You are on page 1of 8

Udruenje graana Neto Vie Trg Sabora Bosanskog 36 71 000 Sarajevo Tel/fax: + 387 (0) 33 788 740/741 e-mail:

info@nestovise.org www.nestovise.org

Biznis plan
Proirenje proizvodnje u zatvorenom prostoru

plastenik

Biznis plan izradio/la:

Potpis: _____________________________

Mjesto, datum: 24.04.2013

SEKCIJA 1: BIZNIS IDEJA Plastenik predstavlja jeftin oblik zatienog prostora za proizvodnju rasada i plodova povra, sitnog voa i cvijea. Jednostavne plastenike mogu graditi sami proizvoai biljaka. Na ovakav nain postiu se ogromne utede u odnosu na kupovinu tipskih, gotovih plastenika koje izgrauje industrija. Poto ja ve posjedujem jedan vei plastenik od 150 m2 i jedan manji rasadni plastenik. Uspjeh u proizvodnji mnogo zavisi od kvaliteta sjemena, jer sve osobine budue biljke sadrane u vidu ifre u sjemenu. Zbog malih povrina pod plastenicima i suenih mogunosti za proizvodnju povra u vansezoni (oktobarmart), ponuda ne moe da zadovolji tranju za povrem posebno za paradajzom. elim rei da dosada uspjeno smo iskoristili sve blagodati od ove proizvodnje i uspjeno distruibuirali svu proizvedenu hranu i sada bi eljeli da proirimo proizvodnju za jo jedan plastenik od 300 m2 uz dodatnu opremu kao to su sistem za navodnjavanje i agrilna folija.

SEKCIJA 2: OPIS PROIZVODA/USLUGA Ovim biznis planom predvieno je proirenje postojee plastenike proizvodnje za jo 300 m2 u kojem e se saditi salata, pinat, luk, a poslije paprika, paradajz i krastavci.Specifinost proizvodnje u plastenicima ogleda se u tome, to se za razliku od klasine ratarske proizvodnje (koja se odvija u prirodnim klimatskim uslovima), ova proizvodnja odvija u zatvorenom prostoru, tokom cijele godine. Takoe ima veliki znaaj, jer se putem ove proizvodnje obezbeuje trite sa odreenim proizvodima (povre i cvijee) u periodu jesen - zima, tj. u periodu kada prirodni, odnosno klimatski uslovi ne omoguavaju proizvodnju ovih proizvoda na otvorenom prostoru. SEKCIJA 3: DOSADANJA ISKUSTVA Ve 7 godina pomaem roditeljima u radu oko plastenika a zadnje 2 godine intenzivno se bavim proizvodnjom u zatvorenom prostoru. Dosadanja moja iskustava u prodaji pokazala je da potreba i potranja kupaca za ovim proizvodima je velika i za moju porodicu finansijski isplativa. Izgraene povrine pod plastenicima ne mogu udovoljiti potrebama trita za proizvodima u vansezoni kao to su; paradajz, salata, luk, paprike, krastavci, i drugo te su potroai upueni na povre iz uvoza. U svrhu razvoja i unapreenja povrtlarske proizvodnje u zatienom prostoru i moje iskustvo bi pridonijelo da poveamo obim proizvodnje i da poveam budet moje porodice, poto je to jedini izvor zarade za moju porodicu. SEKCIJA 4: POSTOJEI RESURSI (ZEMLJA, OBJEKTI, OPREMA) Od postojee opreme posjedujem zemljite veliine 0,6 ha na kojem se nalazi jedan vei plastenik od 150 m2 i jedan manji rasadni plastenik, vlastito prodajno mjesto na imanju, od opreme posjedujem agrilnu foliju za zatitu biljaka od estih i naglih promjena temperatura, price za prskanje i vlastito vozilo. SEKCIJA: 5 POTREBNI RESURSI (ZEMLJA, OBJEKTI, OPREMA, RADNA SNAGA, BILJKE, IVOTINJE...) Za izgradnju plastenika potrebno je nabaviti: 248 m eljezna cijev (30 cm) 172 m eljezna cijev (20cm) 260 m kutno eljezo (50x30 cm) 88 m kutno eljezo (40x30 cm) 80 m kutno eljezo (30x30 cm) 100 m elina sajla Sistem za navodnjavanje
2

Kaca za navodnjavanje

300 m2 agrilna folija 3 kutije temeljne boje 600 m2 najlon

Za direktnu prodaju ve posjedujem prodajni tand na imanju i informativnu tablu Navedeni materijal e se nabaviti od domaih dobavljaa sa podruja opine Cazin. Direktni trokovi vezani za proizvodnju u plasteniku: trokovi vode, struje, zatitnih sredstava, ambalae i 2 sezonska radnika za uzgoj i berbu. SEKCIJA 6: TRITE, KUPCI, KONKURENCIJA Trite za prodaju povra se moe podijeliti na: 1. direktna prodaja povra na imanju po cijeni od 2,00 do 3,00 KM/kg S obzirom da svu proizvodnju prodam uspjeno direktno na svom imanju iz navedenog razloga i elim da izgradim jo jedan plastenik da bio konkurentniji na tritu i proirio proizvodnju. Moram napomenuti da dio povra doniramo i javnu kuhinju Imaret. Konkurencija ine: 1. drugi proizvoai povra na trnicama i direktne prodaje na imanjima 2. marketi, supermaketi i voarske radnje koji takoe nude ovaj proizvod SEKCIJA 6.1: GDJE I KAKO ETE PRODAVATI PROIZVOD/USLUGU? Svu proizvodnju povra mogue je prodati na imanju, proirenjem proizvodnje izgradnjom plastenika bio bi konkurentniji, kapaciteti plastenika nakon njihove izgradnje, bie znaajni sa aspekta ponude i zadovoljavanja potreba lokalnog trita Iz navedenog razloga, mogao bi ponudu isporuivati na pijace lokalnog trita i mreu prodavnica a potom na druga udaljenija trita. 6.2. KUPCI KOME ETE PRODAVATI PROIZVOD/USLUGU? 1. direktna prodaja na imanju (60%) -gotovinska naplata 2. voarska radnja, lokalne prodavnice (20%)- odgoda plaanja 3. krajnji kupci na trnicama (20%) -gotovinska naplata 6.3. POTREBE TRITA? Na podruju optine a i susjednih, relativno mali je broj gazdinstva - imanja koja se bave ozbiljnom plastenikom proizvodnjom pa se slobodno moe rei da i
3

nema ozbiljnih proizvoaa sa znaajnim povrinama, kako za trite tako ni za linu upotrebu. Sa svojih 450 m2 korisne povrine, proizvoditi u iskljuivo povre koje e biti isporuivano na pijace lokalnog trita i mreu prodavnica a potom na druga udaljenija trita. 6.4. KONKURENCIJA? Konkurencija je prisutna na: 1. drugi proizvoai na trnicama i direktne prodaje na imanjima 2. voarske radnje, marketi i supermaketi Prednost u odnosu na konkurenciju obezbeenje vee ponude ranog povra na trite, na kome postoji velika zainteresovanost za ovim proizvodima, iskoritenje postojeih iskustava na proizvodnji ranog povra i iskoritenje postojeih raspoloivih resursa. SEKCIJA 7: MARKETING KAKO E KUPCI UTI ZA VAS? Obezbeenje trita plasmana je osnovni inilac od koga zavisi funkcionisanje plastenika kao i opravdanost njihove izgradnje. Vei dio prodaje odvija se direktno na imanju, a ostali plasman e ii direktno voarskoj radnji, lokalne prodavnice i krajnji kupci na trnicama. SEKCIJA 8: PROCJENA RIZIKA? Kao kljuni rizici i nain za njihovo smanjenje mogu se identificirati: Lo rasadni materijal Elementarne nepogode ( led, vjetar, snijeg) Biljna oboljenja u plasteniku (plamenjaa, pepelnica) tetoine ( nematode, puevi, razliite vrste grinja...) SEKCIJA 9: FINANSIJSKE INFORMACIJE Za izgradnju kapaciteta plastenika sistema navodnjavanja ka po kap potrebna su novana sredstva u iznosu od 1.245,00 KM od kojih vlastitih sredstava imam u iznosu od 245,00 KM i nedostaju mi sredstva u iznosu od 860,00 KM za koja se nadam da u ih obezbjediti ukoliko mi se odobri traeno sufinansiranje.
Tabela 1: Ukupno potrebna sredstva za biznis plan

Potrebna ulaganja 200 m crijeva za navodnjavanje

Iznos u KM
100,00 4

50 m alkatena 650 m kapajui trak kap po kap Cisterna 3. spojnice 15. konektora Informativna tabla Prodajni tand Trokovi zatitnih sredstva i mineralnih gnojiva

125,00 520,00 150,00 20,00 30,00 45,00 250,00 210,00

Ukupno ulaganja Vlastiti kapital u naturi (Informativna tabla) Vlastiti kapital u novcu (Prodajni tand) Ostatak sredstava potreban za biznis plan

1.450,00 45,00 450,00 955,00

Plan proizvodnje malina iznosi 2.000,00 kg. Plan prodaje dat je u tabeli: Kupac Uee u prodaji 60% 30% 10% 100% Planirana Cijena Prihodi Naplata prodaja (kg) (KM/kg) 1.200 2,0 2.400,00 Po obraunu 600 200 2.000 3,5 3,0 2.100,00 600,00 5.100,00 Gotovina Gotovina

Zadruga Agromerkantilija Krajnji kupci na trnicama Direktna prodaja na farmi UKUPNO

U VI mjesecu planirano je da se proizvede i proda 40% planirane proizvodnje malina od 800 kg u vrijednosti od 2.040,00 KM, a u VII 60% planirane proizvodnje malina od 1.200 kg u vrijednosti od 3.060,00 KM.

SEKCIJA 10: PREDVIANJE PROFITA


Tabela 2: - Plan prodaje i trokova (PLAN PRODAJE I TROKOVA) MJESENO IV V VI VII 960,00 1.440,00 840,00 1.260,00 240,00 360,00 945,00 0,00 IV 945,00 V 950,00 120,00 30,00 90,00 60,00 30,00 100,00 60,00 50,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 210,00 -210,00 1.180,00 -235,00 100,00 600,00 1.440,00 100,00 800,00 0,00 0,00 2.260,00 0,00 0,00 100,00 0,00 0,00 500,00 0,00 0,00 400,00 100,00 600,00 100,00 2.040,00 VI

Godinje VII IX X XI XII 2.400,00 2.100,00 600,00 945,00 600,00 6.645,00

PRIHODI/Prodaja Prodaja malina na farmi Prodaja malina na pijaci Prodaja malina otkupljivau Priliv od sufinansiranja Biz.plana Prilivi od subvencija UKUPNI PRIILIVI RASHODI/Trokovi Izgradnja sistema za vodosnabdjevanje Radna snaga -kopanje Radna snaga -pricanje Radna snaga -berba Voda Mineralna gnojiva Agrolif Stajsko gnojivo Zatitna sredstva Izrada letaka Gorivo za transport UKUPNI TROKOVI DOBIT

II

III

0,00 0,00 0,00 I II III

3.060,00 0,00 0,00 VII VII IX

600,00 600,00 0,00 0,00 X XI XII

950,00 120,00 30,00 1.000,00 290,00 60,00 30,00 100,00 60,00 50,00 200,00 2.890,00 3.755,00

SEKCIJA 11: PROTOK GOTOVOG NOVCA CASH FLOW Tabela 3: Plan toka novca/gotovine

I
Gotovina na poetku mjeseca Gotovina od prodaje Ostali prilivi gotovine (Subvencije) Ukupni novani prilivi Ukupni trokovi Gotovina na kraju mjeseca

II

III

PLAN TOKA NOVCA (GOTOVINE) MJESENO IV V VI VII


450,00 0,00 0,00 450,00 210,00 240,00 240,00 0,00 945,00 1.185,00 1.180,00 5,00 5,00 2.040,00 0,00 2.045,00 600,00 1.445,00 1.445,00 3.060,00 0,00 4.505,00 800,00 3.705,00

VII
3.705,00 0,00 0,00 3.705,00 0,00 3.705,00

IX
3.705,00 0,00 0,00 3.705,00 0,00 3.705,00

X
3.705,00 0,00 600,00 4.305,00 100,00 4.205,00

XI
4.205,00 0,00 0,00 4.205,00 0,00 4.205,00

XII
4.205,00 0,00 0,00 4.205,00 0,00 4.205,00

U kolonu ukupnih trokova upisujete podatke iz prethodne tabele (Tabela 2), gdje su ve obraunati ukupni trokovi.

You might also like