BUSINESS PLAN

2014












Naziv firme: Lilium
Djelatnost: Trgovina domaih proizvoda
Autor: Enis Bai, dipl. ecc.
061-935-976, enisbasic@hotmail.com
Partner: Zlatan Agi, dipl. ecc.


www.pixel.ba

1. SAETAK BIZNIS PLANA

1.1. Biznis

Analizirajui stanje u naoj zemlji, doli smo do zakljuka, da naa zemlja ne pridaje velik
znaaj promovisanju domaeg proizvoda. Upravo zbog toga, naa privreda trpi velike gubitke.
Loe ekonomsko djelovanje dovelo nas je do toga da je na uvoz dva puta vei od naeg
izvoza, te je samim tim naa ekonomija preplavljena stranim proizvodima. Daljim
analiziranjem progresa promjena u naoj zemlji, zakljuujemo da su neophodne promjene na
samoj mikrorazini, a nema boljeg poetka od promjene nae sopstvene zajednice i sredine.
Zdrava ishrana predstavlja danas jednu od najaktuelnijih i najvanijih tema o kojima se
govori. Uz porast svijesti o zdravoj ishrani javlja se i sve vea potranja za zdravom hranom.
Uz mnoge opasnosti koje danas polako otkrivamo u stranoj industrijski proizvedenoj hrani,
sve vie se okreemo tritu zdrave hrane i nastojimo pronai pouzdane izvore organske
hrane. Sigurno je nae povjerenje vee prema domaem proizvoau, meutim uz dananji
trend pojave supermarketa mi jednostavno nismo u mogunosti pristupiti iskljuivo domaim
proizvodima.
Naa ideja se upravno zasniva na tome. Trgovina iskljuivo domaih proizvoda koja ukljuuje
domae voe i povre, takoer i sve produkte napravljene koritenjem istih (npr. domai
sokovi, domai namazi, itd.), mlijeko, mlijeni proizvodi kao i druge produkte vezane za
zdravu ishranu i samo zdravlje ovjeka. Trgovina bi takoe nudila i sve ostale proizvode koji
se proizvode u Bosni i Hercegovini, tako da bi imali irok asortiman proizvoda.
Na slogan e biti: Ukoliko nije domae ne morate platiti ! Naa trgovina domaih proizvoda
Lilium javlja se kao idealno rjeenje navedenih problema na mikrorazini. Naa ideja ne
staje samo na tome. Sama trgovina imala bi specifian izgled. Sa izgledom tradicionalne
bosanske kue, prodavai bi takoe nosili etno odjeu i sam ambijent bi privlaio nae
sugraane i motivisao ih da svoj novac ulau u domae proizvode , i na taj nain ulau u svoju
pravilnu ishranu i podravaju domaeg proizvoaa. Naa radnja biti e svojevrsna turistika
atrakcija za sve one koji posjete Zenicu in a taj nain privlaiti dodatne posjetioce.
Na taj nain elimo stvoriti jedinstvnu atmosferu kupovine u kojoj je odnos prema kupcima i
njihovim potrebama mnogo prisniji nego u ostalim trgovinama.

Prema naoj analizi, smatramo da naa trgovina ne bi imala izravnog konkurenta. Uz pravilno
ulaganje i rukovoenje, pored drutvene koristi, trgovina bi generisala profit. Najvei dio
ulaganja bio bi oko opremanja same trgovine, dok nabavka samih proizvoda ne bi
predstavljala problem, s obzirom da smo analiziranjem doli do zakljuka da postoji irok
asortiman proizvoda koje bi mogli prodavati naim kupcima uz prihvatljive cijene.

Kroz na biznis plan nastojat emo iznijeti pozitivne efekte koje naa ideja moe proizvesti, a
potom emo se osvrnuti i na potencijalne probleme kojima bi na biznis mogao biti izloen.

Okruenje u kojem ivimo u pogledu kvaliteta ivotne sredine, implicira nam nunost
realizacije ovakve ideje, koju na biznis plan razmatra.

1.2. O poduzetniku

Vlasnik trgovine Lilium (potie od latinske rijei za ljiljan) u kojoj e se iskljuivo prodavati
domai prozivodi jeste Bai Enis. Svakodnevno ujemo na televiziji, radiju, internetu ili u
razgovoru sa ljudima kako bi voljeli kupati domae proizvode, ali nisu u prilici da obave
takve kupovine jer su veliki trgovaki lanci najee u stranom vlasnitvu tako da su domai
proizvodi istisnuti sa njihovih polica. Otuda smo dobili ideju da omoguimo sugraanima da
sve domae proizvode mogu kupiti na jednom mjestu ime emo im utedjeti i trud i vrijeme,
koje bi proveli traei odreene domae proizvode na vie mjesta. Na teritoriju Opine
Zenice, ne postoji nijedan slian objekat, a mislimo ni na podruju Bosne i Hercegovine to
predstavlja dodatan argument koji ide u prilog ovakvoj ideji. Nae miljenje je da bi ova ideja
bila profitabilna upravo zbog toga to je originalna i to bi dobili odreeni medijski prostor s
obzirom da je ideja patriotska i da podstie kupovinu domaih proizvoda. U poetnom
periodu raditi emo intenzivno na promociji trgovine i osvajanju dijela populacije koji su vie
platene moi i spremni su da plate neto viu cijenu, ali da mogu biti sigurni da su proizvodi
domai i da time podstiu domau ekonomiju. Ukoliko prva trgovina polui oekivane
rezultate traiti emo naine da se u svakom veem gradu u Bosni i Hercegovini otvorimo po
jednu slinu prodavnicu ime bi se stvorio odreeni brend koji bi dodatno privlaio kupce.
Pokuali bi uspostaviti strateka partnerstva sa domaim proizvoaim, kako bi proizvode
nabavili po niim cijenama, a samim time bi i prodajna cijena za nae kupce bila nia. Jako
smo motivirani da ova ideja uspije kako zbog mogunosti zarade tako i zbog linog izazova
koji nam predstavlja pokretanje vlastitog biznisa. Poduzetnik se mora iznova prilagoavati
utjecajima iz okruenja koji utiu na poslovanje njegove firme. Ti utjecaji su razliiti, kao to
su: dobavljai, vremenske prilike, urod, kupci, zakonski propisi itd. Ovi faktori mogu uveliko
utjecati na cijene, a samim time i na profitabilnost. Idealno je ukoliko poduzetnik moze
anticipirati ove promjene prije nego to se one pojave i djelovati unaprijed kako bi se smanjio
njihov utjecaj. Ukoliko se to postigne uspjenost ideje je zagarantovana.


2. ANALIZA FIRME

S.W.O.T. analiza je korisno orue za ocjenu relativne povoljnosti pozicije koju zauzima
preduzee u okruenju i njegove osposobljenosti da uspjeno posluje.
U trgovini je inae velika konkurencija, meutim s obzirom da se naa prodavnica fokusira
iskljuivo na odreeni dio populacije koji ima svijest o vanosti kupovine domaih proizvoda,
smatramo da nemamo direktnih konkurenata.

SNAGE
- Kvalifikovanost i ljubaznost naeg
osoblja
- Jedinstven ambijent i osjeaj kupovine
- Stepen zadovoljavanja potreba i elja
kupaca.
- Kvalitetni i zdravi proizvodi

SLABOSTI
- Raspoloivost finansijskih sredstava.
- Usklaenost finansijskih sredstava sa
rastom preduzea.
- Postojea konkurencija
- Trenutno trino uee.

ANSE
- ivotni stil
- Ekoloki standardi.
- Poslovna odgovornost.
- Promjena svijesti graana
- Pregovaraka mo dobavljaa
- Prekovaraka mo kupaca.

PRIJETNJE
- Recesija
- Kreditna politika.
- Fluktuacija nabavnih cijena












3. ANALIZA TRITA


Prouavanje svake urbane sredine (kao to je npr. na grad Zenica) dolazimo do zakljuka da
pored 10-ak supermarketa i njihovih manjih filijala rasprostranjenih kroz grad, imamo veliki
broj manjih trgovina koje se nalaze gotovo u svakoj ulici. S obzirom na takvo stanje
postavljamo sebi logino pitanje: zato jo jedna trgovina, po emu je ona posebna?

Odgovor je veoma jednostavan. Na grad pored velikog broja trgovina nema nijednu trgovinu
koja iskljuivo prodaje domae proizvode! esto sluamo reklame koje nas motiviraju da
kupujemo domae proizvode i itamo razne sadraje sa istom porukom, ali smo naprosto
sprijeeni da izravno kupujemo proizvode domae proizvodnje jer su oni izmjeani meu
stotinama drugih strane proizvodnje.
Ideja o trgovini domaih proizvoda po naem miljenju predstavlja jednostavan i inventivan
poduhvat. Izmeu 100-njak i vie trgovina koje funkcioniraju na isti nain, i nude usluge istog
karaktera, pojava trgovine koja prodaje iskljuivo domae proizvode sama po sebi bi bila
marketing.

Naa trgovina bi bila locirana u centralnom dijelu grada te bi se na taj nain glas o novoj i
jedinoj trgovini takve vrste brzo rairio meu stanovnicima Zenice. Stoga procjenjujemo da
na biznis zahtijeva minimalna marketinka ulaganja.

S obzirom na dananji trend vraanja na zdravu ishranu i preferencije potroaa da novac
troe na proizvode koji e ne samo sauvati njihovo zdravlje ve ga i poboljati, naa trgovina
e nudity najbolju investiciju u tom pogledu. Uz sve veu kontaminaciju nae ivotne sredine,
raste potranja za domaom i zdravom hranom te kupci nastoje to lake doi do kvalitetnih
domaih proizvoda.

Prema tome moemo zakljuiti da ovakva situacija na tritu i stanje u naoj ivotnoj sredini,
stvaraju idealne uslove za razvoj naeg biznisa.





4. ANALIZA KUPACA

Opina Zenica ima oko 130 000 stanovnika, tako da moemo rei da su svi oni potencijalni
kupci naih proizvoda. Ipak, nae ciljno trite su prije svih, osobe koje posjeduju svijest o
vanosti kupovine domaih proizvoda, kao i osobe koje pridaju vanost zdravoj ishrani. Naa
trgovina e biti smjetena u uem dijelu grada tako da su potencijalni kupci svi oni koji
gravitiraju tom dijelu grada, kao i prolaznici kojih sigurno bude na hiljade u toku jednog dana.
Naa klijentela e biti osobe svih uzrasta i svih imovinski stanja, iako prije svega oekujemo
kupce koji su neto bolje situirani, s obzirom da su odreeni domai proizvodi skuplji od
uvoznih, koji su manjeg kvaliteta. Jedinstveni ambijent trgovine, koja e biti ureena kao
tradicionalna bosanska kua, e privui kupce koji ele jedinstveni osjeaj kupovine. Ukoliko
prva trgovina ostvari uspjeh, nae ciljno trite e se proiriti i na druge vee gradove u Bosni
i Hercegovini. Nai kupci e biti zaposleni ljudi, domaice, student, penzioneri kao i svi ostali
graani Zenice. U ovo ubrzanom tempu ivota svi trae naine kako da utede vrijeme, a naa
trgovina e omoguiti upravo to, jer e na jednom mjestu moi kupiti sve zdrave proizvode
koji su potrebni za njihovu porodicu. Sigurni smo da je ovakva trgovina potrebna u svakom
gradu jer neprestano ujemo ljude kako ele da kupe domae, kvalitetne proizvode, ali
jednostavno ne postoji jedno mjesto koje je objedinilo ponudu domaih proizvoda. Nai
trgovci e biti obueni u tradicionalnu bosansku odjee, imat e ljubazan i prijateljski odnos
prema kupcima ime emo se isticati u odnosu na konkurenciju. Ulazak Hrvatske iz EU i
njihovih izlazak iz CEFTE, znai uvoenje poreznih dadbina na njihove proizvode ime e
oni biti skuplji, a to e dovesti do poveanja potranje za domaim proizvodima. Ovo je jedan
od razloga koji takoe ide u prilog ovakvoj ideji.


5. ANALIZA KONKURENCIJE

U prethodnom tekstu smo naveli inovativnost naeg biznisa i nepostojanje izravne
konkurencije, u smislu da ne postoji nijedna trgovina koja striktno prodaje samo domae
proizvode. Meutim, svjesni smo injenice da veliki broj trgovina i supermarketa na naem
lokalitetu u svojoj ponudi sadri odreeni dio domaih proizvoda, te kao takvi bivaju direktni
i indirektni konkurenti naem biznisu.

Pored injenice da postoji takva konkurencija, mi smatramo da ona ne predstavlja opasnost za
na biznis. S obzirom da se naa ideja zasniva na inovativnosti ponude (tj. ponuda iskljuivo
domaih proizvoda), daje nam samo dodatni motiv za razvoj naeg biznisa, jer sve ostale
trgovine nude jednako kombiniranu ponudu (domaih i stranih proizvoda).

U odnosu na supermarkete, koji imaju veliku ponudu i koja takoe obuhvata i domae
proizvode, mi ipak vidimo prednost naeg biznisa. Velike trgovine poput supermarketa svoje
proizvode nabavljaju preko posrednika, gdje kupci uope nisu upoznati na koji nain se
proizvodi dobavljaju i sa kojeg lokaliteta. Mi ipak to elimo promjeniti i ponuditi kupcima
potpunu informaciju o proizvodu koji kupuju. elimo naglasiti da proizvode planiramo
nabavljati direktno od proizvoaa, te na taj nain pored toga to emo informirati kupca o
tanom porijeklu proizvoda, i sami emo nastojati birati najkvalitetnije proizvoae te tako
imati najkvalitetniju ponudu domaeg proizvoda.

Kao prednost nae direktne, ali i indirektne konkurencije, navodimo njihovu prepoznatljivost.
To je oekivano i neizbjeno. Meutim ranije smo spomenuli kako bi naa ideja, kao
inovativna, samo po sebi postala dobar marketing. Uz paljiv odabir lokacije, zasnovan na
naem znanju i analizi, smatramo da bi za krai period na biznis postao prepoznat, kako u
uem krugu grada, tako i u ire.

Pored svega elimo naglasiti fleksibilnost nae trgovine. Smatramo veoma vanim na odnos
prema kupcima. Te planiramo u nau ponudu ukljuivati proizvode za kojima nai kupci
izraze elje. Prema tome nastojaemo da u nau ponudu ukljuimo bilo koji domai proizvod
za kojim nai kupci izraze elju i koji smo u mogunosti nabavljati direktno od njegovog
proizvoaa.

Naa trgovina kao imperativ ima razvijanje odnosa sa naim kupcima, te prilagoavanje njima
uz pristupanu cijenu i kvalitetu domaih proizvoda koje budemo nudili. Smatramo da je naa
usluga jedinstvena, i da na biznis posjeduje prednosti nad naom konkurencijom, koje e
nam omoguiti razvijanje naeg biznisa i sticanje prepoznatljivosti ponajvie u kvaliteti nae
usluge.



6. MARKETING PLAN

Marketing predstavlja osnovnu koncepciju poslovanja u savremenim trinim uslovima
poslovanja. Ukoliko nema dobrog marketinga, tada nema ni mogunosti za razvoj i
unapreenje poslovanja, a samim time ni opstanka preduzea.
Na slogan e biti: Ukoliko nije domae, ne morate platiti ! Na marketing plan je, prije
svega, fokusiran na kupce u naoj opini. Upravo jedan od razloga to smo se odluili za ovu
ideju o trgovini koja u svom asortimanu sadri iskljuivo domae proizvode jeste ta to sto
smatramo da bi ova ideja dobila veliku medijsku panju, a samim time i besplatan marketing.
U domaim medijima bi velika panja bila posveena ovakvoj ideji upravo zato to je
orijentisana na promociju domaih proizvoda. Ideja bi zbog svoje jedinstvenosti i patriotizma
zasigurno, osim podrke javnosti i medija, dobila odreenu politiku podrku, kao i podrku
domaih proizvoaa. Naim marketingom bi nastojali privui kupce prezentirajui im
jedinstveni ambijent i ponudu same trgovine, kao i ukazivanjem na znaaj kupovine domaih
proizvoda. Kupce emo zadrati kvalitetnim proizvodima i time to emo imati poseban,
prijateljski odnos prema njima. Takoe, u toku ljetne sezone domae voe i povre emo u
saradnji sa domaim proizvoaima nuditi po promotivno niskim cijenama. Voe i povre
kojem se bude pribliavao rok trajanja emo donirati narodnoj kuhinji ime emo djelovati
drutveno-odgovorno, a u isto vrijeme privui pozitivan publicitet.

6.1. Marketing mix 4P/7P model

Tradicionalni marketing mix podrazumijeva elemente koje nazivamo 4P, a to su: proizvod
(Product), cijena (Price), distribucija (Place) i promocija (Promotion). Meutim, s obzirom na
prirodu usluge i uslunog procesa, tradicionalni mix je produen na na 7P, a dodati su: ljudi
(People), procesi (Process) i fizika sredina (Physical evidence).
6.1.1 Proizvod / Usluga
U naoj trgovini e biti iskljuivo kvalitetni proizvodi jer emo nabavljati direktno od
proizvoaa sa kojima emo sklopiti strateka partnerstva. Bit emo ukljueni u sam proces
proizvodnje i vrit emo s vremena na vrijeme kontrole kvaliteta na licu mjesta.
6.1.2 Cijena
Cijene naih proizvodi e moda biti malo vie nego u drugim trgovinama koje uvoze strane
proizvode sumnjivog porijekla, ali emo ta nadoknaditi boljim kvalitetom proizvoda.
Smatramo da je odreeni procenat graana spreman platiti neznatno viu cijenu ako zauzvrat
kupuje domae, zdrave proizvode.
6.1.3. Promocija
Ideja o trgovini koja prodaje iskljuivo domae proizvode ima veliki promotivni potencijal.
Prije otvaranja vrit emo promociju preko televizije Zenica, kao i internet portal Zenicablog,
kao i dijeljenjem promotivnih materijala na ulicama Zenice. Smatramo da e i sama ideja
zbog orijentacije na domae, privui veliku medijsku panju jer e biti prva ovakva trgovina
na teritoriji, ne samo grada, nego i drave.
6.1.4. Distribucija
Na poetku emo intenzivnu raditi na uspostavljanju kvalitetnih distributivnih kanala. S
obzirom da emo nabavljati samo domae proizvode smatramo da neemo imati veih
problema s nabavkom. Uspostaviti emo vie stratekih partnerstava sa domaim
proizvoaima, kako bi pokuali dobiti nie cijene i bolji kvalitet. Vjerujemo da e domai
proizvoai imati sluha za ovakvu ideju i da e biti vie nego raspoloeni da nam izau u
susret zbog obostrane koristi.
6.1.5. Ljudi
Za zaposlene emo birati kvalificirane osobe, vedrog duha koje e biti instruisane da svakom
kupcu pristupe na ljubazan i prijateljski nain.
6.1.6. Fizika sredina
Naa radnja e biti ureena u stilu tradicionalne bosanske kue kao to su drvena vrata na
ulazu, drveni kapci koje e biti dekoracija na prozorima, ilimi koji su runo tkani, police u
trgovini e biti drvene itd. Nai zaposlenici e nositi obiljelja tradicionalne bosanke nonje,
tako da e naa trgovina biti takoe i svojevrsna turistika atrakcija za sve one koji se nau
Zenici.
4.1.7. Procesi
Svi proizvodi e se nabavljati od proizvoaa direktno, vrit emo povremene kontrole kako
bi bili sigurni da su proizvodi kvalitetni i zdravi za konzumiranje ime se okreemo prema
potrebama kupaca.





7. OPERATIVNI PLAN
Kada je rije o stratekim planovima cilj nae trgovine jeste promovisanje domae
proizvodnje i proizvoaa, otvaranje trgovina Lilium u svim veim gradovima u BIH i
naravno ono to je najvanije, ostvarivanje profita. Da bi ostvarili strateke planove potrebno
je oznaiti pojedinane aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se strateki planovi mogli
dostii. Ta vrsta planiranja se naziva operativno, odnosno svakodnevno planiranje a nakon
toga i realiziranje tih zacrtanih aktivnosti. Poslovi prilikom pokretanja bilo kojeg biznisa su
obimni i zahtjevaju puno vremena i energija, a trgovina, naroito domaim proizvodima e
predstavljati poseban izazov. Ipak smatramo da se preciznim i ozbiljnim planiranjem mogu
izbjei mnoge prepreke i rizici koji stoje na putu. Analizirali smo sve aktivnosti koje je
potrebno poduzeti u narednom periodu kako bi trgovina domaih proizvoda profunkcionisala.

AKTIVNOST: TRAJANJE
1. Ugovor o zakupu poslovnog prostora 1-2 dana
2. Registracija pravnog lica do 30. dana
3. Dobijanje potrebnih dozvola od nadlenih institucija (urbanistika i sl.) do 30. dana
4. Izrada slubenog peata do 7 dana
5. Kupovina kompjutera i fiskalne kase 1-2 dana
6. Otvaranje poslovnog rauna u banci 1-2 dana
7. Registracija preduzea kod Federalnog zavoda za statistiku 1-2 dana
8. Evidentiranje za PDV 1-2 dana
9. Prijava osnivaa za socijalno osiguranje 1-2 dana
10. Angairanje graevinske firme i ureenje interijera i eksterijera do 30. dana
11. Razgovor sa potencijalnim zaposlenicima 2. dana
12. Potpisivanje partnerstava sa domaim proizvoaima do 30. dana
13. Nabavljanje opreme za trgovinu (hladnjae, friideri i sl.) 5-7 dana
14. Nabavka i skladitenje proizvoda koji e biti u trgovini 7. dana
15. Oglaavanje u lokalnim medijima povodom sveanog otvorenja do 30. dana
16. Aktivnosti povodom sveanog otvorenja 1. dan




8. MENADMENT TIM

Menaderski tim koji e implementirati biznis - trgovina domaih proizvoda Lilium e se
sastojati od dva diplomirana ekonomista. Bai Enis, koji je zavrio ekonomski fakultet, smjer
menadment preduzea e biti zaduen za kontrolu zaposlenih i nesmetano odvijanje procesa
prodaje u samoj trgovini. Takoe, radit e na konstantnom unapreenju zadovoljstva kupaca i
zaprimati e eventualne primjedbe. Agi Zlatan koji je zavrio ekonomiju, smjer
raunovodstvo e biti zaduen za poslove nabavke proizvoda, voenja raunovodstva i
marketinga. Uspostavljati e direktni kontakt sa proizvoaima i bit e zaduen za nabavku
domaih proizvoda po povoljnim cijenama. Smatramo da to se tie menadmenta ne postoje
potrebe za dodatnim zapoljavanjem.
Od ostalih zaposlenih biti e potrebna dva radnika/radnice koja e raditi na kasama i biti
zadueni za direktnu prodaju. Osim toga, prije samog otvaranja trgovine biti e potrebno
prilagoditi i urediti poslovni prostor za ta emo angairati odreenu firmu koja se bavi tom
vrstom poslova.
to se tie pravnog oblika trgovina Lilium e biti registrovana kao drutvo ograniene
odgovornosti (d.o.o).


9. FINANSIJSKI PLAN
Finansijsko planiranje je najvanije za rast i razvoj preduzea, takoe ono moe posluiti kao
odlian pokazatelj gdje se trenutno nalazimo i gdje elimo biti.
9.1. Investicioni plan
Nakon izvrenih kalkulacije potrebnih novanih sredstava, utvrdili smo da je za zapoinjanje
biznisa potrebno 23 880 KM. Treba uzeti u obzir da smo prilikom izrade kalkulacije uzimali
gornje vrijednosti, tako da stvarni utroak sredstava, ne bi trebao prei granicu od 24 000 KM.
Na trokove osnivanja i popratne trokove, kao to su izrada slubenog peata, registracija
preduzea itd. biti e nam potrebno 2350 KM, a ovaj iznos je dobijen nakon prouavanja
zakonske procedure prilikom pokretanja biznisa.
Na trokove iznajmljivanja poslovnog prostora e na godinjem nivou trebati 8400 KM, to se
se po naem miljenju definitivno isplati jer se esto kae da su za trgovinu najbitnije tri
stvari: lokacija, lokacija i lokacija. Ukupni trokovi u ovom sluaju iznose 10 750 KM. Na
stalna sredstva kao to su: hladnjae, friideri, fiskalna kasa, kompjuter potroiti emo 1700
KM. Na drvene police u trgovini i ostala stalna sredstva koja e biti ugraena prilikom
ureenja interijera i eksterijera biti e potrebno oko 2500 KM, od ega e na plaanje
izvoaa radova biti potroeno oko 1000 KM. Tako da e ukupna vrijednost stalnih sredstava
biti 3100 KM.
Najvei dio novca e biti uloen u obrtna sredstva, to je karakteristino za ovaj vid biznis i
taj iznos se kree oko 7 000 KM, a naravno kako se biznis bude razvijao iriti emo asortiman
proizvoda koji nudimo.
Investicioni plan ( tabelarni prikaz)
INVESTICIONI PLAN
INVESTICIONE
POTREBE
IZNOS
(KM)
IZVORI FINANSIRANJA

Stalna sredstva Tui izvori finansiranja
Fiskalna kasa 500,00
Kompjuter 600,00
Friider 300,00
Hladnjaa 300,00
Pult 200,00
Drvene police 400,00
Ulazna vrata u stilu bosanske
tradicionalne kuce
600,00
Tradicionalna bosanska
odjea za zaposlenike(2)
200,00
Meusuma: 3 100,00
Trokovi pripreme Tui izvori finansiranja
Osnivaki ulog za d.o.o.,
izrada slubenog peata
2 040,00
Odobrenja od nadlenih
institucija i registracija
290,00
Iznajmljivanje poslovnog
prostora( 30m2) 12700KM
8 400,00
Trokovi angairanja firme
na adaptaciji prostora
1 000,00

Meusuma: 11 730,00
Obrtni kapital Tui izvori finansiranja
Sitni kancelarijski materijal 50,00
Nabavka inventara tj.
proizvoda u prodavnicu
7000, 00
iroraun 2000, 00

Meusuma:
9050,00
UKUPNO:
23 880,00



9.2. Finansijski plan

Na osnovu prognoze prodaje koja je predstavljena u tabeli, ustanovili smo da e dnevno naa
trgovina imati 160. muterija, to na godinjem nivou iznosi 58 400. muterija, koji e
prosjeno kupiti proizvode u vrijednosti 8,00 KM, ime e promet u naoj trgovini na
goinjem nivou iznositi 467 200,00 KM. Na osnovu istraivanja utvrdili smo da se mare u
trgovini kreu od 5-20 % zavisno od proizvoda, a mi smo za nae potrebe uzeli nku srednju
vrijednost od 10 %. Nakon to se plate reije za struju i grijanje, koje e godinje iznositi oko
6000,00 KM i trokovi nabavke proizvoda 420.480,00, oekujemo profit u prvoj godini od
14.320,00 KM. Daljnjom projekcijom prihodi rastu za 10 % na godinje nivou, to je rezultat
boljeg imida na tritu i veeg broja kupaca. Trokovi takoe rastu zbog poveanja koliine
nabavljenih proizvoda, ali rastu sporije od prihoda tj. 5 % na godinjem nivou, to je rezultat
unapreenja kanala distribucije.
Prognoza prodaje (tabelarni prikaz)

PRODAJA
Oekivana prodaja (godinje):
Vrsta usluge Br. kupaca
(godinje) =160
dnevno365 dana
Prosjena
kupovina(KM)
Br. kupaca x prosj.
kupovina
A. Ukupno prod. proizvoda 58 400

8,00

467.200, 00
Ukupno prodaja: 467.200, 00
TROKOVI PRODAJE
Direktni trokovi za pruanje gore navedenih usluga:
Trokovi
(KM)
1. Elektrina energija, grijanje 6.000,00
2. Trokovi nabavljenih proizvoda (ako je prosjena mara 10%)
420.480,00
3. Plate i doprinosi
Broj zaposlenih: 4 (2 radnika po 750,00 + 2 radnika po 600,00)=2700x12
32.400,00
Trokovi ukupno: 452.880,00

Ukupna mara: 14.320,00






9.3 Izvjetaj o neto gotovinskom toku trgovine
Izvjetaj o neto gotovinskom toku je izvjetaj koji sumira promjene u gotovinskoj poziciji
preduzea za odreeni vremenski period, najee godina dana i iz njega se najbre mogu
analizirati promjene koje su se desile. U sluaju trgovine Lilum moemo primjetiti da se
stavka gotovine poboljava iz godine u godinu to je rezultat breg poveanja prihoda nego
rashoda. Od poetnih 23.800,00 KM koje je trgovina imala na raspolaganjuu prvoj godini, ta
je se cifra popela na 127.727,80 na kraju tree godine poslovanja to potvruje potencijal
ideje i otvara prostor za irenje trgovina iskljuivo domaim proizvodima i na druge vee
gradove. Ono to je dovelo do ovakvog finansijskog stanja jeste injenica da je trgovina
Lilium postal prepoznatiljiva, pa se broj kupaca poveao, a samim time i prihodi. Takoe,
bolji kontakti sa dobavljaima su doveli do smanjenja nabavne cijene proizvoda, a i
ekonomija obima ima velikog utjecaja na ovaj finansijski rezultat.
Izvjetaj o neto gotovinskom toku (tabelarni prikaz)

Stvarni (god.
0)
godina 1 godina 2 godina 3
Poetno gotovinsko stanje 23.880,00 2.000,00 16.320,00 54.716,00
Prihodi --- 467.200,00 513.920,00 565.312,00
Ulaz gotovine 23.880,00 469.200,00 530.240,00 620.028,00

Trokovi 18.780 452.880,00 475.524,00 499.300,20
Kupljena stalna sredstva 3.100,00 --- --- ---
Izlaz gotovine 21.880 452.880,00 475.524,00 499.300,20

Meusuma 2.000,00 16.320, 00 54.716,00 120.727,80

Ulaz --- --- --- ---
Primljeni krediti --- --- --- ---
Eksterno upladeni dioniki kapital --- --- --- ---
Izlaz --- --- --- ---
Otplata Kredita (beskamatna
pladanja)
--- --- --- ---
Isplata dividendi --- --- --- ---

Meusuma --- --- --- ---

Godinji tok gotovine 2.000,00 16.320,00 54.716,00 120.727,80

Zavrna gotovinska pozicija 2.000,00 16.320,00 54.716,00 120.727,80


9.4. Bilans uspjeha
Bilans uspjeha predstavlja ukupno stanje prihoda i rashoda koje je firma ostvarila u
odreenom vremenskom periodu. Iz bilansa uspjeha trgovine Lilium, moemo zakljuiti da se
profit iz godine u godinu poveava, tako od skromnih poetaka koji nakon prve godine iznose
neto vie od 4.000 KM na kraju tree godine dolazimo do profita blizu 50. 000 KM. I mara i
profit rastu, to je dobar predznak da bi ovo bio uspjean biznis koji bi obezbijedio pristojan
profit potencijalnim investitorima. S druge strane trgovina provodi rigoroznu kontrolu
trokova, prije svega nabavke, a u marketing ulae svake godine sve vie i vie. Sve se ovo
poklapa sa zapaanjima prikazanim u izvjetaju o gotovinskom toku, pa zakljuujemo da bi
firma poslujui ovim kontinuitetom dugorono mogla ostvariti dobre rezultate. Bitno je
naglasiti da se firma u poslovanju ne oslanja na kredite ili pozajmice osim ovog poetnog
ulaganja.
Bilans uspjeha (tabelarni prikaz)

Prva Godina
(KM)
Druga Godina
(KM)
Treda Godina
(KM)
1. Prodaja 467.200,00 513.920,00 565.312,00
2. Trokovi prodaje 452.880,00 475.524,00 499.300,20
I. Elek. energija,grijanje 6.000,00 6.000,00 6000,00
II. Trokovi nabavke proiz.

420.480,00 437.124 460.900,20
III. Plade i doprinosi 32.400,00 32.400,00 32.400,00

3. Mara (1-2) 14.320,00 38.396,00 66.011,80

4. Drugi trokovi 9.560,00 10.060,00 11.060,00
Odravanje 200,00 200,00 200,00
Kancelarijski trokovi 50,00 50,00 50,00
Trokovi marketinga 500,00 1.000,00 2.000,00
Drugi trokovi 100,00 100,00 100,00
Amortizacija 310,00 310,00 310,00
Zakupnina (godinje) 8.400,00 8400,00 8.400,00

5. Dobit prije poreza (3-4) 4.760,00 28.336,00 54.951,80

6. Porez (10% godinje) 476,00 2.833,60 5495,18

7. Dobit poslije poreza (5-6) 4.284,00 25.502,40 49456,62

8. Gotovinski tok (7 +
amortizacija)
4.594,00 25.812,40 49.766,62
10. APPENDIX (DODATAK)
A. Line Informacije

Vlasnik biznisa
Ime Prezime Spol
Enis Bai Muko
Email adresa Grad: Datum roenja
enisbasic@hotmail.com Zenica 05.12.1988. godine
Broj telefona Broj mobitela Status
Nema kunog 061/935-976 Nezaposlen
Kuna adresa: ul.Juraja Neidharta 13A, Zenica 72000
Najvii steeni/zavreni
obrazovni stepen
VSS

Partner

Ime Prezime Spol
Zlatan Agi Muko
Email adresa Grad: Datum roenja
zlatanagic@yahoo.com Zenica 05.04.1988. godine
Broj telefona Broj mobitela Status
Nema kunog 061/622-328 Nezaposlen
Kuna adresa: Bulevar Ezhera Eze Arnautovia br. 14
Najvii steeni/zavreni
obrazovni stepen
VSS













B. Kljune informacije o biznisu

Naziv naeg biznisa: d.o.o. LILIUM
d.o.o.Lilium djeluje u
sljededem sektoru
Djeluje u sektoru trgovine, biti de ureen u stilu stare bosanske
kude i baviti de se prodajom iskljuivo domadih, bh. proizvoda sa
oznakom 387. Pokuati demo da to vie proizvoda bude ba iz
nae Opdine, kako bi poboljali poloaj lokalnih proizvoaa i
privukli domade kupce. Smatramo da bi ova ideja privukla veliki
publicitet i interes graana.

d.o.o. Lilium de biti smjeten
na sljededem podruju:
Na biznis de biti lociran na uem dijelu grada Zenice, gdje se
krede vedi broj graana. Poslije par godina planiramo se proiriti
na sve vede bh. gradove. Svi bi objekti bili ureeni identino (u
stilu stare bosanske kude) ime bi stvorili odreeni brend koji bi
bio prepoznatljiv svima.
Tano mjesto u regiji:
Zenica
Broj zaposlenih u prvoj godini:
4
Nae investicione potrebe su
cca:
24.000 KM





Ilustrativni prikaz budueg izgleda trgovine domaih proizvoda-Lilium


Potencijalna lokacija trgovine Lilium


Medijska promocija domaih proizvoda




Neki od uspjenih bh. brendova