da je Sulejman, a. s., imao veliku dominaciju nad dinima i ejtanima koji su mu dati u slubu. Ovi podaci iznose injenicu da je Sulejmanova, a. s., vlast obuhvatala ne samo pobone i predane dine, ve i dine nevjernike. Iz ovog ajeta se razumije da su Sulejmanovi ejtani insane pod utjecajem ejtana i nevjernike dovodili u bezopasno stanje. tavie, dovodili su ih u stanje korisno za islam i davali im razliita zaduenja. Mogue je da u ovom ajetu Allah, d. ., upozorava na potrebu obuzdavanja zlonamjernih insana ejtanskog karaktera u okruenju u kome dominira islamski moral i onemoguavanja njihovog tetnog djelovanja na drutvo. Aktiviranje nekih u nekoj slubi na Allahovom Putu bit e

57

SULEJMAN, a.s.

povod i za spreavanje moguih negativnosti, a i za formiranje jedne koristi u ime islama. Mogue je da se ovim ajetom upozorava na potrebu nadziranja osoba ejtanskog karaktera, koji tiraniziraju ostale, koji ine zla i siju smutnje po Zemlji, jednim strogim sistemom kontrole. Trebalo bi onemoguiti ove ljude da , mijeajui se sa narodom, nanose tetu okolini. Ovim ajetom Allah, d. ., moda skree panju na metode kanjavanja zloinaca, metode koje e se primjenjivati u ahir-i zemanu. Mogue je da e u tom periodu zloinci biti onemogueni u svojim djelima, ali da e, upoljavanjem u raznim slubama, biti dovedeni u stanje korisno za zajednicu. Formulacijom " okovane bukagije " istaknutom u citiranom ajetu moda se skree panja na jedan sigurnosni sistem nalik na elektronske prange koje e se koristiti u ahiri zemanu. Na taj nain e se onemoguiti i bijeg aktualnih delikvenata, a i njihovo tetno djelovanje kako na same sebe, tako i na osobe iz okruenja.

I on izvri smotru ptica, pa ree: "Zato ne vidim pupavca, da nije odsutan? Ako mi ne donese valjano opravdanje, tekom u ga kaznom kazniti ili u ga zaklati!" (An-Naml, 20-21)

Ovim ajetima se pokazuje da je Sulejman, a. s., vrio redovnu smotru svoje vojske, da je odmah uoavao mogue nedostatke i preduzimao potrebne mjere predostronosti. Apsolutno nije dozvoljavao nita to bi ugroavalo disciplinu. Da je odsustvo bez dozvole i znanja pretpostavljenih veoma bitna greka, razumije se iz prethodnih rijei Sulejmana, a. s.

58

Harun Yahya

''Vrati se njima! Mi emo im dovesti vojske kojima se nee moi oduprijeti i istjerat emo ih iz Sabe poniene i pokorene." (An-Naml, 37)

Sulejman, a. s., se na prethodno navedeni nain obraao glasnicima koji su donijeli poklone od kraljice Sabe. Kao to se jasno vidi, ovim rijeima se saopava da on apsolutno nee prihvatiti nikakve poklone, a na taj nain je pokazao i stepen svoje odlunosti u pokoravanj kraljice Sabe. Iz ovog ajeta se, osim toga, razumije da je Sulejmanova, a. s., vojska bila toliko mona da joj se nije mogla suprotstaviti ni jedna vojska bilo koje drave toga vremena. I, upravo, kao to emo vidjeti i na narednim stranicama, kada su primili ovu vijest, velikai Sabe su shvatili da, osim predaje nemaju drugog izlaza. To je, isto tako, jedan od pokazatelja da su oni bili svjesni nepobjedivosti Sulejmanove vojske.

ELEKTRONSKI OKOVI
Prilikom kanjavanja optuenih, danas se u mnogim zemljama, a naroito u SAD-u, koristi sistem elektronskih okova. Uz pomo okova koji se postavi na noge, optueni se dre u kunom pritvoru. Ovi okovi se koriste kod onih koji su, umjesto zatvora, osu|eni na kaznu kunog pritvora, ili bliskog okruenja mjesta na kome se nalazi. Elektronski okov omoguava da se kretanje aktualne osobe nemetano prati tokom 24 sata. Osoba sa elektronskim okovom u principu ima slobodu kretanja u preniku od oko 80 km. Ukoliko, pak, iza|e izvan ovog kruga bezbjednonosne ekipama se odailja alarm i policija odmah stupa u akciju.13 Na taj nain optueni hem nesmetano obavlja svoje dnevne poslove, hem i izdrava zasluenu kaznu.

59

SULEJMAN, a.s.

60

Harun Yahya

61

SULEJMAN, a.s.

U dosadanjim poglavljima knjige govorili smo o razliitim znanjima kojima je Allah, d. ., obdario Sulejmana, a. s., o njegovom raskonom carstvu i monoj vojsci. A jedna od najbitnijih odlika Sulejmana, a. s., koje su saopene u Kur'anu, nesumnjivo je uzorni moral koji je on posjedovao. Dok je tokom cijelog svoga ivota pozivao na zaivljavanje morala kojim e Allah, d. ., biti zadovoljan, i sam je, svojim dubokim imanom i superiornim moralom, bio uzor svima ostalima.

62

Harun Yahya

U svim svojim poslovima usmjeravao se ka Allahu, d. .

... divan je on rob bio, i mnogo se kajao! (Sad, 30)

Jedno od pitanja koje, u kur'anskim ajetima koji su u vezi sa ivotom Sulejmana,a.s, najvie privlai panju je da se on u svim svojim poslovima uvijek usmjeravao ka Allahu, d. ., da Mu je inio dovu i da Mu je povjeravao sve svoje namjere. Sulejman, a. s., je ivio u jednom periodu u kome je idolopoklonstvo bilo izrazito raireno, me|utim, on Allahu, d. ., nikada nije pripisivao ortaka i druga. Jedino je vodio rauna o Allahovom zadovoljstvu; ivio je bogobojazno i, ne obraajui panju na miljenje bilo koga drugog, djelovao je u cilju zaivljavanja vjere koju je Allah nalagao. Dok je u vjeru pozivao Sabejce, koji su se klanjali idolima, on ih je, isto tako, pozivao i na predanost Allahu, d. ., i traio da odustanu od svog klanjanja Suncu.

63

SULEJMAN, a.s.

Mi smo Sulejmana u iskuenje doveli i njegovo bolesno tijelo na prijestolju zadrali, ali je poslije ozdravio. "Gospodaru moj," - rekao je - "oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, nee imati! Ti, uistinu, bogato daruje!" (Sad, 34-35)

Kada bi se suoavao sa bilo kakvom potekoom, problemom ili nimetom, Sulejman, a. s., se odmah usmjeravao ka Allahu, d. . U svim svojim govorima slavio je Allaha, d. ., a svaku svoju odluku donosio je spominjanjem imena svoga Gospodara. Allah, d. ., je Sulejmana, a. s., iskuavao razliitim sluajevima i stanjima, a on je uvijek odgovarao veoma uzornim moralom i bogobojaznim dranjem. Ilustracije radi, kao to je istaknuto u prethodnom ajetu, kada je stavljan na kunju, prvo to je Sulejmanu, a. s., padalo na um bilo je upuivanje dove Allahu, d. ., i traenja utoita u Njegovom oprostu i milosti.

64

Harun Yahya

..."Ovo je blagodat Gospodara moga, koji me iskuava da li u zahvalan ili nezahvalan biti. A ko je zahvalan - u svoju je korist zahvalan, a ko je nezahvalan - pa, Gospodar moj je nezavisan i plemenit." (An-Naml, 40)

Ne samo u tekim trenucima; Sulejman, a. s., je isti moral pokazivao i u trenucima bilo kojeg uspjeha ili pobjede; uvijek je bio bogobojazan i rob koji je bio svjestan svoje bespomonosti naspram Allaha, d. . Svaki ostvareni uspjeh je odmah uoavao kao svojevrsno iskuenje od strane Allaha, d. . Kao to se i saopava u prethodnom ajetu, na svoje uspjehe odgovorao je jednom krajnjom poniznou. Ovaj ponizan odgovor ishod je njegove svjesnosti da su svakojaki uspjesi, kao i svakojake nevolje, iskuenja od strane Allaha, d. .

65

SULEJMAN, a.s.

66

Harun Yahya

Bio je rob koji je uvijek bio zahvalan Allahu, d. .

..."Trudite se i budite zahvalni, o, eljadi Davudova!" A malo je zahvalnih me |u robovima Mojim. (Saba', 13)

Kao Davuda, a. s., i Sulejmana, a. s., je Allah, d. ., je, blagodatima koje prethodno nikome nisu date, uinio odabranim i obdario ga dobitima koje e biti povod za njegovu zahvalu Gospodaru. Naspram svih ovih blagodati Sulejman, a. s., je uvijek bio zahvalan, ponizan i bogobojaznog ponaanja; u sim svojim poslovima se usmjeravao ka Allahu, d. . Kao to smo to i prethodno naglasili, on je bio rob koji je znao da su sve blagodati i sve njegove superiorne odlike samo iskuenja od strane Allaha, d. ., da e se na Sudnjem danu suoiti sa odgovorom na ove nimete i ponaao se u skladu sa time.

... "Gospodaru moj, omogui mi da budem zahvalan na blagodati Tvojoj, koju Si ukazao meni i roditeljima mojim, i da inim dobra djela na zadovoljstvo Tvoje, i uvedi me, milou Svojom, me |u dobre robove Svoje!" (An-Naml, 19)

67

SULEJMAN, a.s.

U ajetu se saopava da se, nakon to je uo razgovor koji se odvijao izme|u mravi, Sulejman, a. s., odmah usmjerio ka Allahu i uinio dovu. Naspram nimeta kojima je obdaren, on je uvijek bio svjestan da je stvarni vlasnik svega toga na Gospodar, svojim djelima i rijeima je pokazivao da mu je jedini cilj postizanje Allahovog zadovoljstva. Ovaj njegov predani i iskreni moral Allah, d. ., je nagradio na najljepi nain i to nam saopio u slijedeem ajetu: "On je, doista, blizak Nama i eka ga krasno prebivalite" (Sad, 40). A u drugom ajetu saopava se da je njega i njegovog oca, Davuda, a. s., "odlikovao iznad mnogih vjernika, robova Svojih!" (An-Naml, 15). Osim toga, kada je ugledao portvovanost mravice prema mravljoj zajednici, Sulejman, a. s., se odmah prisjetio svoje

68

Harun Yahya

majke i svoga oca. To je, pak, veoma bitna lekcija, ders koji pokazuje da na sve nimete koji ovjeku dolaze posredstvom njegovih roditelja (kao to su njega od ranog djetinjstva, odgoj, utoite, obrazovanje) treba zahvaljivati Allahu, d. ., koji je stvarni vlasnik svega toga.

Sulejmanova, a. s., ljubav prema ivotinjama

Kad su jedne veeri preda nj bili izvedeni punokrvni konji koji su na tri noge stajali, a etvrtom jedva zemlju doticali, on ree: "Umjesto da mislim na Gospodara svoga, ja pokazujem ljubav prema blagu!" - i oni se izgubie iz vida. (Sad, 31-32)

Kao to se vidi iz citiranih ajeta, Sulejman, a. s., je posebno vrijeme izdvajao za njegu ovih ivotinja, koje svojim majstorstvom i gracioznou u stavu i tranju pruaju veliku dra posmatraima. A u me | uvremenu je slavio i veliao svoga Gospodara. Ovo je primjerno dranje jednog vjernika: naspram ljepota koje vidi i dubokog efekta koje te ljepote formiraju u

69

SULEJMAN, a.s.

70

Harun Yahya

njegovoj dui, vjernik spominje i velia Allaha, d. . To je djelovanje oformljeno u ishodu duboke ljubavi koju vjernici osjeaju prema svome Gospodaru. Veina insana koji su daleko od ljepota koje nosi vjera razvijaju jedan zatvoreni karakter osobe koja je neosjetljiva prema doga|anjima i biima oko sebe. Me|utim, kao to se jasno vidi iz ponaanja Sulejmana, a. s., vjernik je smotren insan koji je krajnje osjetljiv naspram ljepota iz svog okruenja, koji se nasla|uje ljepotama, estetikom i umjetnou. Svjestan je Allahovih nimeta i zna se nasla|ivati njima i zahvaljivati. Ajetom "Reci: 'Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove Svoje stvorio, i ukusna jela?' Reci: 'Ona su za vjernike na ovome svijetu, a na onome svijetu su samo za njih.'..." (A'raf, 32) Allah, d. ., saopava da je dunjaluke nimete stvorio radi vjernika.

"Vratite mi ih!" i on ih poe gladiti po nogama i vratovima. (Sad, 33)

Ljubav koju osjea u sebi, Sulejman hem izraava rijeima, hem to i djelom manifestira. Ovdje na najotvoreniji nain vidimo Sulejmanovu, a. s., mo izraavanja ljubavi. U principu, ljubav koju osjeaju u sebi, ljudi ne uspijevaju uvijek izraziti kako treba i na lijep nain. tavie, u veini sluajeva se i suzdravaju od toga. Mogunost najiskrenijeg pokazivanja ljubavi koju ovjek osjea prema nekom biu posebna je sposobnost data od Allaha, d. . U jednom kur'anskom ajetu Allah, d. ., na slijedei nain saopava da je ovu sposobnost dao i Svom estitom robu, Jahjau, a. s.:

71

SULEJMAN, a.s.

"O, Jahja, prihvati Knjigu odluno!" - a dadosmo mu mudrost jo dok je djeak bio i njenost i ednost, i estit je bio. (Maryam, 12-13) U Kur'anu se navode i drugi primjeri o tome da je, pored konja, Sulejman, a. s., istu ljubav pokazivao i prema drugim ivotinjama. Jedna od tih ivotinja su i mravi. Jedna mravica, koja je vidjela da im se pribliava Sulejman sa svojim vojskama, rekla je mravljoj zajednici da u|u u svoja gnijezda, inae im Sulejman i njegove vojske mogu ''nesvjesno'' nanijeti tetu. Mraviino koritenje formulacije ''nesvjesno'' u svom obraanju skrenulo je panju na tako visoki Sulejmanov merhamet da u toku rata ak ni mravima ne eli nanijeti zlo. U ovim ajetima u kojima se iznose primjeri iz ivota Sulejmana, a. s., muslimanima se skree panja i na znaaj ljubavi prema ivotinjama, poto kroz ljepotu stvaranja i duboku mudrost u ivim biima vjernik bolje uspijeva poimati Gospodara, Allaha, d. . Upravo se, na ovu injenicu skree panja isticanjem "ona (stoka) vam je ukras... " u estom ajetu poglavlja An-Nahl, u kome se detaljno iznose ibreti kod ivotinja. Eto, i ljubav prema ivotinjama koju opaamo kod Sulejmana, a. s., jedno je od svjedoanstava oduevljenja koje se osjea prema ovom savrenom Allahovom stvaranju. U Kur'anu se i stvaranje sigurnosti istie kao jedna od strana ivotinja koje su korist za ovjeka. Ilustracije radi, postoje naznake o tome kako se psi mogu koristiti u cilju osiguranja sigurnosti za njihove vlasnike. U osamnaestom ajetu poglavlja Al-Kahf govori se o psu stanovnika peine. U nizu drugih ajeta se podstie na ljubav prema ivotinjama i analiziranje dokaza stvaranja vidljivih kod ivotinja.

72

Harun Yahya

73

SULEJMAN, a.s.

Sulejmanovo pokazivanje ljubavi prema imetku

..."Umjesto da mislim na Gospodara svoga, ja pokazujem ljubav prema blagu!"... (Sad, 32)

Kao to se vidi i iz navedenog ajeta, Sulejman, a. s., je razmiljao o raskonoj imovini koju je posjedovao i veliao svoga Gospodara; naglasio je da je velianje Allaha, d. ., izvor ljubavi prema blagu. Treba studiozno razmisliti o ovome znaenju. U odre|enim drugim kur'anskim ajetima se govori o tome kako ljubav prema imetku moe zavesti ovjeka. Naprimjer, u kur'anskom poglavlju Al-'Adiyat se kae slijedee: "ovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan i sam je on toga, doista, svjestan, i on je, zato to voli bogatstvo radia" (Al-'Adiyat, 6-8). Veinu onih koji gaje ljubav prema imetku to ini da budu ljudi otvrdnjela srca i udaljava ih od vjere, poto smatraju da je dobit ono to posjeduju,da, zbog toga postaju oholi, osjeaju ''mustagnijet'' (osjeaj sposobnosti, zaboravljanje na podre|enost Allahu, d. .) i obuzima ih strast za postizanjem jo veeg imetka. Umjesto da ive kako bi robovali Allahu, d. ., oni ive da bi postigli tovie imovine. Svaki musliman se mora drati daleko od strasti za ovosvjetskim imetkom i blagom! Me|utim, kur'anska pria o Sulejmanu, a. s., pokazuje nam da e na imetak i blago vjernici sasvim drugaije gledati od nemarnih ljudi i da e im, nakon to postignu takvu svijest,

74

Harun Yahya

75

SULEJMAN, a.s.

postizanje imetka biti jednim od povoda za velianje Svemogueg. Svijest na koju se cilja je injenica da je sav imetak i blago Allahovo vlasnitvo, da dolazi od Njega i da e opet Njegovom voljom otii. Svjestan toga, vjernik se ne oholi i ne sili kada mu se da imetak i blago. Isto tako ga ne obuzima ni strah da e moda ostati bez toga. Zahvaljuje se na svim dobrima koje mu je Allah, d. ., dao i koristi ih na Allahovom Putu kako bi postigao Njegovo zadovoljstvo. A kada mu Allah, d. ., ukae veliki imetak, slavu i vlast, sve to vidi kao blagodati i povod za iskuenje; njegovo potovanje prema Allahu, d. ., ljubav i strah jo vie se poveavaju. Upravo su to razlozi to su iskreni vjernici, koji su srano vezani za Allaha, d. ., najdoliniji ljudi za povjeravanje imovine, blaga i vlasti. Jedan od njih, Sulejman, a. s., unato tome to je u svojim rukama imao takvu vlast koja nikome drugome nije bila dostupna, uvijek je bio obuzet jednom iskrenom i dubokom ljubavlju prema Allahu, d. ., i svim svojim sredstvima je sluio Njegovoj vjeri. Iz ovog ajeta se razumije da je imetak dopustiv ako je u slubi postizanja Allahovog zadovoljstva. Ako se raspoloivi imetak troi u poslovima kojima e se postii Allahovo zadovoljstvo i u velianju Allahove neograniene moi, onda se treba nadati da e Allah biti zadovoljan tim djelima.

"Gospodaru moj," - rekao je "oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, nee imati! Ti, uistinu, bogato daruje!" (Sad, 35)

76

Harun Yahya

Sulejman, a. s., je imovinu volio radi Allahovog zadovoljstva i od Njega traio da mu podari jedan ogromni imetak koji bi troio na Njegovom Putu. Ovim ajetom se upozorava da, radi troenja na Allahovom Putu, vjernici na ovom svijetu mogu traiti jedno jedinstveno bogatstvo i imetak. Kao to se razumije iz kur'anskih ajeta, muslimani mogu posjedovati bogatstvo, raskoni imetak, umjetnika djela koja pobu | uju oduevljenje... Upravo su, tokom historije, muslimanske drave iznijele krajnje velebna umjetnika djela i cijelim svijetom se proslavili svojim bogatstvom i silom. Najilustrativniji primjer toga je Osmanlijska imperija, koja je stoljeima predvodila cijeli islamski svijet. Djela koja su ostala iza ove velike imperije i danas ukraavaju etiri strane tri kontinenta. Jedna od mudrosti ovog bogatstva koje posjeduju vjernici je da bogatstvo igra veliku ulogu u zagrijavanju ljudskih srca za islam. Njihovo pompezno bogatstvo u prvom trenutku je psiholoki djelovalo na one koji ive daleko od vjerske etike i koji pretjerano pridaju znaaj materijalnim vrijednostima, te osiguralo njihovo zanimanje za vjeru. Ovo je, kao to emo vidjeti i u narednim poglavljima, jedan od metoda koji je i Sulejman, a. s., koristio kako bi kraljica Sabe prihvatila islam.

Mahmud Delaleddin, Kaligrafija deli sulus: "Moj Allahu, opskrbi me na najljepi nain. Podari mi dobra djela, bezgrijena, moralno i ljudski dopadljiva."

77

SULEJMAN, a.s.

Upozorenja na specijalno znanje dato Sulejmanu

"Davudu i Sulejmanu smo znanje dali i oni su govorili: "Hvala Allahu, koji nas je odlikovao iznad mnogih vjernika, robova Svojih! (...) ovo je, zaista, prava blagodat!" (An-Naml,15-16)

Ovim ajetima se govori o specijalnom znanju koje je dato Davudu i Sulejmanu, a. s. A saopenje u nastavku ajeta da je to znanje ''prava blagodat" je moda jedno upozorenje da su oni bili upoznati sa jednim superiornim znanjem, koje je nedostupno za sve ostale.

Mi smo Sulejmana u iskuenje doveli i njegovo bolesno tijelo na prijestolju zadrali, ali je poslije ozdravio. (Sad, 34)

Iskuavanje Sulejmana, a. s., ostavljanjem njegovog bolesnog tijela na prijestolju, moda je mudiza koja je u vezi sa znanjem koje smo prethodno istakli. Allah, d. ., je, moda, na jedan metafiziki nain, Sulejmana, a. s., izveo iz

78

SULEJMAN, a.s.

80

Harun Yahya

materijalne dimenzije u kojoj ive sva iva bia i doveo ga u duhovni svijet. Mogue je da je u ovom svijetu nestala materija; da je Sulejman, a. s., shvatio da i njegovo prijestolje, i tijelo na prijestolju, nisu materijalna bia, da su samo jedna imaginacija. A kada je iz duhovnog svijeta preao u materijalni, moda se ponovo domogao svoga tijela i vratio u svoje uobiajeno stanje! Tokom ovog putovanja, Sulejman, a. s., je, moda, iziao iz svoga tijela i, prema tome, svoje tijelo vidio kao le, a u ishodu toga je moda uoio bezvrijednost dunjalukog svijeta i to koliko je ovjek jedno bespomono bie. Mogue je da je shvatio da e se za nekoliko decenija rastati od dunjaluka, da su novac, bogatstvo, imetak, blago i sve ljepote kojima u toku dunjalukog ivota ljudi pridaju znaaj- nita drugo do jedna uobrazilja. Mogue je da je Sulejman, a. s., koji je shvatio bezvrijednost dunjalukog ivota, isto tako shvatio i znaaj troenja imovine na Allahovom Putu i u korist islama. S time u vezi, neposredno nakon ovog putovanja, Sulejman, a. s., ini dovu Allahu, d. ., da mu podari nevi|eno bogatstvo i vlast.

81

SULEJMAN, a.s.

I povode se za onim to su ejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije bio nevjernik ejtani su nevjernici: uili su ljude vradbini i onome to je bilo nadahnuto dvojici meleka, Harutu i Marutu, u Babilonu... (Al-Baqarah, 102)

Iz formulacije ajeta postaje jasno da su u periodu Sulejmana, a. s., odre|eni ljudi stremili ka vradbinama, djelima koja je Allah, d. ., zabranio. Oni su se vradbinama poduili od ejtana. Osim toga, i ono to je u Babilonu bilo nadahnuto dvojici meleka, Harutu i Marutu - opet poduenim od ejtana - koristili su u zle svrhe.

82

Harun Yahya

Pieter Bruegel, Tvr|ava Babil, XVI stoljee

Kao to se razumije iz ajeta, mogue je da je, uz pomo onih koje je imao pod svojim utjecajem, ejtan, koji je krenuo protiv Sulejmana, a. s., narod hukao protiv velikog bogatstva i blaga koje je posjedovao Sulejman. A mogue je da su se u ishodu toga ljudi ogranizirali protiv Sulejmana i njegove mone drave, da su osnovali razliite mrane organizacije koje su djelovale protiv drave. Isto tako je mogue da su ove organizacije, formirane ejtanskom inicijativom, na razliite

83

SULEJMAN, a.s.

naine nastojale unititi Sulejmanovu dravu, da su u tom svjetlu koristile svakojake prljave metode. (Allah, d.., najbolje zna.) Upravo povijesni zapisi biljee da je nakon Sulejmanove smrti, zbog unutarnjih nemira, izraelsko kraljevstvo podijeljeno na dva dijela.

... A njih dvojica nisu nikoga uili dok mu ne bi rekli: "Mi samo iskuavamo, i ti ne budi nevjernik!" I ljudi su od njih dvojice uili kako e mua od ene rastaviti, ali nisu mogli time nikome bez Allahove volje nauditi. Uili su ono to e im nauditi i od ega nikakve koristi nee imati iako su znali da onaj koji tom vjetinom vlada nee nikakve sree na onome svijetu imati. A doista je jadno ono za to su se prodali, kada bi samo znali! (Al-Baqarah, 102)

Da bi ih zaveli, ejtani su ljude poduili vradbinama koje su nauili od Haruta i Maruta. Me|utim, onima koji su se eljeli poduiti znanjem koje su posjedovali, Harut i Marut su prethodno govorili da su oni jedno iskuenje od Allaha, d. ., i upozoravali ih da ne padnu u nevjernitvo. Jedino su nakon toga poduavali ovom znanju. Zbog toga ljudi moraju znati da je vradbina jedna smutnja i da se tome trebaju silno opirati. Svi oni koji pribjegavaju metodama vradbina moraju vrlo dobro znati da je apsolutno nemogue da vradbine koje su nauili i kojima se koriste daju neki rezultat ako to Allah,

84

Harun Yahya

d. ., ne dopusti. Allah, d. ., je Taj koji, kao mudrost, stvara efekte vradbina. Apsolutno je nemogue da, bez Njegovog znanja i doputenja, metodama poput vradbina, neko postigne bogatstvo, mo ili neki drugi presti. Na one koji vjeruju u mo vradbina i koji misle da e slinim metodama sebi priutiti neku korist, Allah, d. ., ove ejtanske metode moe upotrijebiti kao nesreu. Zbog toga to su skrenuli u sujevjerje, Allah, d. ., im prema tome daje odgovor; vradbina za te ljude dolazi u poloaj azaba na ovome svijetu. To je kazna koju je Allah, d. ., odredio za one koji su skrenuli sa Pravog Puta. Kao to se i razumije iz navedenog ajeta, nijedan iskreni vjernik se ne zanima za vradbine i ono na to ih nagovaraju ejtani. Baviti se ovom vrstom poslova, ejtanskim hukanjima, da bi se nanio nered u me|uljudskim odnosima, znai upadanje u ejtansku klopku, udaljiti se od Pravog Puta i provoditi vrijeme u sujevjerju. Cilj ejtana je da ljude odvrati od Pravog Puta. Oni koji se bave poslovima slinim vradbinama su oni koji su prevareni ejtanskim smicalicama. Sujevjerja poput ovih nemaju nimalo mjesta u Kuranu. S time u vezi, Allah, d. ., se na slijedei nain obraa u kuranskom poglavlju Al-Falaq:

Pogled na Ziggurat sa balkonskih vrtova Babilona.

85

SULEJMAN, a.s.

Reci: "Utjeem se Gospodaru svitanja od zla onoga to On stvara, i od zla mrkle noi kada razastre tmine, i od zla smutljivca kad smutnje sije... (AlFalaq, 1-4) Isto pitanje objanjeno je i u ajetima u kojima se govori o Harutu i Marutu. Ni vradbine, a niti "zlo smutljivca kad smutnje sije", kako se saopeva u poglavlju Al-Falaq, nemaju nikakvu mo i utjecaj. Jedina sila svemira i vlast presude je Allah, d. ., Gospodar svjetova. Vjernik se oslanja i vjeruje jedino u Allaha, d. ., samo od Njega pomo oekuje; sve svoje potrebe i nevolje povjerava Allahu, d. ., vjernikn Allaha ini svojim prijateljem.
Juan de Valdes Leal, Treptaj oka, bolnica Caridad, 1670-1672, Seville

I oni koji e u vatri biti govorit e straarima dehennemskim: "Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ublai!" (Al-Mu'min, 49)

86

Harun Yahya

U ovim ajetima moda postoje upozorenja na ahir-i zeman. Govorei o smutnjama, Allah, d. ., moda upozorava na to da e se u ahir-i zemanu smutnje namnoiti, da e se, putem gatanja, rairiti proricanje sudbine. Ove smutnje, koje je Allah, d. ., zabranio, u ahir-i zemanu moda e doi u stanje jednog vida zarade; gatari i vraari e izrabljivati narod. O ovom velikom fitneluku u ahir-i zemanu upozoreni smo i preko hadisa Muhammeda, a. s. Jedan od tih hadisa glasi: Ono za to se najvie brinem za svoj ummet u ahiri zemanu je vjerovanje u zvijezde i olagivanje sudbine... (Ramuz el-Ehadis, 1/1540).

Juan de Valdes Leal, Kraj raskonog Svijeta, bolnica Caridad, 1670-1672, Seville

A nevjernici e u patnji dehennemskoj vjeno ostati. (Az-Zuhruf, 74)

87

SULEJMAN, a.s.

Veliki dio kur'anskih ajeta o Sulejmanu, a. s., u vezi su sa zbivanjima koja su se deavala izme|u njega i kraljice Sabe. U ovim ajetima sadrani su veoma bitni detalji o politikim i ekonomskim odnosima izme|u dvije drave na ijem elu su se oni nalazili. Pored toga, iznose se i primjeri Sulejmanovog, a. s., odnosa sa ostalim dravama, moi upravljanja i metode koje je koristio prilikom irenja vjere u Allaha, d. .

I ne potraja dugo, a on do |e, pa ree: "Doznao sam ono to ti ne zna, iz Sabe ti donosim pouzdanu vijest.'' (An-Naml, 22)

88

Harun Yahya

Veza izme|u dviju drava poinje podacima to ih je Pupavac (Hudhud), koji se nalazio u Sulejmanovoj, a. s., vojsci, dao o dravi Sabi i kraljici to se nalazila na elu te drave. Kada je Sulejman, a. s., izvrio smotru svojih vojski, uoio je odsutnost Pupavca. Kada se vratio, Pupavac Sulejmanu, a. s., iznosi veoma bitna saznanja o dravi Sabi.

Piero della Francesco, Prijem kraljice Sabe od strane Sulejmana, a. s., XV stoljee

89

SULEJMAN, a.s.

Frans II Francken, slika sa tematikom susreta Sulejmana, a. s., i kraljice Sabe, 1606-1617, Quimper, muzej primijenih umjetnosti

90

Harun Yahya

..."Gospodaru moj," - uzviknu ona - "ja sam se prema sebi ogrijeila i u drutvu sa Sulejmanom predajem se Allahu, Gospodaru svjetova!" (An-Neml, 44)

91

SULEJMAN, a.s.

Vidio sam da jedna ena njima vlada i da joj je svega i svaega dato, a ima i prijesto velianstveni. (An-Naml, 23)

To to se u ajetu istie ova injenica mogue je da je pokazatelj da je u tom periodu bilo neobino to da se na elu drave nalazi ena. Pupavac tako|er istie i bogatstvo kraljice Sabe, a i to da je bila obdarena raznim blagodatima. Govorei o tom bogatstvu, Pupavac naroito istie veliinu prijestolja kraljice Sabe. Sasvim je izvjesno da veliina prijestolja moda simbolizira mo drave i vladavinu kraljice Sabe. (Nesumnjivo, Allah, d. ., je Taj koji najbolje zna.)

Vidio sam da se i ona i narod njezin Suncu klanjaju, a ne Allahu - ejtan im je prikazao lijepim postupke njihove i od Pravoga Puta ih odvratio, te oni ne umiju nai Pravi Put. (An-Naml, 24)

Pupavac je saopio da se, zbog toga to su se povinovali ejtanskim smicalicama, narod Sabe klanja Suncu, da Allahu, d. ., pripisuju druga i da su skrenuli sa Pravoga Puta. ejtan je narodu Sabe prikazao lijepim klanjanje Suncu, odnosno prikazao im to kao jedno ispravno i racionalno vjerovanje, a

92

Harun Yahya

oni su, kao nasljedstvo od svojih predaka, to sujevjerje uinili svojom putanjom. Zavesti ljude sa Pravog Puta, sprijeiti ih u klanjanju Allahu, d. ., najprimarniji su ciljevi ejtana. Ovim ajetom se moda iareti i na to da je razlog to se ljudi udaljavaju od Allahove vjere to to su veinom prevareni od strane lanih uvjerenja, filozofija i idejnih sistema. Me|utim, kao to se istie u narednim ajetima, ejtan nema nikakvog utjecaja nad onim koji otvorenim srcem vjeruju u Allaha, d. ., nad robovima koji posjeduju iskrenu bogobojaznost: "Gospodaru moj," - ree - "zato to si me u zabludu doveo, ja u njima na Zemlji poroke lijepim predstaviti i potrudit u se da ih sve zavedem, osim me |u njima Tvojih robova iskrenih." (Al-Hidr, 39-40)

''Pa da se klanjaju Allahu, koji izvodi ono to je skriveno na nebesima i u Zemlji i koji zna ono to krijete i ono to na javu iznosite. Allah je, nema Boga osim Njega, Gospodar svega to postoji!" (An-Naml, 25-26)

Iz ovih ajeta poglavlja An-Nahl proistiu i odre|ene odlike Pupavca. Mogue je da je Pupavac poboni din. On je u obliku jednog dina muslimana, koji vjeruje u Allaha, d. ., i koji to esto istie u svojim govorima. Pupavac je svjestan da, prije no to se raire, saznanja do kojih je doao treba direktno prenijeti Sulejmanu, a. s., koji posjeduje mudrost i mo presude. Iz ovog stava se razumije da je Pupavac bio posluan i odan.

93

SULEJMAN, a.s.

On je u stanju da shvati ono to vidi; nije se zadovoljavao samo prenoenjem onoga to vidi, ve je i sam donosio odre|ene zakljuke. Osim toga, imao je veoma izraenu sposobnost izraavanja. Na jedan efektan nain je prenosio ono to je vidio, zadravao se samo na bitnim pitanjima i nije ulazio u nepotrebne detalje; priao je kratko i sadrajno. U ajetu se iznosi da je Pupavac ptica, ali da pria i moe prenositi informacije. Saopava se da je priala i mravica koja je vidjela Sulejmanovu, a. s., vojsku. Sasvim je rairen sluaj da, suvremenom i veoma razvijenom raunarskom tehnologijom, na filmu priaju ptice, mravi i sve ostale ivotinje. To, isto tako, moe biti jedno od upozoravajuih znaenja aktualnog kur'anskog kazivanja.

"Vidjet emo" - ree Sulejman "da li govori istinu ili ne.'' (An-Naml, 27)

Sulejman, a. s., koji je uoio Hudhudovu odsutnost, rekao je da e ga kazniti ukoliko se ne pojavi sa jasnim dokazom, ali je saekao sve dok mu Hudhud nije iznio svoje

94

Harun Yahya

zapaanje iz drave Sabe; nije davao ishitren odgovor. Ovakav stav i ponaanje stavlja do znanja da je Sulejman, a. s., bio veoma pametan, zreo, uravnoteen i pravedan vladar. A nakon to je saznao podatke o Sabi, koje mu je prenio Hudhud, Sulejman, a. s., nije odmah donosio odluku. Odluio je da se prvo provede jedna istraga, kako bi se potvrdile informacije. To je, pak, jedan od dokaza da je Sulejman, a. s., bio oprezan i pravedan vladar.

Odnesi ovo moje pismo pa im ga baci, a onda se od njih malo izmakni i pogledaj ta e jedni drugima rei!" (An-Naml, 28)

Ovaj metod koji je koristio Sulejman, a. s., odnosno donoenje zakljuka posmatranjem reakcija suprotne strane naspram odre|enog sluaja, krajnje je mudra i racionalna metoda. Ovom metodom se onemoguavaju i mogue greke u linim komentarima onih koji donose vijesti. Osim toga, kraljica Sabe, koja nije svjesna da je promatrana, tokom savjetovanja e sa saradnicima pokazati najprirodnije i najiskrenije reakcije; iznijet e svoje stvarno miljenje. Ova metoda je jedan od najkraih i najsigurnijih

95

SULEJMAN, a.s.

96

Harun Yahya

puteva za postizanje znanja o stvarnom kraljiinom miljenju i stavu o Sulejmanu, a. s.

"O, velikai,"- ree ona - "meni je dostavljeno jedno potovanja vrijedno pismo. (An-Naml, 29)

Kraljica Sabe je odmah shvatila izuzetnu vanost pisma koje je stiglo od Sulejmana, a. s. Za sve to moe postojati nekoliko razliitih razloga. Prvi od tih razloga je moda nain na koji je Hudhud donio ovo pismo. Mogue je da je nadnaravnosti ovog stanja doprinijelo to to je Sulejman, a. s., ovo pismo poslao po ptici i odlike koje je posjedovala ta ptica. Moda je Sulejman, a. s., koristio neki papir, nain pisanja ili peat koji simbolizira i izraava njegovo bogatstvo, izuzetno poimanje umjetnosti i jako carstvo, da je, isto tako, to pismo utjecalo na kraljicu Sabe. Kraljica Sabe je moda prvo sama proitala pismo, oduevila se njegovim sadrajem, a potom, da bi se posavjetovala, otila kod svojih bliskih saradnika. Formulaciju "potovanja vrijedno" koristila je moda zbog toga to je znala sadrinu pisma. (Allah, d. ., je Taj koji najbolje zna.) Formulacija "potovanja vrijedno pismo", koja se spominje u navedenom ajetu, u originlanoj verziji glasi

97

SULEJMAN, a.s.

''kitabun kerimun''. Rije ''kitabun'' iz ove formulacije, pored ''pismo'', ima jo i znaenja kao to su ''tekst'', ili ''knjiga''. A rije ''kerimun'' nosi znaenja kao to su ''plemenit, ugledan, astan, uvaen, cijenjen, dragocjen''. U ovom sluaju, mogue je da Sulejman, a. s., u Sabu nije poslao samo pismo, ve i knjigu ili tekst koji je sadravao uvodno tumaenje Allahove vjere. A ovo uvodno tumaenje moda poinje rijeima 'U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog'.

(Ovo pismo je) od Sulejmana i glasi: 'U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! (An-Naml, 30)

To to, nakon to je saopila da je od Sulejmana, a. s., dolo pismo (ili knjiga), kraljica Sabe nije koristila nikakvo dodatno objanjenje pokazuje da su ona i njeni saradnici blisko poznavali Sulemana, a. s., da im on nije bio nepoznat. Jasno je da je Sulejmanova, a. s., drava bila mona drava, koja se daleko proula po svome bogatstvu i snazi.

Ne pravite se veim od mene i do |ite da mi se pokorite!' (An-Naml, 31)

98

Harun Yahya

Sulejmanov, a. s., stil je krajnje jasan i utjecajan. Da je pismo stiglo od jednog monog i utjecajnog ovjeka, jasno dolazi do izraaja i iz tog konciznog, odlunog i kategorikog stila. Kraljica Sabe, a i njeni saradnici, vidno su bili pod utjecajem pisma.

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Ne pravite se veim od mene i do |ite da mi se pokorite! Sulejman, a.s.

Ovim pismom Sulejman, a. s., propovijeda im vjeru u Allaha, d. ., savjetuje ih i poziva ih da budu muslimani, da vjeruju jedino u Allaha, d. . Ne samo da se njemu pokore; Sulejman, a. s., je prvenstveno od njih traio da vjeruju u Allaha, d. ., i da postanu muslimani. To je jedan od pokazatelja da je, od pokoravanja i osvajanja neke zemlje, Sulejman, a. s., veu vanost pridavao tome da stanovnitvo

99

SULEJMAN, a.s.

koje tamo ivi prije|e u Allahovu vjeru, poto je, cilj njegove misije bio da ljude poziva na Pravi Put, da ih upozorava i prijeti im Allahovom kaznom. Iz ajeta koji govore o Sulejmanovom, a. s., odnosu prema dravi Sabi vidljivo je da je, isto tako, on probleme sa susjednim zemljama rjeavao vie diplomatskim putevima, a ne ratom. Svoje pobjede i uspjehe ostvarivao je za stolom, putem mira i sporazuma, bez koritenja vojne snage. Slanjem pisama i izaslanika traio je puteve za postizanje sporazuma. Osim toga, moramo podsjetiti i na to da verbalno pozivanje na Pravi Put nosi mogunost zaborava, da, zbog vanjskih utjecaja koji odvlae panju,ono moe ne uroditi eljenim rezultatima. Isto tako je mogue da ovjek i lijepo ne formulira ono to eli rei ili da popusti pozornost onoga koji slua. Me|utim, u pozivima nainjenim pismenim putem daleko je lake privui panju hem autora, hem i onoga ko to ita. Metoda obraanja koju je koristio Sulejman, a. s., tako|er je veoma ilustrativan primjer toga. Stoga, vjernici ne smiju gubiti iz vida da, u kontekstu objanjavanja Allahove vjere i vjerskih injenica, pisana rije ima veoma bitnu ulogu.

"O, velikai" - ree ona - "savjetujte mi ta trebam u ovom sluaju uraditi, ja bez vas neu nita odluiti!" (An-Naml, 32)

To to je, o pitanju ovog bitnog pisma koje je primila, kraljica Sabe odmah traila miljenje svojih saradnika pokazatelj je da sistem kojim je ona upravljala nije bio diktatura, ve svojevrsni demokratski sistem koji je imao i svoj

100

Harun Yahya

parlament. Kraljica svoje saradnike pita za njihovo miljenje, koristi se njihovim iskustvom:

"Mi smo vrlo jaki i hrabri" - rekoe oni - "a ti se pita! Pa, gledaj ta e narediti!" (An-Naml, 33)

Iz ovog ajeta proistie da se, o tome kako treba postupiti o pitanju pisma pristiglog od Sulejmana, a. s., kraljica Sabe savjetovala sa jednim tijelom nainjenim od vojnih elnika. A iz ovog odgovora koji su oni dali proistie da aktulano tijelo djeluje pod komandom i apsolutnim nadletvom kraljice Sabe.

"Kad carevi osvoje neki grad" - ree ona "oni ga razore, a ugledne stanovnike njegove uine ponienim; eto, tako oni rade!" (An-Naml, 34).

Ovdje ponovo postaje jasno da je kraljica Sabe veoma dobro znala Sulejmanovu, a. s., mo kojoj se nemogue suprotstaviti. Shvatila je da nema drugog izlaza osim pristanka na poziv koji je stigao od Sulejmana, a. s., i ona to izraava. Ali, ona opet trai neki izlaz kako bi izbjegla predavanje i, radi dobijanja na vremenu, odluuje da Sulejmanu, a. s., poalje poklon.

101

SULEJMAN, a.s.

"Poslat u im jedan dar i vidjet u sa ime e se izaslanici vratiti." (An-Naml, 35)

Kraljiin cilj slanja poklona bio je i saznavanje stvarnih Sulejmanovih namjera i njegova reakcija. I kraljica Sabe oprobava metodu koju je, prilikom slanja pisma, slijedio Sulejman, a. s.; da bi donijela odluku, ona eka da prvenstveno sazna kakvu e reakciju pokazati suprotna strana. Ovim ajetom se skrenula panja da, sa aspekta mjerenja ljudskih reakcija i procjenjivanja duhovnog stanja, poklon ima veoma bitnu ulogu. Kada neko ne primi vrijedan poklon koji mu je poslan s namjerom da ga odvrati od njegove odluke, taj njegov gest se moe okarakterizirati kao svojevrstan dokaz njegove iskrenosti i odlunosti.

I kad on pred Sulejmana izi |e, ovaj mu ree: "Zar da blagom mene pridobijete? Ono to je Allah meni dao bolje je od onoga to je dao vama. Vi se onome to vam se daruje radujete!" (An-Naml, 36)

Sulejman, a. s., sasvim jasno istie da pokloni koji su mu poslani nee posluiti kao povod za promjenu njegovog

102

Harun Yahya

103

SULEJMAN, a.s.

stava, da je ono ime ga je Allah, d. ., obdario mnogo bolje od poklona koji mu oni alju. To je, isto tako, jedan od dokaza njegovog uzornog morala koji jedino udi za Allahovim zadovoljstvom. Objelodanjujui da je svjestan njihovih namjera i kategorikim isticanjem da nee prihvatiti njihove elje, Sulejman, a. s., je odbio izaslanike koje je poslala kraljica Sabe. Na taj nain oni su sprijeeni u svom radovanju, hvalisanju i oholjenju zbog imovine. Za narod Sabe, koji je shvatio da svojim imetkom ni na koji nain ne mogu ostvariti nadmo, ova situacija je, sa psiholokog aspekta, imala znaenje jednog velikog poraza:

"Vrati se njima! Mi emo im dovesti vojske kojima se nee moi oduprijeti i istjerat emo ih iz Sabe poniene i pokorene!" (An-Naml, 37).

Skree se panja da su Sulejmanove, a. s., vojske posjedovale jednu izuzetnu mo. Mogue je oduprijeti se i pokazati otpor i najjaoj vojsci, ali, kako se razumije iz navedenog ajeta, Sulejmanove, a. s., vojske su posjedovale metafizike moi, bilo ih je nemogue poraziti i u tom smislu je to bila vojska poznata irom Svijeta.

104

Harun Yahya

Sulejman, a. s., je ovdje, prije svega, unitio samouvjerenost i oholo dranje izaslanika koji su mu poslani. U narednom stadiju je, pak, odaslanom porukom kraljicu Sabe i glaveine njene zemlje podsjetio na njihovu nemo u odnosu na njega i njegovu vojsku. Mogue je da ih je ovom metodom Sulejman, a. s., namjeravao privoliti na pokornost bez prethodnog ratovanja.

"O, dostojanstvenici, ko e mi od vas donijeti njezin prijesto prije nego to oni do |u da mi se pokore?" (An-Naml, 38)

Sulejman, a. s., krajnje samouvjereno govori da e mu se drava Saba pokoriti. Ovakvom formulacijom se moda iareti na to da je on posjedovao znanje o gajb doga|ajima. Mogue je da ga je Allah, d. ., obavijestio o gajb stvarima te da mu je saopio predaju i pokornost drave Sabe.

105

Claude Lorraine, Luka kraljice Sabe, 1648. London, nacionalna galerija

SULEJMAN, a.s.

Kao to je ve opepoznato, zastava, odnosno bajrak je element koji je veoma bitan za svaku dravu, koji u biti simbolizira suverenitet te zemlje. A ponos Sabe, kao to je to prethodno saopio i Hudhud, bilo je veliko prijestolje koje je pripadalo kraljici Sabe. Od dostojanstvenika oko sebe Sulejman, a. s., trai da mu donesu ovo prijestolje. tavie, trai da se ovaj posao obavi prije no to kraljica Sabe i njena pratnja do|u na svoj dvor. Dolazak prijestolja prije no to oni uspiju doi do dvora predstavljat e veoma veliki gubitak morala za dravu Sabu i biti povodom njihovog veoma breg predavanja.

Tehnologija u vrijeme Sulejmana, a. s.

Svijet nauke i tehnologije se u ahir-i zemanu razvija tolikom brzinom da je gotovo nemogue pratiti taj razvoj. Svako novo tehnoloko otkrie se veoma velikom brzinom dovodi u ekonominije, praktinije i produktivnije stanje. Postoji velika razlika izme|u telefona, televizije ili radija od prije 50 godina i ovih dananjih. Dok je u prvobitno vrijeme bio sredstvo komunikacije koje se koristilo na jednom krajnje ogranienom polju, internet je danas doao u stanje jedne mree podataka koja je obavila cijeli svijet. Sve to, me|utim, ne znai da u prolim vremenima nije postojala ista tehnologija. Ilustracije radi, dananji radio aparati posjeduju veoma razvijene odlike. Ali, i u prolosti su postojali radio aparati koji su proizvo|eni sa jo praktinijim metodama. Postojali su radio aparati koji su proizvo|eni koritenjem galenskog kristala koji je prikazan na fotografiji gore.14 Prema tome, sasvim je mogue da su i u vrijeme Sulejmana, a. s., postojali ure|aji koji su sa praktinijom tehnologijom vrili istu funkciju. Moda je uz pomo danas nepoznate tehnologije doneena slika trona; a moda je i trodimenzionalno ponovo formirana. Isto to vai i za avio tehnologiju, ure|aje za mikro-snimanje i internet, o kojima smo prethodno govorili 106

Harun Yahya

Iz ovog ajeta proistie da je Sulejman, a. s., posjedovao sposobnost izuzetno brzog manevriranja, da je bio vladar koji brzo donosi odluke i koji ih je, isto tako, brzo provodio u djelo. Ovakvim svojim ponaanjem on istie znaaj brzog i iznenadnog djelovanja u cilju-naroito u stanju rata- osiguranja nadmonosti nad suprotnom stranom.

"Ja e ti ga donijeti" - ree Ifrit, jedan od dina "prije nego iz ove sjednice svoje ustane, ja sam za to snaan i pouzdan!" (An-Naml, 39).

U vezi sa donoenjem prijestolja, prva ponuda dola je od Ifrita. Kao to se i razumije iz ove ponude dina Ifrita, sasvim je izvjesno da dini posjeduju sposobnost prenoenja stvari sa jednog na drugo mjesto, odnosno sposobnost premjetanja materije.

Prenoenje slike bilo kojeg predmeta danas je, uz pomo interneta, mogue realizirati za svega nekoliko sekundi.

107

SULEJMAN, a.s.

"A ja u ti ga donijeti" - ree onaj koji je uio iz Knjige - "prije nego to okom trepne." I kad Sulejman vidje da je prijesto ve pored njega postavljen, uzviknu: "Ovo je blagodat Gospodara moga, koji me iskuava da li u zahvalan ili nezahvalan biti. A ko je zahvalan - u svoju je korist zahvalan, a ko je nezahvalan - pa, Gospodar moj je neovisan i plemenit. (An-Naml, 40)

A druga ponuda u vezi sa brzim donoenjem prijestolja dola je od strane osobe koja se u navedenom ajetu karakterie kao onaj ''koji je uio iz Knjige''. Osoba koja se spominje u ajetu govori da e prijesto kraljice Sabe moi donijeti u jednom izuzetno kratkom roku; "prije nego to okom t repne." Ovdje ovjeku naumpada nekoliko razliitih solucija. Aktualna osoba je, moda, iz vojne obavjetajne slube i naprednih shvatanja, te je, moda, ve ranije naredila da se prijesto donese. U ajetu se, prema tome, moda upozorava na to da, u stanju rata ili neke druge opasnosti, vojska iz dravne sigurnosti ve prethodno obavi potrebne pripreme. Sasvim je mogue da u ajetima u kojima se govori o donoenju prijestolja kraljice Sabe prije no to se okom trepne, o preure|enju prijestolja i o savjetovanju sa pticama postoje znakovi upozorenja na visoku tehnologiju koja e se koristiti u ahir-i zemanu i koja e pruati mogunost premjetanja materije.

108

Harun Yahya

Danas je tehnologijom interneta za nekoliko minuta, tavie za nekoliko sekundi, na veoma velike udaljenosti mogue proslijediti svakojake podatke i dosjee kao to su tekst, slika ili film. Naprimjer, objanjenjem brzog prenoenja prijestolja kraljice Sabe na jedno veoma udaljeno mjesto moda se skree panja da e jedna takva operacija (npr. slanje trodimenzionalnog izgleda ili slike prijestolja) u ahir-i zemanu biti mogua uz pomo interneta.

109

SULEJMAN, a.s.

Mogue je da se u ovim svojim poslovima Sulejman, a. s., koristio znanjem dina i izuzetnim odlikama koje oni posjeduju. Mogue je da je njihovim instrukcijama izradio posebne ure|aje, koji su danas nepoznati, ali koji su bliski dananjoj tehnologiji i da je ostvario uspjehe saopene u ajetima. U ajetu se saopava da se, nakon donoenja prijestolja, Sulejman, a. s., odmah obratio Allahu, d. ., da je traio oprost, inio dovu i isticao svoju zahvalnost. Sulejman, a. s., je bio pejgamber koji se nakon svakog uspjeha, svake nevolje ili nakon svakog znaajnog doga|aja to bi ga zadesio iskreno obraao Allahu, d. ., i koji je posjedovao bogobojaznost. Ova njegova odlika je veoma lijep primjer svim vjernicima.

"Promijenite izgled njezina prijestolja da vidimo hoe li ga ili nee prepoznati!" (An-Naml, 41)

Donoenje prijestolja, simbola Sabe, na dvor Sulejmana, a. s., predstavlja jedan veliki psiholoki poraz Kraljice. tavie, Sulejman, a. s., ne ostavlja prijestolje u stanju u kakvom je dolo iz Sabe; on nare|uje da se na njemu izvre odre|ene izmjene. Mogue je da je, prema naredbi Sulejmana, a. s., dodacima izvrenim na njemu, prijestolje uljepano i obogaeno. Sasvim je mogue da je ovom metodom Sulejman, a. s., elio pokazati da je njegovo bogatstvo daleko vee i izraziti da, tavie, posjeduje dominaciju ak i nad bogatstvom i imetkom kraljice Sabe.

110

Harun Yahya

Osim toga, u ajetu se moda iareti na to da muslimani i u umjetnosti, kao i u svim drugim sferama, tee ka jednom savrenstvu. Moda se skree panja da je, bez obzira koliko je bilo lijepo i pompezno, prijestolje kraljice Sabe nedostatno naspram Sulejmanovog, a. s., izuzetnog poimanja umjetnosti. Pred nama se, isto tako, ovdje pojavljuje i jedan primjer Sulejmanove, a. s., sklonosti ka umjetnosti. Mogue je da je Sulejman, a. s., na najljepi nain ujedinio umjetnost i tehnologiju i da je time, svojom pameu i snagom umjetnosti, oduevio ljude. Formulacija "promijeniti izgled", koja se koristila za prijestolje, tako|er je nezanemariva. Nainiti jednu takvu promjenu danas je veoma jednostavno uz pomo kompjuterskih programa. Dakle, slanje slike prijestolja, uz pomo interneta, na neko drugo mjesto, a potom, uz pomo razliitih programa, izvriti promjene danas je mogue izvesti bez ikakvih potekoa. Sasvim je mogue da se i u ovom ajetu upozorava na jednu slinu tehnologiju koja e biti krajnje zastupljena u ahir-i zemanu.

I kad ona do |e, bi joj reeno: "Je li ovakav prijesto tvoj?" - "Kao da je on!" - uzviknu ona. "A nama je prije nego njoj dato znanje, i mi smo muslimani." A da nije ispravno vjerovala, nju su omeli oni kojima se ona, mimo Allaha, klanjala, jer je ona narodu nevjernikom pripadala. (An-Naml, 42-43)

111

SULEJMAN, a.s.

112

Harun Yahya

Mogue je da je mjerenje pozornosti kraljice Sabe jedan od razloga to joj je Sulejman, a. s., postavio ovo pitanje. Kao to se razumije iz citiranog ajeta, Kraljica je ostavila utisak da je inteligentna i oprezna osoba; na pitanje koje joj je postavio Sulejman, a. s., dala je, isto tako, oprezan odgovor. Nije dala direktan, kategorian odgovor kao: "Da, to je moje prijestolje" ili "Ne, to nije moje prijestolje", ve se, umjesto toga, opredijelila za jedan neodre|en odgovor. Kraljica Sabe je ivjela u narodu koji se klanjao Suncu. Me|utim, itanjem pisma koje joj je, na jedan iskren i dojmljiv nain, napisao Sulejman, a. s., i posjetom Sulejmanu, a. s., naknadnim uvjeravanjem u njegovo raskono carstvo, bilo je povodom da ona povjeruje u Allaha, d. ., i postane muslimanka.

"U |i u dvoranu!" - bi joj reeno. I kad ona pogleda, pomisli da je duboka voda, pa zadie haljinu uz noge svoje. "Ova je dvorana uglaanim staklom poploana!" - ree on. - "Gospodaru moj," - uzviknu ona - "ja sam se prema sebi ogrijeila i u drutvu sa Sulejmanom predajem se Allahu, Gospodaru svjetova!" (An-Naml, 44)

U ajetu se saopava da je, kada je ula na Sulejmanov, a. s., dvor, kraljica Sabe pomislila da je tle prekriveno dubokom vodom. U vezi sa ovom situacijom mogu se nainiti razliiti komentari. Mogue je da se formulacijom "uglaano staklo", koja se u navedenom ajetu koristila za pod dvora, upozorava na

113

SULEJMAN, a.s.

jednu posebnu tehnologiju koja se koristila u tom periodu. Upravo, kraljica Sabe nije mogla razabrati teren na koji je trebala zakoraiti, to, isto tako, navodi na pomisao o mogunosti da je tle Sulejmanovog, a. s., dvora bilo prekriveno neim to je bilo neuobiajeno za to vrijeme. Tle za koje se kae da je kao "uglaano staklo" moda je ekran jednog ogromnog televizora. U pod dvorane na ulazu u dvor bio je moda ugra|en jedan ogroman ekran. Mogue je da je na ovom ekranu data slika vode, da se razliitim igrama svjetlou kod posjetilaca namjeravao izazvati utisak da je tle prekriveno vodom. (Kao to se vidi na fotografijama sa prethodnih stranica, i danas se, prilikom unutarnjih dekoracija, veoma esto pribjegava slinim tehnikama.) Tako je, moda, kada je kroila na ekran, kraljicu Sabe obuzeo osjeaj da hoda po vodi. U ajetu se, isto tako, moda upozorava i na jednu sasvim drugu tehnologiju. Simulatorskim naoarima je danas mogue doarati da se ovjek osjea na sasvim drugom mjestu od mjesta na kome se doista nalazi. Ova formulacija iz ajeta je moda jedno upozorenje na ovu tehnologiju koja e se pojaviti u ahir-i zemanu. Iz ajeta je razumljivo da je Sulejman, a. s., tako|er znao da e doi do ovakve situacije kada do|e kraljica Sabe, poto je, on bio svjestan neuobiajenosti i superiornosti tehnologije koju je posjedovao. Ovim ajetima je Allah, d. ., moda skrenuo panju da e se u ahiri zemanu voda veoma uestalo koristiti u dekorativnim materijalima, nainjenim naprednom tehnologijom. Ovim proizvodima, u kojima se koristi ist i estetski izgled vode, moda e senainjavati ljepote sline raskoi iz perioda Sulejmana, a. s. Ono to se pred nama pojavljuje u ovom kur'anskom kazivanju je Sulejmanovo, a. s., visoko poimanje umjetnosti, koje kao uzor treba posluiti svim muslimanima. Ovo poimanje je jedan oblik izraza njegove snane ljubavi prema Allahu, d. ., i oduevljenja prema savrenstvu Njegovog stvaranja. Vjernici su tokom povijesti nainili niz veoma lijepih dijela. I u ahiri zemanu e se, ako to Allah, d. ., dopusti, desiti veliki procvat u snazi muslimanske umjetnosti. Umjetnici koji se nadahnjuju ljepotama Allahovog, d. ., stvaranja i koji osjeaju veliku ljubav prema Njemu, nainit e jedinstvena umjetnika djela; ovi lijepi ishodi i pomaci u sferi slikarstva, muzike i arhitekture proirit e se cijelim Svijetom. A avangarda u ovom procvatu e, ako Bog da, biti islamski svijet.

114

Harun Yahya

115

SULEJMAN, a.s.

116

Harun Yahya

Trodimenzionalne holografske slike, koje se danas pripremaju u kompjuterskom okruenju, upotrebljavaju se u svim sferama modernog ivota. Simulativna tehnologija, koja se uestalo koristi u industriji, istraivakim poljima, obrazovanju, medicini, filmu i ekonomskoj propagandi, prua mogunost formiranja imaginarnog svijeta koji je sasvim identian stvarnome. Tako je mogue etati po nekom historijskom podruju, muzeju, pa ak i po bilo kojoj planeti. Ilustracije radi, na slici gore desno vidi se trodimenzionalni prizor sa planete Venere, koji je pripremljen na osnovu radarskih snimaka. A na fotografiji gore lijevo formirana je trodimenzionalna hologramska slika parka. Na slikama dolje lijevo vidi se jedna trodimenzionalna simulacija sudara. U kompjuter se unose odlike vozila i podaci u vezi sa rezultatima stvarnog pokusa. Tako ininjeri, igranjem sa varilabilnostima kao to su brzina auta ili ugao udara, testiraju mogua stanja udara. A na slikama dolje desno vide se dva razliita prizora grada. Uz pomo trodimenzijalnih simulacija poslovi gradskih planera su znatno olakani. Tako imaju priliku prethodno vidjeti promjene koje namjeravaju realizirati. Na primjer, ako planeri namjeravaju zasaditi drvea, oni, uz pomo jednog jednostavnog modeliranja, mogu vidjeti kako e, kada nakon mnogo godina drvee poraste, izgledati stanje puta. Gornja slika sa prethodne stranice pripada jednom muzeju. Scena rimskog pozorita naslikana na zidu dvorca imperatora Augusta ponovo je trodimenzionalno konstruirana. A na slici ispod prikazan je hologramski ure|aj koji e u narednih pet godina koristiti Ford Motor Company u dizajniranju automobila. Uz pomo ovog ure|aja, fordovi dizajneri i ininjeri e dizajnirati automobile metodom koja prethodno nije koritena. Ovim ure|ajem dizajneri e, umjesto monitora, moi raditi u trodimenzijalnom okruenju; moi e hodati oko nainjenog modela i iz svakog ugla e moi analizirati vozilo.

117

SULEJMAN, a.s.

A kad smo odredili da umre, crv koji je bio rastoio tap njegov - upozorio ih je da je umro, i kad se on sruio, dini shvatie da ne bi na muci sramnoj ostali da su budunost prozreti mogli. (Saba, 14)

Dok se o smrti niza pejgambera u Kur'anu ne iznose neka naroita saznanja, o smrti Sulejmana, a. s., saopeni su odre|eni veoma bitni detalji. Prema kur'anskom saopenju, u trenutku smrti Sulejmana, a. s., u njegovom okruenju nalazili su se dini, koji su - sasvim je izvjesno - radili na izvrenju zadataka datih od strane Sulejmana, a. s. Me|utim, zbog toga to nisu primijetili njegovu smrt, dini su nastavili sa svojim

118

Harun Yahya

poslovima. U ovom ajetu se skree panja na to da dini nisu upoznati sa gajb stvarima. U protivnome, da su znali gajb, oni bi odmah mogli uoiti Sulejmanovu smrt,poto, s obzirom da se u ajetu akcentira formulacija "sramna muka", dini su bili uposleni u jednom veoma tekom i napornom poslu. A najbitniji razlog zbog koga su obavljali taj posao bio je njihov strah od Sulejmana, a. s. Da su, pak, bili upoznati sa gajbom, da su uoili Sulejmanovu smrt, oni ne bi nastavili sa obavljanjem svog posla, ostavili bi ga. Me|utim, njegovu smrt oni nisu uoili sve dok crv nije rastoio njegov tap i dok se nije sruio na zemlju. Osim toga, u vezi sa ovim ajetom treba naglasiti i slijedee: rije "crv" koja se spominje u navedenom ajetu je prijevod arapske formulacije "dabbet-ul ard". Znaenje rijei "dabbe" je "ivotinja, ivo bie". Ova imenica je izvedenica iz korijena "debbe" , koja znai "lagahno hodati, previjati se", a koja se koristi za ivotinje i insekte. A rije "ard" dolazi u znaenju "zemlja, tle". Prema tome, pored znaenja "crv" , formulacija "dabet-ul ard" se, isto tako, moe shvatiti i kao bilo koja druga ivotinja koja gmie po zemlji.

119

U prethodnim poglavljima smo se ukratko dotakli injenice da bi ptice iz Sulejmanove, a. s., vojske i zajednica mravi koju su sreli u mravljoj dolini mogli biti dini. Skrenuli smo panju na krajnje svjesno ponaanje ovih bia. Rekli smo da je naroito zajednica mravi iz mravlje doline iznosila jedan razum koji nije uoljiv ni kod bilo koje druge vrste ivotinja, da su prepoznali vojsku Sulejmana, a. s., i da su bili svjesni kako se trebaju tititi. U ovom poglavlju emo se, isto tako, dotai slinih odlika odre|enih drugih ivih bia koja se spominju u kur'anskom kazivanju o Sulejmanu, a. s.

I ne potraja dugo, a on do |e, pa ree: "Doznao sam ono to ti ne zna, iz Sabe ti donosim pouzdanu vijest. Vidio sam da jedna ena njima vlada i da joj je svega i svaega dato, a ima i prijesto velianstveni; vidio sam da se i ona i narod njezin Suncu klanjaju, a ne Allahu - ejtan im je prikazao lijepim postupke njihove i od Pravoga puta ih odvratio, te oni ne umiju nai Pravi put. (An-Naml, 22-24)
120

Harun Yahya

Kao to se vidi iz navedenih ajeta, Hudhud je jedno bie koje se ponaa krajnje razumno. Otiao je u dravu Sabu, obavio tamo jedno detaljno obavjetajno izvi|anje i, sa krajnje dosljednim komentarima, po povratku, Sulejmanu, a. s., prenio sve ono to je saznao.

"Vidjet emo" - ree Sulejman "da li govori istinu ili ne. Odnesi ovo moje pismo pa im ga baci, a onda se od njih malo izmakni i pogledaj ta e jedni drugima rei!" (An-Naml, 27-28)

Nakon Hudhudovog saopenja, Sulejman, a. s., mu daje jedan novi zadatak. Sve to nisu bila zaduenja koja bi mogla obaviti bilo koja ptica. Pred nama se ovdje pojavljuje mogunost da Hudhud nije bio obina ptica, ve din. A druga mogunost je, pak, da je Hudhud bio ptica, ali koju su dini usmjeravali.

121

SULEJMAN, a.s.

I on izvri smotru ptica, pa ree: "Zato ne vidim pupavca, da nije postao od onih iezlih? (An-Naml, 20)

U ajetu se za Hudhuda ne koriste glagoli kao to su "pobjegao", "otiao",ve se govori da je "postao od onih iezlih". Glagolom "ieznuti" ovdje se moda skree panja na izlazak dina iz dimenzije kada su uoljivi od strane ljudi i prelazak u svoju dimenziju kada u trenutku postaju "nevidljivi" za ovjeka.

122

Harun Yahya

123

SULEJMAN, a.s.

Kad su jedne veeri preda nj bili izvedeni punokrvni konji koji su na tri noge stajali, a etvrtom jedva zemlju doticali, on ree: "Umjesto da mislim na Gospodara svoga, ja pokazujem ljubav prema blagu!" - i oni se izgubie iz vida. "Vratite mi ih!" - i on ih poe gladiti po nogama i vratovima. (Sad, 31-33) Pozorno je to to su se i konji, o kojima se govori u navedenim ajetima, poput Hudhuda, izgubili iz vida. Ovim gubljenjem iz vida se moda iareti na to da su konji, tako|er, dini i da su se u trenutku preobrazili i preli u izvorni svijet dina, u kome su nevidljivi za ovjeka. Ili, moda su, pak, oni stvarni konji, ali da su usmjeravani od strane dina. Formulacijom "...Vratite mi ih!..." stavlja nam se do znanja da su ovi konji pred Sulejmana, a. s., dovo|eni od strane nekog drugog, a to mogu biti i dini.

124

Harun Yahya

125

SULEJMAN, a.s.

A kad smo odredili da umre, crv koji je bio rastoio tap njegov - upozorio ih je da je umro, i kad se on sruio, dini shvatie da ne bi na muci sramnoj ostali da su budunost prozreti mogli. (Saba, 14)

Opet, "crv", odnosno "dabbet-ul ard", bie iz prethodnog ajeta, isto tako je, moda, din. (Allah, d. ., najbolje zna.)

"Mi smo Sulejmana u iskuenje doveli i njegovo bolesno tijelo na prijestolju zadrali, ali je poslije ozdravio." (Sad, 34)

Isto tako, postoji mogunost da je i tijelo, koje je kao iskuenje ostavljeno na Sulejmanov, a. s., prijesto, tijelo dina. Tijelo je ostavljeno na prijesto, ali je potom, moda, iznenadno vraeno u svijet dina. Formulacija u znaenju "...ali je poslije ozdravio" moda iareti na to da se desio takav sluaj. Isto tako, mogue je da je na prijesto ostavljeno ljudsko tijelo, ali da je iznenadno, od strane dina, uzeto natrag. Upravo, u kur'anskom kazivanju o Sulejmanu, a. s., se, tako|er, govori o dinu Ifritu, koji je prijesto kraljice Sabe za veoma kratko vrijeme mogao prenijeti sa jednog mjesta na drugo.

126

Harun Yahya

Drugi muslimanski lider koji je spomenut u Kur'anu kao osniva velikog carstva je Zulkarnejn. Izme | u ivota Sulejmana, a. s., i ivota Zulkarnejna postoje veoma velike slinosti, i to sa razliitih aspekata.

Posjedovali su vlast na Zemlji

Isto kao i Sulejmanu, a. s., Allah, d. ., je i Zulkarnejnu dao "vrstu vlast na Zemlji" (Al-Kahf, 84). Rijeima "vrsta vlast" se moda skrenula panja na znaaj snane vlasti sa ekonomskog, vojnog i politikog aspekta. Zahvaljujui ovakvoj moi, Zulkarnejn je bio lider koji je uspostavio poredak i vladao jednim velikim geografskim podrujem od istoka do zapada. (Detaljnije o hzr. Zulkarnejnu v. u Znakovi ahir-i zemana u suri Al-Kahf, Harun Yahya, 2001, Kltr Yayincilik.)

Bili su pametni i bogobojazni lideri

U Kur'anu se saopava da je Allah, d. ., Zulkarnejnu "omoguio da izvri ono to eli" (Al-Kahf, 84). Ovim rijeima se iareti na to da je Zulkarnejn bio jedan otrouman, pronicljiv i pametan lider, koji je za sve iznalazio rjeenja.

127

SULEJMAN, a.s.

du

ana,

bio, i

o!

128

Harun Yahya

Sulejman, a. s., je, isto tako, bio pejgamber o kome su u Kur'anu navedeni primjeri njegove pronicljivosti o svim pitanjima, od upravljanja dinima i ejtanima do vladanja dravom. Zulkarnejn se poput Sulejmana, a. s., iju smo rasko objanjavali tokom cijele knjige, nalazio na elu jedne veoma mone drave koja je svoju slavu pronijela cijelim Svijetom. U Kur'anu se saopava da su ostali narodi molili pomo od njega i da su traili rjeanje za probleme koji su naizgled veoma zamreni. ak je i me|u zajednicama koje se nisu nalazile pod njegovom upravom bio poznat kao "osoba koja spreava smutnju i fitneluk na zemlji"; njemu su se obraali oni narodi koji su imale neke probleme. U kur'anskom poglavlju Al-Kahf se na slijedei nain saopava da je od njega pomo traio jedan narod koji se opisuje kao narod "izme|u dvije planine, koji je jedva govor razumijevao": "O, Zulkarnejne," - rekoe oni - "Jedud i Medud ine nered po Zemlji, pa hoe li da izme |u nas i njih zid podigne, mi emo te nagraditi." (Al-Kahf, 94)

Izuzetna vojna mo
Kao to smo to na jedan detaljan nain vidjeli u prethodnim poglavljima knjige, Sulejman, a. s., je imao veoma mone vojske. U kur'anskom poglavlju AnNaml se iznosi slijedee saopenje: Vrati se njima! Mi emo im dovesti vojske kojima se nee moi oduprijeti i istjerat emo ih iz Sabe poniene i pokorene." (An-Naml, 37) Da je i Zulkarnejn, kao i Sulejman, a. s., posjedovao jednu izuzetno veliku vojnu mo, razumijemo opet iz odre|enih ajeta poglavlja Al-Kahf:

129

SULEJMAN, a.s.

"O, Zulkarnejne," - rekosmo Mi - "ili e ih kazniti ili e s njima lijepo postupiti?" "Onoga ko ostane mnogoboac" - ree - "kaznit emo, a poslije e se svome Gospodaru vratiti, pa e ga i On tekom mukom muiti. (Al-Kahf, 86-87) Zulkarnejn je zadavao nevolje nevjernikim zajednicama koje su sijale smutnju po zemlji, nije im doputao da tiraniziraju narod. Sve je to postizao zahvaljujui velikoj vojnoj moi. Iz ovih ajeta se razumije da zemlja koja e vladati Svijetom treba imati veoma veliku vojnu mo.

Deli sulus zerendud levha Kazasker Mustafe Izzet Efendija, 8. ajet sure Ali 'Imran: "Gospodaru na, ne dopusti srcima naim da skrenu, kada si nam ve na Pravi Put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje!"

Pravino vladanje
Sulejmanovu, a. s., pravednu vladavinu detaljno smo iznijeli na prethodnim stranicama. Zulkarnejnovu pravinost, isto tako, razumijemo iz pria koje se navode u Kur'anu. Jedan od dokaza toga je injenica da je on odmah pomogao jednom narodu, koji je od njega zatraio pomo protiv nereda. A to

130

Harun Yahya

to se u obje ove prie skree panja na jedan pravian reim pokazuje slijedee: da bi se irom Svijeta uspostavila sigurnost, mir, pravda i prosperitet, uporedo sa vojnim i policijskim snagama, veliki znaaj ima i jedan veoma snaan pravni sistem.

Deli sulus levha ejh Ali Bedevija, 53. ajet sure Az-Zumar: Reci: "O robovi moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah e, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prata i On je milostiv."

Nisu prihvatali poklone

Ve smo istakli da Sulejman, a. s., nije prihvatio poklone koje mu je poslala kraljica Sabe i da je izaslanicima koji su donijeli poklone dao jedan veoma mudar odgovor. Sulejmanov, a. s., odgovor je glasio: I kad on pred Sulejmana izi|e, ovaj mu ree: "Zar da blagom mene pridobijete? Ono to je Allah meni dao bolje je od onoga to je dao vama. Vi se onome to vam se daruje radujete! (An-Naml, 36) A to se tie Zulkarnejna, on je narodu koji mu je, kao odgovor na njegovu pomo, elio plaati porez, dao slijedei odgovor:

131

SULEJMAN, a.s.

"Bolje je ono to mi je Gospodar moj dao" - ree on... (Al-Kahf, 95) To to nisu prihvatali poklone i to su one koji su nastupali sa tim ponudama podsjeali na to da je jedino Allah, d. ., vlasnik itavog imetka, dokazi su da su oni bili iskreni vjernici, muslimani. Ovi primjeri za svakog muslimanskog lidera nose veoma bitna upozorenja i savjete.

Uvijek su se usmjeravali ka Allahu, d. .

U poglavlju u kome su se objanjavale izuzetne moralne odlike Sulejmana, a. s., kuranskim ajetima smo istakli da je on jedan bogobojazni rob koji se u svim situacijama usmjeravao ka svome Gospodaru, Allahu, d. . Kad god bi

132

Harun Yahya

ostvario bilo kakav uspjeh, postigao pobjedu ili kada bi mu Allah, d. ., podario neku blagodat, Sulejman, a. s., bi se odmah usmjeravao Allahu, d. ., veliao Ga i spominjao da sva mo pripada jedino Allahu. d. . Zulkarnejn je tako|er posjedovao isti uzorni moral. Kada se efektnim pokazao zid kojeg je sagradio radi zatite aktualnog naroda od onih koji su sijali nered, on je ovako spomenuo svoga Gospodara: I tako oni nisu mogli ni da pre |u niti su ga mogli p rokopati. "Ovo je blagodat Gospodara moga!" - ree on. "A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni, On e ga sa zemljom sravniti, a prijetnja Gospodara moga e se, sigurno, ispuniti." (Al-Kahf, 97-98)

133

SULEJMAN, a.s.

Vladanje dinima
Kao to je ve poznato, Muhammed, a. s., je saopio da su Sulejman, a. s., i Zulkarnejn bili dvojica lidera koji su u prolosti na Zemlji osnovali dva velika carstva. U ovom sluaju, mogue je da je i u periodu Zulkarnejna, kao i za vrijeme Sulejmana, a. s., bila uspostavljena vlast nad dinima. Isto kako, postoji mogunost da su i narodi Jedud i Medud, zbog kojih su ljudi traili pomo od Zulkarnejna, jedna zajednica dina. Moda to to se u ovim dvama kazivanjima, a naroito u onome to se iznosi o Sulejmanu, a. s., uestalo govori o dinima, postoje znakovi i o ahir-i zemanu. Moda e i u ahiri zemanu Allah, d. ., ejtane i dine staviti u slubu ovjeka. (Allah, d. ., najbolje zna.)

Kur'anskom formulacijom "aynel kitri" saopava se da je rastopljeni bakar ili katran stavljen pod komandu Sulejmana i Zulkarnejna, a. s. Na fotografijama se vide primjeri upotrebe bakra i katrana.

134

Harun Yahya

Koritenje katrana ili rastopljenog bakra

Izgradnjom brane, prilikom ega je koristio materiju koja se u Kur'anu spominje kao "aynel kitri", Zulkarnejn je osujetio namjere Jeduda i Meduda: "Donesite mi velike komade gvoda!" I kad on izravna dvije strane brda, ree: "Piite!" A kad ga usija, ree: "Donesite mi rastopljen bakar da ga zalijem!" (Al-Kahf, 96). Pored "rastopljene rude bakra", rije "aynel kitri" dolazi i u znaenju "katran". U Kur'anu se na slijedei nain saopeva da je "aynel kitri", kojeg je koristio Zulkarnejn, bio dat i Sulemanu, a. s.: A Sulejmanu - vjetar, ujutro je prevaljivao rastojanje od mjesec dana, a i naveer rastojanje od mjesec dana; i uinili smo da mu iz izvora rastopljen bakar tee i da dini, voljom njegova Gospodara, pred njim rade; a kad bi neki od njih otkazao poslunost nare |enju Naem, uinili bismo da ognjenu patnju osjeti. (Saba, 12) To to su i Zulkarnejn, a i Sulejman, a. s., koristili "aynel kitri" slinost je koja na sebe skree pozornost. Vlast nad dinima i ejtanima Sulejman, a. s., je moda ostvario koritenjem ove materije koja je stavljena pod njegovu naredbu. Postoji mogunost da je ova materija, koja se u Kur'anu spominje pod imenom "aynel kitri", katran. Kao to se i saopava ajetom "koulje e im od katrana biti..." (Ibrahim, 50), katran je materija koja e se nalaziti i u Dehennemu. Krajnje je pozorno to to se odmah nakon spominjanja ove materije, koja je data pod komandu Sulejmana, a. s., govori da su i dini bili u njegovoj slubi. Mogue je da su i Sulejman, a. s., a i Zulkarnejn koristili ovu materiju kako bi pod svojom kontrolom drali dine. Ova materija moda posjeduje jednu odliku koja vri utjecaj na dine. (Allah, d. ., najbolje zna.)

135

SULEJMAN, a.s.

Radosne vijesti o ahir-i zemanu

Ova vladavina Svijetom, koja se desila u periodima Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna, velika je radosna vijest za sve muslimane, poto se, u ovim kur'anskim kazivanjima, nalaze veoma znaajni iareti koji upuuju na ahir-i zeman. Nesumnjivo je da e muslimani, koji savjesno uvaju svoje granice, koji ulau ozbiljne napore u cilju uspostavljanja islamskog morala na cijeloj Zemljinoj kugli i koji ne posustaju ni pred kakvom potekoom, u svim povijesnim periodima biti superiorniji u odnosu na druge. Allahova pomo i podrka e sigurno biti uz njih. Jedna snana vlast (a, naravno, i sa nizom drugih duhovnih Allahovih dobroinstava), bio je odgovor koji su Sulejman, a. s., i Zulkarnejn uzeli kao dunjaluki odgovor na odlike koje smo gore naveli. Ista vlast e se, ako Bog da, sigurno obistiniti i u ahir-i zemanu. Ovo je jedno Allahovo obeanje vjernicima. A oni koji e realizirati tu vlast bit e, kako se iareti i u nizu hadisa Muhammeda, a. s., estiti turski narod koji aktualne superiorne odlike stoljeima nosi u svome karakteru. Turski narod, potomci i nasljednici Osmanlijske imperije, koja je svoj sistem uspostavila na tri kontinenta, sigurno e uiniti da Svijetom vlada islamski moral i formirae jedan svijet ispunjen mirom i ljubavlju za kojima ezne narod dunjaluka. Pravedni, tolerantni, merhametli i vjerniki turski narod e ovu dunost ispuniti onako kako treba biti ispunjena.

136

Harun Yahya

137

O pitanju naina vladanja na Zemlji, u Kur'anu su navedena dva veoma bitna primjera. Jedan od tih primjera je vlast u zemlji kraljice Sabe, a drugi Faraonov nasilniki reim. Doga|aji koji su se desili nakon to je Sulejman, a. s., poslao pismo u kome je u vjeru pozivao narod Sabe koji se klanjao Suncu, daju odre|ena saznanja o strukturi ove drave. U pratnji kraljice Sabe nalazila se jedna grupa koju su inile vodee osobe iz naroda. Nakon to je proitala pismo pristiglo od Sulejmana, a. s., Kraljica se savjetovala sa ovom grupom. Dakle, pravo odluke u ovoj dravi nije imao jedino vladar; uporedo sa vladarem, postojala je i jedna grupa ljudi, koji su imali pravo glasa u upravi. Kraljica Sabe je pridavala znaaj miljenjima lanova tog tijela, a oni su iskazivali potovanje prema autoritetu i linosti Kraljice. S time u vezi, sasvim je mogue da se u dravi Sabi primjenjivao jedan oblik uprave nalik na dmokraciju. to se tie Faraonovog naina vladanja, on na prvi pogled izgleda nalik na sistem vladanja u Sabi. elnici koji su se nalazili u njegovoj blizini tako|er djeluju kao da imaju veliki utjecaj u vlasti. Me|utim, te osobe su pogreno usmjeravale

138

Harun Yahya

Faraona; podsticale su ga na fitneluk i tiraniju. U kur'anskom poglavlju Al-A'raf se saopava da su se oni Faraonu obraali na slijedei nain: "Zadri njega i brata njegova", rekoe, "a poalji u gradove one koji e sakupljati'' (Al-Araf, 111). Nain uprave u doba Faraona sasvim je mogue okarakterizirati kao oligarhiju. Oligarhija znai "vlast manjine". Ako se u jednom sistemu politika mo nalazi u rukama jedne ograniene grupe, taj sistem je oligarhija. to se tie moi oligarhije, ona je, u veini sluajeva, u direktnom srazmjeru sa vojnom ili materijalnom moi. Kako god vladajui kadar oligarhije moe biti nainjen od nekoliko osoba, isto tako on moe biti nainjen i od vie osoba. Me|utim, u odnosu na narod, to je, u sakom sluaju, jedna neznatna nanjina. Te osobe narodom upravljaju u skladu sa linim interesima i raspoloenjem. I Faraonov sistem vladanja je, kao to je to vidljivo i iz kur'anskih ajeta, jedna oligarhija. Kao to se to vidi iz ajeta: "Faraonu i glaveinama njegovim, ali su se oni uzoholili, bili su to ljudi nadmeni" (Al-Muminun, 46), Faraon i njegove glaveine su bili grupa

139

SULEJMAN, a.s.

koja se ponaala u skladu sa linim prohtjevima. Oligarhijski stale, kojeg su inili Faraonovi savjetnici, vraari i vojska, pod svoju su idejnu dominaciju uzeli narod, kako bi oni ostali privreni Faraonovom sistemu; irili su lai o tome kako je Faraon jedno superiorno bie. Faraon i njegovo blisko okruenje inili su zulum nad svojim narodom. Ajet koji nas obavjetava o tome glasi: I ne povjerova Musau niko, osim malo njih iz naroda faraonova, iz straha da ih faraon i glaveine njegove ne ponu zlostavljati, a faraon je doista na Zemlji silnik bio i u zlu svaku mjeru prevrio. (Yunus, 83) A drugi sasvim jasni dokaz koji pokazuje surovost Faraonovog sistema bila je injenica da je, prema njihovoj rasi ili vjerskoj pripadnosti, stanovnike zemlje podijelio na klase i da je nad jednima od njih svjesno provodio tiraniju. U jednom kur'anskom ajetu se na slijedei nain govori o ovoj tiraniji, koja je naroito provo|ena nad sinovima Israilovim: Faraon se u zemlji bio ponio i stanovnike njezine na stranke bio izdijelio; jedne je tlaio, muku im djecu klao, a ensku u ivotu ostavljao, doista, je smutljivac bio. (Kasas Suresi, 4) A u 127. ajetu poglavlja Al-Araf se saopava da je Faraon posjedovao "superirnost u nasilju". Ova nasilnika superiornost proisticala je iz Faraonove mone vojske. Koliko je ovaj sistem bio razvijen i koliko je bila velika njegova mo, moe nam biti jasno iz naredbi koje je Faraon izdavao svojoj vojsci: I faraon posla po gradovima sakupljae (A-uara, 53) "Zadri njega i brata njegova", rekoe, "a poalji u gradove one koji e sakupljati'' (Al-Araf, 111) Kao to na to upozoravaju i prethodni ajeti, Faraon je posjedovao jedan veoma despotski dravni mehanizam, a naroito obavjetajni sistem, tako da je, u jednoj odre|enoj hijerarhiji, mogao kontrolirati ak i najisturenije dijelove

140

Harun Yahya

drave. Ovakva kontrola je, isto tako, pokazivala i otru disciplinu i tiranijsku praksu Faraonove vlasti. A to to je, nakon susreta sa Sulejmanom, a. s., kraljica Sabe povjerovala u Allaha, d. ., i izjavila pokornost Sulejmanu, a. s., moda je jedna naznaka da u dravi Sabi nije postojala presija te vrste. Ove rijei Kraljice se na slijedei nain navode u Kur'anu: ... uzviknu ona - "ja sam se prema sebi ogrijeila i u drutvu sa Sulejmanom predajem se Allahu, Gospodaru svjetova!" (An-Naml, 44) Kao to se to moe naslutiti i iz navedenih kur'anskih ajeta, nain upravljanja u Sabi je bio sistem koji je, prema uvjetima tog vremena, posjedovao "demokratski" duh. Nasuprot Faraonovom sistemu, nad narodom se nije vrio zulum i tiranija. Bio je to model u kome su se ak i najbitnije odluke u upravljanju dravom donosile konsultacijom, u kome se, me|u dravnim institucijama, osiguravao sklad i saradnja, gdje je zaivljavala uzajamna tolerancija, sloboda duha i u kome su se titila prava. Obavjetavajui nas o dva razliita sistema, Allah, d. ., nas kroz kur'anska kazivanja o Faraonu i Sabi poduava temeljnim principima hem jednog sistema koji se energino protivi vjerskoj etici, hem i strukturi jedne zajednice koja je naklonjena vjerskom moralu.

Sjeverna Afrika, XII stoljee, Spink koled, London Sura An-Naml, od 36. do 39. ajeta U suri An-Naml se govori o susretu Sulejmana, a. s., i kraljice Sabe. Kraljica Sabe se prilikom ovog susreta osvjedoila u bogatstvo i mo Sulejmana, a. s.

141

SULEJMAN, a.s.

Da je drava Saba posjedovala veoma monu armiju, spominje se u nekoliko kur'anskih ajeta. Jedna izjava zapovjednika vojske Sabe, koja se prenosi u Kur'anu, pokazuje da je posljednja odluka ove vojske pripadala Kraljici. Zapovjednici kau slijedee upraviteljici (Kraljici) Sabe: "Mi smo vrlo jaki i hrabri" - rekoe oni - "a ti se pita! Pa, gledaj ta e narediti!" (An-Naml, 33) Me|utim, ova vojna mo drave Sabe im nije osigurala nikakvu korist, a narod Sabe, koji nije sluao pejgamberova upozorenja i koji je bio nezahvalan prema Allahovim blagodatima, generacijama kasnije je kanjen jednom stranom poplavom. U Kur'anu se na slijedei nain opisuju mjesta u kojima je ivio narod Sabe: Stanovnici Sabe imali su dokaz u mjestu u kome su ivjeli: vrtove, zdesna i slijeva. "Jedite hranu Gospodara svoga i budite Mu zahvalni; kakav divan kraj i Gospodar koji mnogo prata!" (Saba, 15) Kao to se i naglaava u prethodnim ajetima, narod Sabe je ivio na jednoj zemlji plodonosnih i lijepo ure|enih vrtova

142

Harun Yahya

Slika gore: Ibrahim Safi, 1898-1983, naturmort Slika u sredini: Karl Blechen, Kua sa palmom na Paunovom ostrvu, 1834 Slika dolje: Kadri Aytolon, naturmort

143

SULEJMAN, a.s.

144

Harun Yahya

145

SULEJMAN, a.s.

i vonjaka. Drava Saba, koja se nalazila na trgovakim putevima i koja je zbog toga imala veoma visok stepen razvijenosti, bila je jedna od najpopularnijih pokrajina tog perioda. Ono to je, u zemlji sa tako pozitivnim ivotnim uvjetima i sredinom, bila dunost naroda Sabe je, kao to se u ajetu saopava, da "jedu hranu Gospodara svoga i budu Mu zahvalni''. Ali, oni nisu uinili tako i postali su od onih koji su nezahvalni. U Kur'anu se na slijedei nain saopava ponaanje tog naroda: Ali oni su nezahvalni postali, pa smo na njih poplavu pustili, poputanjem brana nastalu, i zamijenili im njihove vrtove drugim vrtovima plodovima gorkim i

146

Harun Yahya

tamariskom i neznatnim lotosom divljim. Kaznili smo ih tako zato to su bili nezahvalni, a da li Mi kanjavamo ikoga drugog do nevjernika, nezahvalnika?! (Saba, 16-17) Stanovnici Sabe su smatrali da je njihov uspjeh i bogatstvo produkt njihovih zalaganja. A odgovor onima koji okreu svoja lica bila je - kao to se u ajetu saopava - poplava i unitenje. To je jedan Boanstveni odgovor kojeg je Allah, d. ., dao svim nevjernikim narodima. Svaki narod, koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima, koji se ne dri Pravog Puta na koji su pozivali pejgamberi i koji negira objavljene Knjige, za svoja djela sigurno e dobiti odgovor i na Dunjaluku i na Ahiretu. To je jedan ishod adetullaha (Allahovog zakona). Allah, d. ., se na slijedei nain obraa u ajetima poglavlja Hud: To su neke vijesti koje ti o gradovima kazujemo; neki od njih jo postoje, a neki su sa zemljom sravnjeni. Mi nismo prema njima bili nepravedni, ve oni sami prema sebi. I kada bi pala naredba Gospodara tvoga, nita im nisu pomogla boanstva njihova kojima su se, a ne Allahu, klanjali, samo bi im propast njihovu poveala. (Hud, 100-101)

147

SULEJMAN, a.s.

148

Harun Yahya

(Lijevo) Tamarista je vrsta drveta slanih listova, koje crpi veoma veliku koliinu vode. Crpei svu vlagu i vodene izvore, drvo poveava utjecaj poara i sue. Veliko stablo tamarista u toku dana moe iscrpiti 1000 litara vode i tako ugroziti svu ekoloku ravnoteu okoline. (Dolje) Drvo kedar (cedrus), koje posjeduje izdrljivo stablo lijepog mirisa, koristi se u vanjskom oblaganju zgrada, stolarstvu i rezbarstvu.

149

SULEJMAN, a.s.

Narod Sabe koji je uniten seyl-ul arimom

Prema povijesnim izvorima, narod Sabe je jedna od etiri velike civilizacije koje su ivjele na podruju June Arabije. Ovaj narod je kroz historiju poznat kao jedan civiliziran narod. A brana Marib, koja predstavlja jedno od najbitnijih djela i ostataka ovog naroda, jedan je od najznamenitijih pokazatelja stepena tehnologije do koje su doli. Sabejci su tu izgradili branu dok su jo bili na razini zasnivanja svoje civilizacije, zapoeli su sa navodnjavanjem i, zahvaljujui toj brani, postigli jedan veoma visok stepen razvijenosti. Ova brana u Maribu imala je visinu od 16 metara, irinu 60 i duinu 620 metara. Prema odre|enim proraunima, bilo je 9.600 hektara zemljita koji je bio navodnjavan zahvaljujui ovoj brani, od ega je 5.300 hektara pripadao jugu, a ostatak sjevernoj ravnici. Ove dvije ravnice su se u sabejskim knjigama ponekad spominjale kao "Marib i dvije ravnice".1 Eto, kur'anska formulacija "vrtovi, zdesna i slijeva" najvjerovatnije iareti na prekrasne bae i vrtove iz ovih dviju dolina. Zahvaljujui ovoj brani i sistemu navodnjavanja, ovo podruje se proslavilo kao najnavodnjeniji i najplodonosniji dio Jemena.

150

Harun Yahya

Ruenjem brane Marib, nakon Arimske poplave, o emu se govori u Kur'anu, drava Seba je ostala pod vodom i tako je poruen cijeli grad.

Ova brana je u V i VI stoljeu n. e. pretpjela temeljne restauracije, to, me|utim, nije moglo sprijeiti njeno ruenje koje se dogodilo 542. godine. Brana, koja je sruena u to vrijeme, prouzrokovala je "seyl-ul arim", to se spominje i u Kur'anu, nakon ega su nastala velika razaranja. Potpuno su uniteni vinogradi, vrtovi i poljoprivredna dobra, koja su soljeima obra|ivali stanovnici Sabe. Nakon ruenja brane, zapaeno je da je narod Sabe uao u jedan brzi proces nazatka; a u ishodu ovog procesa, zapoetog ruenjem brane, doao je, tako|er, i kraj dravi Sabi.

151

SULEJMAN, a.s.

Kada, u svjetlu ovih povijesnih injenica, promatramo kur'anske ajete, vidjet emo da je u pitanju jedan veliki sklad i podudarnost. Arheoloka otkria i povijesne injenice iarete na ono to se iznosi u Kur'anu. Nesrea koja je poslana narodu Sabe u Kur'anu se spominje kao "seyl-ul arim", odnosno "arim, poplava". Ova formulacija iz Kur'ana u isto vrijeme pokazuje nain na koji je nastupila ova poplava, poto je, jedno od znaenja rijei "arim" brana ili nasip. Prema tome, formulacija "seyl-ul arim" tako|er iateri na poplavu koja je nastupila u ishodu ruenja brane. Prihvatanjem da se aktualna poplava desila u skladu kur'anskih navoda, njemaki arheolog Werner Keller, autor knjige "Sveta Knjiga je rekla istinu" (Und Die Bibel Hat Doch Recht), pie slijedee: "Postojanje jedne ovakve brane i potpuno ruenje grada poputanjem brane dokazuje da se doista desio primjer koji se navodi u Kur'anu u vezi sa vlasnicima vrtova." 2 Marib, u kome je ivio narod Sabe i koji je na kraju postao jedna potpuno pusta ruevina, je, nesumnjivo, ibret za sve one koji ine istu greku kao i narod Sabe. Takvo unitenje ih je zadesilo kao odgovor na njihovu nezahvalnost na Allahovim blagodatima i to su bili od zalima; u jednom trenutku su izgubili sve bogatstvo koje su posjedovali. (Za detaljnije podatke v. Unitenje naroda, Harun Yahya, 6. izdanje, 2001., Vural Yayincilik.)

152

Harun Yahya

Joseph Anton Koch, slapovi Schmadribach, 1821-22

153

SULEJMAN, a.s.

Pored niza Sulejmanovih, a. s., odlika, tokom knjige smo se zadrali i na njegovom izuzetnom poimanju umjetnosti i njegovom bogatstvu. Spomenuli smo njegov dvorac, koje je zadivljenim ostavljao sve one koji su ga vidjeli, njegove umjetnike radove koje je nainio koristei dine i ejtane koji su djelovali pod njegovom kontrolom. Objasnili smo da su se me|u njima nalazili graditelji i ronioci, da su, kao to je u Kuranu saopeno, ejtani pod njegovom kontrolom pravili "velike zdjele za dekoraciju i upotrebu, hramove, spomenike i kotlove". Kao to smo i prethodno naglasili, Allah, d. ., je Sulejmana, a. s., kao i njegovog oca Davuda, a. s., kao pejgambera poslao sinovima IsrailoRole Tevrata

154

Harun Yahya

vim. Sulejman, a. s., ih je upozoravao Allahovim znakovima i pozivao ih na uzoran moral. Zato je i u Starom zavjetu, koji je Knjiga sinova Israilovih, zastupljeno niz podataka o Sulejmanu, a. s. Ovdje, prije svega, treba objasniti strukturu Starog zavjeta. Stari zavjet predstavlja objedinjenje Tevrata, objavljenog Musa, a. s., Zebura, objavljenog Davudu, a. s., i razliitih tekstova za koje se vjeruje da su napisani od strane idovskih poslanika ili tekstova koji objanjavaju njihove ivote. idovi vjeruju u cijeli Stari zavjet. to se, pak, tie krana, oni vjeruju i u Stari zavjet, a i u jedan drugi zbir knjiga, u kome se nalaze etiri knjige - "Indil", kome su, kao dodatak Starom zavjetu, dali ime Novi zavjet, i druga odre|ena pisma. Me|utim, prema Kuranu, Tevrat, Zebur i Indil su, nakon objavljivanja, izopaeni od strane ljudi. Zbog te izopaenosti, aktualni Stari i Novi zavjet ne treba promatrati kao

Razliite makete hrama Sulejmana, a. s.

155

SULEJMAN, a.s.

Boanstveni govor, ve kao izvore i djela za koja postoji mogunost da u sebi sadre originalne dijelove, ali koja, pored toga, sadre i razliite legende i sujevjerja. Prema tome, Novom zavjetu je korisnije pristupati kao jednom povijesnom izvoru, a nikako kao Boanstvenom govoru. A ispravnost ovog povijesnog izvora moi emo razumjeti prema tome da li je u skladu sa Kuranom ili nije. to se tie saopenja iz knjiga Starog zavjeta, u kojima se iznosi ivot Sulejmana, a. s., u njima je mogue nai niz povijesnih injenica. U krajnjem skladu sa Kuranom su naroito ona saopenja u kojima se govori o Sulejmanovoj, a. s., monoj vladavini Svijetom, o tome da je bio jedan izuzetno mudar Boji rob, o njegovoj vrstoj i nepokolebljivoj vjeri u Boga. U Starom zavjetu pie da se Sulejmanovo carstvo protezalo na teritoriji izme|u Nila i Eufrata, a vladanje tako velikim podrujem, Mesopotamijom, koja je u to vrijeme bila ekonomski i kulturni centar Svijeta; tavie, pokazati jednu mo koja e, kao to je to bilo u sluaju primjera Sabe, davati smjernice susjednim dravama, neumnjivo su iareti veoma velike politike vlasti. Pored toga, krajnje su upozoravajue i injenice koje se u Starom zavjetu iznose u vezi sa Sulejmanovim bogatstvom. Saopenja o izgradnji njegovog dvorca, osobama od kojih je dobijao pomo, detalji o gra|i koju je koristio prilikom gradnje dvorca i njegovoj veliini su izneseni na slijedei nain.

Sulejman je, Boijom voljom, sagradio veliki Hram

Kanim podii Dom Imenu Jahve, svojega Boga... Dom koji gradim bit e velik... (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 2-5) ...Moje e sluge raditi s tvojima. Morat e mi pripraviti mnogo drva, jer e kua to je mislim graditi biti velika i velianstvena. (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 7-8)

156

Harun Yahya

Razliite makete hrama Sulejmana, a. s.

Napravi tuani rtvenik dugaak dvadeset lakata, irok dvadeset i visok deset. (Druga knjiga Ljetopisa, 4 /1) Hram to ga je kralj Salomon gradio Jahvi bio je dug ezdeset lakata, irok dvadeset, a visok dvadeset i pet lakata. Trijem pred Hekalom Hrama bio je dvadeset lakata dug, prema irini Hrama, a deset lakata irok, prema duini Hrama. Na Hramu je napravio prozore zatvorene reetkama. Uza zid Hrama oko Hekala i Debira sagradio je prigradnju na katove, sve unaokolo. Donji kat bio je pet lakata irok, srednji est, a trei sedam lakata, jer je zasjeke rasporedio s vanjske strane naokolo Hrama da ih ne bi morao ugra|ivati u hramske zidove. (Prva knjiga o Kraljevima, 6 / 2-6)

157

SULEJMAN, a.s.

U Debiru naini dva kerubina od maslinova drveta. Bili su visoki deset lakata. Jedno je krilo u kerubina bilo pet lakata i drugo je krilo u kerubina bilo pet lakata; deset je lakata bilo od jednoga kraja krila do drugoga. I drugi je kerubin bio od deset lakata: jednaka mjera i jednak oblik obaju kerubina. Visina jednog kerubina bila je deset lakata, tako i drugoga. Smjestio je kerubine usred nutarnje prostorije; irili su svoja krila, tako da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugoga ticalo drugi zid; u sredini prostorije krila im se doticahu. I kerubine je obloio zlatom. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 23-28)

Slika drveta libanskog cedrusa.

Po svim zidovima Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likove kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, zlatom je pokrio i pod Hramu iznutra i izvana. A za ulaz u Debir naini dvokrilna vrata od maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova. Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasi likovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ih obloi zlatom; listiima zlata oblijepi kerubine i palme. Tako i za ulaz u Hekal naini vrata od maslinova drveta, sa

158

Harun Yahya

U izgradnji Hrama radili su sposobni ljudi

Poalji mi ovjeka vina obradi zlata, srebra, tua, eljeza, grimiza, karmezina i ljubiastog baruna, i vina umjetnosti rezbarstva: radit e s rukotvorcima kod mene u Judi i u Jeruzalemu, s onima to mi ih ostavi moj otac David. Poalji mi iz Libanona cedrovine, empresovine i sandalovine, jer znam da tvoje sluge umiju sjei libanonska stabla (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 6-7)

Na slici se vidi damija hz. Omera, koja je jedan od glavnih simbola Jerusalema i koja se spominje i pod imenom Kubbetu'sSahra.

U izgradnji je koristio razliite materijale

Hram je gra|en od kamena koji je ve u kamenolomu bio oklesan, tako da se za gradnje nije uo ni eki ni dlijeto, ni ikakvo eljezno oru|e. Ulaz u donji kat bio je s desne strane Hrama, a zavojnim se stubama uspinjalo na srednji kat i sa srednjega na trei. Sagradio je tako Hram i dovrio ga; i pokrio ga cedrovim gredama i daskama. I sagradi jo prigradnju oko cijeloga Hrama; bila je pet lakata visoka, a vezana s Hramom cedrovim gredama. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 7-10)

159

SULEJMAN, a.s.

etverokutnim dovracima. Oba krila na vratima bijahu od empresova drveta i oba se otvarahu na jednu i na drugu stranu. Urezao je na njima kerubine, palme i rastvorene cvjetove i obloio zlatom sve to bijae urezano. Potom je sagradio unutranje predvorje od tri reda klesanog kamena i jednoga reda tesanih greda cedrovih. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 29-36) Salomon je sagradio i svoj dvor; u trinaest ga je godina potpuno dovrio. Sagradio je dvor od libanonske ume: stotinu lakata dug, pedeset irok i trideset lakata visok, na etiri reda cedrovih stupova, a na stupovima bijahu cedrove grede. Bio je pokriven cedrovinom iznad soba koje su poivale na stupovima. Ovih je bilo etrdeset i pet: petnaest u svakom redu. Bila su tri reda prozora: po tri su prozora gledala jedan prema drugome. Sva vrata s dovratnicima bila su etverokutna i po tri su prozora stajala jedan prema drugome. Nainio je trijem od stupova, pedeset lakata dug i trideset irok. Zatim je sagradio prijestolni trijem gdje je sudio; i sudaki trijem, obloen cedrovinom od poda do stropa. Njegovo prebivalite, u drugom dvoritu i unutar predvorja, bilo je istoga

160

Harun Yahya

oblika. Sagradio je i kuu, nalik na onaj trijem, faraonovoj keri, kojom se bijae oenio. (Prva knjiga o kraljevima, 7 / 1-8)

Pored njega je radilo na desetine hiljada ljudi

Salomon pobroji sve strance koji se zatekoe u izraelovoj zemlji poslije popisa to ga bijae proveo njegov otac David i na|e ih sto pedeset tri tisue i

Slika na kojoj se vide radnici prilikom izgradnje hrama.

161

SULEJMAN, a.s.

est stotina. Od njih odredi sedamdeset tisua nosaa, osamdeset tisua tesara u planini, tri tisue i est stotina ljudi da upravljaju radom naroda. (Druga knjiga ljetopisa, 2/ 16-17) Tada die kralj Salomon kuluare iz svega Izraela; kuluara je bilo u svemu trideset tisua ljudi. Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisua ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kue. Adoniram je bio nad svim kuluarima. Salomon je imao i sedamdeset tisua nosaa tereta, osamdeset tisua kamenorezaca u gori, ne raunajui glavara slubenikih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisue i tri stotine,

162

Harun Yahya

a upravljali su narodom zaposlenim na radovima. Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog kamena i da ih kleu za temelje Hrama. (Prva knjiga o kraljevima, 5/27-31)

Temelji Hrama kojeg je izgradio Sulejman

Ovo su temelji koje je Salomon postavio za gradnju Doma Bojega: ezdeset lakata u duljinu - po staroj mjeri lakta - a u irinu dvadeset lakata. Trijem, koji je bio pred Domom, imao je, po irini ovoga potonjega, u duinu dvadeset lakata, a visok je bio sto i dvadeset lakata... (Druga knjiga ljetopisa, 3/34)

163

SULEJMAN, a.s.

164

Harun Yahya

I unutranjost, a i vanjtina Hrama obloena je istim zlatom, bronzom i blistavim draguljima

...Obloio ga je iznutra istim zlatom. Veliku je dvoranu obloio empresovinom, koju je prekrio istim zlatom i postavio palme i cvjetne vijence. Optoio je potom Dvoranu blistavim draguljima; zlato je bilo zlato parvajimsko. Prekrio je njime Dvoranu: grede, pragove, zidove i vratna krila te izrezao kerubine po zidovima. Potom sazda dvoranu Svetinje nad svetinjama. Bila je, prema hramskoj irini, dvadeset lakata duga i dvadeset lakata iroka i obloi je sa est stotina talenata suhog zlata. Za avle je dao na mjeru pedeset zlatnih ekela. I gornje je odaje obloio zlatom. (Druga knjiga ljetopisa, 3/4-9) ...Napravio je i rtvenik od cedrovine, pred Debirom, i obloio ga istim zlatom. I sav je Hram obloio zlatom, sav Hram i sav oltar koji je pred Debirom obloio je zlatom. (Prva knjiga o kraljevima, 6/20-22)

165

SULEJMAN, a.s.

166

Harun Yahya

167

SULEJMAN, a.s.

Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga Boga zlata za zlatne stvari i srebra za srebrene, tua za tuane, eljeza za eljezne, drva za drvene; oniksova kamenja i dragulja za ukivanje, dragulja za ukras i arenih dragulja, svakojakoga dragog kamenja i izobila mramora. Iz ljubavi prema Bogu dajem jo i svoga zlata i srebra za Dom svoga Boga, osim svega to sam pripravio za sveti Dom. Tri tisue zlatnih talenata ofirskoga zlata i sedam tisua talenata istoga srebra da se obloe zidovi prostorija. Zlato za zlatne stvari, a srebro za srebrne i za svako djelo umjetnikih ruku... (Prva knjiga ljetopisa, 29/2-5) Onda napravi sve predmete namijenjene Domu Bojemu: zlatni rtvenik i stolove na kojima bjehu prineseni kruhovi, zlatne svijenjake sa svjetiljkama od istoga zlata to su se, po propisu, trebale paliti pred Debirom; cvjetove, svjetiljke i usekae od zlata; bilo je to isto zlato; noice, kotlie, maice i kadionice od istoga zlata; ulaz u Dom, nutarnja vrata Svetinje nad svetinjama - i vrata Doma - Hekala - bila su zlatna. (Druga knjiga ljetopisa, 4/19-22) ... Salomon unese sve svete darove oca svoga Davida srebro, zlato i sve posu|e - i stavi ih u riznicu Bojega Doma. (Druga knjiga ljetopisa, 5/1) Sve su te gra|evine bile od biranog kamena, sjeena po mjeri, a klesana iznutra i izvana, od temelja sve do drvenih spojnica, a vani sve do velikog predvorja. Temelji su im bili od birana, velikog kamena: od deset i od osam lakata, a nadgradnja od birana, po mjeri klesana kamena i od cedrovine. A tri su reda klesanog kamena i red cedrovih greda okruivali veliko predvorje, a tako i unutranje predvorje Doma Jahvina. (Prva knjiga o kraljevima, 7/9-12) Nainio je deset tuanih podnoja; svako je podnoje bilo etiri lakta dugo, etiri lakta iroko, a tri lakta visoko. Podnoja su bila ovako izra|ena: imala su okvire, a okviri su stajali me|u preponama. Na okvirima me|u preponama bili

168

Harun Yahya

su lavovi, volovi i kerubini; a na samim preponama, kako iznad lavova i volova tako i pod njima, bijahu ukrasi poput vijenaca. Svako je podnoje imalo etiri tuana toka i osovine od tua; etiri su njihove noge imale drae; pod umivaonikom bijahu drai sliveni s ukrasima. Gore, gdje su se drai sastavljali, bio je otvor podnoja; imao je lakat i pol; otvor je bio okrugao, u obliku ukrasne posude, a na njemu su bili uklesani i ukrasi; ali prepone bijahu etvrtaste, a ne okrugle. etiri su toka bila pod preponom. Osovine im izlazile na podnoju; svaki toak bijae visok lakat i pol. Tokovi su bili slini tokovima obinih kola: njihove osovine, naplaci, paoci i glavine - sve bijae liveno. Bila su etiri draa na etiri ugla svakog podnoja; podnoje i drai sainjavahu jednu cjelinu. Pri vrhu podnoja bio je sve unaokolo krug visok pol lakta; povrh podnoja bili su klinovi; prepone su s njima sainjavale cjelinu. Po oplojima klinova i prepona urezao je kerube, lavove i palme, ve prema veliini praznog oploja i vijenaca naokolo. Tako naini deset podnoja: jednako salivenih, jednake veliine i oblika. (Prva knjiga o kraljevima, 7/2737)

Kipari su ukrasili Hram

U dvorani Svetinje nad svetinjama napravi dva kerubina, liveno djelo. I njih obloi zlatom. Krila kerubina bila su dvadeset lakata duga: jedno krilo od pet lakata dodirivae hramski zid, a drugo od pet lakata doticae krilo drugoga kerubina. Tako je i krilo drugoga kerubina, od pet lakata, dodirivalo hramski zid, a drugo mu se krilo, od pet lakata, spajalo s krilom drugoga kerubina. Rairena, krila kerubina imala su dvadeset lakata. Stajali su kerubini uspravno, lica okrenutih Dvorani. Napravi zastor od ljubiastog baruna, od grimiza, karmezina i beza te na njemu izveze kerubine. (Druga knjiga ljetopisa, 3/10-14)

169

SULEJMAN, a.s.

Napravili su veoma velike i raskone umivaonike i svijenjake

Napravi deset umivaonika i postavi ih pet zdesna, pet slijeva da se u njima pere; u njima su prali to je trebalo za paljenice; more je bilo namijenjeno sveenicima da se umivaju u njemu. (Druga knjiga ljetopisa, 4/6) Napravi deset zlatnih svijenjaka prema propisu i stavi ih u Hekal, pet s desne strane, pet s lijeve. Onda napravi deset stolova i postavi ih u Hekalu, pet zdesna, a pet slijeva. Napravi stotinu zlatnih kotlia. Onda naini trijem sveeniki veliko dvorite s vratima koja prevue tuem. More stavi s desne strane prema jugoistoku. (Druga knjiga ljetopisa, 4/7-10) I naini deset umivaonika od tua. Svaki je umivaonik sadravao etrdeset bata, a svaki je umivaonik bio od etiri lakta; na svako od deset podnoja doao je po jedan

170

Harun Yahya

umivaonik. Postavi pet podnoja na desnoj strani Hrama, a pet na lijevoj strani Hrama; a more stavi s desne strane Hrama, prema jugoistoku. (Prva knjiga o kraljevima, 7/ 3839)

I titovi su ak bili od zlata

... I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro. Kralj Salomon naini dvjesta titova od kovanoga zlata; za svaki je tit upotrijebio est stotina ekela kovanoga zlata; i naini trista titia od kovanoga zlata; za svaki je titi utroio trista zlatnih ekela. Kralj ih je pohranio u kuu zvanu Libanonska uma. (Druga knjiga ljetopisa, 9/14-16) Kralj Salomon naini tri stotine velikih titova od kovanog zlata; za svaki je tit upotrijebio est stotina zlatnih ekela; i naini trista titia od kovanog zlata; za svaki je titi utroio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuu zvanu Libanonska uma. (Prva knjiga o kraljevima, 10/16-17)

Sulejmanovo prijestolje
Kralj je jo napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obloio ga istim zlatom. Prijestolje je imalo est stepenica, straga je na njemu bila telea glava, a s obje strane sjedala bile su ruice, a kraj ruica stajala dva lava. Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih est stepenica. Takvo to nije bilo izra|eno ni u jednom kraljevstvu. (Prva knjiga o kraljevima, 10/18-20) Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obloio ga istim zlatom. Prijestolje je imalo est stepenica i zlatno podnoje sastavljeno s prijestoljem, i ruice s obiju strana prijestolja, a kraj ruica stajala dva lava. Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih est stepenica. Takvo to nije bilo izra|eno ni u jednom kraljevstvu. (Druga knjiga ljetopisa, 9/17-19) Sebi je prijestolje nainio kralj Salomon od drveta

171

SULEJMAN, a.s.

libanskoga. Stupove je napravio od srebra, naslon od zlata, sjedite od grimiza... (Pjesma nad pjesmama, 3/9-10)

Sulejmanova sofra
Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posu|e u kui zvanoj Libanonska uma bijae od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. (Druga knjiga ljetopisa, 9/20) Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brana i ezdeset kora obinog brana, deset ugojenih volova, dvadeset volova s pae, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi. (Prva knjiga o kraljevima, 5/2-3) Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu doputali da iega ponestane. ( Prva knjiga o kraljevima, 5/7)

172

Harun Yahya

Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomo-novu, dvor koji bijae sagradio, jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah. (Prva knjiga o kraljevima, 10/4-5)

Giuseppe Recco, Voe i cvijee, 1670, nacionalni muzej Capodimonte, Naples

173

SULEJMAN, a.s.

Sulejmanovi konji
Salomon je imao etiri tisue konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisua konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske me | e. Kralj je uinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava to rastu u Judejskoj nizini. Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja. (Druga knjiga ljetopisa, 9/2528)

John Frederick Herring, Sr. Tajar i Hammon, 1845

174

Harun Yahya

Salomon je imao etrdeset tisua konja za vuu i dvanaest tisua za jahanje. (Prva knjiga o kraljevima, Bab 5/6) Sakupi bojnih kola i konjanika: imao je tisuu etiri stotine kola i dvanaest tisua konjanika i razmjesti ih po gradovima gdje mu bijahu kola i kod sebe u Jeruzalemu. Salomon uini da srebra i zlata bude u Jeruzalemu izobila kao kamenja, a cedrova mnogo kao dudova u efeli. Konji Salomonovi bili su uvezeni iz Musrija i Koe; kraljevski dvorani kupovahu ih u Koi za srebro. Dovozila su se i prodavala jedna bojna kola iz Egipta po est stotina srebrnih ekela, a konji po sto i pedeset; to bjee isto tako za sve hetitske i aramejske kraljeve koji su ih uvozili preko njih. (Druga knjiga ljetopisa, 1/14-17)

175

SULEJMAN, a.s.

Saopenja iz starozavjetnog poglavlja 'Mudre izreke'

Tvrdi se da poglavlje Mudre izreke iz Starog zavjeta sadri savjete koje je Davud, a. s., davao Sulejmanu, a. s. Naravno, Stari zavjet je iskrivljena knjiga i apsolutno je nemogue saopenja sadrana u njoj prihvatiti kao rijei Objave koje dolaze od Allaha, d. . Bez obzira na mogunost da u njoj postoje dijelovi koji nisu izvitopereni, ova saopenja mi moemo prihvatiti jedino kao lijepe rijei. Kada se pristup naini sa ovog aspekta, u aktualnom poglavlju e biti uoeno mnogo lijepih rijei i savjeta koji su u skladu sa Kur'anom. Zato to je svrsishodno prihvatiti lijepu rije, bez obzira gdje se ona nalazi, u ovom poglavlju nae knjige mjesto je ustupljeno odre|enim dijelovima Starog zavjeta koji, sa aspekta znaenja, pokazuju harmoninost i podudaranje sa kur'anskim navodima.

Oni koji se nisu odazivali

Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pruala sam ruku, ali je nitko ne opazi. Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste posluali moje opomene; zato u se i ja smijati vaoj propasti, rugat u se kad vas obuzme tjeskoba: kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka. Tada e me zvati, ali se ja neu odazvati; trait e me, ali me nee nai. Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha niti su posluali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu. Zato e jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta. Jer glupe e ubiti njihovo odbijanje, a nemar e upropastiti bezumne. A tko slua mene, bezbrian ostaje i spokojno ivi bez straha od zla. (Mudre izreke, 1/24-33)

176

Harun Yahya

Hadis-i erif u znaenju ''I dova je ibadet'' u kaligrafskoj izvedbi sulus i nesih. 1880. (1297. hidretske) godine.

O uzornom moralu
Ne uskrati dobroinstva potrebitim kad god to moe uiniti. Ne reci svome blinjemu: "Idi i do|i opet, sjutra u ti dati", kad moe ve sada. Ne kuj zla svome blinjemu dok on bez straha kod tebe boravi. Ne pravdaj se ni s kim bez razloga ako ti nije uinio nikakva zla. Nemoj zavidjeti nasilniku niti slijediti njegove pute, jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima. Jahvino je prokletstvo na domu bezbonika, a blagoslov u stanu pravednika. S podsmjevaima on se podsmijeva, a poniznima dariva milost. Mudri e batiniti ast, a bezumnici snositi sramotu. (Mudre izreke, 3/27-35) Tko neduno ivi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat e se. (Mudre izreke, 10/9)

177

SULEJMAN, a.s.

Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu. (Mudre izreke, 12/2) Pravednike su misli pravine, spletke opakih prijevarne. (Mudre izreke, 12/5) Opaki se rue i nema ih vie, a kua pravednika ostaje. (Mudre izreke, 12/7) Pravednika ne stie nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju. (Mudre izreke, 12/21) Briga u srcu pritiskuje ovjeka, a blaga rije veseli ga. (Mudre izreke, 12/25) Oholost ra|a samo sva|u, a mudrost je u onih koji primaju savjet.(Mudre izreke, 13/10) Tko rije prezire, taj propada, a tko potiva zapovijedi, plau dobiva. (Mudre izreke, 13/13) Blag odgovor ublaava jarost, a rije osorna uveava srdbu. (Mudre izreke, 15/1) Tko pazi na rije, nalazi sreu, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu. (Mudre izreke, 16/20) Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata. Bogata se i siromah sreu: obojicu ih Jahve stvori. (Mudre izreke, 22/1-2)

Mehmet Ali Efendi, levha ispisana crnim tuom na bijeloj podlozi i sa zlatnim okvirom, 1371. hidretske godine: "Allaha, d. ., se boje alimi koji ibadete."

178

Harun Yahya

Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, ast i ivot. Trnje i zamke su na putu varalici: tko uva ivot svoj, daleko je od oboga. (Mudre izreke, 22/4-5) Tko tlai siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatau, samo mu teti. Rijei mudraca: Prigni uho svoje i uj rijei moje i upravi svoje srce mojem znanju, jer milina je ako ih uva u nutrini svojoj... (Mudre izreke, 22/16-18) Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim; i klie sva nutrina moja kad ti usne govore to je pravo. Neka ti srce ne zavidi grenicima, nego neka ti uvijek bude u strahu Gospodnjem, jer imat e budunost i tvoja nada nee propasti. Sluaj, sine moj, i mudar budi i ravnim putem vodi srce svoje. (Mudre izreke, 23/15-19) Sluaj svoga oca, svoga roditelja, i ne prezri majku kad ostari. (Mudre izreke, 23/22) Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku i razbor. (Mudre izreke, 23/23) Nemoj se srditi zbog zloinaca, nemoj zavidjeti opakima. (Mudre izreke, 24/19) Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku. (Mudre izreke, 24/32) Grad razvaljen i bez zidova - takav je ovjek koji nema vlasti nad sobom. (Mudre izreke, 25/28) Ne hvali se danom sutranjim jer ne zna to danas moe donijeti. (Mudre izreke, 27/1) ovjek opak koji tlai ubogoga - kia je razorna poslije koje kruha nema. (Mudre izreke, 28/3) Tko skriva svoje grijehe, nema sree, a tko ih ispovijeda i odrie ih se, milost nalazi. Blago ovjeku uvijek bojaznu, jer ovjek okorjela srca zapada u nesreu. (Mudre izreke, 28/13-14) Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko ivi mudro. Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraa oi svoje, bit e proklet. (Mudre izreke, 28/26-27)

179

SULEJMAN, a.s.

Krvopije mrze potenoga, a pravednici mu se za ivot brinu. Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac sustee svoju srdbu. (Mudre izreke, 29/10-11) Um ovjeka ustee od srdbe, a ast mu je oprostiti krivicu. (Mudre izreke, 19/11) Sluaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar. (Mudre izreke, 19/20) Lana je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je. S oholou dolazi sramota, a u smjernih je mudrost. Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbonike upropauje njihova opaina. Ne pomae bogatstvo u dan Boje srdbe, a pravednost izbavlja od smrti. Nedunomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloe. Potene izbavlja pravda njihova, a bezbonici se hvataju u svoju lakomost. Kad zao ovjek umre, nada propada i ufanje u imetak rui se. Pravednik se od tjeskobe izbavlja... (Mudre izreke, 11/1-8)
Joseph Mallord William Turner, Brodolom, galerija Tate, London

180

Harun Yahya

Ne povoditi se za nevjernicima
Jer e mudrost ui u tvoje srce i spoznaja e obradovati tvoju duu. Oprez e paziti na te i razboritost e te uvati: da te izbavi od zla puta, od varava ovjeka, od onih koji ostavljaju staze potenja te idu mranim putovima; koji se vesele inei zlo i likuju u opainama zloe; kojih su staze krive i koji su opaki na svojim putovima. (Mudre izreke, 2/10-15) Ne idi stazom opakih i ne stupaj putem zlikovaca. Ostavi ga, ne hodi njime; kloni ga se i zaobi|i ga. Jer oni ne spavaju ako ne uine zla, i san im ne dolazi ako koga ne obore. (Mudre izreke, 4/14-16)

Thomas Cole, San arhitekte, 1840., Ohio, Muzej umjetnosti

181

SULEJMAN, a.s.

Put estitih
Zato idi putem estitih i dri se staza pravednikih! Jer samo e pravedni nastavati zemlju i bezazleni e ostati na njoj. A opake e zbrisati sa zemlje i bogohulnike iupati iz nje. (Mudre izreke, 2/20-22) A pravednika je staza kao svjetlost svanua, koja je sve jasnija do potpunog dana. A put je opakih kao mrkli mrak: ne znaju o to e se spotaknuti. (Mudre izreke, 4/18-19)

Uzdanje jedino u Boga

Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor. Misli na nj na svim svojim putovima i on e ispraviti tvoje staze. Ne umiljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla. To e biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima. asti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta. I tvoje e itnice biti prepune (Mudre izreke, 3/5-10)

Znaaj mudrosti
Ne propovijeda li mudrost i ne die li razboritost svoj glas? Navrh brda, uza cestu, na raskrima stoji, kod izlaza iz grada, kraj ulaznih vrata, ona glasno vie: "Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim. Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce. Sluajte, jer u zboriti o vanim stvarima, i moje e usne otkriti to je pravo. Jer moje nepce zbori istinu i zloa je mojim usnama mrska. Sve su rijei mojih usta pravine, u njima nema nita ni krivo ni prijetvorno. Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju. Primajte radije moju pouku no srebro i znanje poudnije od zlata. Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti

182

Harun Yahya

s njom. Ja, mudrost, boravim s razboritou i posjedujem znanje umna djelovanja. Strah Gospodnji mrnja je na zlo. Oholost, samodostatnost, put zloe i usta puna lai - to ja mrzim. Moji su savjet i razboritost, ja sam razbor i moja je jakost. Po meni kraljevi kraljuju i velikai dijele pravdu. Po meni knezuju knezovi i odlinici i svi suci zemaljski. Ja ljubim one koji ljube mene i nalaze me koji me trae. U mene je bogatstvo i slava, postojano dobro i pravednost. Moj je plod bolji od ista i eena zlata i moj je prihod bolji od istoga srebra. Ja kroim putem pravde, sred pravinih staza, da dadem dobra onima koji me ljube i napunim njihove riznice. (Mudre izreke, 8/1-21) Gospodnji strah poetak je mudrosti, a razboritost je spoznaja Presvetog. "Po meni ti se umnoavaju dani i mnoe ti se godine ivota. Ako si mudar, sebi si mudar; bude li podsmjeva, sam e snositi." (Mudre izreke, 9/10-12)

Bakkal Arif; hadis-i erif ispisan pozlaenom bojom i istifli delil sulus kaligrafijom na crnoj podlozi: ''Oprosti nam Allahu, poto si Ti Onaj koji oprata i Milostivi.'' 1309. hidretske godine sa zlatnim ramom i rokoko ukrasom.

183

SULEJMAN, a.s.

U prethodnim poglavljima knjige zadrali smo se na razliitim iaretima koji su, u kazivanju o Sulejmanu, a. s., usmjereni ka ahir-i zemanu. Istakli smo da e uspostava islamskog morala na dunjaluku u ahir-i zemanu, u zlatnom dobu, biti ostvarena zahvaljujui jednoj osobi, ahs-i manevi, (Mehdi), koja e nositi svojstvo hadi. U hadisima koji se prenose od Muhammeda, a. s., dati su predznaci ahir-i zemana i zlatnog doba. A kada doga|aje koji su se desili u naoj eri uporedimo sa ovim predznacima, vidjet emo veoma mnogo iareta o tome da je ahir-i zeman period u kome ivimo i, isto tako, niz iareta koji najavljuju dolazak zlatnog doba. Poetak ahir-i zemana je u hadisima definiran kao jedno okruenje haosa u kome e se rairiti fitneluci, poveati ratovi i sukobi, u kome e irom Svijeta biti vidljiva velika moralna izopaenost i udaljavanje od etike koju nalae vjera. U aktualnom periodu e se irom Svijeta deavati prirodne katastrofe, siromatvo e dostii nivo kao nikada ranije, doi e do velikog porasta zloina; ubistva i pokolji e slijediti jedni

184

Harun Yahya

druge. Me|utim, to je samo prva etapa ahir-i zemana; u drugoj etapi, preko Mehdija, Allah, d. ., e spasiti ovjeanstvo iz ovoga haotinog okruenja. Nesumnjivo, ovdje navedeni doga|aji su se, tokom povijesti, nekoliko puta deavali. Tokom povijesti ovjeanstva se deavalo niz ratova, prirodnih katastrofa ili zemljotresa. Moralna degeneracija uoavana je u svakom periodu u razliitim zajednicama; bijeda i glad se stoljeima deavaju irom Svijeta. A razlika koja alamete ahir-i zemana odvaja od ovih doga|aja je u tome to e se svi ovi alameti desiti u jednom periodu, jedan za drugim i na odre|ene posebne naine, kako je saopeno u hadisima. Ovdje neizostavno moramo istai radosnu vijest da e se ovaj veliki haos, koji se istie u hadisima Muhammeda, a. s., deavati samo jedan prolazan period, a poetak zlatnog doba okonat e ovu uzburkanu eru. Zlatno doba e biti jedan period u kome e se prestati sa ratovima i sukobima, u kome e se u povijesne tmine pokopati ateistike ideologije koje su ovjeanstvu priinile velike belaje, a u kome e blagostanja, berieta i pravde biti u izobilju. Islamski moral e se rairiti cijelim dunjalukom, ljudi e se masovno priklanjati vjeri. Ova velika dominacija islama kao to smo i ranije naglasli u hadisima Muhammeda, a. s., opisana je poistovjeivanjem sa Sulejmanovom, a. s., i Zulkarnejnovom dominacijom i vladavinom Svijetom. Neki od tih hadisa glase: Mehdi e, poput Zulkarnejna i Sulejmana, upravljati Svijetom. (Al-Kavlul Muhtasar Fi Alamatil Mehdiy-il Muntazar, str.29) etverica je vladara cijelim Svijetom. Dvojica od njih su vjernici: Zulkarnejn i Sulejman, a druga dvojica su od nevjernika: Nemrud i Buhtunnasr. Kao peti e biti jedan od mog ummeta. Dakle, Mehdi. (Maktubat-i Rabbani, 2/1163)

185

SULEJMAN, a.s.

Mehmed Nuri (Besiktasli). Sulus kaligrafija iz 1364. hidretske godine. Kur'anski ajet: ''Allah, d. ., sve uje i zna.''

U narednim poglavljima e biti navedeni odre|eni primjeri alameta koji pokazuju da se nalazimo u periodu ahir-i zemana i koji, tako|er, pokazuju da se itekako pribliilo sretno zlatno doba. (Radi detaljnijih saznanja o alametima ahir-i zemana v. naa djela: Kijametski alameti, Zlatno doba, Zlatno doba i dabbet-ul arz, koja e uskoro biti objavljena i na bosanskom jeziku.)

U jednom periodu, kada se desi promjena sistema tog vremena, doi e ovjek zvani Mehdi... (Kitab-ul Burhan fi Alamat-il Mahdiyy-il Ahir-i Zaman, str. 14)

186

Harun Yahya

U ovom hadisu je Pejgamber, a. s., saopio da e Mehdi doi u jednom periodu "izmjene sistema". Sasvim je mogue da su komunistiki reimi, koji su u XX stoljeu vladali irom Svijeta, a koji su poraeni krajem stoljea, "izmijenjeni sistemi" na koje se iareti u ovom hadisu. Jedan od najveih razloga pokolja i krvavih ratova, koji su obiljeili XX stoljee, jeste vladavina komunistike ideologije, koja predstavlja produkt materijalistike filozofije. Ova ideologija je bila utjecajna na velikom dijelu Svijeta, od Evrope do Azije, od June Amerike do Afrike; mnoge drave su decenijama vo|ene od strane komunistikih reima ili su bile na meti komunistikih organizacija. Komunizam je bio uzrok najnemilosrdnijih pokolja i hladnog rata, koji je trajao do '90-ih godina XX stoljea. Pored nastojanja irenja svoje ideologije putem ratovanja sa drugim dravama, komunistiki reimi su veliku tiraniju provodili i nad vastitim narodom; iroke mase su ubijali metodama pogubljenja i masovnim ubistvima, tekim uvjetima u koncentracionim logorima te gla|u i neimatinom. Prema proraunima povjesniara, komunistiki reimi su tokom XX stoljea prouzrokovali su smrt 120 miliona ljudi. Veina od toga nisu bili vojnici poginuli na bojnom polju, ve civili iz njihova naroda koje su komunistike zemlje pobile. Na desetine miliona mukaraca, ena, staraca, maloljetne djece i beba ivote je izgubilo samo zbog okrutnosti i divljatva komunistikih reima! Osim toga, milioni ljudi su bili podvrgnuti komunistikom zulumu, zbog ega su bili primorani na migraciju, iz ruku im je oteta imovina, nacionalizirane njive; ivjeli su pod neprestanim strahom od ubistva, nevinog hapenja ili podvrgavanja torturama. Me|utim, reimi vo|eni ovim ideologijama, za koje se smatralo da su veoma mone i nepoljuljane, su, krajem XX stoljea, poeli gubiti mo i ruiti se. Najistaknutiji simbol ovog pada je ruenje Berlinskog zida 1989. godine. Dvije

187

SULEJMAN, a.s.

godine nakon toga dolo je do cijepanja Sovjetskog Saveza, koji je bio najjaa i najvea komunistika drava na Svijetu, a potom je dolo i do definitivnog cijepanja Istonog bloka. Razliiti komunistiki reimi, na prostoru koji se protee od Afrike do Indokine, padali su jedan za drugim; nestalo je "dvopolarnog svjetskog poretka", koji je od 1945. godine bio konstantan me|unarodni sistem, uspostavljen je jedan, kako politiki analitiari kau, novi svjetski poredak. Ovim slijedom doga|aja, koji se desio na jedan krajnje zbunjujui nain, dogodila se "promjena sistema" najavljena hadisom. A danas nestaju i posljednji politiki ostaci kako komunizma, tako i drugog totalitarnog sistema, faizma, koji se zasniva na istim idejnim osnovama; Svijet se definitivno isti od ovih krvavih ideologija. irenjem islamskog morala, u istinskom smislu e biti izbrisani zulumi, bol, mranjatvo i bijeda, koje su ovi sistemi donijeli u dijelove Svijeta do kojih su doli; ljudi e se upoznati sa ljepotom, bogatstvom, prosperitetom i mirom. Nakon patnje, mranjatva, ratova, pokoljenja i bolova, Allah, d. ., e, kao manifestaciju Svoga rahmeta i dobroinstva, ljudima podariti jednistvene blagodati.

Dvopolarni svjetski sistem koji traje od 1945. g. nestao je raspadom SSSR-a. Ovo se, u isto vrijeme, rauna i kao poetak novog svjetskog poretka.

188

Ruenje berlinskog zida (1989.g.) se doivljava i kao simbol ruenja komunizma. A ruenje i komadanje velikog kipa Lenjina, koji je jedan od najbitnijih lidera komunistike ideologije, jedan je od najjasnijih dokaza promjene sistema, o kojem se govori u hadisu.

189

SULEJMAN, a.s.

U ahir-i zemanu e moj ummet zadesiti strane nevolje od njihovih vladara, i to tako da e im dunjaluk postati tijesan. (Kitab-ul Burhan fi Alamat-il Mahdiyy-il Ahir-i Zaman, str. 12)

Ovaj hadis upozorava da e, prije dolaska Mehdija, odre|enim muslimanskim zemljama vladati oni koji su daleko od vjerskog morala, zalimi nemilosrdnog karaktera ili oni koji su nesposobni za taj poloaj. I, doista, vladari koji danas vladaju u jednom dijelu islamskog svijeta patnjama izlau muslimanski narod; despotskim i tlaiteljskim reimima ugnjetavaju ljude. A u drugom dijelu, zbog toga to vladari ne posjeduju bogobojaznost, narod je izloen raznim belajima i nedaama. U zemljama kao to je, prije svega, Irak, Libija, Sirija, Somalija, Etiopija, Afganistan, Tunis i Dibuti, muslimani se, od strane lidera, izlau presijama, podvrgavaju raznim potekoama i nevoljama. Muslimanima se onemoguava da slobodno ispovijedaju svoju vjeru, da obavljaju svoje ibadete, a ekonomskim krizama im se ivoti oteavaju. Primjeri doga|aja koji su se deavali u nekim od ovih zemalja su slijedei: U Iraku, koji je u ratu sa Iranom izgubio milion od svoje tromilionske populacije, faistiki diktator Saddam Husejin je nad svojim narodom primjenjivao nevjerovatne torture i zulum. Iraki muslimani se jo ugnjetavaju pod Saddamovom faistikom paskom; izloeni su me|unarodnim pritiscima zbog nerazumne politike njihovog lidera.

190

Harun Yahya

Od 1979., kada je okupiran od strane SSSR-a, Afganistanom su gospodarili nemiri i nestabilnost; vlasti, koje ni na koji nain nisu predstavljale pravi islam, uspostavile su krajnje tiranski, nemilosrdni i jedan netolerantni sistem. Jedna od najmanjih afrikih drava, Dibuti, u kojoj je, izme|u 1977. i 1991. godine, pobijeno oko 2.000 muslimana, a 7.000, bez iznoenja bilo kakvog razloga, zatvoreno i podvrgnuto tekim muenjima, je ima jedan okrutni reim. Pod liderstvom general-majora Muhammeda Saida Biarea, u Somaliji se primjenjivao jedan tiranski reim, koji je tokom oko dvadeset godina, od 1969. do 1991., na meti imao muslimane. Tokom 31 godinu Tunis je vo|en diktatorskim reimom Habiba Burgiba. Burgiba, koji se proglasio "doivotnim predsjednikom drave", tokom svoje vladavine muslimanski narod je drao pod presijom. Tokom tridesetogodinje Asadove diktature, sirijski muslimani su izvrgavani razliitim patnjama. ene su silovane, nad mukarcima su primjenjivana svakojaka muenja, a neki gradovi su u potpunosti izbrisani sa lica zemlje.
(TURKIYE, 15. februar 1982.: ''Asadove snage su poele tiranizirati narod.'')

Tokom svoje tridesetogodinje vladavine, Hafiz Asad je napravio velike pokolje. Jedan od njih je svirepo ubistvo 40.000 muslimana u jednom danu, u gradu Hama.

Sovjetska okupacija, koja je u Afganistanu trajala 10 godina, je iza sebe ostavila na desetine hiljada rtava, a isto toliko i sakatih. A unutarnji krvavi sukobi koji su zapoeli nakon povlaenja Rusa, odveli su zemlju u jo vei haos. 191

SULEJMAN, a.s.

(EVRENSEL, 13. mart, 2001.: ''Umrlo je jo 16.000 Iraana.'')

Iraki lider Saddam Husejin je dugi niz godina provodio politiku velikih presija i zuluma i prema svom, muslimanskom narodu, a i prema muslimanskom narodu susjednih zemalja.

Habib Burgiba je tokom svoje vladavine muslimanski narod Tunisa podvrgavao razliitim zulumima.

Jedna od najbitnijih odlika vladajuih struktura u Somaliji je njihova antiislamska praksa. Gra|anski rat koji je poeo u vrijeme Saida Barre traje jo uvijek.

192

Harun Yahya

Ukazat e se pranjava, dimna i jedna mrana fitna. Nju e slijediti druge... (Kitab-ul Burhan fi Alamat-il Mahdiyy-il Ahir-i Zaman, str. 26)

to se tie ovog hadisa, u njemu se govori da e se prije pojavljivanja Mehdija ukazati jedna pranjava i dimna, mrana fitna. Fitna je rije koja dolazi u znaenjima kao to su: "neto to e ljudski razum i srce direktno zavesti od istine i istinitosti, rat, sablanjavanje, nered, konflikt, sva|a".15 U hadisu se naglaava da e fitna iza sebe ostaviti prainu i dim. Osim toga, karakteriziranje ove fitne kao "mrane" moe se shvatiti kao upozorenje na jedan nenadani doga|aj za koji se ne zna odakle je doao. Kada se pogleda iz ove perspektive, sasvim je mogue da aktualni hadis iareti na napad koji se 11. septembra 2001. godine dogodio u amerikim gradovima New York i Washington, a koji se kvalificira kao najvei teroristiki napad u povijesti Svijeta. Kao to se moglo osvjedoiti i putem televizije i tampe, nakon ova dva teroristika napada podruja su preplavili veoma veliki oblaci praine i dima. U ishodu eksplozije koja je prouzrokovana gorivom aviona koji su udarili u zgradu Pentagona u Washingtonu i Svjetski trgovaki centar u New Yorku, nastao je veliki dim, koji se toliko uzvisio i rairio da ga je bilo mogue vidjeti iz svih dijelova grada, pa ak i iz susjednih gradova. A zgrade koje su se sruile nakon eksplozije prouzrokovale su nastanak jo veeg oblaka praine; tavie, osobe koje su se nale u blizini bile su sasvim prekrivene slojem praine.

193

SULEJMAN, a.s.

(MILLIYET, 12. septembar, 2001.: ''New York u praini i dimu.'')

194

Harun Yahya

''Pranjava, dimna i mrana fitna'', o kojoj se govori u hadisu je, kao to se vidi na slikama, jedna od najoitijih odlika teroristikog napada od 11. septembra.

195

SULEJMAN, a.s.

Ovaj sluaj je krajnje bitan i zbog toga to je jedan od najveih teroristikih napada u povijesti Svijeta, hem i zato to se dogodio u periodu bliskom ostalim alametima, a, osim toga, i zato to nosi odlike sline onima koje su iznesene u hadisu. Prema tome, ovaj, u povijesti ovjeanstva najopakiji teroristiki akt koji je odnio hiljade ljudskih ivota, moda je "pranjava, dimna i mrana fitna" koja se, kao jedan alamet pojavljivanja Mehdija, najavljuje u hadisu.

Prije Mehdija e se pojaviti jedna velika fitna u kojoj e se deavati uestali pokolji. (Al-Kavlu'l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 37)

U velikom dijelu hadisa u kojima Muhammed, a. s., najavljuje dolazak Mehdija, skree se panja na to da e pred njegovo pojavljivanje Svijetom vladati nered, nesigurnost i nespokojstvo. Pored ratova i sukoba, me|u znakovitim odlikama ovog perioda su, tako|er, i masovni pokolji. Osim toga, u hadisu se skree panja da e pokolji biti uestali, odnosno da e se deavati na podruju cijelog Svijeta. U proteklom stoljeu desila su se dva velika svjetska rata i samo u ovim ratovima ivote je izgubilo 65 miliona ljudi. Pretpostavlja se da broj civila, koji su, zbog politikih razloga, ubijeni tokom XX stoljea, prelazi cifru od 180 miliona. To je, u pore|enju sa prethodnim stoljeima, izuzetno velika cifra. U biti, ratovi prije XX stoljea su se, u veini sluajeva,

196

Harun Yahya

odvijali u vidu ratova sa jednim frontom; odnosno, odvijali su se izme|u armija koje su ratovale na jednoj odre|enoj liniji. Me|utim, vojna tehnologija XX stoljea i vojne strategije koje su razvijene u vezi sa tim, iznijeli su pojam "totalni rat"; ne samo vojnike na frontu, ratovi su na metu, u velikoj mjeri, uzeli i civile iz pozadine fronta. Termini poput bombardiranje gradova, hemijsko, bioloko ili nuklearno oruje, genocid, koncentracioni logori svojstveni su jedino XX stoljeu. Aktualni vandalizam traje; i danas se irom Svijeta vode krvavi ratovi i sukobi, a zajednika odlika ovih ratova je ta da su to ratovi u kojima se, kako je i naznaeno u navedenom hadisu, deavaju masovni pokolji. S jedne strane, poetak koritenja naoruanja za masovna unitenja, a sa druge strane, dominacija ideja ideologija koje preferiraju prolijevanje krvi, razlozi su pokolja veoma irokih razmjera. Osvrnemo li se na blisku prolost, vidjet emo primjere raznih pokolja u kojima su mase ljudi izgubile ivote. Ilustracije radi, bosanski rat je u povijest uao kao rat u kome je preteno na meti bilo civilno stanovnitvo; rat u kome je pobijeno na hiljade insana, bez obzira da li su oni bili djeca, ene ili starci, a masovne grobnice koje su otkrivene nakon rata, posluili su kao efektni dokazi koji su, na neopovrgavajui nain, svjetskoj javnosti prezentirali dimenzije pokolja. to se tie druge operacije "etnikog ienja", koja se od 1940-ih godina provodi nad narodom Palestine, ona predstavlja jednu dugoroniju politiku pokolja. Primjeri ove politike, kao to su pokolji u Sabri i atili, pred oi nam podastiru dimenzije doga|anja koja se tamo deavaju. I na afrikom kontinentu se, izme|u razliitih etnikih grupa, veoma esto deavaju estoki sukobi i gine na hiljade ljudi. Rat koji je, u proljee 1997. godine, zahvatio podruje

197

SULEJMAN, a.s.

u kome se nalaze drave Zairo, Ruanda, Uganda, Burundi i Tanzanija, deavao se izme|u dva velika plemena: Hutu i Tutsi. U ovom etnikom ratu ivot je izgubilo gotovo pola miliona insana. Na desetine hiljada ih se, u umama, borilo sa gla|u, bijedom i epidemijama, a vei dio njih je umro. tavie, mala djeca i bebe pobijeni su samo zbog toga to su pripadali protivnikom plemenu.

Prema izvjetajima Amnesty Internationala, Saddam Husejin je u Halepeu svirepo ubio 5.000 civila, a hiljadama ih je izgubljeno u slinim napadima.

198

Harun Yahya

U Bosni je na oigled svjetske javnosti poinjen jedan veliki genocid. Me|utim, otkrivene masovne grobnice su iznijele stvarnu dimenziju ovog genocida.

U sukobima koji godinama traju na eenistanskoj zemlji ivote je izgubilo na hiljade nedunog ivlja. Veliki broj ljudi su doli u poziciju izbjeglica, od koji je veina njih ivote izgubilo na putevima. (Lijevo)

199

Cionistika izraelska uprava je tokom druge polovine proteklog stoljea je provodila bezduni genocid nad golorukim narodom Palestine. Samo jedan od tih genocida je pokolj u Sabri i atilli u kojoj je pobijeno hiljadama civila. Ova tiranija i zulum se velikim intenzitetom provode i danas. (Gore)

SULEJMAN, a.s.

Mehdi se nee pojaviti dok se ne budu ubijali nevini ljudi, a pojavit e se kada oni na zemlji, a i oni na nebesima do |u u stanje kada vie ne budu mogli podnositi pokolje... (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 37)

Govorei da e se pokolji rasprostraniti, u hadisima koji su u vezi sa Mehdijevim pojavljivanjem se naroito skree panja da e u ovim pokoljima na meti biti nevino stanovnitvo. Kao to smo to i prije razmatrali, gotovo u svim ratovima koji se danas vode stvarna meta je civilni ivalj. Prema tome, pokolji su, zapravo, upereni prema civilnom i nevinom narodu; ubijaju se veinom djeca, starci i ene. To to se naroito biraju ovi insani koji nemaju mogunost odbrane, razlog je za veoma irok opseg pokolja i to je broj ubijenih veoma visok.

Prizori iz mjesta Halepe, gdje je Saddam Husejin poinio velika krvoprolia.

200

Harun Yahya

U teroristikim napadima, podmetanjima eksploziva i poara, koji se deavaju irom svijeta, redovno se, kao rtve, bira nevino stanovnitvo.

201

SULEJMAN, a.s.

Pored pokolja, koji se deavaju u toku ratova ili razliitih drugih sukoba, i teroristike akcije, naroito posljednjih godina, rezultiraju masovnim unitenjem naroda. Zato to je cilj terorizma irenje straha i stvaranje panike u narodu, civilni narod je veinom stvarni cilj ovih napada. Zbog ovih akcija koje na meti imaju mjesta na kojima se nalaze bespomona djeca, omladina i ene, kao to su trgovaki centri, restorani, kafii i kole, u razliitim dravama irom Svijeta danas gine na desetine nevinih insana.

Pojavit e se jedna fitna od koje nijedna strana nee biti pote |ena. Od mjeseta na kome se nalazi, ova fitna e se odmah proiriti na drugu stranu... (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 21-22)

U ovom hadisu se govori o jednoj fitni koja se stalno iri Svijetom i koja traje dugo. to se tie rijei fitna, kao to smo i ranije istakli, ona ima i znaenja kao to su "rat, nemir, sva |a, sukob". Uzmu li se u obzir ova znaenja rijei, kao to se to istie i u hadisu, "ova fitna e se odmah proiti na drugu stranu". Ratovi, unutarnji nemiri i nered, naroito u posljednjem stoljeu, nesmanjenom estinom su vidljivi irom Svijeta. Naroito proteklo, XX stoljee, spominje se kao "stoljee ratova". A XXI stoljee, u kome se nalazimo, zapoelo je ratovima i teroristikim akcijama, koji su jo vidljivi na svim stranama Svijeta.

202

Harun Yahya

PROCENAT SMRTNOSTI PO GODINAMA

I i II Svjetski rat Hitler Komunistika Kina SSSR Nacionalistika Kina Japanski pokolji

Kongo i Nigerija Kamboda i Indonezija Rusko-kineski rat Jermenija-Korea Indija, Pakistan, Banglade Meksiko i Vijetnam

Kao to smo i prethodno istakli, u ratovima XX stoljea ivote je izgubilo oko 180 miliona ljudi. Prvi put u povijesti ovjeanstva je u toku jednog stoljea, zbog rata, toliko ljudi izgubilo ivote. Opet, u toku XX stoljea, desila su se 165 rata i sukoba od kojih je svaki prouzrokovao smrt najmanje po 6.000 insana.17 Pogleda li se na kojim podrujima Svijeta je u toku posljednjih godina dolo do ratova i unutarnjih nemira, vidjet emo da se Svijet nije mogao rijeiti fitni, koje su se okonavale na jednom, a izbijale na drugom mjestu. Bosna, Kosovo, Albanija, Bugarska, Iran, Irak, Afganistan, eenistan, Palestina, Izrael, Sjeverna Koreja, Kamboda, Istoni Turkistan, Etiopija, Somalija, Jemen, Uganda, Alir, Ruanda, Mozambik, Angola, Kongo, Liberija, Burundi, Sudan, Liban, Argentina, Sjeverna Irska, El Salvador i Nikaragva samo su neke od drava u kojima su se, u posljednjih 25 godina, desili ratovi ili unutranji sukobi.

203

SULEJMAN, a.s.

Iznad 10.000

Prosijek smrtnosti u milionima

Izme |u 1.000 i 10.000 Izme |u 100 i 1.000 Ispod 100

1950-1975

Iznad 10.000 Prosijek smrtnosti u milionima Izme |u 1.000 i 10.000 Izme |u 100 i 1.000 Ispod 100

1975-2000
Grafiki prikazi ljudskih rtava u ratovima i razliitim sukobima XX stoljea. Na gornjoj tabeli vide se cifre rtava iz razliitih dijelova svijeta u periodu od 1950-1975. godine, a na donjoj tabeli broj rtava u periodu od 1975. do 2000. godine.16

204

Harun Yahya

U hadisima se govori o neredima s poetka ahir-i zemana, koji e se me|usobno nadovezivati. A X X stoljee je, ba kako se to saopava hadisom, period nepresunih ratova, sukoba i pokolja, koji su zavladali cijelim svijetom.

19 94 .: ili za cij a, ju li (H ist or ija i civ t.' ') ra ki ijs kc ni fra ''O sm ov jek ov

(Turkiye, 11. juli 2001.: ''Svijet se naoruava.'')

205

SULEJMAN, a.s.

Povijest Svijeta ispunjena je ratovima i sukobima, me|utim pokolji i ratovi koji su se desili u XX stoljeu mnogim svojim odlikama se izdvajaju od onih koji su se desili u cijeloj svjetskoj povijesti. Kao to je ve prije spomenuto, broj poginulih u ovim ratovima mnogo je vii od ukupnih rtava svih prethodnih ratova. Osim toga, ratovi u toku povijesti su uvijek bili lokalnog karaktera; nisu se irili na cijeli Svijet, prelazei iz jedne na drugu dravu. Na podruje cijelog Svijeta irili su se jedino ovi sukobi iz XX stoljea. Gotovo da nema nijedne drave koja u proteklom stoljeu nije bila suoena sa ratom ili sukobom, koja nije bila na meti teroristikih akcija. A druga odlika koja ratove XX stoljea odvaja od drugih je koritena oruana mo. Upotrebom naroito nuklearnog i hemijskog naoruanja u ovom stoljeu desili su se uasavajui pokolji; ne samo pokoljenja koja su doivjela rat, velike posljedice snosila su tako|er i jedno ili vie pokoljenja nakon rata. Na elu toga nalazi se atomska bomba koja je 1945. godine baena na gradove Hiroimu i Nagasaki. I danas se bioloki rat smatra kao jedna od najveih opasnosti. Upravo, jedan primjer toga je bakterija charbon, koja je, nakon teroristikog napada od 11. septembra, u pismima slana na znaajne adrese u SAD-u i koja je prouzrokovala smrt veeg broja ljudi. Na kraju, veoma je velika mogunost da su ratovi, sukobi, nered i teroristike akcije, doga|aji koji su zapoeli u XX i nastavili u XXI stoljeu zapravo fitna o kojoj se govori u hadisu i koja se rairila na mnoge strane Svijeta. Sve su to, moda, alameti da je u toku ahir-i zeman i da se prikuilo zlatno doba.

206

Harun Yahya

Allah e poslati Mehdija kada ljudi postanu beznadeni i kada budu govorili: "Mehdi ne postoji"... (Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 55)

U navedenom hadisu se navodi da je bezna|e koje e, u pogledu Mehdijevog dolaska, obuzeti ljude jedan od predznaka zlatnog doba. Ljudi koji u ahir-i zemanu budu ivjeli u direktnom okruenju ratova, bijede, gladi, nepravde, moralne izopaenosti i razliitih epidemija bolesti izgubit e nadu da e moi nestati svih ovih negativnosti. Mnogi i me|u muslimanima e izgubiti oekivanja u kontekstu poetka zlatnog doba i gospodarenjem islamskog morala na podruju cijelog Svijeta i vjerovat e da e fitne nastaviti sa stalnim rastom. Upravo, i danas su veoma esto vidljivi primjeri ovakvog duhovnog stanja. Unato mnogobrojnim hadisima Muhammeda, a. s., koji su u vezi sa dolaskom Mehdija i ljepotama koje e se deavati u zlatnom dobu, mnogi muslimani smatraju da se jedan takav

207

SULEJMAN, a.s.

period nee dogoditi. Eto, i ta pretpostavka je jedan od alameta ahir-i zemana. U vrijeme kada se ovo stanje bezna|a rasprostrani u masama, poet e zlatno doba, kao produkt Allahove, d. ., milosti prema ovjeku.

Porast e broj siromanih (Smrt-Kijamet-Ahiter i predznaci ahir-i zemana, str. 455); Glad i trokovi ivota e porasti do maksimuma (Smrt-Kijamet-Ahiter i predznaci ahir-i zemana, str. 440).

Nalik ovim hadisima, postoji niz hadisa koji su u vezi sa gla|u i siromatvom koji e vladati pred pojavu Mehdija. Nesumnjivo, glad i bijeda su, tokom povijesti, uvijek postojali. Me|utim, u ahir-i zemanu bijeda e pokazati veliki uspon, i to irom cijelog Svijeta. Danas se na sve etiri strane Svijeta nalaze ljudi koji su uskraeni za hranu i pie, koji ive pod veoma tekim ivotnim okolnostima i koji su bez kunog ognjita. Predvo|eno Afrikom, Azijom i Junom Amerikom, ovakvo stanje je veoma izraeno i u zemljama Amerike i Evrope. Dok mali dio ljudi ivi u jednoj velikoj raskoi, milijarde njih ive na ivici gladi. Stanje u kome se nalazi Svijet je na slijedei nain opisano u jednom tekstu napisanom na pragu ulaska u 2000-te godine: Dok zakoraujemo u novi milenij, suoeni smo sa jednim Svijetom u kome, zbog razloga koji su u vezi sa siromatvom, dnevno umire 35.000 djece, a to ukazuje na injenicu da svake 2.5 sekunde umire po jedno dijete.

208

Harun Yahya
O rtadogu, 16. septembar 2000.: ''Svjetska bijeda se ne smanjuje, poveava se.'

(Evrensel, 14. juli 2001.: (Gozcu, 20. avgust 200 1.: ''200 hiljada ljudi u

''50 miliona gladnih u Brazilu.'')

kandama gladi.'')

(Akit, 12. april 2001.: ''2,5 miliona ljudi suoeno sa gla|u.'')

Vijesti o gladi i siromatvu, koje danas dominiraju novinskim stranicama, predznaci su ahir-i zemana saopenih hadisom. U XXI stoljeu ovjeanstvo jo uvijek vodi borbu protiv gladi i neimatine. Ovo stanje e, ako Bog, d. ., da, biti okonano poetkom Zlatnog doba.

209

SULEJMAN, a.s.

Jedno od pitanja na kojem se stavlja poseban naglasak u hadisima Muhammeda, a. s., koji govore o ahir-i zemanu je injenica da e glad, bijeda i siromatvo zavladati irom svijeta. Me |utim, taj mrani period e se okonati u Zlatnom dobu i ostvarit e se Allahovo obeanje. Stoljee u kome se nalazimo bit e period procvata za cijeli svijet.

210

Harun Yahya

Suoavamo se sa takvim Svijetom u kome se svakodnevno poveava broj onih koji ive ispod granice siromatva, a taj broj u posljednje vrijeme iznosi 1.5 milijardu. To je vie od kineske populacije, a etiri puta vie od ukupnog broja stanovnika Evropske unije. ...Razlika izme|u bogatih i siromanih se, u suvremenom Svijetu, poveava jednom velikom brzinom. Prema podacima UN-a, 20% bogatih su 1960. godine posjedovali 30 puta vie imovine od 20% siromanih Svijeta. Bogati su u narednih 37 godina pokazali napredak i 1997. godine razlika je dostigla cifru od 74 puta vie. Imetak tri najbogatije porodice Svijeta je vei od godinjeg prihoda 600 miliona ljudi najnerazvijenijih zemalja. Pored toga, godinji prihod po glavi stanovnika u preko 80 najsiromanijih zemalja Svijeta je manji od prihoda prije 10 godina.18 Sve ove potekoe i nevolje nestat e uporedo sa poetkom zlatnog doba. Glad, siromatvo i bijeda nadomjestit e izobilje, beriet i bogatstvo. U tom periodu niko nee biti u oskudici i bijedi; vjera e se manifestirati na nain kako je to propisano Kur'anom, a ljudi e - kako je i Kur'anom saopeno: "a u imecima njihovim bio je udio i za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi." (Az-Zariyat, 19), svoje imetke me|usobno dijeliti. Inae, u zajednicama u kojima se ivi prema naelima islamskog morala nemogue je da neki budu imuni, a drugi u bijedi. Ako ovjek vjeruje u Allaha, d. ., onda se on plai da ne padne u stanje saopeno ajetom: "I da se nahrani nevoljnik - nije nagovarao; zato on danas ovdje nema prisna prijatelja" (Al-Haqqa, 34-35). A to biva povodom za formiranje jedne velike socijalne pravde, prosperiteta i berieta u drutvu.

211

SULEJMAN, a.s.

Kao jedan od predznaka ahir-i zemana je da e prije epohe berieta i izobilja Zlatnog doba vladati jaka glad i sua. U ovom periodu ljudi e biti eljni ak i jednog hljeba, zbog gladi e smrtnost biti u osjetnom porastu. Me|utim, samim poetkom Zlatnog doba, ljudi e, kao znak Allahovog rahmeta, ivjeti u nevi|enom bogatstvu i izobilju.

Do 95. godine ljudi e biti vlasnici, odnosno poslovi e se dobro odvijati; 97. ili 99. godine imetak e im propadati... (Al-Kavlu'l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 54)

212

Harun Yahya

U ovom hadisu se daju detaljniji podaci u vezi sa ekonomskim stanjem perioda pred zlatno doba. Mogue je da se formulacijom "95. godina" skree panja na 1995. godinu. Godina 1995. bila je period kada su ljudi vodili jedan relativno imuniji ivot, kada ivotni uvjeti nisu bili mnogo oteani. Upravo, u hadisu se najavljuje da e se te godine "poslovi dobro odvijati". Dakle, ljudi su u ovom periodu posjedovali primanja za odranje u ivotu i bili su toliko bogati da su jo mogli kupovati nekretnine. Me|utim, 1997.-1999. godine je period kada se ekonomska situacija znatno pogorala, kada se povealo siromatvo i bijeda. Kao to se danas vidi kroz primjer Argentine, ovaj sluaj se realizirao i jo je u toku s podjednakom estinom.

(Hurriyet, 20. decembar 2001.: ''U Argentini poela jagma.'')

(Gunes, 21. decembar 2001.: ''Argentina pukla.'')

213

SULEJMAN, a.s.

Prije njaga e biti ubijeni vladari Damaska (ama) i Egipta... (Al-Kavlu'l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 49)

U ovom hadisu se skree panja na to da e prije Mehdijevog dolaska biti ubijeni vladari ama i Egipta. Osvrnemo li se na blisku prolost Egipta, vidjet emo da je, kao to je i u hadisu istaknuto, ubijen jedan "vladar": Enver Sadat, koji je 1970. godine doao na elo Egipta i na vlasti ostao 11 godina. Crno more Enver Sadat je ivot izgubio 1981. godine, prilikom parade, u atentatu organiziranom od strane Sirija njegovih opozicionara. Sredozemno Liban more Pored Sadata, kroz Jordan historiju su ubijeni i slijedei egipatski lideri: Egipat premijer Boutros Ghali, HIDAZ na koga je atentat izvren Saudijska 1910. godine, premijer Arabija Ahmed Maher , ubijen 1945. godine, i premijer Mahmoud Nurkashy , ubijen prilikom atentata 1948. godine.
Cr ve

Drave lijevo od hidaza, koji se vidi na karti, spominju se i pod imenom podruje am.

no

mo

re

214

Harun Yahya

Jordanski kralj Abdullah, koji je ubijen 1951. g. u Mesdid-i Aksau, u trenutku ibadeta.

to se tie rijei am, ona se ne koristi samo za sirijski grad Damask. Rije am u arapskom jeziku dolazi u znaenju lijevo i njome se odavno oznaavaju zemlje koje se nalaze lijevo od podruja Hidaza (teritorije na kojoj se nalazi Mekka i Medina). 19 Na podruju ama je kroz historiju izvren veliki broj atentata i ubijeno je niz lidera. Neki od primjera toga su slijedei: - sirijski predsjednik drave Salah Al-Deen Beetar, ubijen 1920., - sirijski premijer Droubi Paa, ubijen 1921., - sirijski premijer Muhsin al-Barazi, na koga je 1949. izvren atentat, - jordanski kralj Abdullah, ubijen 1951. godine, - falangistiki lider Libana, Beir Demayel, ubijen 1982. godine prilikom bombakog 20 napada...

7. oktobar 1981. Anvar al-Sadat poginuo je 1981. g. prilikom parade, u atentatu organiziranom od strane opozicije. Pored: fotografija snimljena u trenutku atentata. Gore: vijest u vezi Sadatovog ubistva objavljena u The New York Timesu.

215

SULEJMAN, a.s.

Na prethodnim stranicama smo se dotakli odre|enih alameta koji e biti vidljivi prije Mehdijevog pojavljivanja. Pored toga, u hadisima Muhammeda, a. s., govori se i o doga|ajima koji se definiraju kao mali predznaci kijameta, a koji e se desiti u periodu pred kijamet, odnosno na poetku ahiri zemana. Zbog toga to e se ovi alameti desiti prije zlatnog doba, oni, u isto vrijeme, izgledaju i kao predznaci Mehdijevog pojavljivanja. Na predstojeim stranicama se iznose neki od ovih malih predznaka kijameta. Analiziraju li se ovi alameti o kojima nas obavjetava Muhammed, a. s., vidjet emo da se svaki od njih doga|a u savremenom dobu. Me|utim, ne smije se zaboraviti da ovi doga|aji, koji na prvi pogled djeluju negativno, zapravo najavljuju i jednu eru ispunjenu izobiljem, berietom, huzurom, mirom i sigurnou. Nakon svih ovih doga|aja Allah, d. ., e za cijelo ovjeanstvo otvoriti jednu svijetlu eru. To je obeanje Allaha, d. ., koji je ovu radosnu vijest vjernicima saopio na slijedei nain: Mi smo u Zeburu, poslije Tevrata, napisali da e Zemlju Moji estiti robovi naslijediti. (Al-Anbiya, 105) A dat e vam i drugu blagodat koju jedva ekate; Allahovu pomo i skoru pobjedu! Zato obraduj radosnom vijeu vjernike! (As-Saff, 13)

Vrijeme u kome je ganimet u monopolu odre |enih osoba, u kome se emanet ubraja u ganimet, u kome se zekjat doivljava kao teki teret... (Predznaci kijameta, str. 114)

216

Harun Yahya

Tretiranje emaneta kao ganimet, a zekjata kao jednog duga (ispod koga se teko pridii)... (Predznaci kijameta, str. 139) Nestat e potovanja prema starijima i milosti prema mla |ima. Bit e povean broj vanbrane djece, toliko da e ljudi nasred ulice initi blud sa enama. (Predznaci kijameta, str. 140) Doi je vrijeme kada e se sa enama blud vriti nasred ulice, tome se niko nee protiviti. (Predznaci kijameta, str. 142)

(Milliyet, 10. maj 2000.: ''SEX RULET na njemaki nain.'')

ro sti tu cij a u ma j 20 01 .: ''P (M ill iye t, 13 . nj e.' ') ma ni za lo sta Nj em a ko j po

217

(Z am an , 18 . de ce mb ar 2000.: ''D jec a ro bl je se ks a.' ')

SULEJMAN, a.s.

Izgradnja razorenih i razaranje izgra |enih mjesta svijeta jedni su od uvjeta i alameta kijameta. (Predznaci kijameta, str. 138) Kada nastanjena mjesta budu razarana, kada ovjek bude temerrus povjereni mu emanet, znai da je izme |u tebe i kijameta ostala razdaljina kao razmak izme |u ova dva prsta. (Predznaci kijameta, str. 143)

(Lijevo) Tokio koji je nastradao u poaru 1923. g., koji je izbio nakon razornog zemljotresa od 8.3 stepena. (Dolje) Tokio danas, u stanju ponovne izgra|enosti.

218

Harun Yahya

(Pored) Miami, grad iji je jedan dio razruen 1991. g. prilikom ciklona Andrew. (Gore) Izgled Miamija danas.

(Dolje) Zemljotres koji je 1906. g. zadesio SanFrancisco prouzrokovao je smrt 3000 ljudi i razaranje velikog dijela grada. (Pored) SanFrancisco danas.

219

SULEJMAN, a.s.

Dolaenjem zgrada u stanje nebodera... (Predznaci kijameta, str. 146)

Veina danas modernih gradova nainjeni su od nebodera. Sluaj koji se saopava hadisom realizira se u potpunosti.

220

Harun Yahya

Kijamet nee nastupiti dok ovjek ne ubije svoga brata. (Predznaci kijameta, str. 141)

Sukobi u Zairu, izme|u plemena Hutu i Tutsi, traju dugi niz godina. Ovi sukobi su prouzrokovali veliki broj rtava, a naroito djece.

Dok se ne suoi sa ovim troma, Ummet e biti na lijepom putu: dok ne nestane dobrote, ne povea se broj nemoralne djece, dok me |u njima essekkarun ne postane oevidan... Upitali su ta je essekkarun. Odgovorio je: "To je jedno pokoljenje iz ahir-i zemana iji e pozdrav biti me |usobna psovka." (Predznaci kijameta, str. 141-142)

221

SULEJMAN, a.s.

Svi e se tuiti na malu zaradu... Bogati e, zbog svog novca, uivati potovanje... (Predznaci kijameta, str. 146) Mrtvo trite, smanjenje zarade... (Predznaci kijameta, str. 148) Zastoji u poslovima. Svi e se aliti da ne mogu prodati, ne mogu kupiti, ne mogu zaraditi. (Predznaci kijameta, str. 152)

(Zaman, 2. septembra 2001.: ''Japanci se vie ne smiju.'')

Nezaposlenost, smanjenje prihoda i nedovoljna zarada za opstanak u ivotu egzistencijalni su problemi koji su danas veoma zastupljeni u mnogim dravama irom svijeta.

( Yeni Mesaj, 26. juli 2001.: ''Nezaposlenost svjetski strah.'')

(Takvim, 16. oktobar 1999.: ''Deset problema XXI stoljea.'')

222

Harun Yahya

Kijamet nee nastupiti dok ne ubijete svoje lidere, dok loi od vas ne budu nasljednici na Zemlji. (Predznaci kijameta, str. 141)

20th Chronicle, 127

23.11.1963

20 th Ch ronicle

, 335
20th Chronicle, 131

223

U skoroj prolosti ubijeno je niz lidera. Neki od njih su, kao to se vidi i iz novinskih natpisa, J.F.Kenedy, predsjednik SAD-a, Olof Palme, vedski premijer, jugoslovenski kralj Aleksandar I i pakistanski predsjednik Ziya ul-Hak.

SULEJMAN, a.s.

Zlatno doba
Kao to je vidljivo i iz hadisa navedenih do sada, lanana realizacija alameta ahir-i zemana najavljuje zlatno doba, koje e zavladati Svijetom. Zlatno doba e biti period u kome e, kao to je to bilo i u doba Sulejmana, a. s., preovladavati bogatstvo, rasko, ljepote, huzur, mir; u kome e se, irenjem kur'anskog morala, na Zemlji voditi jedan ivot nalik na Dennet. Nesumnjivo, to je Allahova velika mudrost i radosna vijest za posljednji period povijesti Svijeta. Ovu radosnu vijest Allah, d. ., je Svojim robovima saopio i Kur'anom. U Kur'anu se kae slijedee: Allah obeava da e one me |u vama koji budu vjerovali i dobra djela inili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao to je postavio namjesnicima one prije njih, i da e im zacijelo vjeru njihovu uvrstiti, onu koju im On eli, i da e im sigurno strah sigurnou zamijeniti; oni e se samo Meni klanjati, i nee druge Meni ravnim smatrati. A oni koji i poslije toga budu nezahvalni - oni su pravi grjenici. (An-Nur, 55)

224

Harun Yahya

225

SULEJMAN, a.s.

Periodi Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna i zlatno doba

U prethodnim poglavljima knjige zadrali smo se na nizu detalja u vezi sa ivotom i moralom Sulejmana, a. s., koji kao uzor slue cijelom ovjeanstvu. Govorili smo o njegovoj iskrenosti prema Allahu, d. ., o tome kako se u svim svojim poslovima usmjeravao ka Njemu, o njegovoj hrabrosti, pravinom vladanju, tolerantnosti, milosti, pristojnosti, gostoljubivosti, o njegovoj miroljubivosti i plemikom karakteru. Pored toga, naveli smo razliite primjere njegovih uspjeha u kontekstu vladanja dravom, obavjetajnoj slubi i diplomaciji; njegove arhitektonske i umjetnike poduhvate. Isto tako, istiui slinosti izme|u Sulejmana i Zulkarnejna, a. s., istakli smo da je i Zulkarnejn jedan od asnih robova pohvaljenih u Kur'anu. Svi detalji navedeni u ovoj knjizi govore da je Sulejman, a. s., nainio takve umjetnike i naune poduhvate koje ljudi nisu mogli ak ni pretpostaviti. On je bio moni vladar koji je tokom svog ivo-

226

Harun Yahya

ta bio predvodnik u zaivljavanju izuzetnih razvoja iz niza oblasti; bio je jedan cijenjeni Allahov poslanik. I Zulkarnejn, a. s., je bio vladar, koji je, opet, u svom periodu uspostavio vlast na zemlji i koji je jednim izuzetnim znanjem usmjeravao svoj narod. to se tie druge take na kojoj smo se zadrali u toku analize kur'anskih kazivanja o Sulejmanu i Zulkarnejnu, a. s., to su bili iareti ahir-i zemana navedeni u aktualnim kazivanjima. Kao to se to razumije i iz hadisa Muhammeda, a. s., i zlatno doba e biti period u kome e se, kao i u periodima Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna, desiti izuzetni napreci u oblastima kao to su umjetnost, nauka i tehnologija. Periodi Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna dogodili su se u prolosti, a zlatno doba e se dogoditi u budunosti. Me|utim, sva tri su nepobitne injenice o kojima nas obavjetava Allah, d. . Mehdijstvo je ponovno zaivljavanje izuzetnog morala Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna u ahir-i zemanu i to na jednoj drugaijoj i iroj osnovi. U ahir-i zemanu e se ponovo ukazati Sulejmanov,

227

SULEJMAN, a.s.

a. s., i Zulkarnejnov ahs-i manevi, njihovi duhovi, logike, njiho-ve socijalne i umne manifestacije. Periodi Sulejmana, a. s., Zulkarnejna i Mehdija znae iroko zaivljavanje islamskog morala na zemlji. Sve tri od njih su Allahu, d. ., omiljeni periodi. A to se tie perioda Buhtunasra, Nemruda i Firauna, koji su saopeni Kur'anom i hadisom, to su periodi u kojima su preovladavali ejtanijet i ateizam. Kako god je odmah nakon ovih perioda Allah, d. ., uspostavio islamski moral, isto tako e On i u ahir-i zemanu, odnosno u poslijednjoj eri Zemlje, Svoje robove obdariti jednim periodom u kome e gospodariti islamski moral. Eto, to je zlatno doba. Ovaj period je sveobuhvatnija refleksija i manifestacija perioda Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna. Drugim rijeima, mehdijstvo je zaivljavanje Svijetom odlika kao to su huzur, srea, bratstvo, ljubav, odanost, mir, portvovanost, humanost i dobrotvornost. Odre|ene primjere slinosti izme|u perioda Sulejmana, a. s., Zulkarnejna i zlatnog doba moemo navesti na slijedei nain:

Mehdijevo gospodarenje Svijetom

Kao to smo i ranije naglasili, Sulejman, a. s., i Zulkarnejn su uinili da islamski moral vlada Svijetom. Upravljali su ogromnim geografskim podrujem, imali su veoma jake vojske i, u tom smislu, njihovi periodi pokazuju veliku slinost sa zlatnim dobom. I zlatno doba je jedan period u kome e islamski moral gospodariti cijelim Svijetom, u kome e ljudi u grupama pristupati u islam, u kome e sa lica Zemlje nestati ateistike ideologije i u kome e se vjera ivjeti kao u prvobitno vrijeme, u vrijeme Muhammeda, a. s. Vladavina u periodu zlatnog doba se na slijedei nain opisuje u odre|enim hadisima:

228

Harun Yahya

(Mehdi e) vladati cijelim Svijetom. (Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 10) Mehdi e osvojiti sva mjesta od istoka do zapada. (AlKavl-ul-Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 56)

Posebno znanje koje posjeduje Mehdi i veliko znanje kojima su obdareni Sulejman i Zulkarnejn
U prethodnim poglavljima govorili smo o tome da je Allah, d. ., Sulejmana, a. s., obdario raznolikim znanjem. On je, voljom Allaha, d. ., vladao dinima i ejtanima, priao sa pticama, uspio sluati me|usobni razgovor mrava; vjetar i bakar su stavljeni pod njegovu komandu. Sve su to udotvorne odlike koje su Sulejmana, a. s., odvajale od ostalih insana. Za Zulkarnejna se, tako|er, u Kur'anu kae slijedee: "Eto tako smo Mi svojim znanjem obuhvatili sve ono oko njega" (AlKahf, 91). (Prijevod ovog ajeta je drugaiji od prijevoda B. Korkuta. Prilikom prijevoda sam se koristio turskim prijevodima Kurana. op. prev.) Kao to se razumije iz navedenog ajeta, Zulkarnejn je bio jedan od onih robova koje je Allah, d. ., obdario znanjem. I Mehdi e, poput ova dva asna insana, biti obdaren jednim izuzetnim znanjem. U svom djelu Mevzuatu'l ulum (11/246) turski alim Taskprlzade Ahmet Efendi biljei da e Mehdi biti upoznat sa mnemotehnikom naukom, a u drugom hadisu se o Mehdiju daje slijedei podatak: Nazvan je Mehdijem zato to je on uveden u jedno tajno znanje koje niko drugi ne zna. (Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 77) Osim toga, Muhammed, a. s., je saopio da e Mehdi, poput Sulejmana, a. s., znati jezik ivotinja i da e, opet poput Sulejmana, a. s., pored ljudi, imati vlast i nad dinima:

229

SULEJMAN, a.s.

Mehdi e biti provjereni, onaj koji zna govor ptica i svih ivotinja. Zato e njegova pravinost biti na snazi za sve insane i dine. (Predznaci kijameta, str. 188)

Razvoji koji e se u zlatnom dobu dogoditi na polju nauke i tehnologije

Kao to smo saznali iz kur'anskih ajeta, u periodima Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna, na polju nauke i tehnologije, desili su se veoma veliki napreci, to je bilo neuobiajeno za ta vremena. Analiziramo li, isto tako, i hadise koji opisuju zlatno doba, suoit emo se sa slinim stanjem. U zlatnom dobu e se, na polju nauke, tehnologije, komunikacije i medicine, desiti veoma velika dostignua. Svako novo dostignue e se staviti u slubu cijelog ovjeanstva i na taj nain e se olakati ivoti ljudi nastanjenih irom Zemlje. Jedan od iareta, na koje se, o ovom pitanju, upuuje u hadisima, glasi: ... vrh ovjekove kandije e progovoriti (Predznaci kijameta, str. 152) Mogue je da se ovim hadisom iareti na mobilni telefon koji je danas najzastupljenije sredstvo komuniciranja. (Allah, d. ., najbolje zna.)

230

Harun Yahya

A drugi znaajan iaret u hadisima, koji skree panju na tehnoloka dostignua u zlatnom dobu, glasi: Kada ljudi posiju jednu mjeru (pregrt) penice, ubrat e od toga sedamsto pregrti... Ljudi e posijati nekoliko pregrti sjemena, a dobit e urod od 700 p regrti... Unato tome to e kia obilno padati, ak ni jedna kap nee otii uzalud. (Predznaci kijameta, str. 164) Mogue je da se ovim hadisom skree panja na modernu poljoprivredu, koja se vri uz pomo maina, kao tehnolokog proizvoda. Kao to je poznato, nekada su sjetva i ubiranje uroda iziskivali krajnje naporan i dugotrajan rad. Me|utim, tehnoloka dostignua su prouzrokovala veoma velike napretke i na polju poljoprivrede; razne savremene maine su umnogome olakale kako sjetvu, tako i berbu. Pored toga, radovi na poboljanju vrsta sjemena prouzrokovali su velike napretke u rodnosti, a razvojem tehnologije razvijaju se i nove metode i sve to utjee na poveanje prinosa. U vrijeme Mehdija e se na ovom polju zabiljeiti veoma veliki napreci; u ivotima onih koji se bave poljoprivredom e se osigurati veoma velike olakice. (Detalje u vezi sa naunim i tehnolokim razvojima koji e se realizirati u zlatnom dobu v. Zlatno doba, Harun Yahya, Vural Yayincilik, 1999.)

U hadisima o ahir-i zemanu upozorava se i na tehnoloka dostignua ovog perioda. Jedan od tih iareta su i veliki prihodi u poljoprivredi opremljenoj savremenom tehnologijom.

231

SULEJMAN, a.s.

Uz pomo savremene tehnologije u poljoprivredi danas je mogue ozeleniti ak i pustinje i dovesti ih u stanje plodnosti.

Pridavanje vanosti ljubavi prema ivotinjama

U Kur'anu se daju i odre|eni podaci o Sulejmanovom, a. s., saosjeajnom i njenom odnosu prema ivotinjama. U prethodnim poglavljima govorili smo o njegovoj obzirnosti da ak ni mravima ne bi nainio zlo, o njegovoj ljubavi prema konjima. I u zlatnom dobu e se podsticati na ljubav prema ivotinjama. U hadisima Muhammeda, a. s., se najavljuje da e se u ovom periodu sasvim jednostavno moi slijediti sve vrste ivotinja i da e se formirati krajnje neuobiajena okruenja. Neki od hadisa o ovom pitanju su slijedei: ...ovjek e rei svojim ovcama i drugim ivotinjama: 'Idite na pau', one e ii; iako e biti nasred usjeva, ak ni jedan jedini klas nee uzeti u usta. Zmije i akrepi nikome nee koditi. Krvolone ivotinje e biti pred vratima i nikome nee initi nevolje... (Predznaci kijameta, str. 245) Zmije e ivjeti u slozi sa djecom, a krave sa lavovima... ( Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 64)

232

Harun Yahya

233

SULEJMAN, a.s.

Kao to se vidi iz prethodnih hadisa, dominacija nad ivotinjama je jedna posebna slinost izme|u zlatnog doba i Sulejmanovog, a. s., vremena koja na sebe skree panju. Kako god je Sulejman, a. s., uspostavio dominaciju nad raznim ivim biima, a naroito nad pticama, i u zlatnom dobu e se uspostaviti jedna dominacijama nad ivotinjama, ak i nad onim krvolonim, tako da one nee moi nakoditi ljudima.

Miroljubivi su i opredjeljuju se za diplomaciju

Da je u odnosima sa susjednim dravama Sulejman, a. s., zauzimao jedan tolerantan, popustljiv i miroljubiv stav, ve smo ranije naglasili. U rjeavanju problema, on se opredjeljivao za diplomatski put; slijedio je demokratske metode. U periodu u kome je ivio, Sulejman, a. s., je formirao veoma visoku kulturu, a svoju vlast je uspostavio diplomacijom, umjetnou i kulturom. Unato injenici da je posjedovao veoma mone i nepokorive vojske, on nije koristio vojnu silu. to se tie Zulkarnejna, on je, od strane naroda iz okru|enja, bio poznat kao "osoba koja spreavala smutnju i fitneluke na Zemlji", kao lider koji je ovjeanstvu donio mir i huzur. U tom smislu, periodi Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna pokazuju veoma veliku slinost sa zlatnim dobom. I u zlatnom dobu e ljudi u islam ulaziti svojevoljno; bez potrebe za bilo kakvim ratom, islamski moral e zagospodariti cijelim Svijetom. U hadisima koji opisuju ovaj period naglaava se slijedee: U njegovo vrijeme niti e ko biti bu|en iza sna, a niti e kome potei krv iz nosa. (Al-Kavlu'l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 42) Mehdi e ii Pejgamberovim putem; usnulu osobu nee buditi, a ni krv nee prolivati. (Predznaci kijameta, str. 163)

234

Harun Yahya

Kao to se naglaava u navedenim hadisima, Mehdi e, mirnim putem, uiniti da islamski moral dominira Svijetom; izbjegavat e rat i upotrebu sile. Put koji e slijediti Mehdi bit e, jednim velikim kulturnim procesom na podruju cijele Zemlje, usmjeravanje ljudi na islamsku etiku. U tom periodu e se, ako Bog da, desiti manifestiranje ajeta: Kada Allahova pomo i pobjeda do |u, i vidi ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze ti veliaj Gospodara svoga hvalei Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao. (An-Nasr, 1-3)

Odlunost i brzo djelovanje prilikom pozivanja u vjersku etiku

Svojim pametnim i brzim odlukama, Sulejman, a. s., je jedan izuzetan uzor svim vjernicima. Dok pismo koje je napisao radi pozivanja u vjeru kraljice Sabe pokazuje njegovu mo pozivanja u vjeru, njegovo donoenje prijestolja kraljice Sabe uz pomo jedne uene osobe iznosi znaaj koje je pridavao u kontekstu brzog donoenja odluke. I, kako bi sprijeio smutnje naroda po imenu Jedud i Medud, Zulkarnejnovo brzo podizanje jake brane, koja je neporuiva do Sudnjeg dana, jedan je pokazatelj njegovog racionalizma i snage. U tom smjeru e i zlatno doba veliku slinost pokazivati sa periodima Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna. U zlatnom dobu e ljudi u grupama prelaziti u islam, zbog toga e se djelovati brzo i sveobuhvatno. Ljudske zajednice e, jedna za drugom, prihvatati islamski moral; brzim i temeljitim poduhvatima, ateistike ideologije e nestati sa lica Zemlje, svakojaki tiranski sistemi bit e pokopani u tamu povijesti. U vezi sa time veliki islamski alim Muhyiddin Arabi kae slijedee: Allah, d. ., e Mehdiju dati toliku mo da e u toku jedne noi likvidirati zulum i one koji ine zulum, namjestit e vjeru. Oivjet e islam, osigurat e mu

235

SULEJMAN, a.s.

vrijednost, nakon to do|e u stanje zapostavljenosti, poivjet e ga nakon smrti. (...) Neupueni, krtac i plaljivac e u njegovo vrijeme odmah postati uena, dareljiva i hrabra osoba. (...) Vjera e se p rovoditi isto kao i u vrijeme Resulullaha, a. s. (...) (Muhyiddin Arabi al-Andulusu, Futuhat-l Mekkiye, Poglavlje 66, Kiyamet Alametleri, str. 186)

Pridavanje velike vanosti poslovima gradnje

Znaaj koji je Sulejman, a. s., pridavao poslovima gradnje detaljno smo obradili u prethodnim poglavljima. Koristei dine i ejtane, koji su se nalazili pod njegovom komandom, on je napravio hramove, spomenike, zdjele i kotlove. Svi oni koji su vidjeli njegov velebni dvorac a prvenstveno kraljica Sabe ostajali su zadivljeni. A u hazreti Zulkarnejnovoj gradnji brane koritena je jedna mona tehnika, koju je, izuzev Allahove volje, bilo nemogue poruiti. U hadisima Muhammeda, a. s., skree se panja na injenicu da e se u zlatnom dobu velika panja pridavati poslovima izgradnje. Pored mira i sigurnosti, u ovom periodu e u gradovima biti zapaena i jedna izuzetna civilizacija. Jedan od tih hadisa glasi: Mehdi e raditi na izgradnji Konstantinijje i drugih gradova. (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyyil Muntazar, str. 40)

Koritenje bogatstva i raskoi radi Allahovog zadovoljstva i interesa islama

Bogatstvo koje je posjedovao, Sulejman, a. s., je koristio na najljepi nain radi objanjavanja vjere u Allaha, d. ., i irenja islamskog morala. U dravama koje je osvajao, stanovnitvo je prvenstveno pozivao u vjeru u Allaha, d. ., i predanost. Veoma bitan dokaz toga je pismo poziva u islam,

236

Harun Yahya

237

SULEJMAN, a.s.

koje je poslao u Sabu. I Zulkarnejn je, kao to se razumije iz ajeta "Bolje je ono to mi je Gospodar moj dao..." (Al-Kahf, 95), Allahovim blagoslovom, imao sigurnu vlast. A tu svoju veliku mo koristio je u cilju spreavanja smutnje na Zemlji. I u periodu zlatnog doba ljudi e ivjeti u velikom bogatstvu, prosperitetu i miru. Sve bogatstvo Svijeta Mehdi e koristiti za uspostavljanje Allahove vjere na Zemlji, a u zemljama koje e osvojiti kao osnovu uzet e mir i uzoran moral. Njegova jedinstvena praksa e biti povod omekavanju srca naspram islamske etike, koja e za veoma kratko vrijeme zavladati cijelim Svijetom. Odre|eni hadisi o ovom pitanju glase: Iz mog ummeta e se pojaviti Mehdi; Allah, d. ., e ga poslati da obogati ljude. Ummet e se onimetiti, ivotinje e u izobilju jesti i piti, zemlja e izbacivati biljke... ( Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 15) ...Ljudi e prije zakletve na vijernost u grupama juriti p rema njemu, a svi oni koji budu ili tamo postii e beriet od njega. (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 25)

240

Harun Yahya

241

SULEJMAN, a.s.

Bogatstvo i beriet u zlatnom dobu

Kao to se razumije iz kur'anskih ajeta, u vrijeme Sulejmana, a. s., vladalo je veoma veliko bogatstvo i ljudi su vodili jedan imuan ivot. Dvor Sulejmana, a, s., bio je krajnje impozantan, imao je veoma velike vojske i vladao je irom Svijeta. I zlatno doba e, izobiljem i berietom, pokazivati veliku identinost sa periodom Sulejmana, a. s. Ljudima e se, prije no to to i izraze, davati u izobilju, ak i ptice na nebu e biti zadovoljne Mehdijevim hilafetom. Postoje veoma detaljna saopenja Muhammeda, a. s., koja opisuju izobilje, beriet i blagostanje zlatnog doba. Neki od tih hadisa glase: Tada e se njegovom hilafetu obradovati stanovnici neba i Zemlje, sve divlje ivlje ivotinje, ptice, pa ak i ribe u morima. U njegovo doba e se, ak, poveati i vode rijeka. (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 31) ... Moj ummet e u njegovo vrijeme biti obdaren jednim nimetom nalik onome kojim je obdarivano dobro i zlo; nebo e na njih sputati kia u izobilju, od bilja se nita nee moi skrivati. (Kitab-ul Burhan fi Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 9) ... Nebo e spustiti kiu, zemlja e iznijeti svoj beriet, moj ummet e u njegovo doba postii p rethodno nevi |eno spokojstvo. (Kitab-ul Burhan fi Alamat-il Mehdiyy-il Ahir Zaman, str. 9) Srce Muhammedovog ummeta e se ispuniti bogatstvom. (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 20) Sa neba e se u izobilju sputati rahmet, na zemlji e porasti beriet; pronai e se sve riznice. (Predznaci kijameta, str. 164)

242

Harun Yahya

I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima i obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan - a Allah je neizmjerno dobar. (Ali 'Imran, 174)

243

SULEJMAN, a.s.

Pravda i tolerancija u zlatnom dobu

Sulejman, a. s., je posjedovao jednu tolerantnu upravu, koja je demokratskom praksom skretala pozornost. Isto to vai i za zlatno doba. I u periodu zlatnog doba, u kome e dunjalukom gospodariti islamski moral, formirat e se jedan veoma tolerantan Svijet ispunjen mirom. Ljudima e se pristupati saosjeajno i s merhametom; ljudi svih vjera e ivjeti spokojno i sigurno. Dunjaluka bogatstva e se ravnomjerno dijeliti me|u ljudima; sa lica Zemlje e nestati siromatvo i bijeda. Odre|eni hadisi koji govore o tome su slijedei: Dunjaluk, koji je ispunjen zulumom i grijesima, nakon njegovog dolaska biti e preplavljen pravdom. ( Al-Kavlu'l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 20) Njegova pravda e prekriti svako mjesto... (Al-Kavlu'l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 20) Mehdi e biti toliko merhametli da u njegovo vrijeme niko nee biti bu |en iza sna, niti e kome potei krv iz nosa. (Al-Kavlu'l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyyil Muntazar, str. 44) Mehdi e biti vlasnik zemlje i zemlju, koja je prije njega bila ispunjena zulumom i jadom, ispunit e pravdom. Ko ga od vas doeka neka do |e i pridrui mu se, pa makar se i po snijegu vukao. Poto je on Mehdi. ( Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 14) ... U njegovo vrijeme e se dobrota dobrih ljudi poveati. ak e se i prema nevaljalcima initi dobrota. (Kitab-ul Burhan fi-Alamatil Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 17) Sve drave e mu otvoriti svoja vrata... Zemljom e gospodariti sigurnost i mir. (Predznaci kijameta, str. 164)
Levha koja datira od 1280. hidretske godine: "Najvea mudrost je strah od Allaha, d. ." Strana desno: Prvi ajeti sure Al-An'am ispisani od strane Seyyid Abdullaha.

244

Harun Yahya

245

SULEJMAN, a.s.

U ovoj knjizi govorili smo o jedinstvenim blagodatima kojima je Allah, d. ., obdario Sulejmana, a. s., i o njegovom superiornom znanju koje prethodno nije dato nijednom insanu. Za svakog onoga ko paljivo posmatra i ita sa namjerom uzimanja uzora, u kur'anskom kazivanju o Sulejmanu, a. s., nalaze se izuzetni savjeti i vani iareti koji upuuju na dananjicu. Sulejman, a. s., kao dravnik iskazuje jedno idealno ponaanje. Svi muslimani uzorno ponaanje ovog mubarek insana trebaju uzeti za uzor. Svi muslimani bi, poput Sulejmana, a. s., trebali biti pravedni, ponizni, bogobojazni, pametni, promiljeni, saburli i odluni, poto je ovaj moral, kojeg je, kao primjer, Allah, d. ., pokazao cijelom ovjeanstvu, jedan put koji e, kako na Ahiretu tako i na dunjaluku, vjernike dovesti do velikih uspjeha i pobjeda. Kao to smo prethodno istakli, u Kur'anu se govori i o hzr. Zulkarnejnu, koji je poput Sulejmana, a. s., na Zemlji postigao veliku mo i dominaciju. I u ivotu hzr. Zulkarnejna postoje lijepi uzori za vjernike. Allah, d. ., mu je dao vlast na zemlji: "Mi smo mu dali vlast na zemlji i omoguili mu da izvri

246

Harun Yahya

ono to eli" (Al-Kahf, 84). Gdje god je iao, on je ljudima donosio mir, sigurnost i pravdu; uinio je da Allahova vjera gospodari Svijetom. Muslimani bi kao svoj uzor trebali uzeti i ovog mubarek insana, koji je posjedovao jak i odluan karakter. (Za detaljnije podatke v. Kehf Suresi'nden Gnmze Isaretler, Harun Yahya, Kltr Yayincilik, 2001.) Ako muslimani kao svoje ivotne uzore uzmu ove mubarek ljude, koje im je Allah, d. ., poslao kao pojedinane mudrosti i ako za svoj ivotni cilj imaju jedino Allahovo zadovoljstvo, i oni e, nesumnjivo, postii velike uspjehe i pobjede. Danas se jedan za drugim realiziraju iareti da e islamski moral zagospodariti Svijetom. Na podruju cijelog dunjaluka velikom brzinom se poveava usmjeravanje ka Allahu, d. . Vijesti o usmjeravanju ka Allahu, d. ., naroito su zastupljene u najitanijoj svjetskoj tampi; hiljadama pripadnika raznih vjera prihvataju islam i podvrgavaju se Pejgamberovom putu. Nesumnjivo, ovo usmjeravanje e se znatno poveati sa bliskim upoznavanjem sa islamskim moralom, koji ljude poziva na mir, toleranciju i spokoj. Iz svih ovih deavanja se razumije da e se svjetska dominacija islamskog morala, ako Bog da, moi realizirati u skoro vrijeme, predvo|ena monim liderstvom jednog naroda. Jedini narod na Svijetu koji posjeduje ovo iskustvo i akumulaciju je turski narod. To je oita injenica na koju danas upozorava i niz stratega i politiara Zapada. Pored Balkana, Srednje Azije, Kafkaza i Bliskog Istoka, drave cijelog Svijeta e, pod liderstvom Turske, zahvaljujui miru i spokojstvu koje nosi islamski moral, izai iz haotinog okruenja u kome se sada nalaze. S Allahovim doputenjem, XXI st. e biti jedna mubarek era u kojoj e gospodariti islamski moral i u kojoj e se na dunjaluku formirati ivot nalik na Dennet.

247

SULEJMAN, a.s.

U prethodnim poglavljima knjige govorili smo o tome da je stavljanje dina pod Sulejmanovu, a. s., komandu bila velika podrka od strane Allaha, d. . U ovom poglavlju emo se zadrati na detaljima koji se u Kur'anu iznose o dinima. U Kur'anu se saopava da su dini stvoreni od vatre. Ajeti u vezi sa time glase: (On je) dina od plamene vatre (stvorio). (ArRahman, 15) A jo prije Smo stvorili dine od vatre uarene. (AlHidr, 27) Analiziranjem kur'anskih ajeta do izraaja dolazi injenica da i dini posjeduju ivote nalik ljudskim zajednicama. U ajetima se govori o tome da i dini imaju prethodna pokoljenja; i oni imaju svoje loze i pretke (Al-Araf, 38; AlKehf, 50). Dini ive u jednoj dimenziji razliitoj od one u kojoj ive ljudi, me|utim, oni ljude mogu vidjeti, slijediti i sluati njihov govor.

248

Harun Yahya

Jedan od dina, Ifrit, rekao je Sulejmanu, a. s., da prijestolje kraljice Sabe moe donijeti prije no to on i ustane sa svoga mjesta, te naglasio: "...ja sam za to snaan i pouzdan" (AnNaml, 39). Ovom formulacijom se, moda, iareti da se on veoma velikom brzinom kree sa jednog na drugo mjesto, da je u stanju predmete sa jednog prenositi na drugo mjesto. Cilj stvaranja dina Allah, d. ., je saopio slijedeim ajetom: "Dine i ljude Sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju" (Az-Zariyat, 56). I oni se opominju i upozoravaju poslanicima i knjigama objavljenim tim poslanicima, stavljaju se na iskuenja, ibadete i ine poslunost, a u ishodu toga e biti nagra|eni ili kanjeni od Allaha, d. . U kur'anskom poglavlju Al-An'am se kae slijedee: "O, skupe dinski i ljudski, zar vam iz redova vas samih poslanici nisu dolazili koji su vam ajete Moje kazivali i upozoravali vas da ete ovaj va dan doekati?" Oni e rei: "Mi to priznajemo na svoju tetu." Njih je ivot na Zemlji bio obmanuo i oni e sami protiv sebe posvjedoiti da su bili nevjernici. (Al-Anam, 130) Kao to se saopava u navedenom ajetu, iskuenja dina i ljudi me|usobno su veoma slina. Neki od njih se, tako|er, zavaravaju prolaznim ljepotama dunjalukog ivota; udaljavaju se sa Pravog Puta iako su bivali upozoravani. Opet, iz kur'anskih ajeta se razumije da su dini sluali upute poslanika, da sluaju uenje Kur'ana i da svoje zajednice opominju onim to su uli. U poglavlju Al-Ahkaf se na slijedei nain saopava kako su dini sluali Kur'an: Kada ti poslasmo nekoliko dina da Kur'an sluaju, kada do |oe da ga uju, oni rekoe: "Pst!" A kad se

249

zavri, vratie se narodu svome da opominju. "O narode na," - govorili su - "mi smo sluali Knjigu koja se poslije Musaa objavljuje, koja potvr|uje da su istinite i one prije nje, i koja ka istini i na Pravi put upuuje. (AlAhkaf, 29-30) U nizu ajeta Allah, d. ., se obraa zajedno i insanima i dinima, upuuje im razne savjete i upozorava ih dehennemskim azabom. U 38. ajetu sure Al-A'raf Allah, d. ., kae slijedee: "Ulazite u Dehennem s narodima, sa dinima i ljudima koji su prije vas bili i nestali!"... A stanje zajednica dina i ljudi koji su negirali Kur'an, koji je Muhammedu, a. s., objavljen kao vodi na Pravom Putu se na slijedei nain saopava u suri AlIsra': Reci: "Kad bi se svi ljudi i dini udruili da saine jedan ovakav Kur'an, oni, takav kao to je on, ne bi sainili, pa makar jedni drugima pomagali." (AlIsra', 88) Neki od ajeta u kojima se Allah, d. ., obraa zajedno i ljudima i dina, glase:

Harun Yahya

Na takvima se treba ispuniti Rije reena o narodima: dinima i ljudima koji su prije njih bili i nestali, jer - oni su, zaista, nastradali. (AlAhkaf, 18) Mi smo za Dehennem mnoge dine i ljude stvorili; oni srca imaju - a njima ne shvaaju, oni oi imaju - a njima ne vide, oni ui imaju - a njima ne uju; oni su kao stoka, ak i gori - oni su zaista nemarni. (Al-A'raf, 179)

Dini vjernici i dini nevjernici

U Kuranu se govori da jedan dio dina vjeruje u Allaha, d. ., i da se dre Pravog Puta, a da su jedan dio njih nevjernici i odmetnici. Dini vjernici sluaju kada se ui Kuran: Reci: "Meni je objavljeno da je nekoliko dina prislukivalo i reklo: 'Mi smo, doista, Kur'an, koji izaziva divljenje, sluali, koji na Pravi Put upuuje - i mi smo u nj povjerovali i vie nikoga neemo Gospodaru naem ravnim

251

SULEJMAN, a.s.

smatrati', a On nije - neka uzvieno bude dostojanstvo Gospodara naeg! - uzeo sebi ni druge ni djeteta (Al-Dinn, 1-3) Jedan dio dina koji slave i veliaju Allaha, d. ., koji Mu ne pripisuju nikakvog druga su muslimani, vjernici. Osjeaju veliko oduevljenje prema Kuranu, pridravaju se Allahovih naredbi i savjeta. Oni su svjesni da me|u njima postoje i oni koji ne vjeruju, i to na slijedei nain izraavaju: Jedan na bezumnik je o Allahu lai govorio, a mi smo mislili da ni ljudi ni dini o Allahu lai ne govore. (Al-Dinn, 4-5) Dini su me|usobno podijeljeni u nekoliko razliitih grupa. Neki su iskreni vjernici, neki murici, a neki su oni koji iznose lai o Allahu, d. . U nastavku sure Al-Din dini vjernici iznose slijedee podatke o generalnom stanju dina: A me |u nama ima i dobrih i onih koji to nisu, ima nas vrsta razliitih; i mi znamo da ne moemo Allahu na Zemlji umai i da od Njega ne moemo pobjei; i mi smo, im smo Kur'an uli, u nj povjerovali... (AlDinn, 11-13)

252

Harun Yahya

253

SULEJMAN, a.s.

Dini su, poput ljudi, bia koja su zaduena Allahovom Knjigom. Oni e, isto tako, poloiti raun pred Allahom, d. ., za sve ono to su uradili i, bez ikakve nepravde, dobit e ono to su zasluili. Dini vjernici su obradovani lijepom nagradom od Allaha, d. .: ...a ko u Gospodara svoga vjeruje, ni tete ni nepravde ne treba se bojati; i ima nas muslimana, a ima nas zalutalih; oni koji islam prihvate Pravi Put su izabrali. (Al-Dinn, 13-14) A one koji negiraju Allahovo postojanje i ine zulum oekuje slijedei ishod: A nevjernici e u Dehennemu gorivo biti. (Al-Dinn, 15) ..."Napunit u, zaista, Dehennem dinima i ljudima - zajedno!" (Hud, 119)

Susreti dina i ljudi

Iz kur'anskih ajeta se sasvim jasno razumije da se, voljom Allaha, d. ., dini mogu susretati sa ljudima, da ak mogu ui pod komandu ljudi. Allah, d. ., je dine stavio pod komandu Sulejmana, a. s., koji ih je koristio u razliitim poslovima. Bitno pitanje koje je ovdje potrebno naglasiti je i nain na koji ljudi mogu komunicirati sa dinima. Unato tome to to u potpunosti nije rasvijetljeno, ''prizivanje dina'' danas je veoma rairena pojava. Veina je ljudi tokom svoga ivota jednom ili vie puta prizivalo dine. Ovo je naroito me|u omladinom veoma rairena praksa. Iako to poneki nazivaju ''prizivanje srca'', a neki ''prizivanje duhova'', u biti, dini su ti koji se pojavljuju prilikom ovih seansi. (Unato tome to u odre|enim situacijama nema dina, ljudi se sami uvjeravaju u suprotno.) Me|utim, ovi dini su veinom nevjernici, dini ateisti. A, inei to, dini nevjernici najvjerovatnije imaju za cilj

254

Harun Yahya

zavo|enje ljudi i oni ele prouzrokovati njihovo uzaludno troenje vremena. to se tie ljudi, oni, obmanuti ovim dinima, smatraju da e sebi priutiti neku dobit, da e uspjeti dobiti neka saznanja o gajbu. Me|utim, nemogue je da dini, mimo Allahove volje, saope ovjeku vijesti o gajb doga|ajima. Upravo, kao to je to saopeno u ajetu "...i kad se on sruio, dini shvatie da ne bi na muci sramnoj ostali da su budunost prozreti mogli" (Saba, 14), dokaz tome je to to su oni za smrt Sulejmana, a. s., naknadno saznali. Osim toga, ne smije se gubiti iz vida injenica navedena u 65. ajetu sure An-Naml: "Reci: "Niko, osim Allaha, ni na nebu ni na Zemlji, ne zna ta e se dogoditi..."

255

SULEJMAN, a.s.

Deli sulus levha Omera Vasfi Efendija, 50. ajet sure Sad: "Edenski vrtovi, ije e kapije biti za njih otvorene."

Oni koji su dine smatrali ravnim Allahu, d. .

Pojedini ljudi misle da dini posjeduju odre|enu mo koja pripada njima. Me|utim, to je jedna velika zabluda. Allah, d. ., je Taj koji je stvorio dine i oni ne posjeduju nikakvu mo koja pripada njima. Apsolutno je nemogue da, bez Allahove volje, oni ovjeku nanesu neko zlo ili, pak, korist. Me|utim, unato tome, neki ljudi oekuju pomo od dina i prihvataju ih kao svoje zatitnike: Nevjernici smatraju dine ravne Allahu, a On je njih stvorio, i izmislili su, ne mislei ta govore, da On ima sinove i keri. Hvaljen neka je On i vrlo visoko iznad onoga kako Ga oni opisuju! (Al-Anam, 100)

256

Harun Yahya

U jednom kur'anskom ajetu Allah, d. ., na slijedei nain saopava da su, traei pomo od dina, ljudi krenuli u stranputicu: I bilo je ljudi koji su pomo od dina traili, pa su im tako obijest poveali. (Al-Dinn, 6) U drugom ajetu se, kroz govor meleka, saopava da su se neki ljudi pokoravali dinima: Meleci e odgovoriti: "Hvaljen neka si, Ti si Gospodar na, izme |u nas i njih nije bilo prijateljstva; oni

Deli sulus levha kaligrafija u okruglom medaljonu, sa ivinim ukrasom izra|enim od 22 karatnog zlata i u rokoko stilu: Ya Muhammed, a. s., i sa imenima etvorice halifa u okovima.

257

SULEJMAN, a.s.

Yesarizade (Mustafa Izzet) (1770-1849) H.1258. Zerendut levha ura|ena deli talik kaligrafijom na plavoj podlozi, sa ivinom bordurom ukraenom u rokoko stilu: "Barek Allah-u Taala" (Da Allah da beriet)

su se dinima pokoravali i veina njih je vjerovala u njih." (Saba, 41) Jedan od najbitnijih razloga zbog kojih neki ljudi dine smatraju ravnim Allahu, d. ., i oekuju pomo od njih je to to misle da oni posjeduju saznanja o gajbu. Me|utim, to je jedna velika zabluda: Allah, d. ., u kur'anskim ajetima saopava da dini ne posjeduju znanje o gajbu (Saba', 14). U

258

Harun Yahya

Kur'anu se kae da dini nisu vodii za ljude, da im, tavie, apuu nakiene govore kako bi ih zaveli sa Pravog Puta. Me|utim, ne smije se gubiti iz vida da je nemogu bilo kakav utjecaj dina na ljude mimo Allahove volje. Njih je stvorio Allah, d. ., i oni se kao, uostalom, i sve ivo u kosmosu, ponaaju uz pomo Allahove volje: Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje odre |ivali, ejtane u vidu ljudi i dina koji su jedni drugima kiene besjede govorili da bi ih obmanuli - a da je Gospodar tvoj htio, oni to ne bi uinili; zato ti ostavi njih, i ono to izmiljaju. (Al-Anam, 112) I dini koji ljude zavode sa Pravog Puta, i dini koji ine irk e, kao odgovor, za ova svoja djela od strane Allaha, d. . biti kanjeni vjenim azabom Dehennema. Oni koji u toku dunjalukog ivota budu obmanuti varljivim rijeima dina na Ahiretu e shvatiti da su pali u veliku zabludu, poto e se tog dana od njih udaljiti svi oni zbog kojih su padali u irk; shvatit e da su sami pred Allahom, d. . A kada shvate da e biti kanjeni dehennemskim azabom, preklinjat e na slijedei nain: I nevjernici e rei: "Gospodaru na, pokai nam dine i ljude, one koji su nas zaveli, da ih stavimo pod noge nae, neka budu najdonji." (Fussilat, 29) A u drugom ajetu se kae da e njihovo vjeno boravite biti vatra: A na Dan kada On sve sakupi: "O skupe ejtanski, vi ste mnoge ljude zaveli!" - "Gospodaru na," - rei e ljudi, tienici njihovi - "mi smo jedni drugima bili od koristi i stigli smo do roka naeg koji si nam odredio Ti!" - "Vatra e biti prebivalite vae" - rei e On - "u njoj ete vjeno ostati, osim ako Allah drugaije ne odredi." Gospodar tvoj je zaista Mudri i Sveznajui. (Al-Anam, 128)

259

SULEJMAN, a.s.

Kazna koja oekuje dine nevjernike

U suri Ar-Rahman podsjea se da su dini i ljudi bespomona bia koja djeluju uz pomo Allahovog nadahnua. Saopava se da, u sluaju negiranja Allahovih znakova, nee moi postii nikakav uspjeh, poto je Allah, d. ., jedini Gospodar Zemlje i nebesa: O, druine dina i ljudi, ako moete da preko granica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite, moi ete prodrijeti jedino uz veliku mo! (Ar-Rahman, 33) A to se tie odgovora kojeg e dobiti oni koji se na|u u jednom ovakvom poduhvatu, on je saopen u slijedeem ajetu: "Na vas e se ognjen plamen i rastopljeni mjed prolivati, i vi se neete moi odbraniti" (Ar-Rahman, 35). Upravo su dini vjernici svjesni ove injenice i, kao to je i saopeno ajetom: "i mi znamo da ne moemo Allahu na Zemlji umai i da od Njega ne moemo pobjei'' (Al-Dinn, 12), svjesni su svoje bespomonosti. U nastavku istih ajeta se na slijedei

260

Harun Yahya

nain saopava da je Dehennem odredite za dine i zajednice ljudi koji su se pobunili protiv Allaha, d. .: A kad se nebo razdvoji i kao ucvrkan zejtin rumeno postane - pa, koju blagodat Gospodara svoga poriete?! - tog Dana ljudi i dini za grijehe svoje nee biti pitani - pa, koju blagodat Gospodara svoga poriete?! a grjenici e se po biljezima svojim poznati, pa e za kike i noge epani biti - pa, koju blagodat Gospodara svoga poriete?! "Evo, to je Dehennem koji su grjenici poricali!" (Ar-Rahman, 37-43) Tokom ovog poglavlja iznijeli smo razliite odlike dina. Kur'anskim ajetima smo ilustrirali da posjeduju istu odgovornost kao i ljudi, ali da, po prirodi stvaranja, imaju razliite odlike. Nesumnjivo, gospodarenje ovim biima koja su razliita od ljudi blagodat je koju daje Allah, d. ., jedino kao odgovor na jedan dubok i snaan iman. Sulejman, a. s., je bio uzvieni pejgamber koga je Allah, d. ., nagradio ovim nimetom. Allah, d. ., je ukazao svoj rahmet Sulejmanu, a. s., i nagradio ga jednom velikom dominacijom, koju je podario neznatnom broju Svojih robova na Zemlji.

261

SULEJMAN, a.s.

Allah, d. ., u Kur'anu iznosi niz ajeta o ejtanu i upozorava ljude na spletke koje on priprema. Da se ne bi palo u njegove klopke i smicalice, krajnje je bitno znati ejtanove odlike saopene u Kur'anu.

Iblisovo poniavanje i pobuna protiv Allaha, d. .

U Kur'anu se saopava da je, nakon stvaranja Adema, a. s., Allah, d. ., svim melecima naredio da mu se poklone. Svi meleci su se povinovali ovoj Njegovoj naredbi, me|utim, Iblis se usprotivio tome. Naveo je da je on superiorniji od njega zato to je Adem, a. s., stvoren od zemlje, a on od vatre pa je rekao da se zato nee pokloniti Ademu: Mi smo Adema stvorili i onda mu oblik dali, a poslije melekima rekli: "Poklonite mu se!", i oni su se poklonili, osim Iblisa, on nije htio da se pokloni. "Zato se nisi poklonio kad sam ti naredio?" - upita On. - "Ja sam bolji od njega; mene si od vatre stvorio, a njega od ilovae" - odgovori on. (Al-A'raf, 11-12)

262

Harun Yahya

Iblis je smatrao da e se, klanjanjem Ademu, poniziti, te je, zbog svoje oholosti i elje za veliinom, odbio Allahovu naredbu. Iako je znao da je Allah, d. ., Stvoritelj svega, da jedino On upravlja svime, umislio se i ustvrdio kako je on ''bolji od ovjeka''. Povrh svega, tvrdei to, koristio je krajnje nepristojan stil; s jedne strane je tvrdio da vjeruje u Allaha, d. ., a sa druge strane se usudio usprotiviti Mu se. Iblis, koji ide za nadmenou, je mislio da e ovim aktom ouvati svoju oholost, ali - bio je u zabludi. Suprotno oekivanjima, izgubio je autoritet, ponien je i protjeran. tavie, cijelo ovjeanstvo zna da je on jedno protjerano, huljeno, ponieno i najzloestije bie ije e boravite biti dehennemski azab. Iblisovo protjerivanje od strane Allaha, d. ., se na slijedei nain saopava u Kur'anu: "E, onda izlazi iz Denneta" - ree On - "ne prilii ti da u njemu prkosi; izlazi, ti si, zaista, od onih p rezrenih!" (Al-A'raf, 13) "Izlazi iz njega, poku |en i ponien!" - ree On. "Tobom i svima onima koji se budu povodili za tobom doista e Dehennem napuniti! (Al-A'raf, 18) Zapravo, ovo stanje u koje je zapao Iblis isto je kao stanje koje zadeava ohole, samoljubive i hvalisave ljude. Padanjem u ejtanske klopke, oni se uzohole i smatraju da e na taj nain postii ugled i potovanje. Me|utim, oni, naprotiv, bivaju poniavani. Prije svega, oni bivaju ponieni pred Svemoguim, poto ''Allah, doista, ne voli one koji se ohole i hvaliu'' (An-Nisa', 36). Ponieni su i pred ljudima; nijedan hvalisavac i oholi nema istinskog prijatelja, onoga ko ga istinski voli, tavie, svi u dui preziru i mrze ovakve ljude. To je, pak, jedno od najgorih ponienja. A jo gore i vee ponienje e biti nesnosne patnje, koje e, zajedno sa ejtanom, ovi ljudi doivjeti u Dehennemu.

263

SULEJMAN, a.s.

ejtan je prvo zaveo Adema, a. s., i njegovu enu

Nakon to je protjeran iz Allahove audijencije, Iblis zapoinje sa svojom borbom koja e trajati do Kijameta: dao se na razliite puteve, kako bi prevario i zaveo ljude. Njegova prva velika klopka bila je prijevara Adema, a. s., i njegove ene, koji su ivjeli u Dennetu; uinio je da budu neposluni prema Allahu, d. . Ovaj sluaj iz samog poetka ljudske povijesti se na slijedei nain navodi u Kur'anu: A ti, o, Ademe, i ena tvoja u Dennetu stanujte i odakle god hoete jedite, samo se ovom drvetu ne pribliujte, da se prema sebi ne ogrijeite!" I ejtan im poe bajati da bi im otkrio stidna mjesta njihova, koja su im skrivena bila, i ree: "Gospodar va vam zabranjuje ovo drvo samo zato da ne biste meleki postali ili da ne biste besmrtni bili" - i zaklinjae im se: "Ja sam vam, zaista, savjetnik iskreni!" I na prijevaru ih zavede. A kad oni drvo okusie, stidna mjesta njihova im se ukazae i oni po sebi dennetsko lie stavljati poee. "Zar vam to drvo nisam zabranio?!" - zovnu ih Gospodar njihov - "i rekao vam: 'ejtan vam je, zbilja, otvoreni neprijatelj.'" "Gospodaru na"- rekoe oni - "sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprosti i ne smiluje nam se, sigurno emo biti izgubljeni." "Izlazite" ree On - "jedni drugima bit ete neprijatelji! Na Zemlji ete boraviti i do smrti ostati. Na njoj ete ivjeti, na njoj ete umirati i iz nje oivljeni biti" ree On. (Al-A'raf, 19-25)

264

Harun Yahya

Eto, poetak ljudskog ivljenja na Zemlji je stanje Adema, a. s., koje je navedeno u prethodnim ajetima. Me|utim, Adem, a. s., se pokajao i Allah, d. ., mu je oprostio, ali borba koju je Iblis zapoeo protiv ovjeka - nije okonana.

ejtani se mogu pojavljivati u obliku ovjeka

Allah, d. ., je u Kur'anu kazao da ejtani mogu biti u obliku ljudi i dina, da, priom ili ulijevanjem sumnje u srca, utjeu na ljude i zavode ih sa Pravoga Puta. Dakle, preobraanjem u ljudski oblik, ejtani su u stanju kretati se me|u ljudima. Ovu injenicu Allah, d. ., na slijedei nain saopava u Kur'anu:

Ismali Hakki Altunbezer, bismila u vidu ture (sultanski monogram). Kaligrafska kolekcija Ekrem Hakk" Ayverdija.

265

SULEJMAN, a.s.

Reci: "Traim zatitu Gospodara ljudi, Vladara ljudi, Boga ljudi, od zla ejtana napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi - od dina i od ljudi!" (AnNas, 1-6) Kao to se vidi iz navedenih ajeta, ljudi se moraju uvati "ejtana napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi - od dina i od ljudi". Iblis se, bez Allahove volje, ne moe ukazati ljudima, ali moe utjecati na njihove misli. Ljudi ponekad misle da njima pripadaju zloe koje im padaju na pamet, planovi i misli koje su u suprotnosti sa vjerom. Me|utim, ejtan je taj koji im sve to unosi u srca. Ako uoe da su pod utjecajem ejtana, priklone se Allahu, d. ., i odmah svoje misli usmjere ka dobru i hajru, ovi ejtanski pokuaji bit e osujeeni i nee imati nikakvog utjecaja: A ako ejtan pokua da te na zlo navede, ti potrai utoite u Allaha, On uistinu sve uje i zna. Oni koji se Allaha boje, im ih sablazan ejtanska dodirne, sjete se, i odjednom do |u sebi. (Al-A'raf, 200-201) U isto vrijeme, ejtan se pred nama moe pojaviti i u vidu ovjeka. To moe biti neko blinji to nam izgleda kao prijatelj, neko ko nas savjetuje ili neko agresivan. Sa svim ovim odlikama, ejtan podsjea na ovjeka. Me|utim, svojim rijeima i postupcima nastoje nas zavesti sa Allahovog Puta i strasno nas vezati za dunjaluki ivot. U nizu ajeta Allah, d. ., saopava da postoje ejtanske vojske. A te ejtanske vojske vode borbu za zavo|enje ljudi sa Pravog Puta. Me|utim, pobjednici su oni koji su uvijek na Allahovom Putu. A Iblisa i njegovu vojsku oekuje Dehennem: Pa e i oni i oni koji su ih u zabludu doveli u nj biti baeni, i vojske Iblisove - svi zajedno. (A-u'ara', 9495)

266

Harun Yahya

Dunjaluki ivot ejtan nastoji prikazati privlanim

Nakon to je protjeran iz Allahove audijencije, ejtan je za ovo svoje stanje optuio ovjeka i odluio da svoju srdbu pokazuje kroz zavo|enje ovjeka sa Pravog Puta. Me|utim, ejtan je kanjen zbog svoje nemoralnosti, drskosti, oholosti i neposlunosti. Ali, ejtan, koji iz oholosti ne prihvata ovu injenicu, na slijedei nain se zaklinje: "Daj mi vremena do Dana njihova oivljenja!" zamoli on. "Daje ti se vremena!" - ree On. "E zato si odredio pa sam u zabludu pao" - ree - "kunem se da u ih na Tvom Pravom Putu presretati, pa u im sprijeda, i straga, i zdesna i slijeva prilaziti, i Ti e ustanoviti da veina njih nee zahvalna biti!" (AlA'raf, 14-17) Jedna od najbitnijih taktika ejtana je nastojanje da ovjeka prevari njegovim slabostima. Na primjer, Adema, a. s., i njegovu enu prevario je obeanjem ''vjenosti''. A veinu ljudi nastoji obmaniti njihovim vezivanjem za dunjaluki ivot pokazujui im ivot kao veoma privlano, bljetavo mjesto, koje e vjeno trajati. Ova ejtanska odlika se na slijedei nain spominje u jednom kur'anskom ajetu: "Gospodaru moj," - ree - "zato to si me u zabludu doveo, ja u njima na zemlji poroke lijepim p redstaviti i potrudit u se da ih sve zavedem!" (AlHidr, 39) Naprimjer, ejtan poslovnog ovjeka moe nukati na strasno vezivanje za posao, da materijalnu dobit i trgovaki presti treba drati nad svim ostalim. To, kao to smo prethodno istakli, moe biti neka osoba iz okoline ili ejtan-din koji djeluje na njegov razum. Takav ovjek, zbog aktualnih nagovora, naputa sve moralne i vjerske vrijednosti, zaboravlja na vjeru i Ahiret. Tako, koristei njegovu slabu stranu, ejtan tog ovjeka uspijeva zavesti sa Pravog Puta.

267

SULEJMAN, a.s.

268

Harun Yahya

Allah, d. ., u Kur'anu navodi da je ejtan na slijedei nain zaveo narod Sabe: "Vidio sam da jedna ena njima vlada i da joj je svega i svaega dato, a ima i prijesto velianstveni; vidio sam da se i ona i narod njezin Suncu klanjaju, a ne Allahu - ejtan im je prikazao lijepim postupke njihove i od Pravoga puta ih odvratio, te oni ne umiju nai Pravi put pa da se klanju Allahu, koji izvodi ono to je skriveno na nebesima i u Zemlji i koji zna ono to krijete i ono to na javu iznosite. Allah je, nema boga osim Njega, Gospodar svega to postoji!" (AnNaml, 23-26) Me|utim, ne smije se zaboravljati da su ejtanove taktike i smicalice veoma slabe i da ne mogu imati nikakvog utjecaja nad iskrenim ovjekom koji koristi svoju savjest, koji razmilja o Allahu, d. ., i kur'anskim ajetima.

ejtan nema nikakvog utjecaja nad vjernicima

Pored svih ovih podlih ejtanskih taktika i borbe, postoji jedna injenica: nad robovima koji iskreno vjeruju u svoga Gospodara ejtan ne moe ostaviti nikakav utjecaj. tavie, vjernici jakog imana, poput Sulejmana, a. s., mogu staviti katanac na sve ejtanske planove i mogu ga dovesti u apsolutno bespomono stanje. ejtanske spletke su veoma slabe za mu'mine koji esto spominju Allaha, d. ., koji u svemu vide hajir i ljepote Allaha, d. ., koji se u svim svojim mislima i djelima usmjeravaju ka Svemoguem i pozivaju na Kur'an, a. . Allah, d. ., to istie na slijedei nain: On doista nema nikakve vlasti nad onima koji vjeruju i koji se u Gospodara svoga pouzdaju; njegova je vlast jedino nad onima koji njega za zatitnika uzimaju i koji druge Allahu ravnim smatraju. (An-Nahl, 99-100)

269

SULEJMAN, a.s.

Satanisti koji negiraju Allaha, d. ., i klanjaju se ejtanu posjeduju rituale koji animiraju nasilje i divljatvo. Prilikom svojih rituala oni seklanjaju ejtanu, ponekad mu prinose rtve klanjem ivotinja (ponekad i ljudi), iju krv potom ispijaju.

A u drugim kur'anskim ajetima Allah, d. ., saopava da ejtan nema nikakve moi prisiljavanja, me|utim, razlog zbog koga mu Allah, d. ., nije pruio ovu mogunost je razdvajanje dobrih od onih hr|avih: I Iblis se uvjerio da je o njima ispravno mislio, i oni su se poveli za njim, osim nekolicine vjernika nad kojima nikakve vlasti nije imao; Mi smo htjeli ukazati na onoga ko vjeruje u onaj svijet, a ko u njega sumnja. - A Gospodar tvoj bdi nad svim. (Saba, 20-21) ejtan nije bie koje posjeduje neku nezavisnu mo. Ono to on radi - radi pod okriljem Allahovog znanja. Na taj nain se me|usobno razdvajaju oni koji se povinjavaju ejtanu od

270

Harun Yahya

bogobojaznih vjernika, koji ne padaju u klopke koje ejtan priprema.

Odre |ene odlike ejtana saopene u Kur'anu

Podmukao je i laov (Ibrahim, 22); prkosan je (Al-Hadd, 3); nema nikakve moi osim da poziva (Ibrahim, 22); prkosnik (An-Nisa', 117); posee za uznemiravanjem (Al-Anfal, 11); nastoji onemoguiti zahvalnost ljudi (Al-A'raf, 17);

Deli sulus levha sa dei sulus kaligrafijom i pozlaenim ukrasima, Mehmet Tahir, "Neka ti je Allah na pomoi."

271

SULEJMAN, a.s.

plai pristalicama svojim (Ali 'Imran, 175); nastoji posijati neprijateljstvo me |u vjernicima (AlIsra, 53), (Al-Ma'ida, 91); nastoji uvjeriti ljude da im ini dobroinstvo (Al-A'raf, 20-21); poziva pristae svoje da budu stanovnici u Vatri (Fatir, 5-6); navodi ljude na posrtanje (Ali 'Imran ,155); daje lana obeanja (Ibrahim, 22); obeava i primamljuje ljude lanim nadama (An-Nisa', 119-120); stranputice prikazuje kao lijepe postupke (An-Naml, 24); plai neimatinom i navraa na krtost (Al-Baqarah, 268); oholi se i misli da je uzvien (Sad , 74-75); podstie na ibadet radi pokazivanja pred drugima (AnNisa, 38); nastoji udaljiti od Pravog Puta (Az-Zuhruf, 36-37); p rouzrokuje zaborav (Al-Mudadala, 19), (En'am, 68), (Al-Kahf, 63); obmanjuje emotivnou (Al-Isra', 64), (Al-Mumtahina, 1-3); uputa se u suvine detalje (Al-Baqarah, 67-71); podstie na rasipnitvo (Al-Isra', 26-27); Kur'anskim ajetima smo objasnili da je ejtan bie koje se usudilo usprotiviti Allahu, d. ., krajnje buntovno, koje prema ljudima gaji veliko dumanstvo i koje troi nesebine napore kako bi ljude zavelo sa Pravog Puta. Nesumnjivo, veliki je Allahov rahmet to to je jedno ovakvo bie, koje, od poetka povijesti do danas, nastoji ljude zavesti sa Allahovog Puta, stavio u slubu jednog insana. To to je Sulejman, a. s., upoljavao ejtane pod svojom komandom, to ih je koristio za dobrobit hak dina, nesumnjivo je jasan pokazatelj da je on jedan od izuzetnih Allahovih robova.

272

Harun Yahya

"Hvaljen neka Si" - rekoe oni "mi znamo samo ono emu si nas Ti pouio; Ti si Sveznajui i Mudri." (Al-Baqara, 32)

273

SULEJMAN, a.s.

BILJEKE
1. http://www.inhs.uiuc.edu/chf/ pub/virtualbird/teacher/lespl6.html 2. http://www.inhs.uiuc.edu/chf/ pub/virtualbird/teacher/lespl6.html 3. http://www.infowar.com/mil" c4i/01/mil_c4i_080701a_j.shtml; Science et vie, "Les avions sans pilote passent a l'attaque..." februar, 1998, no: 965, str. 119 4. http://www.seaworld.org/ FlightforSurvival/fsbirds.html 5. http://www.promolife.com/ products/pest.htm#How 6. http://www.spyshopusa.com/ 7. http://www.advanced-intelligence. com/newprod.html 8. http://www.advancedintelligence. com/faq.html#!VID008FAQ8 9. http://www.tscm.com/typebug. html 10. http://www.eksenotomasyon. com.tr/haber2.htm; National Geographic Trkiye, decembar 2001 11. http://armyant.ee.vt.edu/paper/ robo_mag.html 12. http://www.cs.technion.ac.il/ ~wagner/ 13. Milliyet, 20 april 2001 14. http://www.minerals.net/ mineral/sulfides/galena/galena.htm 15. Osmanlica-Trke Ansiklopedik Byk Lgat, Trdav, Istanbul, 2000 16. http://users.erols.com/mwhite28/ war-1900.htm 17. http://users.erols.com/mwhite28/ war-1900.htm 18. http://www.oxfam.org.hk/ english/resource/document/millenniu m.shtml 19. Osmanlica-Trke Ansiklopedik Byk Lgat, Trdav, Istanbul, 2000 20. http://www.shrc.org/books/hr.20. year/hr6.htm

274

Harun Yahya

BIBLIOGRAFIJA
Ahmed Ibn-i Hacer-i Mekki (Heytemi), Al-kavlul muhtasar fi alamat-il mahdiyy-il muntazar, afak Basim ve Yayinevi, Manisa, 1985 Ali Bin Hsameddin El Muttaki, Kitabl Burhan Fi Alame-til Mehdiyy-il Ahir Zaman, Gonca Yayinevi, Istanbul, 1986 G. Ahmed Ziyaddin, Ramuz-ul Ehadis, Pamuk Yayinlari, Istanbul Imam arani, lm-KiyametAhiret ve Ahirzaman Alametleri, Bedir Yayinevi Imam-i Rabbani, Mektubat-i Rabbani, Istanbul Daitim A.. Muhammed B. Resul AlHseyni, Kiyamet Alametleri, Pamuk Yayinlari, 1991 Osmanlica-Trke Ansiklopedik Byk Lgat, Trdav, Istanbul, 2000 A. J. Kelso, Physical Antropology, 1. izdanje, New York: J. B. Lipincott Co., 1970 Alexander I. Oparin, Origin of Life, (1936) New York, Dover Publications, 1953 (Reprint) B. G. Ranganathan, Origins?, Pennsylvania: The Banner Of Truth Trust, 1988 Charles Darwin, The Origin of Species: A Facsimile of the First Edition, Harvard University Press, 1964 Derek A. Ager, "The Nature of the Fossil Record", Proceedings of the British Geological Association, 1976 Douglas J. Futuyma, Science on Trial, New York: Pantheon Books, 1983 Henry Gee, In Search of Deep Time, New York, The Free Press, 1999 Jeffrey Bada, Earth, ubat 1998 Michael Denton, Evolution: A Theory in Crisis, London: Burnett Books, 1985 Niles Elredge, Ian Tattersall, The Myths of Human Evolution Richard Lewontin, The DemonHaunted World, The New York Review of Books, 1997 Stanley Miller, Molecular Evolution of Life: Current Status of the Prebiotic Synthesis of Small Molecules, 1986 Solly Zuckermann, Beyond the Ivory Tower, New York: Pantheon Books, 1983 Sidney Fox, Klaus Dose, Molecular Evolution and The Origin of Life, New York: Marcel Dekker, 1977 Villee, Solomon and Davis, Biology, Saunders College Publishing, 1985

275