Osnove prorauna zidanih konstrukcija NEARMIRANO ZIE

mr.sc. Davor Grandi, dipl.ing.gra. GF u Rijeci, prosinac 2005.

davor.grandic@gradri.hr

Uvodno o proraunu zidanih konstrukcija

konstrukcija treba biti proraunana i zidana na nain:

da izdri sva optereenja i ostale utjecaje za

vrijeme izvedbe i uporabe da funkcionira u skladu s namjenom za koju se gradi da ima potrebnu trajnost i umjerene trokove odravanja

Uvodno o proraunu zidanih konstrukcija

DJELOVANJE na konstrukciju moe biti:
a) optereenje, tj. sila (neposredno djelovanje) b) prisilna deformacija (posredno djelovanje) kao to su temperaturni uinci ili slijeganje DJELOVANJA moemo podijeliti prema 1 Promjeni djelovanja u vremenu stalna djelovanja (G), npr. vlastita teina konstrukcije i teina stalne opreme promjenljiva djelovanja (Q) kao to su uporabna optereenja, te optereenja vjetrom ili snijegom izvanredna djelovanja (A) koja se odnose npr. na eksplozije ili udarce vozila

Uvodno o proraunu zidanih konstrukcija

2 Promjeni djelovanja u prostoru nepomina djelovanja npr. vlastita teina slobodna djelovanja koja proizlaze iz razliitog rasporeda djelovanja, npr. zbog pokretnog optereenja, vjetra ili snijega 3 Odzivu konstrukcije statika djelovanja koja ne izazivaju znatna ubrzanja konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata dinamika djelovanja

djelovanje potresa - posebni sluaj izvanrednog i/ili promjenljivog djelovanja

Uvodno o proraunu zidanih konstrukcija

prema ENV 1996 (Eurokod 6) proraun zidanih konstrukcija se provodi prema graninim stanjima granino stanje je ono nakon kojeg konstrukcija vie ne udovoljava projektiranim zahtjevima granina stanja dijelimo na
1) granina stanja nosivosti 2) granina stanja uporabljivosti

Uvodno o proraunu zidanih konstrukcija

prema ENV 1996 (Eurokod 6) proraun zidanih konstrukcija se provodi prema graninim stanjima granino stanje je ono nakon kojeg konstrukcija vie ne udovoljava projektiranim zahtjevima granina stanja dijelimo na
1) granina stanja nosivosti 2) granina stanja uporabljivosti

Uvodno o proraunu zidanih konstrukcija

granina stanja nosivosti odgovaraju stanjima koja mogu izazvati ruenje konstrukcije ili na drugi nain ugroziti sigurnost ljudi, a ukljuuju:
gubitak ravnotee konstrukcije ili nekog njenog dijela slom ili gubitak stabilnosti konstrukcije ili nekog njenog dijela neprihvatljive deformacije

Uvodno o proraunu zidanih konstrukcija

granina stanja uporabljivosti ukljuuju:
deformacije ili progibe koji utjeu na izgled ili uporabu konstrukcije ili koje prouzrouju oteenja na buki ili na nenosivim elementima vibracije koje prouzrouju nelagodu ljudi, oteenja ili ograniavaju funkcioniranje graevine

u proraunu nearmiranog zia najee su mjerodavna GRANINA STANJA NOSIVOSTI

Posebnosti prorauna zidanih graevina

na tlanu vrstou zia utjee, osim vrstoe zidnih elemenata i morta i omjer irine i visine zidnog elementa postoji vie vrsta morta, raznih sastava i vrstoa koriste se razne vrste zidnih elemenata raznih oblika, rasporeda upljina, raznih materijala i vrstoa nosivost ovisi i razini kontrole (nadzora) i to kontrole proizvodnje zidnih elemenata i nadzora zidanja

Zidni elementi
ZIDNI ELEMENTI je zajedniki naziv za opeku ili blokove ili oblikovani prirodni kamen namijenjen zidanju VRSTE ZIDNIH ELEMENTA:
glineni zidni elementi (opeka, openi blokovi) kalcijsko-silikatni zidni elementi betonski zidni elementi betonski zidni elementi od lakog agregata porasti betonski zidni elementi kameni zidni elementi

Zidni elementi

Zidni elementi

Svojstva zidnih elemenata

osnovna svojstva zidnih elemenata su njihova tlana vrstoa i trajnost tlana vrstoa zidnih elemenata koja se uzima u obzir u proraunu nosivosti zia naziva se NORMALIZIRANA TLANA VRSTOA fb to je tlana vsrstoa na zraku suenog uzorka irine 100 mm i visine 100 mm normalizirana tlana vrstoa dobije se mnoenjem tlane vrstoe dobivene ispitivanjem faktorom oblika

Svojstva zidnih elemenata

najmanja tlana zidnih elemenata barem 2,5 N/mm2 prema slovenskom prijedlogu min. 10 N/mm2 za zidne elemente od peene gline, a za betonske elemente 7,5 N/mm2

Mort za zidanje
mort je gradivo koje se sastoji od mjeavine anorganskog veziva, agregata i vode, moe sadravati i dodatke, a rabi se za povezivanje zidnih elemenata poznate su sljedee vrste mortova: Cementni mort Cementno-vapneni mort (produni mort) Vapneni mort Tankoslojni mort
unaprijed pripremljeni cementni mort s meksimalnim zrnom pijeska 1,0 mm i s kemijskim dodacima, debljina ovog morta u horizontalnim sljubnicama je 1 do 3 mm doprema se na gradilite u suhom stanju u vreama ili pripremljen za uporabu vlaan s usporivaem vezanja

Unaprijed pripremljeni mort

-

Lakoagregatni mort
od lakog agregata ija je gustoa manja od 1000 kg/m3

Mort za zidanje
mort se klasificira prema svojoj tlanoj vrstoi, a oznaava se slovom M, nakon kojeg slijedi broj koji predstavlja tlanu vrstou u N/mm2 odnos komponenata morta odreuje se volumno, tako npr. mort M% ima volumni odnos 1:1:5 = cement:vapno:pijesak (tablica, po Eurokodu 6):

Svojstva morta

tlana i vlana vrstoa morta utvruje se ispitivanjem svojstva morta ispituju se na prizmama 160x40x40 mm ili na kockama sa stranicom 70,7 mm ili 100 mm trajnost morta regulira se veom koliinom cementa i dodacima

Mehanika svojstva nearmiranog zia

nearmirano zie je kompozit, sastavljen od zidnih elemenata i morta mehanika svojstva zia mogu se dobiti normiranim ispitivanjem, a ona su:
tlana vrstoa (fk) posmina vrstoa (fv) vrstoa pri savijanju (fx) modul elastinosti (E) modul posmika (G)

Karakteristina tlana vrstoa zia (fk)

karakteristina tlana vrstoa zia (fk) jest vrstoa ispod koje se ne oekuje vie od 5% rezultata ispitivanja tlane vrstoe karakteristina tlana vrstoa zia moe se dobiti ispitivanjem na malim uzorcima zia:

fi =

Pi ,max Ai

Karakteristina tlana vrstoa zia (fk)

kad se ne raspolae eksperimentalno dobivenim podacima, karakteristina vrstoa zida ope namjene moe se odrediti iz sljedeeg izraza:

fk = K f
-

0 , 65 b

0 , 25 m

(N/mm2)

fb normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa (N/mm2) fm nazivna vrstoa morta (N/mm2) vrijednost K se moe uzeti kao: 0,6 za grupu 1, 0,55 za grupu 2a, 0,50 za grupu 2b zidnih elemenata, kada nema uzdune vertikalne sljubnice 0,50 za grupu 1, 0,45 za grupu 2a, 0,40 za grupu 2b zidnih elemenata kada je prisutna vertikalna sljubnica 0,40 za grupu 3 zidnih elemenata

Karakteristina tlana vrstoa zia (fk)

prije opisani izraz za karakteristinu tlanu vrstou zia vrijedi samo ako fm nije vei od 20 N/mm2 niti vee od 2fb izraz takoer ne vrijedi za zie od kamenih ili porastih zidnih elemenata

Karakteristina posmina vrstoa zia (fv)

karakteristina posmina vrstoa nearmiranog zia (fv) jest vrstoa ispod koje se ne oekuje vie od 5% rezultata ispitivanja posmine vrstoe posmina vrstoa nearmiranog zia moe se dobiti iz odgovarajueg ispitivanja uzoraka

Karakteristina posmina vrstoa zia (fvk)

kada ne postoje rezultati ispitivanja, karakteristina vrstoa nearmiranog zia, fvk, uz uvjet da su horizontalne i vertikalne sljubnice potpuno ispunjene mortom, moe se uzeti kao:

f vk = f vk 0 + 0,4 d

(N/mm2)

ili fvk = 0,065fb, ali ne manje od fvk0 niti vee od granine vrijednosti dane u narednoj tablici
gdje je: fvk0 posmina vrstoa kad je d = 0, ako ne postoje rezultati ispitivanja tada je fvk0 = 0,1 N/mm2 d proraunsko vertikalno tlano naprezanje u zidu uzimajui kombinaciju optereenja koja daje najmanje vertikalno optereenje fb - normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa

Karakteristina posmina vrstoa zia (fvk)

granine vrijednosti karakteristine posmine vrstoe zia fvk0 i fvk za mort ope namjene:

Karakteristine vrstoe na savijanje naearmiranog zia

karakteristinu vrstoa na savijanje je ona vrstoa ispod koje na pada vie od 5% rezultata ispitivanja karakteristine vrstoe na savijanje zia odreuju se za ravninu sloma paralelnu s horizontalnim sljubnicama i za ravninu sloma okomitu na horizontalne sljubnice

Karakteristine vrstoe na savijanje naearmiranog zia

u tablici se navode karakteristine vrstoe zia pri savijanju poduprte eksperimentalno dobivenim podacima

Karakteristina referentna vlana vrstoa zia

referentna vlana vrstoa je ona kod koje dolazi do vlanog otkazivanja zida kada je zid optereen istodobno vertikalnim i horizontalnim optereenjem vertikalno optereenje stalno je prisutno, a horizontalno je povremeno prouzroeno vjetrom ili potresom

0 2 + + (k ) ft = 2 2
2

gdje je: d prosjeno tlano naprezanje (d = N/Am), - prosjeno posmino naprezanje ( = H/Am) k omjer najveega i prosjenog posminog naprezanja (k 1,5) Am povrina presjeka zida (t L), L je duljina zida, t je debljina zida

Karakteristina referentna vlana vrstoa zia

ispitivanje referntne vlane vrstoe zida:

Karakteristina referentna vlana vrstoa zia

karakteristine vrijednosti referentnih vlanih vrstoa zia, ft:

Deformacijska svojstva zia

deformacijska svojstva mjerodavna za proraun nearmiranog zia su:

MODUL ELASTINOSTI, E POSMINI MODUL, G PUZANJE, SKUPLJANJE I TOPLINSKO IRENJE

deformacijska svojstva trebalo bi odrediti ispitivanjima vrijednosti koje se u nastavku navode mogu se u nedostatku ispitivanja uzeti kao proraunske vrijednosti

Modul elastinosti i posmini modul

sekantni modul elastinosti odreuje se za 1/3 od slomnog optereenja zidnog uzorka

u nedostatku rezultata ispitivanja sekantni modul elastinosti se za sve vrste zia moe uzeti kao posmini modul se uzima kao

E = 1000 fk

G = 0,4E G = 0,167E (za djlovanje potresa)

Proraun nearmiranog zia

proraun treba provesti tako da graevina moe izdrati sva djelovanja (optereenja) proraunavaju se rezne sile u pojedinim elementima konstrukcije od vanjskog optereenja, a nakon toga slijedi proraun naprezanja u elementima na osnovu naprezanja utvruje se jesu li dimenzije konstrukcije i njezinih elemenata pravilno odabrane pri tom se koristi proraunska vrstoa zia koja se uzima kao karakteristina vrstoa podijeljena s parcijalnim koeficijentom sigurnosti za gradivo M

Proraun nearmiranog zia

- tlana - posmina

fd =
fv =
f xd =

M
M
f vk
f xk

fk

- na savijanje

proraun treba provesti tako da graevina moe izdrati sva djelovanja (optereenja)

Nearmirani zidovi izloeni vertikalnom optereenju

proraunska vrijednost vetikalnog optereenja treba biti manja ili jednaka proraunskoj nosivosti zida:

NSd NRd
proraunsko optereenje za najnepovoljniju kombinaciju stalnog (Gk) i karakteristinog promjenljivog djelovanja (Qk):

N Sd = G , j Gk , j + 1,5Qk ,1

parcijalni koeficijenti sigurnosti za stalno optereenje i za promjenljivo optereenje iznose G = 1,35 i Q = 1,5

Nearmirani zidovi izloeni vertikalnom optereenju

proraunska nosivost po jedinici duljine (obino jedan metar) jednoslojnog zia prikazana je izrazom:

N Rd =

i ,m t f yM

= i ,m t f d

gdje je i,m koeficijent smanjenja nosivosti i ili m zbog vitkosti i ekscentriciteta optereenja ako se promatra proraunska nosivost na vrhu ili na dnu zida ili stupa primjenjuje se koeficijent i, a ako se promatra proraunska nosivost u srednjoj petini visine rabi se keoficijent m

Koeficijent smanjenja nosivosti zbog vitkosti i ekscentriciteta

Nearmirani zidovi izloeni vertikalnom optereenju

a)

pri vrhu ili podnoju zida

gdje je t debljina zida, a ei je ekscentricitet na vrhu ili podnoju proraunan s pomou izraza:

ei i = 1 2 t

M di ei = + ehi + ea 0,05 t N di
Mdi je proraunski moment na vrhu ili podnoju zida Ndi je proraunsko vertikalno optereenje pri vrhu ili podnoju zida ehi je ekscentricitet pri vrhu ili podnoju zida od horizontalnog optereenja ea je sluajni ekscentricitet

Koeficijent smanjenja nosivosti zbog vitkosti i ekscentriciteta

Nearmirani zidovi izloeni vertikalnom optereenju u srednjoj petini visine zida

vrijednosti m prikazane su u tablici, a ta vrijednost mora zadovoljiti m (1-2emk/t) ekscentricitet na srednjoj visine zida: emk = em + ek 0,05t ekscentricitet od optereenja daje se izrazom:

a)

M dm em = + ehm ea N dm
ekscentricitet zbog puzanja:

ek = 0,002

heff teff

tem

Koeficijent smanjenja nosivosti zbog vitkosti i ekscentriciteta

Nearmirani zidovi izloeni vertikalnom optereenju

koeficijent smanjenja nosivosti m, za E = 1000fk

Proraunska nosivost zidova na horizontalna optereenja

potrebno je dokazati da zidovi mogu preuzeti horizontalne sile:

VSd VRd
proraunska nosivost prema kriteriju posmine dobiva se:

VRd =

f vk t Lc

Lc je duljina tlano naprezanog dijela zida, t je debljina zida

Proraunska nosivost zidova na horizontalna optereenja

vrijednost posminog naprezanja u trenutku vlanog sloma zida za poznatu referentnu vlanu vrstou zida (ft) dobiva se prema izrazu:

ft 0 R = 1+ 1,5 ft
proraunska vrijednost posminog naprezanja odredi se uz pomo proraunske vlane vrstoe zia ftd = ft/M:

Rd

0 ft = 1+ M ft 1,5 M

Proraunska nosivost zidova na horizontalna optereenja

proraunska nosivost na horizontalnu silu iznosi:

VRHd = Cr Am Rd
gdje je Cr faktor redukcije koji predstavlja omjer proraunske i najvee nosivosti zida, obino se uzima Cr = 0,9, a Am= t L gdje je t debljina zida, a L je duljina zida proraunska horizontalna sila VSd treba biti manja ili jednaka proraunskoj nosivosti na horizontalnu silu VRHd:

VSd VRHd

Primjer 1
ZADATAK:
treba odrediti proraunsku nosivost zida na vertikalno optereenje zid je optereen centrino zidni element od peene gline dimenzija 250x120x65 mm (duljina x irina x visina), Grupe 1 debljina zida t = 25,0 cm svijetla visina kata, h = 2,80 m zid diljine L = 6,0 m pridran samo na gornjem i donjem rubu srednja tlana vrstoa zidnog elementa dobivena ispitivanjem iznosi 10,0 N/mm2 pri zidanju primjenjuje se mort M5, vrstoe fm = 5,0 N/mm2 koeficijent sigurnosti M = 3,0

Primjer 1
PRORAUN:
za faktor oblika = 0,81, normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa iznosi: fb = 0,81 10,0 = 8,10 N/mm2 proraunska visina zida iznosi: heff = 2 h = 0,75 2,80 = 2,10 m ekscentricitet uslijed netonosti izvedbe moe biti: ea = heff / 450 = 210 / 450 = 0,47 cm = 0,019 t < emk emk = 0,05 t = 1,25 cm proraunska debljina zida teff = t = 25 cm vitkost heff/teff = 210/25 = 8,4 < 27 za ovu vitkost koeficijent smanjenja nosivosti iznosi m = 0,85

Primjer 1
za navedene vrijednosti se prorauna karakteristina tlana vrstoa zida: fk = K fb0,65 fm0,25 = 0,6(8,10,65 50,25) =3,49 N/mm2 = 0,349 kN/cm2 Na kraju se prorauna nosivost jedinine duljine zida (1m): NRd = (0,85 0,349 25 100) / 3,0 = 247,5 kN/m m = 0,85

Primjer 2
ZADATAK:
treba odrediti proraunsku nosivost zida prizemlja jedne etveroetane graevine na horizontalnu poprenu silu glineni zidni elementi dimenzija 19/39/19 cm, grupe 2a karakteristina tlana vrstoa zidnog elementa dobivena ispitivanjem iznosi 10,0 N/mm2 pri zidanju primjenjuje se mort M5, vrstoe fm = 5,0 N/mm2 koeficijent sigurnosti M = 2,2 zadano je h = 3,0 m, L = 2,0 m, t = 19 cm na zid djeluje centrina (emk < 0,05t), vertikalna uzduna sila NSd = 200 kN cijela duljina zida je tlano naprezana

Primjer 2
PRORAUN: heff = 0,75 300 = 225 cm vitkost heff/teff = 225/19 = 11,8 koeficijent smanjenja nosivisti prema tablici m = 0,80 faktor oblika = 1,14 pa je normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa: fb = 1,14 10,0 = 11,40 N/mm2 karakteristina tlana vrstoa iznosi: fk = K fb0,65 fm0,25 = 0,55(11,40,65 50,25) =4,0 N/mm2 = 0,4 kN/cm2 proraunsko tlano naprezanje pri dosizanju nosivosti zida iznosi m fd = 0,8 (4,0 / 2,2) = 1,45 N/mm2 = 0,145 kN/cm2

Primjer 2
proraunsko tlano naprezanje od vertikalne uzdune sile 0 = d = NSd/(t L) = 200 / (200 19) = 0,0526 kN/cm = 0,526 N/mm2 karakteristina posmina vrstoa: fvk = 0,01 + 0,4 0,0526 = 0,031 kN/cm2 to je manje od 0,065 fb = 0,065 11,40 = 0,74 N/mm2 = 0,074 kN/cm2 i od granine vrijednosti fvk = 1,2 N/mm2 = 0,12 kN/cm2 (tab. 3.8) Posmina nosivost zida iznosi: VRd = (0,031 19 200)/2,2 = 53,54 kN kriterij vlanog dijagonalnog sloma: ft = 0,09 N/mm2 (uzima se, radi sigurnosti, polovica vrijednosti iz tablice 3.10) Rd = [0,09/(1,52,2)](1+2,20,526/0,09)0,5 = 0,10 N/mm2 = 0,010 kN/cm2 VRHd = 0,9 (200 19) 0,010 =34,20 kN3 VRhd < VRd, mjerodavna je vlana nosivost zida!