Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu Zavod za organizaciju graenja

Katedra za tehnologiju graenja Zdravko Linari

Tehnologija graenja
I. Zemljani radovi

Sadraj: Predgovor 1. Tehnika i tehnologija graenja 1.1. Tehnologija graenja 1.2. Stanje podruja suvremene tehnologije graenja 1.3. Graevinska mehanizacija 2. Zemljani radovi pri graenju 2.1. Povijesni znaaj zemljanih radova 2.2. Graevinski zemljani radovi 2.3. Zatita zemljanih radova i graevina 3. Gradiva pri zemljanim radovima 3.1. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova 3.2. Kamen kao gradivo 3.3. Logistika sipkih gradiva 4. Priprema zemljanih radova 4.1. Pripremni radovi pri graenju 4.2. ienje podruja graenja i gradilita 4.3. Izmjera zemljanih radova i graevina 5. Povrinski (nadzemni) iskop tla i stijene 5.1. Oblici i naini iskopa tla ili stijene 5.2. Povrinski (nadzemni) strojni iskop u tlu 5.3. Strojni iskop stijene bez prethodna miniranja 6. Miniranje stijene 6.1. Minerski radovi 6.2. Eksplozivi, eksplozivna punjenja i sredstva za paljenje eksploziva 6.3. Plan povrinskog miniranja stijene 7. Logistika i ugradba sipkih gradiva 7.1. Transport sipkih gradiva 7.2. Odlaganje sipkih gradiva 7.3. Ugradba sipkih gradiva 8. Poboljanje obiljeja zemljanih gradiva i terena graenja 8.1 Stabilizacija tla i slojeva nasipavanja 8.2. Prethodno poboljanje tla ili stijenskog masiva 8.3. Djelomina konsolidacija prirodnog tla izvedbom pilota 9. Zatita zemljanih radova i graevina 9.1. Zatita usjeka i nasipa 9.2. Rovovi vodova 9.3. Graevne jame i zagati 10. Izbor i planiranje tehnologije zemljanih radova 10.1. Izbor i planiranje tehnike i tehnologije zemljanih radova 10.2. Uinak strojeva za zemljne radove 10.3. Kalkulacija trokova strojnog rada pri zemljanim radovima Primjeri izbora planiranja tehnologije zemljanih radova 1. primjer: Predusjek tunela sa dvije tunelske cijevi 2. primjer: Glineni tepih dna hidrotehnikog bazena 3. primjer: Nasuta (zemljana) brana 4. primjer: Cjevovod Izvori (web-adrese)

Predgovor
Sadraj ove knjige temelji se na predavanjima nastavnog predmeta "Tehnologija graenja" u dijelu "Tehnologija zemljanih radova" studija smjera Organizacija graenja na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. U knjizi se graenje ne promilja kao gospodarska djelatnost ili kao oblik graevinske proizvodnje (odnosno proizvodnje gradiva) ili kao djelatnost odravanja graevinskih objekata ili kao dravna struktura koja nadzire zakonitost graenja. Promilja se kao skup proizvodno-tehnolokih aktivnosti organiziranih kroz tehnoloke tokove, procese i zahvate onog dijela graenja koji obuhvaa zemljane radove u tlu i stijeni (graenje u zemlji) odnosno izvedbu zemljanih graevina od prirodnih sipkih gradiva (graenje sa zemljom). Stoga se u ovoj knjizi saeto prikazuju, kao neka vrsta potsjetnika na predavanja, temeljne sastavnice ukupnog tehnolokog postupka razmatranih zemljanih radova: iskop tla ili stijene te transport, odlaganje i ugradba iskopom dobivenih sipkih gradiva kao i zatita (oneprijeporanje) zemljanih radova i graevina tijekom njihova graenja i koritenja. Zemljani radoviu tlu i stijeni neprijeporni su poetni dio svake novogradnje a razlikuju se u pogledu organizacije pripadnih proizvodno-tehnolokih procesa pri viskogradnji od onih u niskogradnji. U oba navedena podruja suvremena izvedba zemljanih radova preteito je visoko mehanizirana, a uporaba neposrednog ljudskog rada svedena na najmanju mjeru. Meutim, uvjeti izvedbe te koliine radova bitno su u njima razliiti. To trai takoer razliiti pristup kako pri planiranju tako i pri izvedbi planiranih zemljanih radova osobito u niskogradnji. Naime, cestogradnja, mostogradnja, tunelogradnja ili hidrogradnje sadre neke osobitosti i meusobne razlike to se tie tehnike, tehnologije i organizacije izvoenja zemljanih radova u tlu i stijeni. Meutim, postoji takoer razlika tehnolokih i organizacijskih obiljeja tih radova unutar podruja visokogradnje ovisno o tome je li se provode u okviru stanogradnje ili industrogradnje ili u nekom drugom podruju zgradarstva. U cestogradnji i hidrogradnji zemljani radovi u tlu i stijeni preteito su masovni graevinski radovi organizirani putem tehnolokih lanaca kao strojnih radnih grupa sloenih od snanih, velikih, visokouinkovitih te razmjerno brzih graevinskih strojeva i transportnih sredstava. Za razliku od toga u viskogradnji se primjenjuju pojedinani te manje uinkovitih, ali stanju radova osobito prilagodljivi, razmjerno pokretljivi i svestrani graevinski strojevi. Slino je kod izbora strojeva za iskope u okviru mostogradnje i tunelogradnje. Tu se rabe pojedini standardni graevinski strojevi posebnih radno-tehnolokih te tehniko- konstrukcijskih obiljeja s kojima je mogue uinkovito raditi u manje vie skuenom prostoru. Pri tomu su najee radovi iskopa istovremeno povezani s radovima zatite odnosno osiguranja tih radova - primjerice izvedba iskopa i osiguranja od uruavanja graevnih jama i rovova ili istovremena izvedba iskopa i podgraivanja iskopanog obrisa tunela. No, bez obzira na podruje graenja, zemljani radovi promiljaju se u ovom udbeniku na dva osnovna naina: zemljani radovi u irem smislu tj. kao graevinski radovi u tlu i stijeni (prije navedeno graenje u zemlji ), graevinski radovi sa zemljanim materijalima u uem smislu, odnosno s prirodnim koherentnim i nekoherntnim materijalima te na neki nain usitnjenim kamenim gradivima, koji se mogu smatrati prilikom njihova transporta i ugradbe kao zemljana gradiva u uem smislu (prije navedeno graenje sa zemljom). Osobito se iskop promilja dvojako - kao iskop zemljanih materijala odnosno iskop u tlu te kao iskop ili u kamenu ili u stijeni ili u stijenskom masivu. Nasuprot tomu, ugradba i transport promilja se jednako za zemljane kao i usitnjene kamene materijale koji se pojme zajedno kao sipka prirodna gradiva. Naime, masovni zemljani radovi, koji obuhvaaju transport i ugradbu razmjerno velikih koliina sipkih gradiva bilo kojeg porijekla, meusobno se vie razlikuju u organizacijskom i logistikom smislu a manje u tehnolokom smislu ili se razlikuju u nekim detaljima tehnolokih zahvata koji su prilagoene neposrednim fiziko-mehanikim i geotehnikim obiljeijima gradiva kojima se bave. Koritenje ovog zapisa podrazumijeva obvezatno predznanje iz drugih podruja prirodoslovlja i tehnike, osobito primjereno znanje injinjerske geologije, petrologije, hidrologije, kao i znanje praktinih podruja projektiranja te izvoenja posebnih vrsta radova u graditeljstvu kao to su geotehnika, graenje prometnica, vodogradnja itd. Ovaj se zapis takoer svojim promiljanjima i sadrajem nadovezuje na radnu inaicu zapisa istog autora Graevinski strojevi: Leksikon graevinskih strojeva,Uinak graevnih strojeva, Trokovi strojnog rada, Izbor graevinskih strojeva, "Web" stranice (adrese) proizvoaa graevnih strojeva, koji se smatra sastavnim dijelom ovog zapisa.

Napomena autora: U crteima i slikama ovog zapisa zadrani su namjerno originalni nazivi, napisi ili tumaenja, primjerice na engleskom ili njemakom jeziku, kako bi se itateljima omoguilo saznanje i koritenje odreenih strunih izraza potrebnih za daljnje olakano traenje, komuncijranje i sagledavanje ostale, na bilo koji naine dostupne, strane literature a osobiti za pretraivanje stranica Interneta po pojedinim pojmovima iz podruja tehnike i tehnologije graenja ili zemljanih radova.

1. Tehnika i tehnologija graenja

1.1. Tehnologija graenja
Cilj je graenja stvaranje materijalnih dobara vie uporabne vrijednosti u obliku graevina i graevinskih konstrukcija odreene namjene. Neposredno graenje moe se sustavno promiljati kroz tri meusobno uvjetovana te povezana osnovna oblika njegova poimanja: kroz tehniku i tehnologiju graenja, kroz pripadnu organizaciju graenja te kroz ekonomiku graenja koja putem svojih mjerila ocjenjuje tehno-ekonomsku uspjenost organizacije i tehnologije graenja. Na poetku promiljanja bilo koje proizvodne (a takoer i neproizvodne) tehnike i tehnologije (kako openito tako i pri graenju) potrebno je svakako dati njihovo suvislo odreenje jer se ta dva pojma esto terminoloki izjednaavaju odnosno smatraju sinonimima. Pojam tehnike temelji se na grkoj rijei techne to doslovno znai umjetnost ili vjetina. U Rijeniku stranih rijei pie da tehnika podrazumjeva, kao prvo, sva orua i znanja proizvodnje koja su se povijesno razvijala i koja ovjeanstvu omoguavaju djelovanje na okolnu prirodu u svrhu stjecanja materijalnih dobara te, kao drugo, skup metoda koja se primjenjuju u radu, a takoer vladanje tim metodama. Proizlazi kako tehnika podrazumijeva sredstva i procese (pa se u proizvodnom smislu izjednaava s tehnologijom) te naine i znanja. Moglo bi se zakljuiti kako se pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada u proizvodnji. Meutim, razna tehnika sredstva koriste se u neproizvodnim djelatnostima pa se taj pojam ne moe vezati samo za proizvodnju. Razvoj suvremenih transportnih, komunikacijskih te informatike neproizvodnih tehnika na neki nain uvjetuju takoer daljnji razvoj suvremenih proizvodnih tehnologija kako openito tako i graenja. Valja jo istai, kako tehnika nije samo praktina nego je i zananstvena djelatnost zbog svojega odnosa i povezanosti s prirodnim naukama. Pojam tehnologija temelji se na rijeima (prije opisane) techne i logos (gr. rije, govor). U Rijeniku stranih rijei pie da tehnologija podrazumjeva nauku o nainima prerade sirovine u gotove produkte. Tehnologija se prvenstveno poistovjeuje s pojmom tehnoloki proces1 kojim se neki predmet rada preoblikuje u neki resurs namjenjene daljoj proizvodnji ili potronji. "Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja, postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti, ija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste, s ciljem da promjeni ili odri postojee karakteristike objekta"(eparovi-Perko, "Tehnologija, mo, upravljanje") i ako se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada "(S.Trbojevi-Golac: "Tehnologija proizvodnih procesa" ) tada pojam tehnologije obuhvaa pojam tehnike. Zbog toga se ovdje, kao "dogovor", podrazumijeva tehniku kao tehnika sredstva za rad (alati, strojevi, oprema i ureaji) a tehnologiju kao nain i znanja kojima se ta tehnika sredstva primjenjuju pri promjenama predmeta rada. Slino je odreenje tehnologije kao skupa znanja i postupaka koji meusobno povezani u nekom sustavu (to znai odreenu organiziranost) daju neki proizvod. Tehnoloki procesi su pri tomu proizvodni procesi u kojima se po nekom redoslijedu mijenja sastav i oblik materijala (u ovom sluaju gradiva) radi dobivanja dijelova ili konanog proizvoda (u ovom sluaju graevina). Pri promiljanju tehnologije graenja, uz prethodno navedeno, valja istai graevinsku tehnologije kao nauku koja istrauje zakonitosti u graevinskom procesu, a kao praktino podruje bavi se pripremanjem i voenjem procesa graenja, tj. kao praktino-radno podruje tehnologija graenja bavi se pripremanjem i voenjem graevinskog procesa na znanstvenim osnovama (Rex, "Tehnologija graenja", tampana predavanja, Postdiplomski studij Organizacija graenja, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1990). Prethodna promiljanja neprijeporno povezuju tehnologiju graenja uz procese i zahvate neposredna graenja. Stoga odreeni procesi graenja u irem smislu obuhvaaju 1 Prema "Ekonomskom leksikonu" tehnologija je 1. u irem smislu, sustav povezanih postupaka i procesa kojima se povezuju radnici s proizvodnim sredstvima u proizvodnji odreenih vrsta proizvoda; 2. znanost ili skup znanja i umijea o postupcima koji se primjenjuju ili koje treba primijeniti pri obradi ili preradi sirovina pomou proizvodnih sredstava. Ako se radi o promjeni oblika, govori se o mehanikoj t., a ako je posrijedi promjena unutranjega sastava tvari, govori se o kemijskoj t.. Katkad se tehnika i t. zajedniki nazivaju tehnikom proizvodnje, a napredak na tom podruju je tehniki napredak. Proizvodni proces mijenjanja predmeta rada naziva se tehnolokim procesom. T. se sve bre mijenja usavravanjem i pronalascima, osobito nakon prijelaza na elektroniku i fotoniku. S razvojem visoke t. (mikroelektronike, robotike, fleksibilne automatizacije, biotehnologije, lasera, optikih vlakana, umjetnih sirovina, satelita, umjetne inteligencije itd.) korjenito se mijenjaju sustavi proizvodnje i stvaraju materijalne osnove informacijskoga drutva. Takav razvitak t. omoguava kompjutorski integriranu proizvodnju. Time se mijenjaju odnosi prema radu te se razvijaju privlani stvaralaki oblici djelovanja koji dobivaju opi naziv high tech/high touch (visoka tehnologija/humano komuniciranje)".

neposredne radne procese na mjestu graenja ili neposredne procese graenja ili procese neposrednog graenja (tj. pojedine tehnoloke procese i zahvate neposredna graenja), - opskrbu energijom i vodom procesa graenja te odvodnju, - unutranji (proizvodno-tehnoloki) transport pri graenju i proizvodnji gradiva, - vanjski (logistiki) transport za potrebe procesa graenja, - logistiku (meu)skladitenja ili (meu)odlaganja gradiva, elemenata i sklopova te ostalih materijalnih resursa za potrebe procesa graenja, - tekue odravanje sredstava za rad (strojno-tehnoloke opreme i ureaja), - zatitu (sigurnost, fiziko i materjalni osugranje) graevinskih radnika, procesa graenja (graevinskih radova), graevina i okolia graenja, - nadozor kvalitete gradiva, graenja (izvedbe graevinskih radova) te izvedenih graevina. Procesi graenja, koji obuhvaaju pojedine tehnoloke procese i zahvate neposrednog graenja, kljuni su procesi transformacije i objektivizacije ideje o potrebi graenja u graevinu odreene namjene a koja namjena je uvjetovala nastanak ideje o potrebi graenja (slika 1.1.1).

slika 1.1.1 Transformacijski procesi graenja

Tehnolokim procesima i pripadnim zahvatima pretvaraju se predmeti rada ("promjena predmeta rada") putem sredstva rada (i troenjem neke energije) i ljudskog rada (i kroz znanje) u proizvod vie uporabne vrijednost. U tom smislu neki openiti tehnoloki sustav u graenju bio bi strukturiran, kao organizacijska nadogradnja tehnike i tehnologije graenja (slika 1.1.2). Informacije, koje krue kroz tehnoloki sustav i reguliraju njegovo djelovanje prema planiranim ciljevima, ujedno odreuju njega kao informatiki sustav. Kako se vidi, odreenje tehnolokog sustava2 pri graenju daje skup subjektnih i objektnih elemenata (ljudski rad i znanje, materijali odnosno gradiva kao predmet rada, sredstava za rad3: alati, graevinski strojevi i ureaji, ostala tehnoloka oprema za potrebe graenja) te elemenata izlaznih graevinskih proizvoda s relacijama izmeu tih elemenata (tehnoloki postupci ili procesi graenja s tehnolokom zahvatima ili operacijama) kao i njihovi atributi (kakvoa, vrijednost ili cijena itd). Ovi elementi su meosobno povezani dinamikim vezama a u toj meuzavisnosti elemenata i veza uvijek su prisutni i sluajni imbenici koji ine tehnoloki sustav razmjerno stohastikim sustavom. Ovu stohastinost takoer obiljeava upravljanje ili rukovoenje tehnolokim sustavom, svakako s pripadnim informacijskim sustavom, koje svojim djelovanjem transformira poznato stanje sustava u jedno od buduih eljenih stanja ali u uvjetima razmjene stohastinosti okruenja tehnolokog sustava. Osnovni tehnoloki zahvati dogaaju se pri bilo kojem nainu preoblikovanje predmeta rada. Pomoni tehnoloki zahvati omoguavaju tok osnovnog tehnolokog procesa kojemu pripadaju a obuhvaaju transport materijala te ekanje i skladitenje predmeta rada. U pomone zahvate uz ostalo
2 Jedno od odreenja utvruje proizvodno-tehnoloki sustav openito kao skup materijalnih objekata i razliitih promjena koji su projektirani i meusobno povezani tako da omoguavaju izvrenje odreenog materjalnog programa. Proizvodno-tehnoloki sustavi zajedno s razliitim neproizvodim sustavima (ali vezanim uz proizvodnu tehniku i tehnologiju) ineu meusobnom djelovanju cijeline prirodnih bogatstava ljudskih potencijala, tehnikih sredstava i drutvenih sadraja. 3 Sredstva za rad openito sainjavaju ukupni resursi koji omugaavaju odvijanje procesa proizvodnje a to su zemljite i objekti s cjelokupnom opremom za proizvodnju (alati, strojevi, ureaji, ostala proizvodno- tehnoloka oprema). Strojevi se dijele na pogonske i radne strojeve.Ureaji obuvaaju razliite naprave staikog obiljeja, mjerene instrumente i sklopove regulacije. Skup sloen od strojeva i ureaja sainjava postrojenje odreene proizvodno-tehnoloke namjene. Opremu postrojenja i njemu pripadnog proizvodno-tehnolokog sustava sainjava, tehnoloka, energetska, transportna i ostala (proizvodna i neproizvodna)tehnoloka oprema.Tehnoloku opremu ine svi strojevi, njihovi alati i ureaji pomuu kojih se (ili u kojima se ) vri preoblikovanje predmeta rada.

pripada nadzor kvalitete proizvoda.

slika 1.1.2 Osnovna struktura tehnolokog sustava pri graenju

Svaki proizvodno-tehnoloki proces pri graenju moe podijeliti u smislu redoslijeda njihove provedbe na tri grupe ili skupa osnovnih procesa: - pripremne procese u kojima se graevinski materijali odnosno gradiva dovode u najpovoljnije stanje za slijedee radne procese ili zahvate graenja (priprema proizvodnje odnosno graenja), - glavne radne procese pri graenju u kojima se ostvaruju predvieni zahvati u svrhu dobivanja osnovnih graevinskih proizvoda i konstrukcija, - zavrne procese pri graenju u kojima se osnovni graevinski proizvodi i konstrukcije dovode u stanje najpovoljnije za njihovu daljnju koritenje (tj. u gotovu graevinu). Tehnologija graenja ne moe se, meutim, jednostrano vezati samo uz procese graenja odnosno tehnoloke procese i zahvate pri graenju. Ona obuhvaa takoer ostale komunikacijske, informatike i regulacijske procese kao i njima pripadne tehnike i tehnologije. Vee se takoer uz ostale poslovne procese (navedena priprema i voenje graenja) te istraivako-razvojne procese (navedeno istraivanje zakonitosti u graevinskom procesu odnosno pripremanje i voenje graevinskog procesa na znanstvenim osnovama). Ostali poslovni procesi bili bi primjerice komercijalni procesi nuenja, nabave i prodaje graevinskih proizvoda i usluga, zatim finacijski, kadrovski te ostali administrativni procesi itd. Osnovni oblici istraivako-razvojnih procesa u graenju obuhvatili bi razvoj novih gradiva i konstrukcija te novih tehnika i tehnologija graenja kroz razvoj novih radnih koncepcija i konstrukcijia sredstava za rad tj. graevinskih strojeva i tehnoloke opreme za potrebe graenju, zatim razvoj organizacije graenja, razvoj informacijskih sustava u graevinarstvu itd.

1.2. Stanje podruja suvremene tehnologije graenja

Odreena tehnologija graenja uvjetuje ili je uvjetovana odreenom organizacijom graenja. Vezana je time uz odreenu organizacijsku strukturu koja provodi graenje i njezinu poslovnu politiku vezano na to graenje. Stoga je bavljenje bilo kojom tehnologijom graenja vezano je uz upravljanje (ili management) u graenju. Glavni ciljevi svake poslovne politike openito, osobito u uvjetima trino usmjerena gospodarstva, bili bi ekonominost odnosno profitabilnost poslovanja. Meutim, uvijek valja imati na umu injenicu kako neposredno graenje prvenstveno obuhvaa tehnoloke tokove i njihovu organizaciju i kako su tehnoloki procesi graenja kljuni procesi koji materjaliziraju ideju o potrebi graenja u graevinu kao cilj graenja. Tehnoloka sastavnica neprijeporno je jedna od kljunih sastavnica svakog graevinskog pothvata odnosno graenja openito. Stoga je svaki tehnoloki razvoj unutar graenja bitna odrednica takoer razvoja organiziranosti te djelatnosti. Pri tomu se pod razvojem organiziranosti ne podrazumijeva samo razvoj organizacije tehnolokih tokova graenja nego takoer i razvoj organiziranosti strukture upravljanja, rukovoenja i odluivanja u graenju.

Kljune promjene u razvoju i drugaijem struktuiranju ukupnog okruenja graenja, a osobito okruenja vezanog neposredno na procese graenja, uvjetovene razvojem i promjenama unutar suvremene tehnike, tehnologije te organizacije graenja openito, bile bi slijedee: - sve vee irenje drutveno-ekonomskog, pravno-regulativnog te socijalnog okruenja, kako gospodarstva openito tako i graenja, njegovim tehnolokim razvojem odnosno posredno ili neposredno ukljuivanje sve veeg broja sudionika u podruju osuvremenjene tehnike, tehnologije i organizacije graenja ime se to graenje usloava na razliite naine kao djelatnost, - sve vea neizvjesnost, ali i "neoekivanost", ponaanja navedenog okruenja odnosno "rasprenost" moguih pravaca "kretanja" okruenja uslijed navedene drutvene, socijalne i gospodarske raznovrsnosti, razliitosti te sloenosti u odnosima sve veeg broja sudionika pri procesima graenja, - sve bri i bri "rast" daljnjeg razvoja organizacijske strukture okruenja uvoenjem, u vrlo kratkom vremenu, raznovrsnih inovacija osobito u podruju komunikacijske tehnike i tehnologije odnosno u podruju informatike iji razvoj svojim moguinostima u djelovanju jo vie uzrokuje prethodno navedenu moguu neodreenost budueg ponaanja okruenja, - sve vee zanimanje bilo kojeg dijela navedene sloene strukture okruenja za neposredno graenje kao djelatnost izvrenja ciljeva graenja koja ostvaruje takoer dio bilo kojih ciljeva te podstrukture unutar ukupnosti ciljeva odreenog graevinskog pothvata, - proirenje ueg i ireg okruenja graenja njegovom tehnolokom globalizacijom odnosno neprijeporna globalizacija tehnike i tehnologije graenja kao znastveno-istraivake i strune djelatnosti (uz napomenu kako je ta ukupna globalizacija takoer vezana uz razvoj globalne informatike), - takoer uz opu globalizaciju sve bra i sve vea globalizacija mjerila uspjenosti razvoja i primjene suvremenih tehnologija kao i razvoja njima primjernih organizacijskih naela; ova globalizacija s jedne strane uvodi "demokratinost" u ocjenjivanju uinkovitosti odnosno ukupne uspjenosti neke tehnike i tehnologije graenja ali s druge strane uvodi manje ili vie jednostrana mjerila razvijena preteito od onih koji razvijaju tehnologiju i njoj pripadnu organizaciju graenja - neprestano razjedinjavanje ili nestajenje te okrupnjavanje i objedinjavanje dijelova okruenja graenja radi poveanja uinkovitosti njihova djelovanja na samo graenje a koje promjene s jedne strane povljno utjeu na graenje jer ne dozvoljavaju njegovu "statinost" u ponaanju i djelovanju a s druge pak strane uzrokuju tekoe u praenju budueg ponaanja tako promjenjivog okruenja. Razvoj organiziranosti strukture uprvaljanja i rukovoenja u graenju uvjetovan je novim smjerovima trinog ponaanja i djelovanja od koji valja istai slijedee: - neprijeporna "internacionalizaciju ili globalizaciju" tehnike, tehnologije i organizacije graenja odnosno naina suvremenog poslovanja, upravaljanja ili rukovoenja pri graenju, zatim - demokratizacija ili demokratinost pri upravljanju i rukovoenju graenjem koja se temelji na stalnom saznanju inventivnih organizatora graenja o moguem uvoenja i primjene suvremenih novina u tehnnici i tehnologiji graenja koje donose dobit, - prisilna otvorenost organizacijskih i tehnolokih sustava u graenju radi uvoenje uinkovitijih tehnika, tehnologija i organizacija graenja u svrhu ostvarivanja vee dobiti, - reininjering unutarnjih tehnolokih podcijelna organizacijske strukture tvrtki koje se bave graenjem radi ostvarivanja veeg prihoda smanjivanjem meusobnih trokova putem mogueg koritenja uinkovitijh i jeftinijih tehnolokih resursa izvan tvrtke. Tehnologija graenja mora se takoer kretati ili djelovati u okvirima tehnike regulative te ostalih zakonskih propisa vezanih uz projektiranje i samo graenje ali i ire izvan njega. Usklaivanje navedenih podruja organizacije, tehnologije, ekonomike i regulative graenja, u suvremenim tenjama uspjenog poslovanja, trai takoer organizaciju djelotvornog informacijskog sustava koji omoguava primjerenu komunikaciju izmeu i unutar tih podruja kao organiziranih (pod)sustava za sebe.

1.3. Graevinska mehanizacija

Suvremena organizacija graenja, a osobito zemljanih radova, odraava u potpunosti kroz najveu moguu primjenu strojnog rada u svim tehnolokim procesima i zahvatima tih radova. Pri tome se nastoji ostvariti slijedee tenje i ciljeve: - razvoj automatizacije, robotizacije i informatizacije sustavno organiziranog rada graevinskih strojeva za graevinske odnosno zemljane radove, - globalna informiranost o podruju tehnike i tehnologije graevinskih odnosno zemljanih radova, - podjela odnosno usmjeravanje ue djelatnosti pojedinih graevinskih tvrtki na pojedine oblike i vrste graevinskih odnosno zemljanih radova, - organizacija odravanja strojeva i tehnoloke opreme izvan tvrtke izvoditelja radova koritenjem sevisa i servisnih usluga isporuitelja opreme, - najam i leasing graevinskih strojeva i ostale tehnoloke opreme za graenje odnosno zemljane radove, - koritenje usluga prozvoaa, ispruitelja ili najmitelja opreme u pogledu izbora i planiranja strojnog rada odnosno graevinskih strojeva, itd. Bavljenje tehnologijom graenja osobito tehnikom i tehnologijom zemljanih radova ustvari je bavljenje odgovarajuim graevinskim strojevima i ostalom viskomehaniziranom tehnolokom opremom za zemljane radove i njihovim radom. U smislu tehnoloke koncepcije rada, a tomu primjerene strojne konstrukcije, suvremna graevinska mehanizacija, kao tehnika graenja, razvrstava se u dvije osnovne grupe koje sainjavaju standardni graevinski strojevi, osobito za zemljane radove, (primjerice: builice za kamen, kompresori, dozeri, bageri, utovarivai, skrejperi, grejderi, valjci, itd) i posebna graevinska mehanizacija. Standardni graevinski strojevi su u samohodne ili pokretne strojne jedinice koji rade cikliki a na iji radni uinak najvei utjecaj ima ovjek koji obvezatno upravlja takvim strojevima. Dio ovih strojeva, primjerice za zemljane radove, izvodi istodobno uz osnovni tehnoloki zahvat takoer neki oblik transporta gradiva kojim se bavi. Tako primjerice dozer gura po njemu iskopani materijal prilikom svoga kretanja. Bager, uz iskop, ujedno tovari i/ili prenosi materijal oko sebe okretanjem. Utovariva prenosi i tovari materijal stalnim kretanjem. Skrejper izvodi u stalnom krunom kretanju iskop, autoprijevoz i ugradbu materijala (slika 1.3.1). Grejder takoer prenosi ili preslae sipke zemljane materijale prilikom svoga kretanja. Navedeni standardni graevinski strojevi za zemljane radove rade pojedinano ili rade u meusobno povezanim grupama tehnolokih lanaca pa u tome sluaju sainjavaju sloene sustave strojeva za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva kao i za potrebe samih zemljanih radova.

Slika 1.3.1: Masovni, kontinuirani i viskoproduktivni radovi na iskopu, transportu i ugradnji zemljanih materijala pomou skrejpera

Posebna graevinska mehanizacija obuhvaa dvije osnovne podgrupe. Jednu podgrupu ini, u odnosu na naveden standardne graevinske strojeve, neto sloenija samohodna ili pokretna tehnoloka

oprema koja se nalazi na jedinstvenom samohodnom ili (polu)pokretnom postolju. Njihova sloenost kao strojnih sustava nadilazi uobiajena radna i konstruktivna obiljeja standardnih graevinskih strojeva (slika 1.3.2). To su takoer tipini graevinski strojevi maloserijske izrade koji se isporuuju po narudbi (primjerice: velike tunelske lafetirane builice, razne vrste bagera, zatim veliki samohodni finieri za sve vrste zemljanih i betonskih radova na prometnicama kao linijskim graevinama, zatim veliki samohodni finieri za iskop i ureenje podloge te izvedbu nevezanih i vezanih slojeva obloge kanala takoer kao linijskih graevina, itd). Drugu podgrupu ini ostala tehnoloka oprema vie razine sloenosti koja se rabi za izvedbu nekih oblika graevinskih radova u posebnim uvjetima ili se rabi za proizvodnju nekih vrsta graevinskih materijala kao primjerice drobilane, betonare ili asfaltne baze.

Slika 1.3.2: Iskop prirodno raspucale stijene (lijevo gore), trone stijene (desno gore) ili stvrdnutog tla (desno u sredini) pomou osobitog konstruiranog samohodnog stroja s takoer osobito oblikovanom otkopnom rotirajuom glavom (slika dole:surface miner tvrtke Krupp)

Transportna sredstva za potrebe zemljanih radova podvrsta je graevinske mehnizacije za sebe. Naime, transport, kao radni postupak unutar postupka zemljanih radova ili proizvodnje zemljanih gradiva, kljuna je tehnoloka i logistika sastavnica koja u svakom pogledu znaajno utjee na te radova Transport je esto ak i osnova odreenja tih radova. Stoga su neka transportna sredstva su odreenim sluajevima zemljanih radova po svojim obiljejima primjerena samo za graenju pa se sagledavaju kao graevinski strojevi u irem smislu pojma (primjerice utovarivai) ili se sagledavaju kao sastavnice sloenih graevinskih postrojenja ili sline proizvodno-tehnoloke za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva. Cikliki transport, koji se najee izvodi pri zemljanim radovima kao utovar ili istovar te prijevoz ili prijenos sipkih zemljanih materijala, obavlja se pomou graevinskih utovarivaa te sredstava autoprijevoza ili vozila (kamioni kiperi, damperi, skrejperi) koji su najee rabljena transportna sredstva kod masovnih zemljanih radova pri graenju

2. Zemljani radovi pri graenju

2.1. Povijesni znaaj zemljanih radova
Zemljani radovi vjerojatno su jedan od prapoetaka smiljenog djelovanja ili rada ovjeka jednako su stari kao prikupljanje hrane i lov. Bilo koje ureenje spilje kao nastambe (primjerice njezino djelomino proirenje ili zatvaranje slaganjem suhozida od kamena) moglo bi se smatrati poecima djelatnosti graenja po ovjeku. Stoga je povijest ljudskog roda, osobito povijest prvotnih civilizacija, prepoznatljivo u najveem dijelu materijalnih dokaza kroz graenje odnosno graditeljsku djelatnost pri emu su bili znaajni zemljani radovi. Prve povijesne civilizacije nastaju tamo gdje je ovjek zapoeo proizvodnu hrane stalnom obradom zemlje uz primjenu odreenih agrotehnikih mjera i zahvata (primjerice Mezopotanija, dolina Nila, doline rijeka Ind i Ganges, dolina ute rijeke itd). Bez obzira na razmjerno niu tehniku razinu tih mjera i zahvata, u njihovom ostvarenju ili primjeni, znaajnu ulogu imali su (tomu vremenu primjereni) melioracijski radovi. Oni su obuhvaali izvedbu odreenih hidrotehnikih graevina od prirodnih zemljanih i kamenih gradiva. Valja istai, kako je vei dio tih graevina jo je uvijek uporabi! Stalna proizvodnje hrane na odreenom prostoru omoguio je takoer novi nain ivljenja ili boravka ljudi. Nastali su novi tipovi stalnih naselja, nastao je grad kao skup graevina, a koji je i ime dobio po nainu svoga nastanka. Tako je poetak i razvoj djelatnosti graenja openito, a osobito zemljanih radova, vezan uz poetak i razvoj poljoprivrede kao oblika stalne proizvodnje hrane na istom ili stalnom podruju ivljenja ili boravka ljudi.
Bronowsky u knjizi Uspon ovjeka pie o povijesno (biblilijski) najstarijem gradu Jerihonu: "... J. ima nekoliko karakteristika koje ga ine historijski jedinstvenim i daju mu status simbola. Drukiji od zabitih sela. J. je moumentalan, stariji od Biblije, izgraen na slatkoj vodi, oaza je na rubu pustinje; nepresuno vrelo tee jo od prethistorijske ravno u dananji moderni grad. Ovdje se ito i voda spominju zajedno, u nekom smislu, ovdje je ovjek zapoeo civilizaciju. ... Penica i voda stvarale su civilizaciju. To je obeavalo da e zemljom potei med i mlijeko. Penica i voda pretvorile su taj suhi obronak u najstariji grad na svijetu ... U to vrijeme J. se naglo preobrazio. Ljudi su dolazili ovamo i gotovo odjednom susjedi im poinju zavidjeti, tako da su J. morali utvrditi, opasati i izgraditi golemu kulu prije devet tisua godina (vidi sliku 2.1.1). Kula ima devet metara u promjeru temelja i, naravno, vie od devet metara u visini, a iznad toga penje se sloj na sloj minula civilizacija: rani predlonarski ovjek, mlai predlonarski ovjek i dolazak lonarstva prije sedam tisua godina; rano bakreno doba, rano bronano doba i srednje bronano doba. Svaka od tih civilizacija dolazila je, osvajala J., pokrivala ga i gradila novo; tako kula lei 14,5 metara ispod zemlje, kao da je 14,5 metara iskop minulih civilizacija ... J. je mikrokozmos povijesti. ..."

Slika 2.1.1: Neolitska tvrava 8000-7000 prije Krista (sliica lijevo) i zid iz razdoblje neto prije Krista (sliica desno rekonstrukcija) povijesnog i biblijskog grada Jerihona (sliica u sredini)

U koritenju bilo koje, primitivne ili suvremene, tehnike i tehnologije graenja a takoer pripadnih zemljanih radova, znaajnu ulogu ima takoer primjerena organizacija graenja kao nain pripreme, provedbe i voenja graenja. Odreena naela organizacije graenja, kako danas, tako su i nekad jednako bila vana u ostvarenju tadanje tehnike i tehnologije graenja. Na neki nain unaprijed planirana organizacija graenja (kao svrsihodna organizacija tehnikih i tehnolokih postupaka

10

graenja) oduvijek je bila temeljna sastavnica svakog povijesnog graditeljskog pothvat. Osobito ako se radi o velikim gradnjama koje su podrazumijevale masovne zemljane radove u tlu i stijeni. Mnogo je primjera raznih povijesnih graevina po cijelom svijetu koje potvruju povezanost tehnologije i organizacije njihova graenja: najstariji hramovi i svetita u Indiji; gradovi Maya, Tolteka i Azteka; graditeljski pothvati Sumerana, Elamita i Hetita; mikenske citadele i grobnice; strogrki i starorimski gradovi itd. U svim tim sluajevima je itava zajednica odnosno njezin drutveni, politiki, i gospodraski ustroj bio tako organizirana da omogui ostvarenje tih gradnji. Osobito u tom smislu zadivljuje gradnje egipatskh piramida (arapska poslovica govori "Cijeli svijet se boji vremena, ali vrijeme se boji piramida", slika 2.1.2). Meu njima Keopsova piramida. je razmjerno najmasivnija ali i najpostojanija graevinu svih vremena. Zbog toga njezina gradnja, kao i gradnja ostalih manjih piramida, izaziva i danas veliko zanimanje u znanstveno-istraivakom smislu svih onih koji se bave povijeu civilizacija i organiziranosti civilizacijskih pothvata openito a osobito povijeu organizacije i tehnologije graenja.

Slika 2.1.2: Keopsova piramida

Mumford u knjizi Mit o maini pie: "... Izmeu svih graevnih djela kojima se megamaina odlikovala, piramida se izdvaja kao neki arhetipski model. Svojim elementarnim geometrijskim oblikom, izvanrednom tonou svojih razmjera, organizacijom cjelokupne radne s nage, samom koliinom potrebnog graevinskog rada, dovrena p. pokazuje nam do savrenstva jedinstena obiljeja tog novog tehnikog kompleksa ... Faraonska organizacija drutva iskoila je pet tisua godina unaprijed da bi stvorila prvu pogonsku mainu velikih razmjera, stroj iji je ukupni potecijal iznosio od 25.000 - 100.000 ljudi, to je na samoj doljoj granici bilo jednako 2.500 konjskih sila ... Megamaina je bila sastavljena od mnotva uniformnih, specijaliziranih, meusobno zamjenjivih ali funkcionalno deferenciranih dijelova koji su bili strogo svrstani i koordinirani u jednom centralno organiziranom i iz centra rukovoenom procesu, a da se pri tom svaki dio ponaao kao mehanika komponenta jedne mehanizirane cjeline ... Ljudska maina usavrena je za neka tri stoljea, u Egiptu za pola manje. Tip uma koji je isplanirao p. bio je predstavnik novog ljudskog tipa, sposobnog da ostvari apstraktnu organizaciju komleksnih funkcija u strukturalnom nacrtu iji je konani oblik odreivao svaki stupanj izvedbe ....U vrijeme kad je megamaina poprimila svoj oblik, svi njezini prethodni stupnjevi bili su izbrisani: moemo samo pomoljati na koji su nain razvrstavani njezini lanovi, kako su im dodjeljivana mjesta, kako su uvjebavani za svoje zadatke. Na jednoj toki tog procesa neki je inventivni um, ili vjerojatnije itav niz umova, slijedei prve poteze u njenom stvaranju, morao doi u stanje da shvati bitni problem - nain mobilizacije velikog broja ljudi i stroge koordinacije njihova rada u vremenu i prostoru, za neku unaprijed odreenu, jasno zamiljenu i proraunatu svrhu ... Dvije su uredbe bile od bitne vanosti za rad (mega) maine: pouzdana organizacija znanja, prirodnog i natprirodnog, te razraena struktura izdavanja, izvrenja i potpunog sprovoenja naredbi. Prvu je utjelovljavalo sveenstvo, bez ije aktivne pomoi institucija kraljevanja po milosti bojoj nije mogla ni nastati. Druga se uredba konkretizirala u birokraciji. Obje su bile hijerarhijske organizacije na ijem su vrhu stajali Veliki sveenik i Kralj. Bez njihovih udruenih napora kompleks moi nije mogao efikasno djelovati. Taj uvjet ostaje na snazi i danas, iako postojanje automatiziranih tvornica i kompjutorski upravljanih proizvodnih jedinica sakriva u sebi i ljudske komponente i religioznu ideologiju koja je bitna ak i za najsuvremeniju automatizaciju..."

Poljoprivreda i graenje vezano uz poljoprivredu bilo je takoer u prijanjim vremenima povezano uz posebnu, uvjetno reeno, "tehniku" odnosno "tehnologiju" kao nain koritenja te tehnike. Prvi oblici te posebne tehnike bili su runi alati koji su se postepeno tokom milenija "mehanizirali" izumom kotaa i koritenjem ivotinja kao pogonskih strojeva ili motora (slika 2.1.3).

11

Slika 2.1.3.: Dozer ili grejder na konjski pogon (konjska vua a mehanizirano runo upravljanje poloajem noa ili daske, kao osnovnog radnog alata, pomou kolotura i eline uadi)

Razvoj kovinarstva pridonio je daljnjem razvoju "mehaniziranih" alata i strojeva sa ivotinjskom vuom (primjerice oraice, sijaice i vrilice na kotaima s vuom konja). Razvoj graevinske mehanizacije u zemljanim radovima nakon stoljetnog koritenja ivotinja kao "prirodnog" stroja, takoer je proizaao iz mehanizirane, motorima pogonjene, strojne opreme koja se je prije toga poela rabiti u poljoprivredi. Kako su poljoprivredni zemljani radovi uvijek bili na neki nain manje vie masovni radovi, oni su prvi omoguili visokoproduktivnu mehanoopremljenost svoje tehnologije rada. I dok je izvedba mnogih graevina, osobito zbog prirode materijala koji su se rabili za graenje, bila donedavno manje vie obrtnika djelatnost, zemljani radovi i njima slini ostali masovni graevni radovi temeljili su se na primjeni visokomehaniziranog rada odnosno mogunosti visokih uinaka pojedinih vrsta graevnih strojeva i ostale tehnoloke opreme za graenje.

2.2. Graevinski zemljani radovi

Neposredno graenje obuhvaa izvoenje pripremnih i glavnih graevinskih radova te ugradbu ili montau opreme, gotovih elemenata (sklopova) i drugih graevinskih proizvoda odnosno preraevina. Graenje obuhvaa takoer rekonstrukciju odnosno nadogradnju postojeih graevina. Proizvodnja opreme, elemenata i sklopova ne smatra se graenjem u uem smislu nego proizvodnjom. Graevinski radovi su svi neposredni radovi koji se izvode pri graenju te rekonstrukciji, nadogradnji i odravanju ili popravci postojeih graevina. U ove radove pripadaju takoer radovi ureenja terena na kojem se gradi, zatim razne vrste iskopa (iza kojih ostaje prazan prostor primjerice prostor usjeka, zasjeka ili kanala) te zatite (osiguranja) stranica iskopa od uruavanja, klizanja itd. Glavne vrste osnovnih graevinskih radova su zemljani radovi, zatim betonski i asfalterski radovi te ostali radovi sloeni od navedenih kao primjerice geotehniki radovi, montaerski radovi itd. Osim navedenih u ostale graevinske radove pripadaju primjerice graevinsko-instalaterski radovi (vodovodne i kanalizacijske instalacije, ostala sanitarna oprema, instalacije grijanja, ventilacija i klimatizacija, plinske instalacije, gromobrani, dizala, instalacija antena, telefonske inastalacije itd) i graevinskoobrtniki (zavrni) radovi (teracerski, fasadreski, kamenorezaki, gipsarski, keramiarski, soboslikarski, liilaki, tapetarski, krovopokrivaki, podopolagaki, parketarski, izolaterski, bravarski, limarski, stolarski, roletarski, staklorezaki, antikorozijski itd. Zemljani radovi u tlu i stijeni su osnovni graevinski radovi po kojima je graevinarstvo, uz betonske radove, neprijeporno najprepoznatljivije kao struka. Nema niti jednog podruja graenja gdje se ne pojavljuju zemljani radovi bilo kao prethodni bilo kao pripremni bilo kao pomoni bilo kao zavrni radovi (ukoliko nisu glavni radovi). Osnovni graevinski zemljani radovi obuhvaaju - zemljane radove u sraslom tlu ili stijeni (radovi u zemlji) koji su neophodni za nastavak izvedbe ostalih graevinskih odnosno zemljanih radova, - zemljane radove u/na sraslom tlu ili stijeni pri izvedbi trajnih graevina od zemljanih i kamenih gradiva (radovi sa zemljom), te - radove u sraslom tlu ili stijeni i sa zemljanim i kamenim materijalima (radovi u i szemljom) u svrhu proizvodnje mineralnih sirovina i gradiva. Zemljani radovi bili bi razni iskopi, primjerice, iskopi usjeka, iskop kanala, iskopi rovova, iskop temelja, zatim iskopi u glinokopima, ljunarama ili kamenolomima. Iskopani usjek, predusjek,

12

zasjek, kanal ili tunel predstvalja na neki nainu veem dijelu zemljanu graevnu iako u doslovnom smislu rijei nije nita sagraeno (pa i od prirodnih sipkih materijala) nego je samoprostorno uklonjeno tlo ili stijena kako bi tim prostor prola primjerice bilo kakva prometnica kao sloena graevinska konstrukcija. Plovni kanal ak nije ni to. Na njemu se tek naknadno mogu izvoditi neke graevine ili dijelovi graevina koje reguliraju plovljenje takvim kanalom. Stoga su iskopi preteito poetni ili prethodni radovi koji omoguavaju izvedbu ostalih graevinskih radova ili gradnju drugih graevina od zemljanih i kamenih gradiva kao i proizvodnju ostalih prirodnih sipkih gradiva. Zemljane (nasute) graevine izvedene u tlu i stijeni ili izvedene od sipkih prirodnih gradiva bile bi, primjerice, neke hidrotehnike graevine (obaloutvrde, pera, prokopi, nasipi, konstrukcije pokosa kanala, kanalske mree, drenae, mree poljskih puteva, podloge i obloge bazena, nasute brane itd.), zatim nasipi i ostali slini objekti od zemljanih i kamenih gradiva kod prometnica (drenae, zidovi od gabiona, zaloge). U zemljane radove pripadaju takoer sloeni geotehniki radovi, koji uz iskope i nasipavanja obuhvaaju neke oblike betonskih i montaerskih radova, primjerice - radovi zatite ili osiguranja zemljanih radova (primjerice zatite i osiguranja pokosa ili stranica iskopa graevinskih jama i rovova), - radovi zatite trajnih graevina izvedenih od prirodnih sipkih gradiva (primjerica zatite pokosa iskopa usjeka i zasjeka, zatite pokosa nasipa ili zemljanih brana itd), - izvedba geotehnikih nosivh konstrukcije koje u jednom dijelu sainjava tlo ili stijena kao sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija, - svi radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostalo obuhvaaju zemljane radove, - poboljanja geotehnikih obiljeja prirodnog tla na podruju graenja kao primjerice stabilizacije (uvrenja) temeljnog tla (podtla) ili dubinsko otijenjenje (injektiranjem) tla a osobito dezitegriranih (raspucalih) stijenskih masiva podzemlja. Prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva za potrebe graenja obuhvaa preradu zemljanih i kamenih materijala radi dobivanja sekundarnih sirovina (kamene sitnei, glinene sirovine, kaolina, tupine itd.) te ostalih gradiva za proizvodnju gradiva, preraevina i elemenata (betona, opeke, crijepa, betonskih elemenata, ostalih keramikih proizvoda, stakla itd). Ova proizvodnja moe biti jednostvana i odvijati se na samom gradilitu (primjerice iskop usjeka na trasi neke prometnice te u prostoru toga iskopa proizvodnja kamene sitnei kao gradiva nosivih slojeva te prometnice) ili u privremenim nalazitima prirodnog gradiva ili u stalnim (industrijskim) proizvodnim pogonima (glinokopi, ljunare i kamenolomi u okviru ciglana ili proizvodnje betonskih preraevina, elemenata i sklopova). Prethodno navedeni osnovni oblici zemljanih radova, u smislu vremenskog i prostornog redoslijeda njihova izvoenja, provode se kao prethodni, glavni (za sebe izdvojeni), povezani (isprepleteni, zajedniki s drugim graevinskim radovima) i pomoni radovi. U pogledu prostora izvoenja mogu biti provedeni kao nadzemni (povrinski), podzemni (tunelski) i podvodni zemljani radovi. Podzemni zemljani radovi su dio graevinskih radova na izvedbi raznih potkopa, tunela, podzemnih prostorija itd. Podvodni zemljani radovi mogu se izvoditi radom ljudi i strojeva ili s kopna ili s plovila (sa povrine vode) ili pod samom vodom. Neki organizirani ukupni (ili ukupnost) tehnoloki(a) postupak(a) osnovnih (graevinskih) zemljanih radova sastoji se od slijedeih meusobno povezanih te organizacijski i tehnoloki uvjetovanih osnovnih aktivnosti kao pojedinih (zasebnih) tehnolokih procesa ili skupova zahvata ili zahvata za sebe (oni se mogu takoer u organizacijskom, logistikom i tehnolokom smislu razmatrati i kao "faze" i kao "vrste" odnosno oblici zemljanih radova za sebe, slika 2.2.1): iskop tla ili stijene, te zatim transport iskopanog prirodnog sipkog materijala ili na (bilo privremeno bilo stalno) odlaganje (deponiranje) ili na preradu ili na ponovnu ugradbu. Iskopu stijene moe prethoditi njezino miniranje tj. njezino rastresanje ili lomljenje pomou neke eksplozivne tvari. Nakon iskopa stijene slijedi u nekim sluajevima prije opisana prerada zemljanih i kamenih prirodnih materijala odnosno prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva. Ukupnim zemljanim radovima odnosno iskopu prethode opi i posebni pripremni radovi koji ukljuuju i stalni nadzor kvalitete i koliine izvedenih radova.

13

Slika 2.2.1 Ukupni tehnoloki postupak zemljanih radova

Osnovni tehnolokih postupci, odnosno pripadni procesi i zahvati pri zemljanim radovima ili graevinskim radovima u tlu i stijeni, bili bi mehaniki postupci (struganje, rijanje ili ripanje, rezanje, drobljenje pritiskom ili udarom, sijanje, suho mijeanje, briketiranje, djelomice miniranje ili tla ili stijene ili kamena itd.), hidromehaniki postupci (ispiranje, taloenje, hidrauliko razvrstavanje, filtracija, entrifugiranje, mijeanje razmuljenih tekuina iskopanog tla ili gline odnosno kamene sitnei itd) i toplinski postupci (suenje, isparavanje iskopanog zemljanog materijala ili djelomice kod miniranja stijene itd). U tehnologiji zemljanih radova najee se koriste mehaniki postupci koji obuhvaaju preteito fizikalne promjene na prirodnim satojcima tla ili stijene. Moebitni toplinski postupci su preteito postupci suenja koji se odvijaju prirodnim putem prilikom odleavanja iskopanih materijala. Brzina i kvaliteta samih promjena ovise o veliini povrine terena u makro smislu odnosno o fiziko-mehanikim obiljejima prirodnog materijala kao predmeta rada u mikro smislu. Samo po sebi je razumljivo da su prirodno tlo ili stijenski masiv, kao osnovni poetni materijal odnosno "predmet rada" nekog tehnolokog postupka i pripadnih procesa zemljanih radova, na neki nain neogranieni po svojoj povrini odnosno prostoru. Pripremni procese u okviru tehnologije zemljanih radova najee obuhvaaju poveanje specifine povrine (povrine po jedinici koliine materijala) a to se postie njihovim usitnjavanjem (razaranjem, razbijanjem, miniranjem, drobljenjem, mljevanjem ili ustnjavanjem na bilo koji drugi nain). Usitnjavanjem se dobivaju komadi razliite veliine pa ih je potrebno razdijeliti ili razvrstati po veliini (primjerice reetati ili prosijati). Da bi se omoguio kontakt nekoliko sirovina i/ili materijala, primjerice kod proizvodnje bilo koje vrste filterskih materijala odreenog granulometrijskog sastava, potrebno ih je mijeati. Ako se proizvod pojavljuje u obliku sitnijih estica, esto je zbog pogodnosti uporabe i manjenja otpada potrebno izvriti oblikovanje u manje ili vee komade (primjerice briketiranje kao oblikovanje opeke i slinih proizvoda iz prethodno preraene gline prije peenja). Zakljuno valja istai kako zemljani radovi, promiljani kao organizirani proizvodnotehnoloki sustav, obuhvaaju kao predmet rada: tlo i stijena, prirodna sipka gradiva, sredstva za rad: graevinske strojevi, tehnoloka oprema za zemljane radove, postupke: tehnoloki procesi i zahvati iskopa, prerade i ugradbe zemljanih i kamenih gradiva s njihovim transportom i (meu)odlaganjem, postupci izvedbe privremenih ili trajnih konstrukcija u svrhu zatite (osiguranja) zemljanih radova i graevina, proizvod: zemljane graevine i konstrukcije u okviru ostalih graevinskih konstrukcija; privremene i trajne konstrukcije osiguranja i zatite zemljanih radova i graevina; sirovine za prizvodnju nekih gradiva (lomljenjak, kamena sitne, glina), otpad: jalovina, za daljnje koritenje nepodobna prirodna sipka gradiva.

14

2.3. Zatita zemljanih radova i graevina

Osnovnim oblicima tehnolokog postupka zemljanih radova (iskop, ugradnja) moe prethoditi ili slijediti zatita (oneprijeporanje) te (u sklopu zatite ili osiguranja) odvodnja zemljanih radova i graevina. Zatita (izvedbe) zemljanih radova i zatita (izvedenih) zemljanih graevina, provodi se - u svrhu ouvanja provedbe zemljanih radova kao i ouvanje izvedenih radova ili graevina od utjecaja prirodne okoline (primjerice od utjecaja vode openito, zatim od utjecaja valova, atmosferilija, vjetra, od utjecaja ostalih fizikih djelovanja koja mogu izazvati oteenja, od klizanja ili uruavanja tla, itd.), - kao i u svrhu ouvanje okoline (okolia) od nepovoljnih utjecaja izvedbe zemljanih radova te od utjecaja izvedenih graevina prilikom njihova koritenja i odravanja. Zatita izvedbe zemljanih radova i zemljanih graevina odnosi se - ili na zatitu prostora (podruja) izvedbe zemljanih radova u prirodnom terenu a koja, kao trajna zatita, podrazumijeva preteito prethodno poboljanje geotehnikih obiljeja prirodnog tla ili stijenskog masiva pri emu to poboljanje moe biti djelomino ili moe obuhvatiti cijeli prostor izvedbe zemljanih radova i graevina, ili na - zatitu izvedbe iskopa (zatita iskopanog dna te pokosa ili stranica usjeka, zasjeka, rovova, kanala, graevnih jama itd) koja moe biti privremena i trajna konstruktivna zatita stranica i dna iskopa (i to najee izvedbom privremenih ili trajnih geotehnikih konstrukcija), ili na - zatitu nasipa (zatita nasipavanja ili zatita podloge, trupa i pokosa nasipa) koja je preteito nosivim konstrukcijama trajnog znaenja, jer se radi o zatiti ukupne konstrukcije izvedene graevine odreene namjene u odreenom, najee duem, vremenskom razdoblju njezina sigurna koritenja, ili na - zajedniku (sloenu) zatitu podruja radova sa zatitom iskopa odnosno nasipa (nasipavanja). Zatita zemljanih radova provodi se u smislu vremena organizacije tehnolokog postupka njihove izvedbe u skladu sa zemljanim radovima - ili prije izvedbe zemljanih radova (to u naelu podrazumijeva prethodno navedeno djelomino ili potpuno poboljanje geotehnikih obiljeja tla i/ili stijene), ili - poslije izvedbe zemljanih radova (to u naelu podrazumijeva zatitu dovrene graevine odnosno zatitu dna ili podloge te pokosa usjeka ili nasipa pri emu je konstrukcija zatite u naelu sastavni dio konstrukcije dovrene graevine), ili - uporedo sa zemljanim radovima (to u naelu podrazumijeva istovremnu izvedbu zatite s provedbom bilo iskopa bili nasipavanja zemljane graevine pri emu je konstrukcija zatite ili zasebna konstrukcija ili je sastavni dio konstrukcije graevine a radi se najee o geotehnikim konstrukcijama). Navedene podjele omoguavaju konanu podjelu zatite (osiguranja) zemljanih radova i zemljanih graevina u pogledu meusobne ovisnosti radova na zatiti (i tim radovima pripadnog oblika, postupka odnosno konstrukcije zatite) i same konstrukcije graevine na - oblik, postupak ili konstrukciju zatite koja je po nainu provedbe sastavni dio tehnologije zemljanih radova (tzv. "tehnoloka zatita") koja je u naelu privremena, djelomina i preteito se izvodi prije ili uporedo sa zemljanim radovima; - zatite koja je po nainu izvedbe sastavni dio konstrukcije graevine (bilo samo zemljane graevine ili neke druge sloene graevine kojoj predhode odreeni zemljani radovi ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije u tlu i/ili stijeni ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije od zemljanih odnosno kamenih materijala). Zatita kao postupak ili konstrukcija u pogledu naina njezine provedbe ili izvedbe moe biti: - privremena zatita (privremena konstrukcija ili privremeni tehnoloki postupak zatite) i to kao - ponovo uporabljiva privremena zatita (zatita se kao konstrukcija ili kao postupak ponovo koristi vie puta odnosno koristi se viekratno u ciklusima izvedbe zemljanih radova), ili - trajno izgubljna privremena zatita (a da pri tomu nije kao konstrukcija sastavni dio konstrukcije izvedene graevine u koritenju) - trajna zatita (trajna konstrukcija koja moe biti zasebna ili sastavni dio konstrukcije izvedene graevine).

15

3. Gradiva pri zemljanim radovima

3.1. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova
"Predmet rada" i prostor odvijanja nekog organiziranog tehnolokog postupka zamljanih radova bili bi prirodni materijali s povrine te (tehniki i tehnoloki dostupne) dubine zemljine kore ili litosfere. Ona je istovremeno prostor odvijanja prirodnih zemljanih radova. Stoga se neki postupak zemljanih radova unutar graenja, kao oblik civilizacijske djelatnosti4, odvija u prirodnom prostoru gdje se istovremeno odvijaju takoer prirodni geoloki procesi kao oblik "prirodnih zemljanih radova" od kojih valja istai troenje, raspadanje ili eroziju (utjecaj sunca, oborina tj. vode, smrzavanja, djelovanje biljaka itd.) materijala od kojih je graena litosfera, zatim transport (prirodno kretanje) tih materijala te njihovo taloenje i ponovno okamenjivanje (slika 3.1.1).

slika 3.1.1: Ukupni procesi zemljanih radova u prirodi

Za djelatnost graenja osobito je znaajno podruje raspadanja i troenja litosfere odnosno prelazno podruje stijena u tlo ili obrnuto. Naime kora raspadanja esto je manje-vie nestabilna za graenje te koritenje izvedenih graevina. Meutim, kao takova u tehnolokom smislu preteito manje ili vie olakava izvoenje tih radova. Promiljanje ovakovih problematinih terena ili prostora izvoenja zemljanih radova svakako trai graevno-tehniko5 odreenje tla i stijene za razliku njihova odreenja u inenjersko-gelokom smislu. Stijena (ili kamen) u uem smislu utvruje se kao prirodni agregat sastavljen veim dijelom od, na bilo koji nain vrsto povezanih, silikatnih ili rijee karbonatnih minerala. Prirodnim troenjem odnosno razaranjem vrste stijene nastaje tlo. Tlo je takoer prirodni sastav (ili skup) meusobno uvjetno (tj. pod posebnim okolnostima) vezanih ili preteito nevezanih mineralnih estica. Stoga stijene u uem smislu razlikuje od tla nain, stupanj i veliina povezanosti minerala. Zato inenjerska gelogija sagledava tlo kao podvrstu preteito sedimentnih stijena u irem smislu koje s ostalim stijenama u uem smislu sainjavaju litosferu. Postoje razliiti pristupi razvrstavanju ili podjeli stijena i tla kao podvrste stijena. Dalje se navode neke podjele i razvrstavanja stijena odnosno tla koja se smatraju kao neophodna za bilo koje promiljanje tehnike i tehnologije zemljanih radova u tlu i stijeni. (A) Podjela stijena po geolokoj genetskoj klasifikaciji u podgrupe sa zajednikim inenjersko - geolokim obiljejima koja se temelji na openito poznatoj podjela stijena se u pogledu nastanka
4 5

ovjekove djelatnosti pripadaju u tzv. antropogeno odnosno (uegledano) tehnogeno podruje djelovanja u prirodi u smislu ovog izraza pojmi se esto graevno-tehniki kamen

16

odnosno naina pojavljivanja u zemljnoj kori ili litosfer na eruptivne stijene (stijenski masivi magmatskog podruja nastali kristalizacijom magme odnosno ovrenjem lave), sedimentne stijene (stijene sedimentnog podruja nastale ili taloenjem razorenih povrinskih dijelova litosfere ili kemijskom aktivnou ili organogeno) i metamorfne stijene (stijene nastale metamorfozom eruptivnih, sedimentnih ili prethodno nastalih metmorfnih stijena) uz napomenu kako su u zagradi su navedeni neki predstavnici navedenih vrsta stijena: - efuzivne eruptivne stijene (dijabazi, andeziti, daciti, rioliti, porfiriti, trahiti) koje su openito vrlo visoke vrstoe na tlak, gustoe i stabilnosti te preteito niske poroznosti pa su praktiki vodnepropusne; - intruzivne eruptivne stijene (graniti, sijeniti, tonaliti, gabri, dioriti, peridotiti) koje se od efuzivnih stijena razlikuju po nastanku odnosno one su nastale kristalizacijom ispod povrine zemljine kore a slinih su ili istih obiljeja kao efuzivne stijene; kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute povrinske slojeve (grus); ovdje pripadaju takoer tufovi; - kristalasti kriljevci kao metmorfne stijene vieg kristaliniteta (gnajsevi - najbrojnije metamorfne stijene granularne kristaline strukture nastali metamorfozom granita, zatim amfiboliti i amfibolski kriljavci nastali metmorfozom eruptivnih stijena gabra, dijabaza, zatim kvarciti) raznolike vrstoe na tlak od 50 do 300 mN/m2 ovisno o stanju ispucalosti i zdrobljenosti; amfibolski kriljavci zbog slabo izraene kriljavosti su ilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija; - serpentini kao masivne metamorfne stijene graene od (metmorfoziranih) olivina i serpentina razliitih obiljeja osobito vrstoe na tlak (od 50 do 250 mN/m2) ovisno o mikropukotinama a preteito su neotporne na smrzavanje; masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija; - mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristalne strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita vrstoe na tlak 40 do 120 mN/m2; - kriljevci nieg kristaliniteta kao metmorfne stijene kriljave strukture (filiti, argiloisti, tinjevi kriljci ili mikaisti) manje ili vee izraene kriljavosti koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih stijena odnosno glinenih kriljaca (niska vrstoa na tlak do 30 mN/m2) pa su mogua klizita redovita pojava u okviru ovih stijenskih masiva, - karbonatne sedimentne stijene (vapnenci - kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture, zatim dolomiti, zatim zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) vrstoe na tlak 150 200 mN/m2 ija ukupna raznolika fiziko-mehnaika odnosno geotehnika obiljeja ovise o porijeklu, slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva odnosno okrenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije (slika 3.1.2) ; ovdje pripadaju tkoer anhidrit odnosno gips ili sadra kao vrlo meke sedimentne stijene niske vrstoe na tlak; - vezani (homogeni) klastini sedimenti (pjeenjaci kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture, zatim konglomerati, bree) koje su ovisno od vrste i udjela kako veziva tako i agregata preteito nejednolikog sastava, stupnja tronosti i promjenjljivih obiljeja (vrstoa na tlak od 100 do 150 mN/m2), - ljunci (psefitske mehanike sedimentne stijene) i pjesci (psamitske mehanike sedimentne stijene) kao nevezani klastini sedimenti ine sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna (pijesak je veliine zrna od 0,02 odnosno 0,06 do 2 mm a ljunak od 2 mm nadalje) odnosno oblutaka razliitog petrografskog sastava; pijesak sainjavaju minerali otporni na mehaniko i kemijsko troenje; - prainasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehanike sedimentne stijene) ine vezana (koherentna) tla nastala troenjem i taloenjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaaju praine ili prace (estice 0,002 0,02 odnosno 0,06 mm) i gline ili glince (estice manje 0,002 mm); gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena (iste gline; zatim les ili prapor kao eolski sediment; zatim ilovae kao mjeavine gline i neto pijeska; zatim glineni kriljac odnosno argiloist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema kriljevcima nie kristalitata odnosno prema filitima i mikaistima koji su metamorfne stijene, zatim lapori kao sedimenti sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata; zatim laporoviti vapnenci itd); - muljevita tla i ivi pijesci kao prainasti i glinoviti sedimenti zasieni svodom;

17

dijabaz-ronjake geloke formacije kao stijene heterogenog litolokog sastava u kojima se smjenjuju kao lanovi pjeenjaci, ronjaci (oblik kvrca), lapora, glinenih kriljaca i vapnenaca ija fiziko-mehnika, inenjersko-geoloka i (inae za graenje u svakom sluaju nepovoljna) geotehnika obiljeja ovise o obiljejima lanova i meusobnom odnosu lanova; - fli i fliolike geloke tvorevine (slika 3.1.3) kao heterogene i anizotropne stijene koje sainjavaju pjeenjaci, siltiti (slika 3.1.4) ili alevroliti koje sadre kvarc, feldpast, tinjac, kao i laporovite stijene (slika 3.1.3) ija takoer za graenje u svakom sluaju nepovoljna ukupna geotehnika obiljeja ovise o obiljejima lanova koji se slojevito izmjenjuju. Na slijedeim slikama vide se neki primjeri gradnje autocesta u okrenim i tronim stijenskim masivima vapnenaca i slinih tronih sedimentnih stijena hrvatskih Dinarida. Primjeri ujedno pokazuju (ponekad nepotrebno) zadiranje u krajolik kao i naruavanje prirodne strukture terena toga krajolika a to kasnije rezultira velikim potekoama pri gradnji te takoer tomu primjerenim poveanjima trokova te gradnje radi provedbe dodatne sanacije terena kojom prolaze trase autocesta.

Slika 3.1.2: Okreni krajolici stijenskih masiva vapnenaca, autocesta prema Splitu, iskopi temelja jednog viadukta (na slici se vide pristupne ceste podruju iskopa temelja, koje su potrebne ali koje ujedno donekle trajno naruavaju slikovitost krajolika oko mosta i autoceste)

Slika 3.1.3: Izvedba i sanacija klizita usjeka jednog izlaznog vora odmorita i benzinske crpke na autocesti prema Rijeci u tronim stijenama laporovitih vapnenaca, lapora te ostalih fliolikih tvorevina (ovo je primjer nepotrebnog zadiranja i naruavanja prirodne strukture tronih stijena te skupe sanacije time stvorenog velikog klizita ublaavanjem pokosa odnosno proirenjem iskopa, jer postojala mogunost izvedbe pristupnih cesta stotinjak metra dalje bez ikakvih iskopa)

18

Slika 3.1.4: Priprema iskopa i poetni iskop trase obilaznice Rijeke u razmjerno debelim povrinskim naslagama, djelomice vodom erodiranih, siltita i glinovitih siltita (na slijedeoj slici 3.3.2 vidi se detalji obruavanja neosiguranog, kao i mreama, sidrima, mlaznim betonom osiguranog, pokosa prilikom daljnje izvedbe ovih iskopa)

Tla se svrstavaju u krupnozrna nekoherentna tla i sitnozrna koherentna tla (vidi detaljnije: Nonveiler: Mehanika tla, temeljenje). Pri tome se razlikuje pet osnovnih grupa tla: ljunak (G, promjer zrna 2 60 mm), pijesak (S, promjer zrna 0,06 2 mm), prah (M, estice 0,002 0,06 mm), glina (C, estice manje od 0,002 mm) i organsko tlo (O). Tu je i treset (Pt). ljunak G i pijesak S dijele se dalje na est podgrupa u smislu graduiranost (povoljnosti granulometrijskog sastava): dobro graduirani ljunci GW ili pijesci SW (well graded - oznaka W) irokog granulometrijskog sastava s zastupljenim svim zrnima, slabo graduiran ljunci GP ili pijesci SP (poorly graded - oznaka P) kojima nedostaje neka zrna unutar granulometrijskog satava, jednolino graduirani tla ljunci GU ili pijesci SU (uniformly graded - oznaka U) koje ine jedna vrsta zrna, slabo graduirani ljunci GFs ili pijesci SFs, s previe prainastih estica (silt - oznaka Fs), slabo graduirani ljunci GFc ili pijesci SFc s previe glinovitih estica (clay - oznaka C ili Fc. Sitnozrna koherentna tla mogu biti grupirana niskog plasticiteta (ML, CL), srednjeg plasticiteta (MI, CI) i visokog plasticiteta (MH, CH). Treset Pt nema podgrupe. (B) Posebna podjela (prema Novosel i dr., 1983) karbonatnih sedimentnih stijena vapnenaca Dinarskog gorja (podruja Hrvatske osobito problematina pri graenju) na osnovi njihove okrenosti (slika 3.1.5): (I.) neokrena stijena, blokovi su masivni, uestalost pukotina jer vrlo mala; ako postoje plohe, pukotine su vrlo velike, a irina pukotina vrlo mala, pukotine su bez ispune ili su ispunjene kristaliziranom supstancom, (II.) slabo okrena stijena, blokovi su veliki, uestalost pukotina je mala, pukotine su rijetke i velike, a irina im je mala, pukotine su rijetko po plohama presvuene filmom gline, (III.) srednje okrena stijena, blokovi su srednje veliine, uestalost pukotina je srednja, povrina pukotina je srednje veliine, pukotine su srednje irine, pukotine su djelomino ispunjene glinom, (IV.) jako okrena stijena, blokovi su mali, uestalost pukotina velika, povrina pukotina je preteito mala, pojava srednje velikih pukotina je uestala, pukotine su ispunjene mjeavinom fragmenata stijene i gline ili poluveznim breama, (V.) vrlo jako okrena stijena, uestala je pojava vrlo malih blokova, povrina pukotina je vrlo mala, uoavaju se milonitizirane zone, pojavljuju se pukotine velike irine ispunjene glinom i fragmentima stijene ili poluvezanim breama. (VI.) ekstremno okrena stijena, prevladavaju ekstremno mali blokovi i milonitizirane zone, povrina pukotina je ekstremno mala, a uestalost pukotina ekstremno velika, uoavaju se pukotine ekstremne irine ispunjene glinom i fragmentima stijena te poluvezanim breama. (VII). depovi i vrtae ispunjene su glinom ili mjeavinom gline i fragmenata stijena.

19

Slika 3.1.5: Primjer jako do vrlo jako okreni stijenskih masiv karbonatnih sedimentnih stijena (vapnenaca) ili tzv. ljuti kr u podruju iskopau trase autoceste Dalmatine (dionice Dugopolje estanovac)

(C) Podjela stijena u inenjersko-gelokom smislu bila bi na vezane (vrste) stijene (u koje bi primjerice pripadale silikatne-masivno kristalaste eruptivne stijene, silikatne i karbonatne kristalaste, preteito kriljave metamorfne stijene, nesilikatne kristalasto-zrnate slojevite sedimentne stijene, okamenjene glinene sedimentne stijene, cementirane klastine sedimentne stijene, jako ispucale i raspadnute vrste stijene odnosno stijene kristalaste, kristalasto stvrdnute, stvrdnute, kompaktne ili cementirane strukture) poluvezane (koherentne) stijene (ili po nekima vezane glinene stijene, a u koje bi primjerice pripadale neokamnjene kompaktne gline, sugline i supjesci, zatim srednje i slabo zbijene, malo cemetirane glinene stijene koje nisu bile izloene zbijanju i cementiranju) nevezane (inkoherentne, nekoherentne) stijene (u koje bi primjerice pripadale krupnoklastine necementirane stijene kao to su padinske ili gleerske drobine te ljunci, zatim krupnozrni, srednjezrni, sitnozrni i finozrni pijesci). (D) Podjela stijena u graevno-tehnikom smislu teine ili naina njihova iskopa: (1/I.) povrinska meka tla vrlo laka za iskop (primjerice humus, suhi zemljani materijali, lake gline; mijeana tla pijeska, ljunka i gline s organskim tvarima) koja su prema starijim normama odreena kao I kategorija zemljita odnosno rastresita zemlja koja se kopa obinom lopatom, (2) tekua tla zasiena vodom (primjerice mulj, tekui pjesci i sl.) kod kojih je nemogue uobiajenim tehnolokim postupcima odstraniti vodu, (3/II.) nevezana i slabovezana pjeskovita, ljunkovita i pjeskovito-ljunkovita tla ili vezana glinena tla razmjerno laka za iskop, a koja su prema starijim normama odreena kao II. kategorija zemljita odnosno obina zemlja koja se kopa lakom kopaom (lakom tihaom, aovom)

20

(4/III.) vezana i nevezana tla razmjerno srednje teka (iz razliitih geolokih razloga) za iskop, a koja su prema starijim normama odreena kao III. kategorija zemljita ili vrsta zemlja koja se kopa tekom kopaom (teom tihaom) ili lakim pijukom (trnokopom, krampom), (5/IV:) za iskop teka te vrlo vrsto odnosno tvrdo do vrlo tvrdo srasla tla (u nekim sluajevima pomjeana skrjem ili velikom odlomcima stijene odnosno krupnim oblucima ljunka) koja su prema starijim normama odreena kao IV. kategorija zemljita ili trona stijena koja se kopa teim pijukom (krampom), (6/V.) za iskop lake (meke, prirodno dezinegrirane razlomljene,) trone ili poluvrste stijene, zatim razmjerno vrste ali sitnouslojene, vrlo raspucale stijene ali i neka vrlo tvrda tla na prijelazu u stijenu (koja se mogu kopati strojno mehanikim putem bez njihova prethodna razaranja miniranjem) a koje se takoer klasificiraju kao vrlo slabe rastroene i slabo-kompaktne sedimentne stijene te slabe odnosno slabo cementirane sedimentne stijene i kriljavci), a koje su prema starijim normama odreena kao V. kategorija zemljita ili meka stijena koja se kopa osobito oblikovanom motkom (uskijom) ili se po potrebi ponekad prije iskopa minira slabijim (deflagrantnim) eksplozivom (primjerice barut) (7/VI. i VII.) za iskop teke te vrlo tvrde stijene (koje se kopaju u tehniko-ekonomskom smislu najisplativije njihovim prethodnim miniranjem) koje se takoer dalje klasificiraju kao srednje vrste (kvalitne sedimentne stijene, stijene niske gustoe, grubozrnate eruptivne stijene), vrste (kvalitetne eruptivne i metamorfne stijene, finozrnati pjeenjaci) i vrlo vrste stijene (kvarciti, guste finogranulirane eruptivne stijene), a koje su prema starijim normama odreena kao VI. i VII. kategorija zemljita ili vrsta odnosno vrlo vrsta stijena koja se prije iskopa minira jakim (brizantnim) eksplozivom (primjerice dinamit).

(E) Podjela stijena u ovoj knjizi za potrebe promiljanja (tabela) primjena pojedih vrsta graevinskih strojeva pri iskopu tla ili stijene u pogledu vrste tla odnosno stijene u irem i uem smislu (vidi sliku 3.1.6): humus, zemljano tlo (u koje se svrstavaju primjerice svi povrinski humusi i slini zemljasti materijali, krupnozrni nevezani (nekoherentni) ljunci i pjesci, prainasti i glinoviti sedimenti odnosno sitnozrna koherentna tla kao to su praine, praci, gline ili glinci, zatim les ili prapor, mijeane ilovae, kao i ostala posebna tla primjerice muljevita tla i ivi pjesci) trona stijena (u koje se svrstavaju primjerice grusovi, tufovi, neki serpentini, kriljavci, vapnenci, dolomiti, pjeenjaci, anhidrit ili gips, konglomerati i bree, lapori, laporoviti vapnenci, glineni kriljci, dijabaz-ronjake geoloke formacije, fli i fliolike tvorevine, siltiti i sl, odnosno to se svrstavaju svi mineraloki vezani materijali koji se zbog njihove makrostrukture u pogledu raspucalosti ili raspadnutosti mogu kopati bez prethodna njihova miniranja), vrsta stijena (sve vrste vrstih kamenitih eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih stijenskih masiva primjerice dijabazi, andeziti, daciti, rioliti, porfiriti, trahiti, graniti, sijeniti, tonaliti, gabre, dioriti, peridotiti, gnajsevi, amfiboliti, amfibolitski kriljavci, kvarciti, neki serpentini, mramori, vapneci i dolomiti itd.)

Slika 3.1.6: Presjek nekog iskopa na kojem se vide (odozgo prma dole odnosno u dubini iskopa) na istom mjestu stijene razvrstane po prethodno navednim klasifikacijama (E) i (F): povrinski, u naelu zemljani materijal kategorije C, zatim slijedi trona stijena odnosno materijal kategorije B te ispod toga slijedi vrsta (u ovom sluaju debelo uslojena bankovita) stijena kao materijal kategorije A. (izvor slike: http://www.geodienst.de/fotoalbum.htm)

21

(F) Prethodno pojednostavljeno razvrstavanje temelji se na podjeli tla i stijena prema trenutno vaeim hrvatskim opim uvjetima za radove na cestama u pogledu vrsti tla i primjenjene mehanizacije na iskopu: humus iskop u materijalu kategorije C (svi materjali koji se kopaju izravno uporabom pogodnih strojeva - gline, praine, prainaste gline, pjeskovite praine, les, pijesak, ljunak, kamene drobine, siparita, mjeavine navedenih materijala i sl.), materijal kategorije B (poluvrsta kamenita tla - flini materijali, homogeni lapori, troni pjeenjaci, mjeavine lapora i pjeenjaka, veina dolomita osim kompaktnih, raspadnute stijene na povrini u debljim slojevima, jako zdrobljeni vapnenci, sve vrste kriljaca, neki konglomerati isl. - gdje je potrebno i/ili djelomino miniranje a ostali vei dio se kopa izravno strojnim radom) materijal kategorije A (vrsti materijali - kompaktne eruptivne, metamorfne ili sedimentne stijene - gdje potrebno prije iskopa provesti miniranje stijenskog masiva). U navedenim razvrstavanjima tla i stijena pod (E) i (F) opisane osnovne vrste tla i stijena koje su predmet rada tehnike i tehnologije zemljanih radova osobito tehnike i tehnologije njihova iskopa. Na prvi pogled ini se kako je tlo openito lake kopati - ak lake nego miniranu stijenu. Meutim strojni iskop tla ili stijene, bilo srasle bilo minirane, ipak se mora drugije stupnjevati po teini iskopa odnosno po uinkovitosti strojnog rada na njihovu iskopu. U tome smislu ovdje se navodi jedno praktino stupnjevanje nekih po sebi svojstvenih tla ili stijena u uem smislu kao i njihovo stupnjevanje u pogledu teine njihova iskopa u sraslom odnosno kod miniranja - rastresitom stanju (od najlakeg provedivog iskopa prema najteem): laka pjeskovita ilovaa razmekana glina pijesak i ljunak (obina) zemlja tvrda ilava ilovaa dobro minirana stijena mijeani zemljani i kameni materijal ljepljiva glina slabo minirana stijena. (G) Podjela stijena u pogledu buivosti za potrebe minerskih radova na buenju (prema Crnkovi, 1983): magmatske stijene o abarazivne: obsidijan, riolit, aplit, felsit, granit, pegmatit, kvarcit-porfir, silicifirani tuf o manje abrazivne: bazalt, dolerit, dijabaz, gabro, andezit, diorit, sijenit, o rastrone: raspadnute stijene, kaolitizirani granit, serpentizirani peridotit (u sluajevima kada je potrebno miniranje, inae se mogu kopati strojno), metamorfne stijene o tvrde, abarazivne: kvarcit (vrlo teak za buenje), kornit (hornfels), gnajs, o srednje abrazivne: gnajs, mramor, o mekane: filit, kriljavci niskog kristaliniteta, mramor, sedimentne stijene o tvrde, abarazivne, silicijske: flint, ert, kvarcni pjeenjak, kvarcni konglomerat, o abrazivne ali manje tvrde: siltiti, piroklastiti, silicifirani vapnenci, mnogi pjeenjaci, o razmjerno tvrde, neabrazivne: vapnenci, ejlovi o mekane neabrazivne: lapor, kreda ejl, ugljen, oolitski vapnenac.

3.2. Kamen kao gradivo

Koristi li se kamen iz stijenskog masiva kao gradivo tada su u tehniko-tehnolokom pogledu osim petrografije vana njegova strukturna obiljeja. Stoga su takoer znaajna teksturno-strukturna obiljeavanja ili razvrstavanja stijena i kamena (uz navedene klasifikacije zasnovane na genezi ili postanku stijena) kao primjerice klasifikacija pokojnog prof. Branka Crnkovia (Klasifikacija kamena za potrebe graevinarstva, Graevinar 10(XX)1968, 362-369). Ta klasifikacija razlikuje dvanaest grupa stijena za kamena gradiva: homogene granularne, porfirske, kristalaste, afanitske, klastine i

22

porozne stijene, zatim subhomogene porozne stijene, zatim nehomogene granularne, kristalaste i klastine stijene te zatim kriljave granularne i listiave stijene (vidi slijedeu tablicu 3.2.1 s prikazom grupa i obiljeja stijena te njihove uporabe). Kamen se kao gradivo za potrebe zemljanih radova u irem smislu rabi kroz slijedee osnovne oblike njegove pojavnosti u pogledu veliine i oblika "bloka ili komada" ili "zrna" te naina njegova pridobivanja i koritenja: lomljeni kamen ili kamen lomljenjak koji se dobiva runim odnosno strojnim cijepanjem stijene ili ostalim nainima mehanikog razaranja (udarom, ripanjem) stijene po plohama prirodnog kalanja, a moe se dobiti takoer cijepanjem pomou posebnih eksploziva i njima primjerenim nainima miniranja (ali takoer i ubiajenim miniranjem stijenskog masiva iz kojeg se za sebe odabire runo ili strojno kamen lomljenjak), minirani kamen irog sastava koji se dobiva uobiajenim miniranjem stijenskog masiva, nesijana i sijana kamena sitne aluvijalnog porijekla koji se dobiva iskopom i sijanjem prirodnog pijeska i ljunka (u praksi se to jednostavno pojmi kao pijesak i ljunak), drobljenac (takoer nazivan tucanik) kao drobljena, te po potrebi predrobljena ili mljevena, nesijana i sijana kamena sitne koja se dobiva drobljenjem miniranog kamena, drobljnjem sipara (prirodnih drobina) ili drobljenjem krupnih aluvijalnih kamenih materijala tj. drobljenjem krupnog ljunka. Minirani kamen irog sastava koji se dobiva uobiajenim miniranjem stijenskog masiva koristi se, izmeu ostalog, za izradu nasipa od kamenitih materijala. Ovi nasipi se izvode preteito u slojevima debljine izmeu 0,50 do 1,00 m. Najee se zahtijeva da najvei promjer pojedinih miniranih lomljenjaka ne prelazi 1/2 debljine sloja koji se nasipava ali takoer ne vei od oko 40 cm. Pri tomu se takoer najee doputa da 15% obujma lomljenjaka ima vei promjer od 40 cm i do (50) 60 cm pri emu granulacija miniranog materijal mora biti takova da koeficjent nejednolikosti ili odnos lomljenjaka promjera 60 cm /10 cm mora biti vei od 4 (d60 / d10 > 4). Kamena sitne (tucanik) rabi se kao gradivo u okviru zemljanih radova primjerice za izvedbu filterskih i drenanih slojeva (podloga, zaloga) i rovova, zatim za izvedbu nosivih nevezanih ili stabiliziranih (vezanih) slijeva kolovoznih konstrukcija prometnica ili sletno-poletnih staza, zatim za tucanikih zastora donjeg stroja eljeznikih pruga, zatim za izvedbu nasutih podloga hidrotehnikih graevina (lukobrana, obaloutvrda itd.). Prozvodnja granulirane kamene sitnei (odreenog granulometrijskog sastava u pogledu veliine i koliine pojedinih zrna), obuhvaa, nakon prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog ljunkovitog tla, ili samo sijanje s moebitnim predrobljavanjem odnosno mljevenjem krupnozrnate kamene sitnei, ili drobljenje sa sijanjem uz moebitno predrobljavanje odnosno mljevenje krupne kamene sitnei. U suvremenoj visoko-produktivnoj prozvodnji razmatrane kvalitetne kamene sitnei koristi se samo strojni rad odnosno kamena sitne se drobi i sije u postrojenjima koja se, ukratko, pojme kao drobilane (i separacije", slika 3.2.1).

Slika 3.2.1: Drobilane, koje se koriste pri graenju (koje pripadaju zakonski graevinarstvu odnosno djelatnosti graenja), u naelu su manja prenosiva lako i brzo demontana postrojenja (drobilana koje se protee lijevo prema dole na itavom prostoru kamenoloma) ili pokretna (vuena na kotaima) postrojenja ili samohodna postrojenja na gusjenicama (slika desno gornje desno postrojenje u desnom dijelu ili uglu prikazanog prostora iskopa stijenskog masiva)

23

Tablica 3.2.1 Klasifikacija stijena u pogledu teksturno-strukturnih obiljeja (tablica je sloena koritenjem teksta lanka prof. dr. B. Crnkovia: Klasifikacija kamena za potrebe graevinarstva, Graevinar 10(XX)1968, 362-369 grupa stijena stijene obiljeja sipka gradiva ostali oblici uporabe u graenju izrazita homogena tucanik, prvoklasno gradivo za oblaganje homogene granit, sijenit, gabro, tekstura te plemenita fasada (granit, gabro, sijenit) i granularne ili peridotit, mramor, granularna kamena sitnei za interijera (mramor), izrada kocki zrnaste strijene homogeni amfibolit, kolovozne zastore i ivinjaka za ceste (granit, dijabaz krupnoga zrna i (zrnasta) i granoblastina (dijabaz) tonalit), doleritskoga izgleda struktura krupnoa tucanik, kamena trahit se rabi za izradu stubita homogene riolit, dacit, andezit, fenokristala sitne za betone i porfirske kvarcporfir, porfir, smanjuje asfalte (dacit, stijene porfirit, trahit, uporabivost andezit) primjena im zavisi tucanik dekorativno-obloeni kamen za homogene guste kristalasti od obiljeja oblaganje interijera i fasada, kristalaste vapnenci (organogeni i stijenske mase u vrste otporne na habanje za stijena minerogeni), kamenolomu izradu kamenog parketa i neporemeeni dolomiti, oblaganja podova, homogeni anhidrit, gips prvoklasna kamena sitne za izradu teraco homogene bazalt, dijabaz sitnoga kamena sitne za ploica; oblaganja unutrnjosti; afanitske zrna, tamnosivi do crni betone i asfalte crni vapnenci obojeni stijena kriptokristalasti i habajuih slojeve bituminoznom i ugljevitom tvari pelitomorfni vapnenci na cestama ne rabe se za oblaganje fasada jer intenzivnog i je crna boja nestalna pod tekog prometa djelovanjem atmosferilija i (bazalt, dijabaz), fotosinteze sunca. lomljenak, dekorativno-obloni kamen homogene pjeanjak, silttucanik, kamena (pjeenjak, bree i konglomerat) klastine pjeanjaci, dobro sitne i kao ukrasni kamen u kiparstvu stijena cementirane bree i (pjeenjak). konglomerati homogena prvenstveno kao dekorativnohomogene oolitini i organogeni tekstura, obloni kamen (oolitini i porozne stijene (litavac) vapnenci, znaajnoa organogeni vapnenci, litavac) prapor ili les, poroznost, fina upljikavost u prostornom dekorativno-oblona gradiva subhomogene lava, plovuac, tufovi, rasporedu upljina (travertin), podloga za buke porozne stijene travertin i pora postoje (plovuac), pucolanski materijali pravci koji (tuf). prevladavaju to daje subhomogeni izgled izraziti paralelno-prugasti gabro u nehomogene gabro i peridotit nehomogenitet kojemu nema bitnih razlika u granularne paralelno-prugaste fiziko-mehanikih obiljeja stijene teksture i zrnaste paralelno s prugama i okomito na strukture , amfibolit, njih moe se rabiti u dekorativnooblone svrhe, kod ega se prvenstveno ili u ploe okomito na protezanje pruga. lomljenjak, ukoliko se stijene odlikuju nehomogene tankoslojeviti vapnenci; tucanik, kamena vrstoama uporedo s(mikro) kristalaste proslojci i izduene lee sitne za betone slojevitosti mogu se rabiti kao stijene te noduli kalcedonskog dekorativno-obloni kamen. erta u vapnencu; fino slojeviti anhidrit, gips, uporaba je vrlo ograniena, osobito zbog niskih nehomogene tankoslojeviti vrstoa uporedo sa slojnim plohama klastine pjeenjaci, grauvake, stijene silt-pjeenjaci, lapori tucanik i kamena kompaktne stijene rabe se kao kriljave gnajs, amfibolski sitne za betone dekorativno-obloni kamen granularne kriljavac, zeleni (amfibolski (prvenstveno gnajsi-okcasti gnajs) stijene kriljavci kriljevac i te graevni kamen grubo dotjeran amfibolit) (zeleni kriljavac). nemaju uprabu u graevinarstvu jer se lako cijepaju u tanke ploe i listie; kriljave sericitski, kloritski, talk izuzetak je koritenje ploa za pokrivanje krovova te sirovina za dobivanje listiave stijene i liskunski kriljavci, ekspandirajuih gradiva

24

3.3. Logistika sipkih gradiva

Logistika6 sipkih gradiva kljuna je sastavnica ukupnosti tehnologije i pripadne organizacije tehnolokoh postupaka osobito masovnih graevinskih odnosno zemljanih radova, pa neposredno utjee na organizaciju ukupnih tehnolokih tokova graenja sloenih infastrukturnih graevina. Povezana je takoer s organizacijom gradilinog prometa te smoguim nainom koritenja mjesnih i regionalnih prometnica na podruju graenja. Ona u naelu izbjegava openitu problematiku i rizike trinog poslovanja iako u velikoj mjeri utjee na trokove graenja7 kroz utvrivanje optimalnih tokova proizvodnje i raspodjele prirodnih sipkih (zemljanih i kamenih) gradiva na podruju graenja. Takoer rjeava ekoloku problematiku trajnog odlaganje vikova materijala u skladu sa zahtjevima ouvanja prirodnog okolia. Naime, pri gradnji sloenih infrastrukturnih sustava graevina, a u okviru masovnih zemljanih radova, nije uvijek mogue provesti potpuni balans (izjednaenje) obujma iskopa kao sipkog gradiva s koliinama gradiva potrebnog za nasipavanje. Osobito je to izraeno pri gradnji autocesta u planinskim podrujima8 jer se njihove trase, zbog uvjetovanih prometno-tehnikih obiljeja, ne prilagoavaju nego nameu morfologiji reljefa kroz koji prolaze (naredna slika 3.3.1). Meutim, mogue je kroz unaprijed programiranu logistiku sipkih gradiva, osobito kamenih gradiva, balansirati njihovu proizvodnju (iskopi) i potronju (nasipi, kamena sitnei za razne ostale nasute konstrukcije, agregat za betone i asfaltbetone). Programiranje se provodi u prometnoorganizacijskom te organizacijsko-tehnolokom smislu na injenicama mogue proizvodnje i potronje iskopanih materijala u podruju graenja. Stoga navedeni balans ustvari znai programiranje optimalne logistike sipkih gradiva9. To je ujedno jedan od vidova optimalizacije tehniko-tehnoloke sastavnice organizacije graenja. Osnovu ove optimalizacije ini promiljanje optimalnih tehnolokih procesa graenja s njihovim optimalnim inputima i outputima. Slijedi promiljanje optimalne logistike gradiva i ostalih materijalnih resursa kao glavnih inputa kojima se bavi tehnika i tehnologija graenja kroz tehnoloke procese graenja. Razmatrana logistika sipkih gradiva razlikuje se od openite marketiki usmjerene trine logistike materijalnih resursa u ostalim oblicima graenja. Neki nain je zatvorena unutar sebe ili svojeg prirodnog okruenja iz kojeg prizlazi. Moe se optimalizirati u tehnolokom i organizacijskom smislu izvan podruja poslovnog interesa osobito izvoditelja. Intenzitet njezine dinamike u prostoru i vremenu moe se u tehno-ekonomskom smislu optimalizirati bez obzira tko ostvaruje tu logistiku. Prethodno programirana logistika utvruje pojedine referentne razine trokova graenja oko kojih kasnije ponuditelji (budui izvoditelji) mogu trokovno optimalizirati svoj pristup graenju putem realizacije svojih resursa (uporaba jeftinijeg produktivnijeg strojnog i voznog parka, posebna organizacija u svakom smislu uinkovitih tehnolokih procesa, uinkovita organizacija graenja, najmanji mogui posredni trokovi pripreme graenja i organizacije gradilita, itd). Osnovni cilj programiranja logistike sipkih gradiva bila bi takoer uinkovita organizacija podjele graenja i gradilita. Sloene infrastrkturne projekte ostvaruje preteito vie izvoditelja. Najea je raspodjela poslova po jednakovrijednim financijskim cjelinama koja rezultira fizikom
6 Jedna je od odreenja logistike (franc. loger = nastaniti) kao skupa aktivnosti u oneprijeporanju raspoloivosti svih materijalnih resursa i sredstava koji su pretpostavka tokova (u ovom sluaju tokova graenja) unutar nekog sustava (u ovom sluaju to su razmatrani projekti kao poslovni i organizacijski sustavi). Logistika ustvari obuhvaa nabavu, proizvodnju, skladitenje, promet i raspodjelu materjalnih resursa odnosno sirovina, poluproizvoda i konanih proizvoda. 7 Trasu autocesta ili poloaj graevina hidrelektrana utvruje vie skupina kriterija kao primjerice prometno-tehniki, prostorno-energetski, drutveno-ekonomski, urbanistiki, ekoloki kriteriji itd. Kriteriji ekonominosti primarno su drutvenoekonomski (u smislu uinkovite ekonominosti koritenja objekta projekta) a zatim tehno-ekonomski (u smislu ekonominosti realizacije projekata). Ova ekonominost uz ostalo podrazumijeva to manje trokove graenja. Na minimalizaciju trokova graenja moe se utjecati na nekoliko naina. Primarni je nain odabir takvih konstrukcija koje su vremenski te trokovno optimalne za gradnju i odravanje prilikom koritenja. Meutim, neki tehniki i konstrukcijski parametri razmatranih graevina utvren su unaprijed kroz tehniku regulativu te se u tom dijelu ne moe utjecati ne trokove odnosno ekonominost graenja. 8 Podruje Hrvatske izmeu Panonije i Jadrana u geomorfolokom smislu obiljeavaju planinski lanci Dinarida. Ove razmjerno visoke planine, kao prirodna prepreka, trae pri realizaciji autocesta izvedbu sloenih geotehnike zahvata u samom terenu (masovni iskopi velikih usjeka i zasjeka) kao i izvedbu ostalih sloenih graevina (visoki nasipi, dugaki tuneli, visoki dugaki vijadukti itd slika3.3.1). Slino je pri gradnji sloenih hidroenergetskih sustava koji koriste potencijale izmeu razine slivova planinskih rijeka i razine mora. Tu je takoer potrebno na irem podruju izvesti razmjerno velike graevine (akomulacijska jezera, brane, nasipi, kanali, ostale vodograevine) te dovodne tunele do samih hidroelektrana na obali mora. 9 ovdje se pod optimalnom logistikom sipkih gradiva ne podrazumijeva samo optimalna tehninost te logistike nego i njezina optimalna ekonominost koja je sastavni dio ukupne ekonominosti graenja sloenih infrastrukturnih projekata

25

podjelom graevinskih radova. Ta podjela preteito ne vodi rauna o optimalnoj logistici zemljanih radova i gradiva. Pri tomu izvoditelji provode svaki svoju logistiku unutar svoga (pod)podruja graenja kao tehnolokih i organizacijskih cjelina za sebe. Ne vode rauna o potrebama ili vikovima gradiva ostalih (pod)podruja graenja drugih izvoditelja kao tehnolokih i organizacijskih cijelina za sebe. Dolazi do nepotrebnih odbacivanja (trajnim odlaganjem) gradiva na jednoj strani ili do otvaranja novih nalazita materijala izvan podruja graenja na drugoj strani. Prethodno programirana optimalna logistika sipkih gradiva to u naelu onemoguava jer su (pod)podruja graenja optimalno logistiki oblikovane tehnoloke i organizacijske (pod)cjeline koje onemoguavaju nepotrebno odlaganje vika nekih gradiva ili otvaranja dodatnih nalazita. Proizlazi ujedno ekoloki vid programiranja optimalne logistike sipkih gradiva. Onemoguava se nepotrebno zadiranje u prirodni okoli izvan podruja graenja otvaranjem nepotrebnih nalazita nedostatnih gradiva. Time se takoer onemoguava nepotrebno graenje novih prometnica. Ovo je naroito znaajno za planinska podruja jer su ona znaajna u smislu zatite prirodnog okolia ili ouvanja zdravog naina ivota.

Slika 3.3.1: Autocesta Zagreb Split kao primjer potrebe izvedbe sloenih zemljanih radova u tlu i stijeni zbog prometno-tehnikih obiljeja suvremenog voenja linije njezine trase (izvor: asopis Mineral, Zagreb, br.3/2003)

Takoer je znaajano planiranje optimalne logistike sipkih gradiva u smislu utvrivanja optimalnog vremena gradnje projekta. Naime, u sluaju koritenja rezultata tako utvrena logistike mogu se donijeti odluke kao odgovori na neka strateka pitanja - primjerice, je li vanije ouvanje prirodnog okolia ili krai rok graenja? je li vaniji iz politikih razloga krai rok graenja koji ne potuje redoslijed graenja u skladu s optimalnom logistikom sipkih gradiva koja je ujedno ekoloki prihvatljiva te trokovno uinkovita? je li poveani troak graenja vrijedan dnevno-politikih potreba vlasti koja provodi razmatrane infrastrukturne projekte? Elaboriranje logistike prirodnih sipkih gradiva prvodi se kroz odreeni redoslijed aktivnosti iji je cilj optimalizacija postupka iskopa, transporta, odlaganja (privremenog ili trajnog), prerade, uskladitenja, raspodjele i ugradbe sipkih gradiva te proizvodnje i ugradbe betona i asfaltbetona. Provodi se u nekoliko razina promiljanja koji uvjetuju i slijede jedan drugoga. Osnovna poetna podloga pri tom elaboriranju bili bi rezultati inenjersko-geolokih istraivkih radova koji daju uvid u tehniko-tehnoloku prihvatljivost tla ili stijenskih masiva na podruju graenja. Slijedi razina promiljanja koliina zemljanih radova i potreba gradiva za te radove. Ovo promiljenje daje prostorni i koliinski raspored proizvodnje i potronje prirodnih sipkih gradiva u cjelokupnom podruju graenja. Takoer daje uvid u potrebe moebitne dobave nedostanih gradiva izvan podruja graenja. U tom sluaju bi se na ovoj razini promiljanja utvrdila nalazita kamenih i

26

zemljanih materijala (kamenolomi, ljunare, drobilane, glinokopi, itd). Utvrdili bi se takoer u logistikom smislu optimalni poloaji drobilana te njihov potrebni proizvodni program i uinak. Sama matematika ovog, neke vrste, knjigovotstva prirodnih sipkih gradiva prilagoena je potrebama tog knjigovotstva. Primjerice dio metodologije, koji se odnosi na balans masa iskopa i nasipavanja u cestogradnji, obuhvaen je odgovarajuim suvremenim softverima simulacijskog projektiranja cesta pomou kompjutera. U taj balans potrebno je heuristikim pristupom uklopiti potronju gradiva za betonske i asfalterske radove. U sluaju hidroelektrana ovo knjigovotstvo zasniva se se preteito na heuristikom pristupu. Radi se o unikatnim projektima s isto takvim graevinskim radovima i graevinama. Rizici vjerodostojnosti navedenog knjigovotstva u oba sluaja sadre u sebi, kao prvo, rizike prethodne procjene podobnosti stijene kao gradiva. Zatim sadre znaajan rizik procjene rastresitosti iskopanih materijala koji daje mjeru vjerojatnosti utvrivanja balansa razmatranih gradiva. Meutim, navedeni rizici nisu trokovno usmjerini ukoliko su projektirane koliine radova tono utvrene po obujmu i prostoru pruanja. Slijedea razina obuhvatila bi promiljanje transporta i odlaganja prirodnih sipkih gradiva unutar i oko podruja graenja. Time bi se ujedno promiljalo koritenja postojeih prometnica za prijevoz gradiva. Takoer bi se odredio poloaj gradilinih prometnica koje mogu biti privremene gradiline prometnice ili nove prometnice trajnih prometnih obiljeja. Ovo razina obuhvatila bi takoer utvrivanje prostora odnosno poloaja i konstrukcije privremenih ili trajnih deponija sipkih gradiva. Rezultat ovog promiljanja bilo bi utvrivanje prijevoznih daljina. Metodologija ove razine bila bi kombinacija nekih oblika opracijskih istraivanja kroz rjeavanje transportnog problema i heuristikog pristupa. Podloga je detaljna analiza prometne mree planiranih gradilinih puteva i postojeih prometnica radi utvrivanja potreba gradnje novih. Tu bi bila prisutno takoer promiljanje poloaja odlagalita u skladu suvjetima ureenja prirodnog okolia. Herustiki bi pristup izmeu ostalog obuhvatio, kao prvo, ocjenu i procjenu mogunost i opravdanosti koritenja navednih prometnica. Kao drugo, morao bi takoer obuhvatiti promiljanje tehnologije zemljanih radova u smislu odreenja vrste, naina i duljine transporta materijala (primjerice je li prebacivanje iskopa bagerima i utovarivaima neposredno iz iskopa u nasip ili guranje dozerima iz iskopa u nasip ili utovar i transport vozilima). Kao tree, morao bi obuhvatiti utvrivanje podruja proizvodnje kamene sitnei a to znai utvrivanje poloaja drobilana, njihovo povremeno premjetanja kao i utvrivanje njihovog proizvodnog programa po koliini i vrsti. Na taj nain bi se transportni problem (kao oblik matematike metodologije) sveo na rjeavanje minimalnih transportnih duljina po odabranim prometnicama. Sastavni dio metodologije promiljanje transporta i odlaganje prirodnih sipkih gradova bio bi obilazak terena, moebitno snimanje iz zraka i ostali oblici suvremene vizualizacije podruja iskoritavanja i transporta zemljanih odnosno kamenih materijala. U ovom promiljanju postoje rizici tonosti utvrivanja transportnih duljina po pojedinim vrstama zemljanih radova pa se time moe utjecati na rizinost procjene pripadnih trokova. Meutim, transportne duljine se u trokovnicima zaokruuju na cjelovite duljine ili se ne uvode u opis trokovnikih stavki. Tada se podrazumjeva da izvoditelji odabiru transportne duljine s kojima ulaze u kalkulaciju trokova graenja. Dalje bi slijedila razina promiljanja logistike prirodnih sipkih gradiva vezano na vrijeme izvoenja radova. Vrijeme graenja preteito je iz nekog razloga unaprijed utvreno. Osobito je uvjetovan rok to je mogueg ranijeg poetka koritenja objekata projekta10. Stoga bi se ova razina promiljanja, zbog odreenosti rokova graenja, svodila na promiljanje potrebnih uinaka graenja. Ovo promiljanje omoguilo bi takoer utvrevanja prioriteta u redoslijedu izvebe zemljanih radova obzirom na potrebe nasipavanja i proizvodnje agregata za betone i asfaltbetone. Metodologija promiljanja dinamike logistike sipkih gradiva morala bi dati odgovore kada? se odvija u prostoru i vremenu ta logistika koja je prethodno utvrena po pitanjima to?, koliko?, gdje?, po emu? i kako?. Heuristiki pristupom moralo bi se, kao prvo, utvrditi prioritete u redoslijedu izvebe ukupnih graevinskih radova obzirom na potrebe iskopa, nasipavanja te osobito proizvodnje agregata za betone. To znai ustvari utvrivanje redoslijeda izvoenja zemljanih, betonskih i asfalterskih radova po pojedinim dijelovima realizacije projekta. Ovime bi se dalje utvrdilo, kao drugo, prioritete u prometovanju po podruju (ili oko podruja) graenja odnosno prioritete u izgradnji novih prometnica. Tu postoji mogunost optimalizacije u smislu odnosa trokova graenja prometnica i trokova prometovanja gradivima po tim prometnicama (dulje postojee prometnice - krae nove prometnice i
takoer su rokovi dovretka ponekad vezani uz dinamiku stratekih ili taktikih dnevno-politikih potreba vlasti koja realizira ove projekte
10

27

sl.). Rezultat promiljanja dinamike logistike sipkih gradiva bio bi intenzitet proizvodnje i transporta pojedinih vrsta gradiva tj. odgovor na pitanje koje se koliine i vrste gradiva moraju transportirati u nekom razdoblju izmeu mjesta njihove proizvodnje i njihove potronje. U metodolokom smislu za ovo promiljanje najprihvatljiviji su tehnoloki, logistiki i vremenski planovi. Ovo znai da se vremenski planovi rade po tehnolokim i logistikim aktivnostima kojima se tada mogu pridruiti vremenski planovi po trokvnikim stavkama. Ovo promiljanje u naelu nije rizino u trokovnom smislu ali je znaajno za utvrivanje redoslijeda graenja pojedinih dijelova projekta Zavrna razina obuhvatila bi promiljanje organizacijske mogunosti primjene odabrane tehnike i tehnologije zemljanih radova u skladu srazmatranom logistikom sipkih gradiva. Primjerice, je li su mogui masovni ili na bilo koji nain prostorno i vremenski ogranieni zemljani radovi. Prethodne razina promiljanja podloge su ove zavrne razine promiljanja tehnike, tehnologije i organizacije graenja. Meutim, zavrna razina takoer uvjetuje dijelom prethodne razine promiljanja prostora, vremena i naina provedbe zemljanih radova. Stoga je promiljanje logistike sipkih gradiva iterativni postupak11 iji je cilj navedena tehno-ekonomska optimalizacija odnosa koliina, prostora i vremena izvedbe onih radova koji ovise o toj logistici.
Kao primjer projektanskog elaboriranja logistike sipkih gradiva ovdje se navodi (vidi tablicu 3.3.1.) "Balans masa iskopa kategorije A i njegova nasipavanja po itovoj trasi dionice za potrebe gradnje Dravne ceste D8, dionice Orehovica Draga - Sveti Kuzam/Bakar, duljine oko 6 km, koja je pripadala Rijekom cestovnom prometnom voritu (tzv. obilaznica Rijeke). Tu je bila razmjerno znaajna, osobito u pogledu mogue problematike organizacije gradnje razmatrane dionice, izvedba nasipavanja na trasi (nasipi, dodaci za nasipe, nasipi zamjene) u projektiranoj koliini od oko 585.000 m3 ugraeno. Projektirani koliina irokog iskopa na trasi i u okviru objekta na trasi (odvodnje ili oborinske kanalizacije, ureenja potoka, zidova, vijadukata, mostova, tunela, itd) bila je bez tunela oko 559.000 m3. Meutim, od toga je procjenjeno ukupno oko 238.000 m3 sraslo iskopa kategorije A (prema, prethodno navedenoj kategorizaciji, u okviru tehniki uvjeta Hrvatskih cesta) odnosno onog prirodnog materijala koji je bez ogranienja uporabljiv za ugradnju u budue nasipe tj. primjenjiv za trajno nasipavanje. Stoga je od strane projektanta, a na traenje investitora, izraen prikazani balans kako bi se kvalitetni kameni materijali logistiki u tehnoekonomskom i transportnom smislu optimalno iskoristili za nasipavanje. Prirodni materijal iz iskopa trase vrste B u koliini od oko 282.000 m3 sraslo bio je predvien, pod odreenim okolnostima (osobito pod povoljnim vremenskim uvjetima izvedbe radova), kao djelomice uporabljiv za ugradnju. Ipak valja istai injenicu da se je radilo preteito veim djelom o siltitima i glinovitim siltitima djelomice s proslojcima pjeenjaka koji su podloni bujanju i klizanju a to se je desilo prilikom izvoenja razamatrane dionice prilikom iskopa u matrijalima vrste B uslijed izvedbe radova u kinom razdoblju (slika 3.3.2).

Slika 3.3.2: Obruavanja neoneprijeporanog i (mreama, sidrima, mlaznim betonom) oneprijeporanog pokosa iskopa dionice Orehovica Draga - Sveti Kuzam/Bakar na dijelu trase ispod Svetog Kuzma prema Dragi koji prolazi podruje terena u siltitima i glinovitim siltitima s proslojcima pjeenjaka

11 U metodolokom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva mogue je na nekoliko naina: putem metoda operacijskih istraivanja (primjerice metode rjeavanje transportnih problema linearnim, nelineranim i dinamikim programiranjem, zatim primjena matematikih modela upravljanja zalihama itd), zatim simulacijom putem raunala kao i heuristikim pristupom. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promiljanja razmatrane logistike. Ovisi takoer o traenoj vjerodostojnosti ili tonosti rezultata tih promiljanja.U metodolokom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva mogue je na nekoliko naina: putem metoda operacijskih istraivanja (primjerice metode rjeavanje transportnih problema linearnim, nelineranim i dinamikim programiranjem, zatim primjena matematikih modela upravljanja zalihama itd), zatim simulacijom putem raunala kao i heuristikim pristupom. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promiljanja razmatrane logistike. Ovisi takoer o traenoj vjerodostojnosti ili tonosti rezultata tih promiljanja.

28

Tablica 3.3.1. "Balansa masa iskopa kategorije A i njegova nasipavanja po itovoj trasi dionice Nasipavanje (nasip sa zamjenom materijala) iz iskopa kamenog materijala iskopne kategorije A na gradilitu u koliini u koliini s prosjenom s gradilita (stacionaa glavne trase) m3 = = m3 (*1,3*0,95) transportnom ili iz tunela ugraeno sraslo duljinom Orehovica vorite i trasa guranje do 150 m 3.968 3.213 Orehovica 0+000 do 1+053 6,5 km 43.323 35.079 Sveti Kuzam 291.583 236.100 1 do 11 km ? ukupno 338.874 (274.392) Veica Veica (1+053 - 1+640) trasa guranje do 150 m 5.170 4.186 (Podmari Draga) objekti prevoz do 500 m 470 381 ukupno 5.640 (4.567) Draga trasa 1+640 2+360 guranje do 150 m Draga trasa 46.017 37.261 trasa 2+360 2+558 prevoz do 1,5 km Veica objekti 16.013 12.966 rampe vorita guranje 150 m Draga vorite 2.812 2.277 rampe vorita prevoz do 1,5 km Veica objekti 6.294 5.096 rampe vorita prevoz do 4,5 km Sveti Kuzam 50.149 40.607 iskop sraslo trasa 2+862 2+945 prevoz do 3,5 km 2.966 2.401 45.923 m3 spojna cesta D404 / E1 prevoz do 7,5 km 3.600 2.915 ukupno 127.851 (103.523) Tuneli trasa 3+306 3+136 i 3+294 5+360 guranje do 150 m Tuneli trasa 2.333 1.889 trasa 3+294 3+800 prevoz do 500 m 16.401 13.281 tunel Draga trasa 3+294 3+800 prevoz do 4 km 12.217 9.892 Sveti Kuzam Tuneli trasa trasa 3+800 4+190 prevoz do 1 km 3+036 29.116 23.575 3+136 trasa 4+190 5+360 prevoz do 2,5 km 31.951 25.871 Sveti Kuzam ukupno 92.018 (74.508) guranje do 150 m Sveti Kuzam 11.314 trasa 5+655 6+355 20.957 Sveti Kuzam prevoz do 500 m 5.656 ukupno 20.957 (16.970) Cjelokupna trasa - potrebe nasipavanja i mogunosti iskopa 585.340 473.960 sa iskopom na trasi 293.757 237.860 i iskopom tj. dopremom izvan trase 291.583 236.100

29

4. Priprema zemljanih radova

4.1. Pripremni radovi pri graenju
Graenje je sastavni dio investicijskog projekta neke izgradnje koji openito obuhvaa razdoblja njegova koncipiranja, definiranja i realizacije (gdje pripada samo graenje) te razdoblje eksploatacije objekata toga projekta. Graevinske projekte moglo bi se takoer podijeliti na razdoblja njihove pripreme (koje obuhvaa koncipiranje i definiranje projekta), neposredna graenja (realizacija objekata projekta) te odravanja graevina u razdoblju njihova koritenja (eksploatacija objekta projekta). Ova podjela promilja projekt izgradnje kroz osnovne djelatnosti graditeljstva kao struke gdje se graenje razlikuje od odravanja graevina. Stoga se graevinski projekt moe promiljati kroz izgradnju (dakle zajdno pripremu gradnje i samo graenje) i koritenje izgraenog (slika 4.1.1.).

Slika 4.1.1: Model investicijskog projekta izgradnje neke infrastrukture

Razdoblje koncipiranja u okviru pripreme projekta neke izgradnje obuhvaa, uz ostalo, predinvesticijske studije izvodljivosti koje omoguavaju donoenje investicijske odluke o realizaciji projekta koja odluka je ujedno poetak razdoblja definiranja projekta. Ovo drugo razdoblje obuhvaa, uz provedbu financijskog inenjeringa, razne (osobito inenjersko-geloke) istraivake radove, zatim projektiranje odnosno izradu tehnike dokumentacije te postupke oko dobivanja zakonom propisanih suglasnosti i dozvola za graenje. Razdoblje definiranja, nakon nuenja, zavrava odlukom o izboru izvoditelja te ugovaranjem izvedbe i uvoenjem izvoditelja u posao. Time zapoinje razdoblje realizacije projekta ili neposrednog graenja. Realizacija projekta obuhvaa pripremu neposrednog graenja ili graevinske pripremne radove i samo graenje kroz izvedbu graevinskih radova. Realizacija zavrava primo-predajom dovrene graevine, odnosno dobivanjem uporabne dozvole, ime zapoinje njezino koritenje. Slijede radovi odravanja te moebitne rekonstrukcije ili nadogradnje graevine u sluaju prenamjene njezina koritenja. Priprema zemljanih radova odvija se u naelu kroz dva dijela. Prvi dio pripreme zemljanih radova zapoinje posredno nakon donoenja kljune investicijske odluke o graenju i to kroz inenjersko-geloke istraivake radove odnosno kroz izradu geotehnikih, hidrolokih i hidro-

30

meteorolokih podloga. Ove podloge omoguavaju promiljanje osnovnih naela projektantskog (dizajnerskog), organizacijskog i tehnolokog pristupa zemljanim radovima kao poetnim radovima ukupnog graenja. Ova istraivaka priprema protee se takoer kroz razdoblje definiranja projekta odnosno izradu projektne dokumentacije kao oblik projektantska pripreme zemljanih radova. Projektna dokumentacija utvruju zemljane radove kroz radove iskopa, nasipavanja, temeljenja, zatim kroz izvedbu geotehnikih konstrukcija te zatitu (osiguranje) zemljanih radova i izvedenih graevina. U razdoblju izrade projektne dokumentacije bilo bi poeljno programirati, prethodno opisanu, logistiku sipkih gradiva a unutar nje osobito logistiku kamenih gradiva. Kamen odnosno kamena sitne osnovni je graevinski materijal ili gradivo za nasipavanje tj. za izvedbu raznih nasutih konstrukcija (drenani i filterski slojevi, podloge, zaloge itd) ili agregat za betone. Stijenski masivi (u irem smislu) su zbog toga osnovni predmet rada pri graenju odnosno zemljnim radovima. One su takoer jedini prostor u kojem se odvija svako graenje osim nadogradnje i rekonstrukcije postojeih graevina. Stoga je potrebno u razdoblju projektantske pripreme graenja uiniti sve predradnje kako bi se stijena (kao predmet rada i podruje graenja) te (iz stijene proizali) kamen (kao gradivo) meusobno optimalno u tehnolokom, logistikom i tehno-ekonomskom pogledu uskladili odnosno u prostornom, vremenskom i trokovnom smislu optimalno iskoristili i raspodjelili. Drugi dio pripreme zemljanih radova zapoinje nakon uvoenja izvoditelja u posao u okviru ukupne pripreme neposrednog graenja koja izmeu ostalog obuhvaa graevinske pripremne radove. Ovi radovi obuhvaaju organizaciju postave i izvedbe, a ponekad zasebno graenje, svih privremenih gradilinih upravnih, sanitarnih i slinih objekata (slika 4.1.2), zatim proizvodnih pogona i skladita te privremenih gradilinih parkiralita i pristupnih prometnica. Nadalje obuhvaaju izvedbu raznih ureaja i instalacija koje je potrebno ustrojiti (organizirati) da bi se glavni graevinski radovi mogli odvijati razmjerno brzo i organizacijski uinkovito12. U pripremne radove pripada takoer gradnja privremenih stambenih naselja za graevinske radnike i djelatnike ukoliko se radi o potrebi njihova smjetaja na nekom veem ili sloenom gradilitu udaljenom od ostalih stalnih naselja ili od sredinjice izvoditelja radova. Prethodno navedeno bili bi opi (generalni) pripremni radovi kod pripreme ukupnih graevinskih radova koji u sebi ukljuuju takoer zemljane radove.

Slika 4.1.2: U suvremenom graditeljstvu koriste se preteito samo kontejneri kao privremni objekti gradiline uprave i nadzora radova te kao sanitrani vorovi i prostori odmora te presvlaenja radnika

Svojevrsni posebni pripremni radovi za potrebe izvedbe zemljanih radova bili bi ienje terena podruja graenja (kada se provodi prije zemljanih radova) te iskolenje zemljanih radova i graevina uz napomenu da odreeno iskolenje granica podruja graenja ili zemljanih radova slijedi prije ienja terena.

4.2. ienje podruja graenja i gradilita

ienje terena podruja graenja, kao jedna od osobitosti pripremnih radova prije poetka zemljanih radove u tlu ili stijeni, obuhvaa dve vrste prethodna ureenja terena prije samog graenja te njihovu moguu kombinaciju.
12

u praksi se u tome smislu uobiajeno kae da su radovi dobro ili loe organizirani

31

Ureenje prirodnog ili (prethodno koritenog) poljoprivrednog terena obuhvaa uklanjanje raslinja sijeenjem iblja i stabala svih mjera, odsijecanjem granja, rezanjem stabla i debelih grana na duljine pogodne za prijevoz; iskopom korijenja i panjeva posjeenih stabala te transportom iblja, granja, trupaca i panjeva izvan podruja zemljanih radova (slika 4.2.1), uklanjanje suhozidova, gromaa i slinih gomila kamenja (osobito u hrvatskim krakim terenima),

Slika 4.2.1: ienje terena od raslinja i strojno uklanjanje stabala

Ureenje ili ienje prethodno (tj. postojeeg) urbaniziranog podruja obuhvaa - uklanjanje tj. ruenje starih i dotrajalih zgrada i drugih nepotrebnih graevina, - vaenje ili demontiranje prometnih znakova, reklamnih ploa i ostale opreme, - ruenje poostojeih kolikih konstrukcija i postojeih propusta, uklanjanje rubnjaka, - ruenje ili premjetanje ograda, - uklanjanje i premjetanje postojeih nepotrebnih komunalnih instalacija (zrani i podzemni vodovi, elektrovodovi, plinovodi, naftovodi, telefonvodi, toplovodi, vodovodi, cjevovodi odvodnje i sl). ienje terena esto obuhvaa razmjerno sloene pripremne radove u organizacijskom i tehnolokom smislu, a to ovisi o stanju postojeih objekata, o planiranom razdoblju ienja te mogunostima i namjerama daljnjeg koritenja ienjem dobivenog otpadnog materijala, izmeu ostalog i njegovim recikliranjam. ienje terena moe se izvoditi runo uz uporabu alata, strojno ili uz prethodno ruenje nekih graevinskih konstrukcija miniranjem. Runo ienje terena (uz uporabu runog alata) preteito se primjeuje kod sijeenja iblja i stabala svih mjera (kada se ova kasnije ele iskoristiti za ogrijev), kod rezanja stabala i granja (iz istih razloga kao prije), kod odnoenja iblja i granja, kod vaenja ili demontiranja prometnih znakova, reklamnih ploa i sl., kod ruenja zidova kada se eli sauvati opeka za sljedee zidanje, kod ruenja i premjetanja kamenih ograda, djelomino kod uklanjanja i premjetanja raznih rodova, kod demontae metalnih konstrukcija itd. Strojno ienje terena primjenjuje se kod ruenja stabala, zatim kod iskopa korjenja, iblja i panjeva (slika 4.2.2 lijevo), kod ruenja armirano-betonskih, elinih i drugih graevnih konstrukcija (slika 4.2.2 desno), kod premjetanja raznih vodova.

Slika 4.2.2: Strojno ienje iskopa od korijenja osobitom bagerskom zahvatom lopatom (sliica lijevo) i strojno razaranje konstrukcija posebnim hidralinim klijetima na karaku bagera (sliica desno)

32

Ruenje objekata eksplozovom (miniranje) pri ienju, ureenju i prepremi terena za zemljane radove primjenjuje se pri uklanjanju armirano-betonskih konstrukcija visoke vrstoe kada se materijal sa kojim su ovi objekati izvedeni ne eli dalje koristiti (slika 4.2.3). Eksplozivom odnosno miniranjem takoer se izvodi iskop i razbijanje velikih panjeva. ienje terena miniranjem sloena je tehnologija uporabe eksploziva i posebnih strojeva za ruenje graevinskih konstrukcija mehanakim razaranjem (strojno buenje rupa, strojno sjeenje armature nakon miniranja, mehaniko razbijanje dijelova konstrukcije koje nisu razoreni eksplozivom bilo udarom, bilo vibracijama, bilo rezanjem, bilo piljenjem itd., strojni utovar izminiranog materijala). Trai paljivo planiranje i provedbu ovih po sigurnost okolia opasnih radova.

Slika 4.2.3: Ruenje graevina miniranjem (izvor: http://www.demolitionx.com). Na slici se vidi mogua opasnost minerskih radova po okolinu. Neoprezno postavljena dizalica, kao pripomo minerskim radovima, stradala je prilikom ruenja izminirane graevine.

Strojno ruenje graevina i graevinskih konstrukcija prilikom ienja ili ureenja terena za budue novo graenje sastavni je dio ukupne logistike zbrinjavanja graevnog otpada. Ruevine i materijali nastali ruenjem glavni su izvori graevnog otpada kao znaajnog resursa i podruja djelovanja suvremenog graevinarstva openito jer se najee provodi prerada i ponova uporaba takvog otpada kao sekundarnog gradiva. Stoga suvremeno graevinarstvo kao djelatnost osim graenja obuhvaa i ruenje graevina te zbrinjavanje ruenjem nastalog graevnog otpada osobito njegovim recikliranjem. Razmatrani graevni otpad u naelu ne spada u opasni otpad jer preteito ne sadri tvari koje imaju, primjerice, obiljeja eksplozivnosti, reaktivnosti, nagrizanja, tetnosti, toksinosti, infektivnosti, kancerogenosti, mutagenosti, teratogenosti i ekotoksinosti a takoer ne otputa otrovne plinove kemijskom reakcijom ili biolokim razrjeivnjem. Navedeno ne znai da se u takvom otpadu ne bi mogle pojaviti opasne tvari primjerice uslijed ruenje graevina gdje su se proizvodile, skladitile ili koristile takve opasne tvari. Meutim, samo ruenje takvih objekata trai njihovu prethodnu obvezatnu dekontaminaciju ili neki drugi oblik njihova kemijskog odnosno bilokog ienja. Postoji takoer mala vjerojatnost zapaljivosti drvene sastavnice graevnog otpada jer je ona preteito prethodno (kao krupna) osobito razloena ili je vlana ili je zasiena nekim inertnim graevinskim materijalima. Stoga je openito graevni otpad materijal koji u veini sluajeva ne podlijee biolokoj razgradnji a fizikalna ili kemijska razgradnja je ustvari beskonano dugotrajna13. Kao takav preteito sadri iskope razliitih mjeanih, za ponovu ugrdbu neuporabljivi, zemljanih materijala, graevinsku utu, odnosno razni mijeani otpadni materijal od ruenja, osobito starijih graevina i zdanja, koji u veem dijelu sadri drvo, ciglu, crijep, buku, manje betonske elemente, blokove, itd, izdvojeni otpad ruevina betonskih i armirano-betonskih konstrukcija, odnosno izdvojeni betonski lom; otpad asfaltno-betonskih zastora i slinih asfaltnih materijala odnosno asfaltni lom;
13

inae bi se graevine brzo ruile same po sebi a ipak mnoge jo i danas traju od poetaka prapovijesnih civilizacija

33

isti otpad pojedinih vrsta graevnih materijala kao npr. keramike, cigle, crijepa i sl. te mijeani otpad od navedenih materijala pomjean sa zemljom iz iskopa i ruevina. Graevni otpad moe se zbrinjavati u organizacijskom i tehnolokom smislu na dva osnovna naina te njihovom kombinacijom. Jedan je nain potpuno recikliranje graevnog otpada in situ tj. na licu mjesta njegova nastanka prilikom ureenja ili ienja terena. Takoer je na taj nain mogua ponova ugradnja ili neki drugi oblik ponovog koritenja recikliranih materijala kao gradiva. Drugi je nain odvoz ruevina i njihovo potpuno recikliranje in plant odnosno u stalnim postrojenjima za zbrinjavanje i recikliranje graevnog otpada te proizvodnju gradiva i preraevina iz toga otpada. Mogua je, kao kombinacija, poetna obrada otpada in situ (primarni dio nie opisanog tehnolokog postupka recikliranja graevnog otpada) te nakon njegova prijevoza zavrno recikliranje in plant (sekundarni i tercijarni dio nie opisnog tehnolokog postupka recikliranja graevnog otpada) . Tehnoloki postupak poetne prerade ili recikliranje (oporabe) neopasnog graevnog otpada in situ provodi se strojno reetanjem, drobljenjem i sijanjem, uz prethodno strojno izdvajanje krupnih komada preteito nemineralnog porijekla (vei komadi metala, drva i sl.). Zbog toga su (preteito pokretna ili samohodna) postrojenja za poetnu obradu graevnog otpada in situ najee koncipirana na naelu dvostrukog drobljenja (primarno drobljenje i sekundarno predrobljavanje ili mljevenje) uz izvlaenja betonskog eljeza elektromagnetskim putem te sijanje drobljenog otpada. Primarni dio tehnolokog postupka i pripadni dio postrojenja obuhvaa prihvat graevnog otpada, reetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela graevnog otpada, primarno ili poetno (krupno) drobljenje te izdvajanje eljeza (slika 4.2.4). Sekundarni dio postupka i postrojenja obuhvatio bi prihvat krupno drobljenog materijala te njegovo sekundarno drobljenje (predrobljavanje). Tercijarni dio obuhvatio bi prihvat predrobljenog otpada te njegovo sijanje. Opisana osnovna koncepcija tehnike i tehnologije recikliranja graevnog otpada in situ moe imati neke inaice u smislu konstrukcije postrojenja odnosno najee su sekundarni i tercijarni dio objedinjeni u jednu strojno-tehnoloku cjelinu.

Slika 4.2.4: Primarni dio tehnolokog postupka i pripadni dio samohodnog postrojenja na gusjenicama: prihvat graevnog otpada, reetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela graevnog otpada (transportna traka i gomila lijevo) , primarno ili poetno (krupno) drobljenje te izdvajanje eljeza (izdvaja eljeza iznad transportne trake desno).

Izlazni proizvodi opisane tehnologije i pripadne strojno-tehnoloke opreme bili bi neisti mijeani otpad (sitni zemljani materijal) ili neisti mijeani mineralni otpad (mijeana sitna mineralna uta), drobljeni mijeani krupni mineralni otpad (primjerice 0-150 mm najvie 200 mm nakon primarnog drobljenja ili 0-64 mm nakon predrobljavanja), eljezo i slini metali te klasificirana mineralna sitne (primjerice 0-4 mm, 4-8 mm i 8-16 mm, 16-32 mm). Ovi materijali mogu se ponovo koristiti za nasipavanja, za izradu plinodrenanih slojeva kod odlagalita komunalnog otpada, za izradu posebne betonske galanterije, za izvedbu nasipa i zidova za zatitu od buke na autocestama itd.

34

4.3. Izmjera zemljanih radova i graevina

Iskolenje zemljanih radova odnosno graevina (primjerice trase prometnice, podruja odreenih prostora i povrina iskopa i nasipavanja) nakon provedbe ienja terena obuhvaa geodetska mjerenja odnosno slijedee aktivnosti: prenoenje podataka o mjerama odnosno poloaju radova ili graevina iz projekte dokumentacije na teren graenja i obrnuto, profiliranje (iskolenje na terenu oblika poprenog presjeka iskopa ili nasipavanja), oneprijeporanje iskolenih osi i geodetskih toaka radi njihova ouvanja od unitenja uslijed izvedbe osobito zemljanih radova, a koje obuvaa postavu dopunskog iskolenja izvan podruja graenja, obnavljanje i odravanje iskolenih oznaka osobito za vrijeme izvedbe prostorno i vremenski promjenjljivih zemljanih radova , predaja radova ukupnog iskolenja te konane izmjere izvedenih radova i graevina naruitelju (investitoru) radova odnosno graenja. Naruitelj radova predaje zapisniki izvoditelju radova, prilikom njegova uvoenja u posao, terensko iskolenje zemljanih radova i graevina sa svim potrebnim podacima (crtei, skice, tabele i slino), kao i iskolenje ostalih geodetskih poligonskih toaka, visinskih toka, i sl izvan graenja na koje se veu iskolenja graenja. Izvoditelj je duan preuzeto iskolenje tako osigurati da ga je mogue u svakom trenutku lako obnoviti. Izvoditelj mora voditi zapisnike i skice osiguranja odnosno izradu nacrta osiguranja iskolenja. Izvoditelj je duan na temelju podataka glavnog iskolenja provediti ostalo iskolenje dijelova zemljanih radova ili graevina. Izvoditelj je duan za vrijeme izvedbe zemljanih radova nadzirati iskolenje i provoditi oneprijeporanje svih toaka, profila, repera i poligonskih toaka. Po zavretku zemljanih radova izvoditelj je duan obnoviti sva potrebna konana iskolenja graevina, poligonskih tokaka i repere te ih predati naruitelju. Geodetske radove pri projektiranju i iskolenju objanjava se ovdje ukratko i pojednostavljeno na primjeru neke ceste. Na temelju proraunima dobivenih geodetskih elemenata za iskolenje trase os ceste obiljeava se na terenu. Geodetsko oneprijeporanje iskolenja osi ceste izvodi na vie naina, ovisno o morfologiji terena i poloaju stalnih toaka (poligonski vlak, radni ili operativni poligon itd). Na slici 4.3.1 prikazano je nekoliko sluajeva osiguranja iskolene osi ceste: oneprijeporanje polarnom vezom na poligonsku toku i duinom a do oneprijeporane toke osi, oneprijeporanje s dva kolia u presjeku profila i duinom b do oneprijeporane toke osi, oneprijeporanje polarnom vezom na koli susjednog profila i duinom c do oneprijeporane toke osi.

Slika 4.3.1: Iskolenje osi ceste

Oznaavanje poprenih presjeka na terenu obavlja se prenoenjem podataka karakteristinih poprenih presjeka iz projektne dokumentacije. Na taj se nain moe tono odrediti irina skidanja humusa (slika 4.3.2) i moebitna potreba izvedbe zasjeka radi boljeg temeljenja nasipa na sraslo tlo.

35

Slika 4.3.2: Poetno iskolenje podruja graenja ceste

Na slici 4.3.3 prikazano je oznaavanje poprenog presjeka ceste u zasjeku s oblikovanim okvirima od pokosnih letava (pokosnici) koji odreuju i osiguravaju rubove (pokose) povrina iskopa i nasipa. Uestalost oznaavanja pokosnim letvama ovisi o morfologiji terena i obiljejima trase ceste (vodoravne i uspravne krivine) a kree se od 5 do 40 m za usjeke i nasipe, a 3 do 5 m za razne vrste zidova.

Slika 4.3.3: Oznaavanje iskolenja porenog presjeka ceste u zasjeku

Oznaavanje toaka na terenu (toke osi ceste, toke radnog ili operativnog poligona, oneprijeporanje i dr.) obavlja se na razliite naine ovisno o traenoj trajnosti oznaka, vrsti terena itd. U sluaju kada se oekuje gradnja ceste u kraem vremenskom razdoblju oznake mogu biti drveni kolci ili kolii (vidi sliku 4.3.4.a). Na kamenitom tlu oznaavanje se vri pomou rupice u kamenu koja je sredite obojene krunice promjera oko 10 cm (slika 4.3.4.b). Ukoliko oznake moraju potrajati dulje vrijeme, u zemljanom se materijalu ukopaju i uvrste betonski stupii (sl.4.3.4.c). Uz oznaku svaka toka mora biti osobito obiljeena stacionaom ili rednim brojem ispisanim na zabijenoj daici ili stijeni.

Slika 4.3.4: Oznaavanje toaka iskolenja na terenu

36