Rendgenska Anatomija I Patologija

Rendgenska anatomija i patologija
www.perpetuum-lab.com.hr
Prof. Dr. Sc. Josip Makovi
Rendgenska anatomija gornjih ekstremite ta

Rameni obru skapula
Skapula je ravna, tanka, triangularna kost. Akromion artikulira sa klavikulom akromioklavikularni zglob. Ligamenti sa klavikule hvataju se i za korakoidni nastavak. Glenoidna aica skapule artikulira sa humerusom - glenohumeralni zglob. Skapula privruje mobilni gornji ekstremitet uz toraks. Stabilizira pokrete ruke i ramena. Na skapuli se nalaze polazita rotatora: 1. M. subskapularisa 2. M. supraspinatusa 3. M. infraspinatusa Na korakoidni nastavak hvataju se: 1. Kratka m. glava bicepsa 2. M. korakobrahijalisa 3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazite M. pektoralisa minora Na skapuli se nalaze polazita rotatora: 1. M. Subskapularisa 2. M. Supraspinatusa 3. M. Infraspinatusa Na korakoidni nastavak hvataju se: 1. Kratka m. glava bicepsa 2. M.Korakobrahijalisa 3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazite M. pektoralisa minora
Rameni obru klavikula

Klavikula je poput S oklikovana kost. Medijalno artikulira sa manubrijumom sternuma Lateralno artikulira sa akromijonom skapule. Hvatite miia: 1. M. deltoideusa 2. M. pektoralis majora 3. M. sternokleidomastoideusa 4. M. trapeziusa 5. M. subklaviusa Korakoklavikularni ligament spaja korakoidni nastavak skapule i klavikulu.
Rameni obru humerus

Humerus je duga kost gornjeg ekstremiteta. Proksimalni dio ini glava humerusa koja artikulira sa glenoidnom aicom skapule. Distalno od glave nalazi se anatomski vrat koji dijeli glavu humerusa od malog i velikog trohantera. Veliki od malog tuberkuluma odjeljeni su brazdom kroz koju prolazi tetiva duge glave bicepsa. Kirurki vrat nalazi se izmeu proksimalnog dijela humerusa i dijafize. Dijafiza humerusa je cilindrina a prema distalno postaje plosnatom. Radijalno udubljenje zapoima posteriorno i na dijafizi zavija lateralno. Radijalni ivac i duboke ile nadlaktice nalaze se u tom udubljenju. Na distalnom proirenom kraju nalazi se lateralni i medijalni epikondil. Anterorna povrina distalnog humerusa artikulira sa radijusom. Kapitulum je okrugla formacija koja je smjetena lateralno i artikulira sa glavicom radijusa. Proksimalno od kapituluma je radijalna jama u koju ulazi glavica radijusa pri fleksiji lakta. Trohleja je oblikovana poput kolotura i artikulira sa trohlearnim udubljenjem ulne. Proksimalno od trohleje nalazi se koronoidna jama u koju ulazi koronoidni nastavak ulne pri fleksiji lakta. Na posteriornoj plohi humerusa nalazi se jama olekranona u koju ulazi olekranon ulne kada je lakat ispravljen.
Rameni obru A-P snimka

1. Glava humerusa 2. Anatomski vrat humerusa 3. Veliki tuberkulum humerusa 4. Mali tuberkulum humerusa 5. Intertuberkularna brazda 6. Kirurki vrat humerusa 7. Dijafiza humerusa 8. Klavikula 9. AC zglob 10 .Akromijon 11. Korakoidni nastavak 12. Glenoidna aica 13. Skapula
Rameni obru kosti aksilarna snimka
1. Glava humerusa 2. Anatomski vrat 3. Kirurki vrat 4. Dijafiza humerusa 5. Klavikula 6. Korakoidni nastavak 7. Glenoidna aica 8. Akromion 9. AC zglob 10 .Skapula
Akromio-klavikularni zglob
Artikulacija izmeu klavikule i akromijuma na skapuli. To je sinovijalni zglob okrurn fibroznom kapsulom koja je ojaana akromioklavikularnim ligamentom. Zbog postojanja hrskavice na A-P snimci vidi se kao lucentna zona izmeu kostiju.
Aksilarna snimka ramenog zgloba jest snimka napravljena kroz aksilu. Akromijon i korakoidni nastavak smjeteni su anteriorno. Distalni dio klavikule artikulira sa akromijonom u akromioklavikularnom zglobu koji se superponira iznad glenohumeralnog zgloba. Hrskavica i ligamenti se nevide tako da zglob ima izgled radiolucentnog prostora.
Akromijon A-P snimka
Nastavak na skapuli Ide naprijed i gore od spine i artikulira sa klavikulom. Na A-P snimci nalazi se iznad glave humerusa. Lucentno podruje ispod akromijona predstavlja za rtg zrake propusne strukture ramenog zgloba
Akromijon aksilarna snimka
U aksilarnoj projekciji bijela glatka poput hokejske palice oblikovana sjena U ovoj projekciji superponira se iznad glave humerusa
Akromijon MR aksijalna snimka
Aksijalna snimka radi se kroz akromijon. Ima izgled hokejske palice. Anteriorni dio nalazi se na vrhu a posteriorni na dnu snimke. Signal se sastoji od modine akromijona i korteksa kosti koji je vidljiv kao tanka crna linija. Prikazuje se i poetni dio deltoidnog miia.
Klavikula A-P snimka
Horizontalna zakrivljena kostn koja je smjetena na bazi vrata. Oblikom lii na slovo S. Ide od anteriornog gornjeg dijela plua, gdje artikulira sa manubrijem sternuma, prema ramenu, gdje artikulira sa akromijalnim nastavkom skapule. Lateralni dio vidi se na A-P snimci ramena. Hrskavice i ligamenti koji se hvataju za skapulu se ne vide.
Klavikula - aksijalna snimka
Zavijeni dio distalnog dijela klavikule prikazuje se kao izduenje prema akromijonu. Superponira se iznad korakoidnog nastavka i glenoidne aice.
Klavikula MR - aksijalna snimka
Oblikovana je poput slova S. Modina predstavlja vei dio signala. Kortikalni dio kosti izgledom je crn. U planu se nalazi samo distalni dio klavikule koji je smjeten uz akromioklavikularni zglob i izgleda zamuen i nejasan. Ovo je podruje akromioklavikularne artikulacijske hrskavive i ligamenata.
Skapula A-P snimka - vanjska rotacija

esto se naziva lopaticom. Artikulira sa klavikulom na akromijonu i humerusom glenoidalnom aicom. Dobro pokretna kost. S nje polaze brojni miii koji osiguravaju pokrete ramena i ruke. Vanjki miii koji se hvataju na skapulu stabiliziraju skapulu uz toraks. Na snimci je vidljiva jedino kost.
Skapula A-P snimka - unutranja rotacija
Skapula je tanka, ravna, triangularna kost. Pri unutranjoj rotaciji njena iroka ravna strana okrenuta je prema naprijed. Vide se akromion i korakoidni nastavak, a glenoidna aica ima ovalan izgled.
Humerus - aksilarna snimka
1. Glava humerusa 2. Anatomski vrat 3. Kirurki vrat 4. Dijafiza humerusa Glava humerusa je okrugla i artikulira sa glenoidnom aicom skapule. Anatomski vrat je mjesto hvatita fibrozne kapsule i sinovijalne presvlake. Nalazi se izmeu glave i tuberkuluma. Kirurki vrat je prelaz izmeu proksimalnog dijela humerusa i dijafize. Na tom mjestu este su frakture.
Humerus A-P snimka - unutranja rotacija
1. Veliki tuberkul 2. Mali tuberkul 3. Intertuberkularna brazda Pri vanjskoj rotaciji mali tuberkulum je medijalno i imponira da artikulira sa glenoidnom aicom. Lagano se superponira nad glenoidalnom aicom. Veliki tuberkulum nalazi se en face na sredini humerusa. Intertuberkularna brazda je medijalno od velikog tuberkuluma.
10
Humerus A-P snimka - vanjska rotacija
1. Glava humerusa 2. Anatomski vrat 3. Veliki tuberkul 4. Mali tuberkul 5. Intertuberkularna brazda 6. Kirurki vrat 7. Dijafiza humerusa Na filmu se vidi samo proksimalna polovina humerusa. Glava humerusa koja artikulira sa glenoidnom aicom prekrivena je hijalinom hrskavicoma koja se na snimci ne vidi.
Angiografija a. Brahijalis
1. Glava humerusa 2. Kirurki vrat 3. Dijafiza humerusa Tkivo oko proksimalnog dijela humerusa opskrbljeno je arterijom cirkumfleksom humeri, ogrankom aksilarne arterije. Humerus je opskrbljen nutritivnom humeralnom arterijom, granom brahijalne arterije, koja ulazi u nutritivni kanal koji se nalazi s medijalne strane humerusa i ide prema laktu.
11
Angiografija a. circumflexa posterior
A. cirkumfleksa posterior je ogranak III segmenta aksilarne afrterije. Iz aksile usmjerena je posteriorno i opskrbljuje miie gornjeg dijela nadlaktice. Oko kiriukog vrata humerusa anastomozira sa prednjom cirkumfleksom. Pri frakturi u podruju kirurkog vrata ove arterije mogu biti povrijeene.
Angiografija a. Subskapularis
A. subskapularis je ogranak III segmenta aksilarne arterije. Opskrbljuje miie na unutranjoj i dorzalnoj strani skapule te m. latisimus dorzi na leima.
12
MR aksijalna snimka ramena
1.Kirurki vrat 2.Mali tuberkulum 3.Intertuberkularna brazda 4.Veliki tuberkul Tamni signal oblikovan poput prstena predstavlja korteks humerusa. Kotana modina ima svjetli signal. U ovoj visini intertrohanterna brazda u kojoj lei tetiva duge glave bicepsa je plia.
Uslijed masti modina kosti ima svjetli signala, dok kortikalis ima izgled tamnog prstena.
13
Ulna
Ulna je medijalno poloena i dua od radijusa. Na proksimalnom dijelu ulne nalazi se olekranon. Olekranon na prednjoj strani ima konkavnu, trohlearnu udubinu koja artikulira sa trohlejom humerusa. Distalno od trohlearne udubine nalazi se koronoidni nastavak. Na njegovoj lateralnoj povrini nalazi se plitka udubina koja artikulira sa radijusom.
A-P snimka lakta ulna

1. Olekranon 2. Koronoidni nastavak 3. Dijafiza ulne Olekranon rotira posteriorno oko trohleje humerusa. Koronoidni nastavak rotira anteriorno C oblik artikulacije teko je vidjeti na A-P snimci. Pri ekstenziji lakatnog zgloba olekranon ulazi u olekranovu jamu humerusa.
Postranina snimka lakta ulna

1.Olekranon 2.Koronoidni nastavak 3.Dijafiza ulne U postraninoj projekciji lakat ima oblik slova C. Koronoidni nastavak je anteriorno od trohleje humerusa. Olekranon je posterijorno od trohleje humerusa. Trohlearna udubina ulne nalazi se okolo trohleje humerusa. Olekranova jama je udubina na posteriornom humerusu i ne vidi se na postraninoj snimci. Ulna je nosa tereta kada se lakat odmara.
14
A-P snimka runog zgloba ulna

1. Glava ulne 2. Stiloidni nastavak 3. Dijafiza ulne Glava predstavlja distalni kraj ulne koja artikulira sa radijusom u radioulnarnom zglobu. To je sinovijalni zglob sa fibrokartilaginoznim diskom koji ih dijeli od proksimalnog reda kostiju karpusa. Nije vidljiv na A-P snimci. Moe se prikazati utrcavanjem kontrastnog sredstva u zglobnu pukotinu. Stiloidni nastavak ulne nalazi se medijalno.
Postranina snimka runog zgloba ulna
1. Glava ulne 2. Stiloidni nastavak Distalni dio ulne projecira se preko distalnog dijela radijusa
15
Radijus
Radijus je lateralno od ulne. Proksimalni dio radiusa je okrugao i ima konkavnu glavu koja artikulira sa kapitulumom humerusa. Ispod glavice nalazi se tuberozitas bicepsa Ispod tuberozitasa zapoima zavijeni greben koji ide na anteriornu stranu radijusa i zavrava na pronatornom tuberkulumu na lateralnoj povrini radijusa. Medijalni rub radijusa ima interosalnu granicu na kojoj se hvata interosalna membrana. Distalni dio radiusa postaje plosnat.
A-P snimka lakta -radijus

1. Gavica radijusa 2. Vrat radijusa 3. Tuberozitas radijusa A-P snimka prikazuje zglob izmeu glavice radijusa i kapituluma humerusa. Glavica radijusa cirkularno je oglikovana i nalikuje plitkoj aici. Ispod glave radijusa nalazi se cilindrini vrat. Tuberozitas radijusa je prominencija distalno od vrata. U A-P projekciji dijelom se superponira sa dijafizom ulne. Na njoj se hvata m. biceps brahi.
16
Postranina snimka lakta radijus

1.glavica radijusa 2.vrat radijusa 3.tuberozitas radijusa Na postraninoj snimci moe se procijeniti prostor diska na radijalnoj glavi. Radijalna artikulacija sa kapitulumom superponira se na ulnarnu artikulaciju sa trohlejom. U ovoj projekciji proksimalni dio ulne i radijusa se superponiraju.
A-P snimka runog zgloba radijus
1.Stiloidni nastavak radijusa 2.Ulnarno udubljenje Distalni radius artikulira sa navikularnom i lunatnom kosti. Na lateralnoj strani radiusa nalazi se stiloidni nastavak na kojeg se hvata m. brahioradijalis. Na medijalnoj strani nalazi se udubljenje u koje pristaje glavica ulne tvorei distalni radioulnarni zglob. Intenzivnija linija koja prelazi preko distalnog radijusa predstavlja spojenu zonu rasta u odraslih.
17
Angiografija podlaktice a. Radijalis

Radijalna arterija je grana brahijalne arterije koja zapoima anteriorno od vrata radijusa. Ide uzdu lateralne strane podlaktice. Distalno ide iznad radijusa gdje se lako palpira. Prolazi kroz karpalni kanal iznad navikularne kosti i trapeziuma. Na kraju oblikuje duboki palmarni luk. U tom dijelu daje anastomoza za povrni palmarni luk kojeg tvori a.ulnaris.
Angiografija podlaktice interosalne arterije

Anteriorna i posteriorna interosalna arterija polaze iz ulnarne arterije i na podlaktici se nalaze na suprotnim stranama interosalne membrane. Daju kolateralnu cirkulaciju u sluajevima kada su ulnarna i/ili radijalna arterija okludirane. U ovoj projekciji nemogue je odrediti koja je anteriorna a koja posteriorna arterija.
18
Angiografija podlaktice
Povrni palmarni luk

Superficijalni palmarni luk formiran je uglavnom od ulnarne arterije. Anastomozira sa ograncima radijalne arterije. Daje grane za zajednike palmarne arterije iz kojih izlaze digitalne arterije.
Duboki palmarni luk

Oblikuje ga uglavnom radijalna arterija nakon to se dijeli za arteriju palca. Medijalno se pridruuje ulnarna arterija. Daje tri palmarne metakarpalne arterije.
19
P-A snimka ake karpalne kosti
Proksimalni red:
1.Trikvetrum 2.Pisiforme 3.Lunatum 4.Navikularna (skafoideum)
7 5 1 4 2 3 6 8
Distalni red:
5.Hamatum 6.Kapitatum 7.Trapezoid 8.Trapezium
Hamatum
Najmedijalnija kost distalnog reda karpalnih kostiju. U P-A projekciji ima trokutasti oblik. Nad njom se superponira izboenje - hamulus ossis hamatum. Dva reda karpalnih kostiju povezani su ligamentima i meusobno artikuliraju. Hamatum distalno artikulira sa IV i V metakarpalnom kosti. Zbog superpozicije drugih kostiju tijelo hamatuma se na postraninoj snimci teko raspoznaje. Hamulus se projecira prema naprijed.
Kapitatum
Kapitatum je najvea kost karpusa. Artikulira sa navikularnom kosti i lunatumom iz proksimalnog reda. Distalno artikulira sa III metakarpalnom kosti. U postraninoj projekciji superponira se sa karpalnim kostima. Artikulira sa konkavnom plohom lunatuma.
20
Trapezoid
U distalnom redu karpalnih kostiju trapezoid se nalazi medijalno od trapeziuma. Djelomino se superponira nad trapeziumom. Artikulira sa okolnim karpalnim kostima i II metakarpalnom kosti. Na postraninoj snimci teko je raspoznati trapezoid. U pojedinim sluajevima moe se vidti njegov zglob sa II metakarpalnom kosti.
Trapezium
Trapezium je najlateralnija kost distalnog reda karpusa. Artikulira distalno sa palcem u karpometakarpalnom zglobu. Trapezoid se djelom superponira nad njim. Ovisno o lateralnom poloaju palca trapezium se projecira nad kostima karpusa. Na ovoj snimci vidi se njegova afrtikulacija sa I metakarpalnom kosti.
Triquetrum
Trikvetrum je medijalna kost u proksimalnom karpalnom redu. Distalno je od ulne. Djelomino prekriva piziforme Prostor izmeu trikvetruma i ulne ispunjen je fibrokartilaginoznom hrskavicom koja se na snimci ne vidi. Poto se superponira sa drugim kostima karpusa, trikvetrum je teko izdiferencirati u postraninoj projekciji.
Pisiforme
Pisiformna kost oblikovana je poput zrna graka. Nalazi se na plantarnoj strani trikvetruma. To je sezamska kost unutar tetive m fleksor karpi ulnaris. Nalazi se distalno od stiloidnog nastavka ulne. Djelomino se superponira nad trikvetrumom. Pisiforme lei anteriorno od trikvetruma i vidi se dio koji se superponira iznad mekih esti.
Lunatum
U proksimalnom redu karpalnih kostiju lunatum je medijalno od navikularne kosti.
21
Lei izmeu radijusa i kapitatuma. Proksimalno artikulira sa radijusom a distalno sa kapitatumom. Uz okolne karpalne kosti vezan je ligamentima. Relativno se dobro vidi na postraninoj snimci. Oblikovana je poput alice. Proksimalno artikulira sa konkavnom povrinom radijusa. Kapitulum distalno artikulira sa konkavnom povrinom lunatuma.
Navikularna kost
U postraninoj projekciji artikulira sa radijusom. Distalni dio navikularna kosti koji artikulira sa trapeziumom superponira se nad mekim estima.
P-A snimka ake metakarpalne kosti
1 5 metakarpalne kosti To su duge kosti ruke. Proksimalni kraj je ravan i aplaniran baza metakarpalne kosti. Distalni kraj je zaobljen glavica metakarpalne kosti Distalno artikuliraju sa distalnim falangama metakarpofalangealni zglobovi
5 1
Metakarpalne kosti
Proksimalno artikuliraju sa karpalnim kostima karpometakarpalni zglobovi. To su sinovijalni zglobovi. Broje se od I V od lateralno (palac) prema medijalno (mali prst). Glavice metakarpalnih kostiju tvore kruniasta izboenja ake.
III
II
IV
22
Postranina snimka
Karpometakarpalni zglobovi mogu se analizirati i u postraninoj projekciji, meutim, druge projekcije su zahvalnije.
Metakarpofalangealni zglobovi
Metakarpofalangealni zglobovi su sinovijalni zglobovi zatvoreni u fibroznu kapsulu pojaanu ligamentima. Na snimci su radiolucentni jer se hrskavica ne vidi. Na medijalnoj metakarpofalanfealnog zgloba palca vidi se mala okrugla sezmoidna kost koja se nalazi unutar tetiva koje prelaze kost. Sezmoidna kost titi tetivu da se neistroi prilikom gibanja preko kosti.
23
Rendgenska anatomija donjih ekstremiteta
24
Zdjelica
Ilijana kost
Ilijana kost oblikovana je poput lepeze. Tvori gornje 2/3 kosti kuka. Granice joj ine anteriorna i posteriorna ilijana spina te zakrivljena krista koja se nalazi izmeu njih. Krista se palpira na najvioj toci koja se nalazi u visini transverzalnog nastavka L 4 kraljeka. Anteriorna i posteriorna inferiorna spina nalaze se neposredno ispod odgovarajuih superiornih spina.
25
Posteriorni dio medijalne povrine ileuma artikulira sa sakrumom i tvori sakroilijani zglob. Prema dolje ilijana kost tvori krov acetabuluma koji artikulira sa femurom tvorei koksofemoralni zglob. Ilijana kost je mjesto polazita m ilijakusa i tri glutealna miia. Krista je mjesto hvatita miia abdominalnog zida. M. kvadratus hvata se posteriorno dok se m. seratus i m. rektus femoris hvataju anteriorno.
Ilijana kost
1.Ilijana krista 2.Spina ilijaka anterior superior 3.Spina ilijaka anterior inferior Ilijana kost je najira i najvea kost zdjelice. Ilijana krista lako se palpira i nalazi se u visini L4 kraljeka i predstavlja vanu kliniku oznaku.
1 2 3
1 2 3
Anteriorna superiorna ilijana spina takoer se moe palpirati i mjesto polazita je ingvinalnog ligamenta. Anteriorna inferiorna spina se ne palpira i mjesto je polazita m. kvadricepsa / m. rektusa. Ileum je vana kost u prenosu teine na donje ekstremitete.
26
Sa sakrumom artikulira u sakroilijakalnom zglobu. Predstavlja dio acetabuluma koji artikulira sa femurom.
1
1. Ilijana krista 2. Spina ilijaka anterior superior - Od svih kostiju zdjelice ilijana kost najvie je postavljena. 1) Ilijana krista lako se palpira i nalazi se u visini L4 kraljeka. 2) Anteriorna superiorna ilijana spina takoer se moe palpirati i mjesto polazita je ingvinalnog ligamenta.
- Na postraninoj snimci ilijana krista superponira se na L - kraljenicu i sakrum.
27
1
1.Lijeva ilijana kost 2.Desna ilijana kost
Uslijed zakrivljenosti kosti u kosoj projekciji L kraljenice ipsilateralna ilijana kost ima izgled ravne povrine (1) , dok (2) kontralateralna ilijalna kost imponira uskom.
Ilijana kost - CT zdjelice I
Ilijana krista je najvii dio kostiju zdjelice i nalazi se u visini L4 kraljeka. Krista se palpira.
28
Ilijana kost - CT zdjelice II
Ilijana kost je prostrana ravna kost zdjelice. Ona je mjesto insercije ili polazita brojnih miia. U donjem dijelu artikulira sa drugim zdjelinim kostima.
Ilijana kost - CT zdjelice III
Ravna prostrana ilijana kost artikulira sa sakrumom u sakroilijakalnom zglobu.
29
Ilijana kost - MR zdjelice aksijalni presjek I
Ilijana kost je prostrana i ravna. U ovoj visini ona je mjesto polazita i hvatita brojnih miia. U donjem dijelu artikulira sa drugim kostima zdjelice. Na MR snimci mast u kotanoj modini daje bijeli signal koji omoguava diferencijsciju kosti. Kortikalis kosti ima crni signal.
Ilijana kost - MR zdjelice aksijalni presjek II
U ovoj visini ilijana kost poima sudjelovati u oblikovanju acetabuluma. Signal na MR posljedica je masti koja se nalazi u modini kosti. Kortikalis kosti negenerira signal tako da se prikazuje kao tanka crna traka. Anteriorno m ilieopsoas granii sa ilijanom kosti. Posteriorno gluteus minimus granii sa ilijanom kosti.
30
Ilijana kost - MR abdomena koronarni presjek I
Posteriorni presjek prikazuje posteriorni dio sakroilijakalnog zgloba. Kao u svih kostiju i ovdje signal se generira od masti iz kotane modine.
Ilijana kost - MR abdomena koronarni presjek II
Ilijana kost tvori krov acetabuluma.
31
Anteriorno-superiorna ilijana spina
Anteriorna gornja ilijana spina je izboenje kosti na prednjoj povrini ilijane kosti koja predstavlja prednju ekstenziju ilijane kriste. Sa anteriorne gornje ilijane spine zapoima ingvinalni ligament koji ide na pubini tuberkul.
Anteriorno-inferiorna ilijana spina
Anteriorna superiorna ilijana spina predstavlja lateralno mjesto hvatita ingvinalnog ligamenta. Medijalno hvatite nalazi se na tuberkulu pubine kosti. Ligament se ne vidi na rtg snimci.
32
Anteriorno-inferiorna ilijana spina
Uveanje
Na AP snimci vidi se kao malo lateralno izboenje kosti koje se nalazi povie acetabuluma. Na njoj se nalazi polazite m. rektus femoralisa.
S a k rum
Sakrum se sastoji od 5 spojenih sakralnih kraljeaka. Oblikovan je poput klina. ini posteriornu plohu zdjelice. Predstavlja potporu kraljenici i pomae u prenosu teine tijela na donje ekstremitete. Na sakrumu postoje 4 parna otvora kroz koje sakralni spinalni ivci izlaze iz spinalnog kanala.
33
Dorzalna strana sakruma je konveksna. Na njoj se nalazi 5 longitudinalnih nabora: 1.medijalna sakralna krista 2.dvije intermedijalne kriste 3.dvije lateralne kriste
Medijalna sakralna krista predstavlja ostatak sakralnih spinoznih nastavaka. Intermedijalne sakralne kriste predstavlja ostatak sakralnih artikularnih nastavaka. Lateralne sakralne kriste predstavljaju ostatak transverzalnih nastavaka.
Zdjelina povrina sakruma je konkavna i na njoj se nalaze 4 horizontalna nabora nastalih spajanjem 5 sakralnih kraljeaka. Sakrum artikulira sa korpusom L5 kraljeka sakroilijakalnim zglobom. Artikulira i sa dvije ilijane kosti sakroilijakalnim zglobovima.
34
Sakrum
Sakrum tvore pet spojenih kraljeaka Predstavlja najposterniju kost zdjelice Daje potporu kraljenici i prenosi teinu na zdjelicu i preko nje na donje ekstremitete Prema gore artikulira sa L5 kraljekom a lateralno sa ilijanim kostima Inferiorno artikulira sa kokcigisom Kroz sakralne otvore izlaze sakralni ivci
Pri roenju samo je sredinji dio sakruma je osificiran
Na A-P snimci L kraljenice vidi se vei dio sakruma Krila sakruma proteu se lateralno i artikuliraju sa ilijanom kosti preko sakroilijakalnih zglobova Na ovoj snimci vide se sakralni forameni
35
Sakrum
Na postraninoj snimci uslijed superpozicije krila ilijanih kostiju analiza sakruma je oteana. Na tehniki kvalitetnoj snimci u ovoj projekciji vidi se artikulacija L5-S1.
Na CT presjeku rektum se nalazi anteriorno od sakruma Na posteriornoj strani sakruma hvataju se miii
36
S a k rum
Sakrum je savijen i posteriorno anguliran Na CT presjeku prikazuju se dva para sakralnih otvora Sa ilijasnom kosti artikulira sa stabilnim sakroilijakalnim zglobom Na posteriorni dio sakruma hvata se m. gluteus maksimus.
Uslijed male koliine masti, na MR aksijalnim presjecima, sakrum se slabo prikazuje Jasno se prikazuju polazita glutealnih miia.
Krila sakruma i sakroilijakalni zglobovi prikazuju se na koronarnom MR pesjeku U toj projekciji vidi se i polazite m. piriformisa koji polazi sa prednje strane sakruma
37
Sakroilijakalni zglob
Sakroilijakalni zglob je parni jaki sinovijalni zglob kojeg tvore sakrum i ilijakalna kost. Oba sakroilijakalna zgloba stabilizirana su sa tri glavna ligamenta: 1.interosalni ligament, 2.dorzalni sakroilijakalni ligament, 3.ventralni sakroilijakalni ligament. 1) Interosalni ligament je jaki ligament smjeten posteriorno od zgloba. Ide sa tuberozitai ilijane kosti na krilo sakruma. 2) Dorzalni sakroilijaklni ligament spaja ilijanu kost na superiornu lateralnu kristu sakruma. 3) Ventralni sakroilijakalni ligament tvori tanki fibrozni prekriva koji prekriva zdjelinu stranu sakroilijakalnog zgloba. Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob sa ogranienim kretnjama. Njegova primarna funkcija je prenoenje teine tijela na kosti kuka.
Zglob izmeu sakruma i iljane kosti vaan je u prenoenju teuine tijela na donje ekstremitete. Ligamenti koji stabiliziraju zglob nisu vidljivi na rtg snimci. Posteriorni rub zgloba medijalnije je postavljen od anteriornog.
38
Ukoliko snop zraka nije suen sakroilijakalni zglob moe se prikazati na AP snimci L-S kraljenice.
Sakroilijakalni zglob moe se prikazati i u kosoj pojekciji. U desnom kosom poloaju prikazuje se lijevi sakroilijakalni zglob.
39
Sakroilijakalni zglob CT zdjelice III
Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob. Zglob je koso postavljen tako da mu je posteriorni dio medijalniji od njegovog anteriornog dijela.
Sakroilijakalni zglob MR zdjelice aksijalni presjek I
Jaki prednji i stranji ligamenti prijee vee kretnje u zglobu. Na ovom presjeku jasno se vidi medijalniji poloaj posteriornog dijela zgloba.
40
Sakroilijakalni zglob MR abdomena koronarni presjek I
Tanka tamna linija predstavlja posteriorni dio sakroilijakalnog zgloba i korteks sakruma i ilijakalne kosti.
Kokcigis
Kokcigis se sastoji iz 4 rudimentarna kraljeka Smjeten je distalno od sakruma Rudimentarni kraljeci spojeni su trokutasto oblikovanu kost
- Tri distalna kraljeka sastoje se samo od korpusa. - Prvi segment ima dva roga koji predstavljaju rudiment pedikla i transverzalnog nastavka - Sa kokcigisa zapoima dio m. gluteusa maksimusa kao i anokokcigialni ligament. 41
Kokcigis je skup od 4 rudimentarna kraljeka i nalazi se posteriorno od rektuma. Na njega se hvata dio m. gluteusa maksimusa
Osim m. gluteusa maksimusa na kokcigisu se nalazi i hvatite nekoliko miia poda zdjelice
42
Ishijadina kost
Ishijadina kost oblikovana je poput slova "L" i tvori posteriornu treinu acetabuluma. Dijeli se u tri dijela: 1. Tijelo koje sa spaja sa ilijanom kosti 2. Tuberozitas koji se projecira prema dolje 3. Ramus koji ide prema gore i spaja se sa pubinom kosti. Kada je kuk u ekstenziji tuberozitas ishijadine kosti prekriven je sa m gluteus maksimusom. Pri fleksji kuka tiberozitas je neprekrivena i u sjedeem poloaju nosi teinu tijela.
Ishijadina kost je najinferiornija kost zdjelice koja se satoji od korpusa i ramusa. U prvim godinama ivota korpus je spojen sa ilijanom kosti i pubisom hrskavinim spojem Ova veza s vremenom osificira. U sjedeem poloaju ishijadina tuberozitas nosi teinu tijela.
43
Ishijadina kost - CT zdjelice VI

Odnos tuberozitasa ishijadine kosti i velikog glutealnog miia najbolje je vidljiv na ovom skenu.
Ishijadina kost - MR zdjelice aksijalni presjek V
Odnos tuberozitasa ishijadine kosti i velikog glutealnog miia dobro je vidljiva na ovom presjeku. Tamna linija oko kosti odgovara signalu kortikalisa kosti i burze koja se nalazi izmeu kosti i miia.
44
Tuberozitas ishijadine kosti

Tuberozitas je najdonji dio ishijadine kosti. U sijedeem poloaju nosi teinu tijela. Smjeten je izmeu korpusa ishijadine kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa ishijadine kosti koji je anteriorno. - Tuberozitas ishijadine kosti smjeten je izmeu korpusa kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa koji je anteriorno. - Ishijadini ramus izlazi anteriorno iz tuberozitas ishijadine kosti i spaja se sa inferiornim ramusom pubine kosti.
- U poloaju abljeg kraka ishijadina kost predstavlja posteriorni stup kuka. - Tuberozitas se nalazi u inferiornom dijelu i nosi teinu tijela u sjededem poloaju. - Ramus ishijadine kosti medijalno se spaja sa ramusom inferiorom pubine kosti.
45
Tuberozitas ishijadine kosti - CT bedra III
Na ovom skenu najbolje se vidi odnos tuberozitasi ishijadine kosti i velikog glutealnog miia. Prostor izmeu ishijadine kosti i pubisa simfize predstavlja obturatorni otvor u kojem se nalaze vanjski i unutranji obturatorni mii. Pretraga je raena prozorom za kost tako da su miii tamno sivi i nerazdvojeni.
Ishijadina spina
Ishijadina spina je izboenje koje je usmjereno posteriomedijalno sa stranje povrine ishijadine kosti. Na nju se hvata sakrospinozni ligament. Dijeli mali scijatini urez koji se nalazi inferiorno od velikog scijatinog ureza.
46
Ishijadina spina je posteriorno izboenje ishijadine kosti. esto ju je teko vidjeti u AP projekciji. Nalazi se u visini glave femura. Na njoj se nalazi hvatite nekoliko miia i ligamenata zdjelice. Predstavlja granicu izmeu velikog i malog scijatinog ureza.
- Na ovoj snimci ishijadina spina projecira se iznad medijalnog dijela acetabuluma i gornjeg pubinog ramusa.
47
Pubina kost
Pubina kost oblikuje anteriorni dio zdjelinih kostiju, kao i anteriornu treinu acetabuluma. Dijeli se u tri dijela: 1.tijelo kosti 2.superiorni ramus 3.inferiorni ramus Tijelo pubine kosti spaja se u medijalnoj liniji sa tijelom pubine kosti druge strane tvorei simfizu. Superiorni ramus ide prema gore i lateralno i spaja se sa tijelom ilijakalne kosti. Inferiorni ramus ide prema dolje, straga i lateralno i spaja se sa ramusom ishijadine kosti. Na anteriornom dijelu tijela pubisa nalazi se pubina krista. Pubini tuberkul je izboenje tijelu kosti koje se nalazi 2,5 cm lateralno od simfize. Na tom mjestu hvatite je ingvinalnog ligamenta.
1. Superiorni ramus 2. Inferiorni ramus 3. Simfiza
Dva tijela pubisa spajaju se u medijalnoj liniji tvorei simfizu. Simfiza je stabilan, slabo pokretljiv zglob. Poto je simfiza hrskavica nevidi se na rtg snimci tako da se prikazuje kao slobodan prostor izmeu dvije kosti. Ramus supoerior usmjeren je posteriorno tvorei rub zdjelice i lateralno tvorei anteriorni dio acetabuluma. Inferiorni ramus usmjeren je posteriorno i inferiorno i spaja se sa ramusom ishijadine kosti. Pri roenju na tom spoju nalazi se hrskavica koja osificira u ranom djetinstvu. 48
Pubina kost - CT zdjelice VI (ena)

Simfiza je spoj dvije pubine kosti Zglob je stabilan ali slabo pokretan. Anterolateralno od simfize nalazi se m pektineus. U mukaraca anteriorno od simfize nalazi se i spermatika korda. Posteriorno od simfize, u medijalnoj liniji, nalazi se prostata.
1. simfiza 2. ramus inferior

Inferiorni ramus pubine kosti spaja se sa ramusom ishijadine kosti. Simfiza je artikulacija izmeu dvije pubine kosti.
49
Pubina kost - MR zdjelice aksijalni presjek IV
Kotana modina ima signal po kojem se prepoznaje kost. Kortikalis kosti neproducira signal i na MR se vidi kao crna linija.
Pubina sinfiza
Simfiza je hrskavini zglob koji u medijalnoj liniji spaja dva tijela pubinih kostiju. Svaka zglobna povrina prekrivena je tankim slojem hijaline hrskavice. Izmeu dvije artikularne povrine nalazi se fibrokartilaginozni disk koji je deblju u ena. Superiorni pubiki ligament spaja pubine kosti s gornje strane. Arkuatni pubini ligament pojaava vezu kostiju s inferiorne strane. S anteriorne strane tetive m. rektusa abdominalisa i m. oblikusa eksternusa osiguravaju potporu simfize. Pubina sinfiza je snanan, ali slabo pokretljiv zglob u kojem se u medijalnoj liniji spajaju korpusi pubinih kostiju. Poto je simfiza hrskavina nije vidljiva na rtg snimci.
50
Pubina kost - CT bedra II
Sinfiza je hrskavina tako da nije radiopana. Ovaj sken napravljen je sa prozorom za kost.
Obturatorni otvor
Obturatorni otvor ima ovalan oblik. Ogranien je ishijadinom i pubinom kosti. Nalazi se inferiorno i medijalno od acetabuluma. U cijelosti je prekriven fibroznom membranom. U gornjem i prednjem dijelu membrane nalaze se manji otvori. Obturatorni otvor oblikuju ramusi pubine i ishijadine kosti. Na rtg snimci izgleda kao radiolucentno podruje. Otvor je prekriven membranom te sa unutranje i vanjske strane zdijelice sa obturatornim miiima.
51
M. obturator eksternus
Ovaj mali mii pomae u lateralnoj rotaciji bedra. Na ovom skenu vidljiv je samo njegov manji dio. Polazi izvan obturatornog otvora, ide posteriorno i hvata se na posteriorni dio femura u trohanternoj jami.
M 0bturator eksternus
M. obturator internus
Pomae u lateralnoj rotaciji bedra. Zapoima na medijalnoj (zdjelinoj) granici obturatornog otvora. Ide posteriorno gdje postaje tetiva i naputa zdjelicu kroz scijatini otvor te se hvata za veliki trohanter femura.
M 0bturator internus
52
Acetabulum
Acetabulum je poput ae oblikovana udubina Tvore ga spoj ileuma, koji se nalazi kranijalno, ishiuma, koji se nalazi straga i pubisa, koji se nalazi anteriorno. Artikulira sa glavom femur. Artikularna ploha prekrivena je hijalinom hrskavicom Dno acetabuluma acetabularna fosa, predstavlja neartikulacijsku povrinu i prekrivena je periostom.
1. krov acetabuluma 2. anteriorna granica (labrum) 3. posteriorna granica (labrum) 4. medijalni zid
Acetabulum je poput ae oblikovana upljina koja artikulira sa glavom femura. ine ga ileum, ishi i pubis. Na roenju je hrskavini spoj te tri kosti koje osificiraju u pubertetu. Acetabularni labrum je fibrokartilaginozna granica koja acetabulum ini dubljim tako da se polovina glave femura nalazi u acetabulumu. Na frontalnoj snimci vidi se medijalni zid acetabuluma oblikovan poput kapi. Uslijed kosog poloaja acetabuluma na A-P snimci posterioprni rub (labrum) nalazi se ispod anteriornog ruba (labruma). Ileum uglavnom ini krov acetabuluma. Dio krova acetabuluma kroz kojeg rtg zrake tangencijalno prolaze na snimci ima pojaani denzitet.
53
1. Krov acetabuluma 2. Anteriorni rub (labrum) 3. Posteriorni rub (labrum) 4. Medijalni rub Kohlerova kaplja Poloaj ablje noge - zdijelica je u A-P projekciji a noga se nalazi u vanjskoj rotaciji. 1) Krov acetabuluma tvori ileum, 2) Anteriorni rub uglavnom tvori projecira se kao nastavak gornjeg pubinog ramusa, 3) Posteriorni rub uglavnom tvori ishium Anteriorni i posteriorni rub projeciraju se iznad glave femura 4) Medijalni rub acetabuluma jaeg je denziteta radioloki opis Kohlerova kaplja.
Acetabulum
Na CT skenovim kroz glavu femura prikazuju se anteriorni i posteriorni rub acetabuluma Anteriorni rub ini superiorni pubiki ramus Posteriorni rub ini ishium Na ovom skenu najbolje je prikazan zglob u kojeg se kugla glava femura, nalazi u aici acetabulum.
54
Femur i koljeno
Femur:
Femur je najdua, najvra i najjaa kost u tijelu Glava femura je okrugla i artikulira sa acetabulumom i tvori kuk. U centru glave femura nalazi se mala depresija fovea capitis, na koju se hvataju ligamenti glave. Vrat femura duine je 5 cm i protee se od glave do velikog trohantera. Sa dijafizom tvori kut od 120. Veliki i mali trohanter locirani su na mjestu spoja vrata i dijafize femura. Veliki Trohanter je gornji i nalazi se lateralno od vrata. Na njemu se hvataju moiii glutealne regije. Mali trohanter smjeten je na posteriomedijalnoj strani proksimalnog femura. Na njega se fvata m. ileopsoas Anteriorno izmeu trohantera nalazi se Intertrohanterna linija, a posteriorno intertrohanterna krista. Dijafiza femura protee se od trohantera proksimalno do kondila distalno. U srednjem dijelu je okrugla dok distalno postaje ravna. Linea aspera nalazi se u srednjem posteriornom dijelu femura. Na distalnom dijelu femura nalaze se medijalni i lateralni kondil koji artikuliraju sa tibijom u koljenom zglobu. Posteriorno kondili su podjeljeni popt slova U oblikovanim urezom. Anteriorno kondili su podjeljeni malim naborom.
1. Glava femura 2. Fovea 3. Vrat 4. Veliki trohanter 5. Intertrohanterni greben 6. Mali trohanter 1) Sferina glava femura artikulira sa acetabulumom, Prekrivena je hijalinom hraskavicom, 2) Fovea u kojoj se nalazi hvatite ligamenata nije prekrivena hijalinom hrskavicom. Prostor izmeu glave femura i acetabulumna odgovara radiotransparentnoj hrskavici, 3) Vrat femura spaja glavu sa dijafizom. Na bazi vrata nalazi se mjesto hvatita fibrozne kapsule zgloba kuka,
55
4) Veliki trohanter je irok i lateralno smjeten, 5) Izmeu trohantera nalazi se intertrohanterna krista, 6) Mali trohanter je manji i smjeten je medijalno i inferiorno, - Trohanteri slue kao hvatite brojnih miia.
Femur
1. Dijafiza femura 2. Lateralni epikondil 3. Medijalni epikondil 4. Lateralni kondil 5. Medijalni kondil 6. Interkondilarni urez Distalni dio dijafize femura se iri i tvori kondile koji artikuliraju sa tibijom i tvore koljeni zglob. Medijalni epikondil je jae zaobljen i vie postavljen od medijalnog. Izmeu kondila nalazi se interkondilarni urez. Ligamenti i menisci su radiolucentni i na snimci se ne vide.
1.Lateralni epikondil 2.Medijalni epikondil 3.Lateralni kondil 4.Medijalni kondil 5.Interkondilarni urez Tunelarna snimka koljena napravljena u flektiranom koljenu Na snimci se prikazuje donja artikularna ploha okruglih kondila Menisci i ligamenti se ne vide.
56
Femur
1. Lateralni kondil 2. Medijalni kondil 3. Interkondilarni urez
Na aksijalnoj snimci prikazuje se odnos patele i kondila femura Prostor izmeu femura i patele ispunjava hrskavica i suprapatelarna burza
1.Glava femura 2.Vrat femura Sferina glava femura artikulira sa acetabulumom, Vrat femura ide inferiorno i lateralno i spaja se sa velikim trohanterom, Vrat jer najee njesto frakture femura.
1.Vrat femura 2.Veliki trohanter Vrat femura spaja glavu sa trohanterom, Veliki trohanter je znatno vei i vie postavljen od malog.
57
Femur
Na CT skenovima u visini 2/3 natkoljenice dijafiza femura sa tri strane okruena je m. kvadricepsom, M. aduktor magnus nalazi se posteriorno od femura. Korteks ima vei denzitet od kotane modine, U 3/3 natkoljenice femur je okruen m. kvadricepsom.
Na aksijalnom MR presjeku ispod trohantera korteks femura je crn a modina bijela Aksijalni MR presjek u visini 1/3 natkoljenice Korteks kosti je crn a modina bijela M. kvadriceps je anteriorno i lateralno od femura Aduktori su medijalno od femura M. gluteus i duga glava m. bicepsa nalaze se posteriorno Aksijalni MR presjek u visini 2/3 natkoljenice, Korteks kosti je crn i u ovoj visini izduen, Izduenje odgovara linei asperi na koju se hvataju miii. Aksijalni MR presjek u visini 3/3 natkoljenice, Korteks kosti je tanji a modina ira, Poplitearne krvne ile su posteriorno od femura, Aksijalni MR presjek u visini kondila, Anteriorno od femura nalazi se mast koja femur dijeli od tetive kvadricepsa.
58
Femur
1.Lateralni kondil 2.Medijalni kondil Noge bolesnika nalaze se u razliitoj visini Desno se vide madijalni i lateralni kondil te interkondilarna jama Na lijevoj strani prikazan je suprakondilarni dio femura sa patelom
Sagitalni MR presjek koljena kroz medijalni kondil, Korteks je crn, Medijalni kondil femura artikulira sa medijalnim povrinom tibije, Izmeu zglobnih tijela vidi se artikulacijska hrskavica medijalni menisk
1.Lateralni kondil 2.Interkondilarna jama 3.Medijalni kondil Koronarni MR presjek kroz prednji dio kondile femura, Kondili femura artikuliraju sa plohama tibije Artikularna hrskavica je siva a menisci crni
59
Patela
Patela je velika sesmoidna kost koja se nalazi u tetivi m. Quadricepsa, Ima triangularni oblik, Posteriorni dio artikulira sa kondilima femura, Na gornji dio patele hvata se tetiva quadricepsa, Na apeks patele hvata se poplitearni ligament koji ide na tuberozitas tibije. Patela je oblikovana poput diska Superponira se iznad femoralnih kondila Na A-P snimci vidi se kao pojaani denzitet U postraninoj projekciji patela ima oblik kvadrata, Iznad i ispod patele nalaze se masni jastuii.
Medijalni dio patele je deblji od lateralnog, Na stranjoj plohi patele nalazi se hrskavica koja artikulira sa kondilima femura, Patela se nalazi anteriorno od femura, Korteks patele je crn a modina svjetla, Posteriorni dio patele emitira intermedijalni signal hrskavice. Na sagitalnom MR presjeku vidi se hvatite tetive m. Quadricepsa. Izmeu patele i femura te u infrapatelarnom dijelu ispred tibiofemoralne artikulacije vidi se masni jastui.
60
Anteriorni krini ligament
Anteriorni krucijatni ligamenti su jaka fibrozna traka koji se zajedno sa posteriornim krucijatnim ligamentima hvataju sa tibije na femur. Anteriorni krucijatni ligamenti polaze sa anteriornog dijela interkondilarnog podruja tibije, posteriorno od medijalnog meniska. Idu prema superiorno, posteriorno i lateralno i hvata se za posterirni dio lateralnog kondila femura. Koljeni zglob kria od medijalno prema lateralno. Anteriorni krucijatni ligament prevenira posteriorni pomak femura u odnosu na tibiju. Polazi sa medijalnog dijela lateralnog kondila u intrakondilarnoj jami. Na MR presjecima daje slabi signal i izgleda crn. Na koronarnom presjeku vidi se hvatite anteriornog krinog ligamenta za interkondilarnu povrinu lateralnog kondila femura.
61
Medijalni menisk je poput slova C oblikovan fibrokartilaginozni nabor smjeten izmeu medijalnog kondila tibije i femura Na poprenom presjeku ima oblik trokuta Medijalni rub spaja se sa medijalnim kolateralnim ligamentom i kapsulom Gornja povrina meniska je konkavna Za tibiju se hvata anteriornim i posteriornim rogom
1) Anteriorni rog 2) Posteriorni rog - Periferna granica meniska spojena je sa zglobnom kapsulom, - U T1 vremenu menisk je crn. Uska crna struktura izmeu medijalnog kondila tibije i femura odgovara medijalnom menisku. Na ovom koronarnom presjeku vidi se spoj meniska i kolateralnog ligamenta.
Lateralni menisk
Lateralni menisk je poput slova C oblikovan fibrokartilaginozni nabor smjeten izmeu lateralnog kondila tibije i femura. Na poprenom presjeku ima oblik trokuta. Medijalni rub je slobodan. Gornja povrina meniska je konkavna. Za tibiju se hvata anteriornim i posteriornim rogom.
1) Anteriorni rog 2) Posteriorni rog U T1 vremenu menisk je crn. Uska crna struktura izmeu lateralnog kondila tibije i femura odgovara lateralnom menisku. Lateralni menisk odvojen je od kapsule i laterelnog kolateralnog ligamenta m. popliteusom.
62
Tibija
Tibija je medijalna kost potkoljenice. To je duga kost koja se sastoji od proksimalne i distalne metafize i dijafize. Proksimalni kraj je ravan i na njemu se nalaze dva kondila koja artikuliraju sa kondilima femura. Izmeu kondila nalaze se interkondilarne eminencije. Na donjoj povrini lateralnog kondila nalazi se artikulacija sa glavom fibule. Na poprenom presjeku diafiza ima trokutasti oblik. Na medijalnom kraju distalne metafize nalazi se medijalni malerol. Na donjem dijelu distalne metafize nalazi se artikulacijona ploha za talus Na lateralnoj povrini distalne metafize nalazi se artikulacijona ploha za fibulu.
1) Lateralni kondil 2) Medijalni kondil 3) Interkondilarne eminencije 4) Epifizna pukotina 5) Dijafiza tibije - Artikularni kondili tibije su ravni Izmeu kondila nalaze se interkondilarne eminencije. - Ligamenti i artikulacijone hrskavice se ne vide te zglob izgleda praznim. - Dijafiza tibije ira je od dijafize fibule.
- Na postraninoj snimci kondili se superponiraju. Interkondilarne eminencije uzdiu se lagano iznad kondila. Tuberozitas tibije je proksimalni prednji dio tibije na koji se havata patelarni ligament. - Na A.P snimci tibija je medijalna kost potkoljenice. Izmeu tibije i fibule nalazi se interosalni ligament koji se na snimci ne vidi.
1) Kondili tibije 2) Dijafiza tibije -Na postraninoj snimci tibija se projecira neto ispred fibule - Anteriorno tibije je tik pod koom - Miii se nalaze posteriorno
63
Na distalnoj metafizi tibija artikulira sa talusom. Medijalno, medijalni maleol stabilizira talus Lateralno nalazi se artikularna ploha za maleol fibule. Distalna tibija artikulira sa talusom. Na postraninoj snimci medijalni maleol se superponira nad tibijom i talusom.
- Na sagitalnom MR presjeku kroz interkondilarne eminecije vidi se hvatite patelarnog ligamenta za tuberozitas tibije - Prikazano je hvatite posteroiornog krinog ligamenta za posteriornu interkondilarnu povrinu - Korteks kosti ima slabi signal te je na snimci crn. - Na kosom sagitalnom MR presjeku kroz interkondilarne eminecije vidi se hvatite patelarnog ligamenta za tuberozitas tibije.
Fibula
Fibula je lateralna kost potkoljenice. To je duga kost koja se sastoji od proksimalnog i distalnog kraja i dijafize. Proksimalni kraj fibule artikulira sa donjim dijelom lateralnog kondila tibije. Na medijalnom rubu dijafize nalazi se greben za kojeg se hvata interosalna membrana. Na distalnom dijelu nalaziu se fibularni maleol. Na medijalnoj strani maleola nalazi se artikulacijska ploha za talus.
1) Glava fibule 2) Dijafiza fibule - Glava fibule dijelom se projecira nad lateralnim kondilom tibije. - Dijafiza fibule bitno je ua od dijafize tibije. - U postraninoj projekciji glava fibule projecira se iznad tibijalnih kondila. - Dijafiza fibule projecira se iza dijafize tibije. - Fibula je tanka i lateralno poloena od tibije.
64
Fibula tvori lateralni dio skonog zgloba. Distalna fibula ligamentima je spojena sa distalnom tibijom, talusom i kalkaneusom. Lateralni maleol palpira se na koi. U postraninoj projekciji distalna fibula projecira se iznad distalne tibije i talusa.
- U odnosu na koljeno glava fibule je posteriorno smjetena, - Na glavu fibule hvata se tetiva bicepsa femoralisa, - Tetive emitiraju slabi signal i na MR mjerenju u T1 vremenu su crne.
Talus
Talus je tarzalna kost koja artikulira sa tibijom i fibulom i tvori skoni zglob. Sastoji se iz tijela, vrata i glave. Tijelo talusa ima kuboidni oblik. To je gornji dio talusa i poznat je jo pod imenom trohleja.Tijelo talusa ima tri artikularne povrine. Medijalna povrina artikulira sa medijalnim maleolom. Lateralna povrina artikulira sa lateralnim maleolom. Donja povrina talusa artikulira sa kalkaneusom. Posteriorno se projeciraju dva nastavka medijalni i lateralni tuberkul. Izmeu njih nalazi se urez za tetivu m. halusisa longusa. Vrat talusa nalazi se anteriorno od tijela i spaja tijelo i glavu talusa. Na donjoj povrini vrata nalazi se lijeb koji je ispunjen interosalnim talokalkanealnim ligamentima. Glava talusa je anteriorno poloena i artikulira sa navikularnom kosti.
65
- glava - vrat - trohleja - posteriorni nastavak - Glava artikulira sa navikularnom kosti - Trohleja prema kranijalno artikulira sa tibijom, medijalno sa medijalnim maleolom a lateralno sa lateralnim maleolom - Posteriorni nastavci su kratki izdanci koji artikuliraju sa kalkaneusom.
Kalkaneus
Kalkaneus je najvea i najjaa kost stopala. Nalazi se ispod talusa. Prema gore artikulira sa talusom. Tuber kalkaneusa usmjeren je prema dole i prenosi teinu tijela na zemlju. Na njega se hvata ahilova tetiva. Anteriorna povrina kalkaneusa artikulira sa kuboidnom kosti. - Zglob kalkaneusa i kuboidne kosti - Prednji rog - Sustentakulum tali - Subtalarni zglob - Tuberozitas kalkaneusa - Kalkaneus prema gore artikulira sa talusom a prema napred sa kuboidnom kosti. - Prednji rog kalkaneusa je mali kotanim izdanak koji artikulira sa kuboidnom kosti. - Na medijalnoj povrini nalazi se sustentakulum tali koji podrava talus. - Na tuberositas kalkaneusa hvata se Ahilova tetiva.
66
Navikularna kost
Navikularna kost je ovalna kost smjetena izmeu talusa i 3 kuneiformne kosti. Posteriorno artikulira sa glavom talusa. Na anteriornoj povrini nalaze se tri facete za artikulaciju sa 3 kuneiformene kosti. Na lateralnoj povrini nalazi se eaceta za artikulaciju sa kuboidnom kosti. - Navikularna kost posteriorno artikulira sa talusom, - Anteriorno artikulira sa 3 kuneiformne kosti, - Lateralno artikulira sa kuboidnom kosti.
Kuboidna kost
Kuboidna kost nalazi se na lateralnoj strani stopala izmeu kalkaneusa i IV i V metatarzalne kosti. Na medijalnoj strani nalazi se artikularna ploha za lateralnu kuneiformnu kost. Posteriorna strana oblikovana je poput sedla i artikulira sa kalkaneusom. Na anteriornoj strani nalaze se dvije facete za artikulaciju sa IV i V metatarzalnom kosti. Kuboidna kost posteriorno artikulira sa kalkaneusom. Anteriorno artikulira sa IV i V metatarzalnom kosti. Na postraninoj snimci dobro se prikazuje zglob sa kalkaneusom.
67
Kuneiformne kosti
Tri kuneiformne kosti artikuliraju posteriorno sa navikularnom kosti. Anteriorno artikuliraju sa I, II i III metatarzalnom kosti. Prva kuneiformna kost je medijalno poloena dok se III nalazi laetralno. I kuneiformna kost je najvea i artikulira sa I metatarzalnom kosti. Tri kuneiformne kosti artikuliraju posteriorno sa navikularnom kosti. Anteriorno artikuliraju sa I, II i III metatarzalnom kosti. Lateralna kuneiformna kost artikulira sa kuboidnom kosti. Na postraninoj snimci kuboidne kosti se prekrivaju.
Metatarzalne kosti
Metatarzalne su duge kosti stopala. Sastoje se od baze proksimalno, diafize i glavice distalno. Broje se od medijalne strane stopala prema lateralno. Proksimalno artikuliraju sa tarzalnim kostima i falangama distalno. I metatarzalna kost je najvea. Proksimalno I metatarzalna kost artikulira sa medijalnom kuneiformnom kosti. II metatarzalna kost je najdua. Proksimalno artikulira sa intermedijalnom kuneiformnom kosti. Ona ima i male zglobove sa medijalnom i lateraslnom kuneiformnom kosti. III metatarzalna kost artikulira sa lateralnom kuneiformnom kosti. IV i V metatarzalna kost artikuliraju sa kuboidnom kosti. Baza V metatarzalne kosti prominira lateralno i na nju se hvata tetiva peroneusa brevisa. Na postraninoj snimci metatarzalne kosti uglavnom se prekrivaju. Istie se baza V metatarzalne kosti. esto se vidi i IV metatarzalna kost.
68
Falange
Falange stopala su kratke kosti koje imaju proksimalnu bazu, dijafizu i distalnu glavicu. etiri prsta imaju tri falange dok palac ima dvije falange. Baze proksimalnih falangi artikuliraju sa glavicama metatarzalnih kostiju. Glavice proksimalnih falangi artikuliraju sa bazama medijalnih falangi. Medijalne falange su krae od proksimalnih. Distalne falange su najkrae i svojoom bazom artikuliraju sa glavicom medijalnih falangi. II V Proksimalna I Distalna I - Palac ima samo proksimalnu i distalnu falangu, - II - V prsta imaju tri falange, - Na postraninoj snimci teko je razlikovati falenge jer se meusobno superponiraju.
Sesamske kosti
- Obino postoje dvije sesamska kosti, - To su medijalna i lateralna sesamska kost, Uloga im je reduciranje trenja tetiva koje prolaze preko kostiju.
69
M. Gluteus maximus
M glutealis maksimus je jedan od najveih miia u tijelu. Smjeten je superficijalno u glutealnoj regiji. Polazi sa vanjske strane ileuma, posteriorne strane sakruma i kokcigisa te sakrotuberoznog ligamenta. Hvata se za glutealnu tuberozitas femura i preko fascije late za lateralni kondil tibije. Ekstendira i lateralno rotira kuk te pomae ekstenziju koljena.
M. Gluteusa maksimusa je najvei mii glutealne regije. Nalazi se posteriorno tik ispod subkutane masti i koe. Na ovom presjeku vidi se odnos sa ishijadinom kosti.
M. Gluteusa maksimusa hvata se za posteriorni dio femura i fasciju latu. Medijalno od njega nalazi se duga glava femoralnog bicepsa.
M. Gracilis
Gracilis je dugi, poput trake tanki mii koji se nalazi na medijalnoj strani natkoljenice. Jedini je mii aduktorne grupe koji prelazi koljeno. Polazi sa donjeg ramusa i tijela pubine kosti. Hvata se za proksimalni dio medijalne povrine tibije. Gracijlis je aduktor kuka, fleksor koljena i medijalni rotator noge pri flektiranom koljenu. Gracilis je dugi, poput trake tanki mii koji zapoima na donjem dijelu pubine kosti i hvata se za medijalni dio tibije. Najpovrniji je aduktor i jedini koji prelazi koljeno. Od ostalih adduktora odjeljen je slojem masti.
Na CT presjeku kroz medijalnu 1/3 natkoljenice, zbog prisustva naslage masti koje se nalaze u njegovoj okolini, lako ga je razlikovati od drugih aduktora.
70
Na MR presjeku u visini epikondilima femura gracilis prelazi u tetivu koja e se vezati na medijalni dio tibije. Na MR presjecima tetiva je crna i nalazi se posteriorno od m. sartoriusa i medijalno od m. semimemranosusa.
M. Quadriceps
Kvadriceps je mii anteriornog dijela natkoljenice Sastoji se od 4 miia: m. rectus femoris m.vastus lateralis m. vastus intermedius m. vastus medialis Zapoima na kostima zdjelice i gornjoj treini femura. Preko tetiva kvadricepsa hvata se za patelu. Izvodi ekstenziju koljena, a m. rektus femoris je i fleksor kuka. Nalaze se uz anteriornu i lateralnu stranu femura. Rektus jedini prelazi kuk i iz tog razloga flektira natkoljenicu. Rektus femoris granii sa tenzorom fascije late i seratusom anteromedijalno te medijalnim vastusom posteriorno. Vastus lateralis nalazi se lateralno od femura. Vastus intermedijus i medijalis nalaze se anteriorno od femura. U visini proksimalne 1/3 natkoljenice m. quadriceps okruuje femur. Ukoliko nema nakupine masti pojedine miie teko je izdvojiti.
U visini distalne 1/3 nadkoljenice quadriceps okruuje femur sa tri strane, M. vastus medijalis ini lateralnu granicu aduktornog kanala kroz koji prolaze fgemoralne krvne ile, Na MR aksijalnim presjecima u visini proksimalne 1/3 natkoljenice teko je razdvojiti
71
quadriceps ukoliko se meu miiima nenalazi tanki sloj masti, M. vastus lateralis nalazi se lateralno od femura, M. rectus femoris nalazi se nalazi se u anteriornom dijelu natkoljenice, lkateralno od M. sartoriusa, Na aksijalnom MR presjeku kroz kondile femura 4 glave miia spajaju se u jednu tetivu koja je anteriorno od femura, Izmeu tetive quadricepsa i femura nalazi se masni jastui, Ovaj masni jastui vidi se na postraninoj snimci koljena kao lucentno podruje ispred femura, Na koronarnom MR presjeku kroz patelu m. vastus medijalis i lateralis nalaze se uz femur.
Patelarni ligament
Patelarni ligament je jaka traka koja ide sa donjeg ruba patele na tuberozitas tibije, Od koljenog zgloba odjeljen je masnim jastuiem, a od anteriorne povrine tibije infrapoplitearnom burzom, Patelarni ligament predstavlja nastavak tetive quadricepsa oko patele, Hvata se za tuberozitas tibije, Iza ligamenta u infrapatelarnom dijelu vidi se vea nakupina masti.
M. Sartorius
M. Sartorius je poput trake oblikovani mii koji se nalazi na prednjem dijelu natkoljenice , U veem dijelu natkoljenice prekriva femoralnu arteriju, Polazi sa anteriorne superiorne ilijakalne spine, Hvata se za proksimalnu treinu medijalne povrine tibije, On je fleksor, aduktor i lateralni rotator kuka,. Flektira i koljeni zglob, Ovim miiem prekrie se noge u sjedeem poloaju
72
Sartorius je uski mii koji se protee od ilijane kosti do femura Na aksijalnom CT presjeku kroz pubinu kost sartotius ini lateralnu granici femoralnog trokuta, Veim dijelom prekriva femoralne krvne ile.
Sartorius tvori krov aduktornog kanala kroz kojeg femoralne krvne ile prolaze kroz natkoljenicu, U visini distalne treine natkoljenice m. Sartorijus nalazi se medijalno, Nalazi se iznad femoralnih krvnih ila i ini krov aduktornog kanala, M. sartorius protee se od ilijane kosti do tibije, Veim dijelom proazi izmad femoralnih krvnih ila tvopei krov aduktornog kanala, Na aksijalnom MR presjeku kroz pubis nalazi se na medioanteriornom dijelu natkoljenice.
M. Biceps femoris
Biceps je jedan od tri miia koji tvori koljenu tetivu, Sastoji se od dvije glave, Tetiva duga glava bicepsa polazi zajedno sa semitendinozusom sa ishijadinog izboenja, Kratka glava bicepsa polazi sa linee aspere i gornjeg dijela suprakondilarne linije femura, Tetive obe glave bicepsa se sastaju i tvore okruglu tetivu koja se hvata na glavu fibule, lateralni kondil femura i duboku fasciju potkolkjenice. Duga glava ekstendira kuk, Duga i kratka glava zajedno flektiraju nogu u koljenom zglobu te pri fleksiji koljena lateralno rotiraju nogu.
Na aksijalnom CT presjeku u visini medijalne 1/3 natkoljenice duga glava je posteriorno od masne ploe koja ga dijeli od vastusa lateralisa i aduktora magnusa. Nalazi se lateralno od semitendinozusa i semimembranozusa.
73
Na aksijalnom MR presjeku u visini proksimalne 1/3 natkoljenice duga glava bicepsa lei posteriorno od aduktora magnusa i medijalno od gluteusa maksimusa, Anteriorno od bicepsa je scijatini ivac. Duga glava je lateralno od semitendinozusa, Kratka glava polazi sa posteriornog femura i slojem masti odjeljena je od vastusa lateralisa i aduktora magnusa.
Na aksijalnom MR presjeku kroz kondile femura tetiva bicepsa nalazi se lateralno , Postupno se suzuje i hvata za lateralni dio fibule, Kao i sve druge tetive i ligamenti ima na MR presjecima je crna.
M. popliteus
Popliteus je ravni trokutasti mii koji lei na podu poplitearne jame, Polazi sa lateralne povrine lateralnog kondila femura, lateralno od polazita lateralnog kolateralnog ligamenta, Nekoliko vlakana polaze i sa lateralnog meniska, Hvata se za posteriornu povrinu tibije, Flektira i rotira koljeni zglob. Popliteus se nalazi dublje od gastroknemiusa i granii sa tibijom, Tvori donji dio poda poplitearne jame. Popliteus tvori dno poplitearne jame, Granii sa posteriornom stranom tibije i poplitearnim krvnim ilama. Polazite popliteusa nalazi se tik ispod mjesta polazita lateralnog kolateralnog ligamanta,
74
Tetiva popliteusa hvata se za posteriorni dio lateralnog meniska i nalazi se unutar koljenog zgloba, Na koronarnom MR presjeku popliteus se nalazi lateralno od lateralnog meniska i medijalno od lateralnog kolateralnog ligamanta.
M. Gastoknemius
Gastroknemius ima dvije glave, Medijalna, vea glava polazi sa poplitearne povrine femura proksimalno od medijalnog kondila, Manja lateralna glava polazi sa lateralnog kondila femura, Tetive gastriknemijusa se spajaju sa tetivom soleusa i tvore Ahilovu tetivu koja se hvata za posterirnu stranu kalkaneusa, Gastroknemius izvodi plantarnu fleksiju i fleksiju koljenog zgloba. 1.lateralna glava 2.medijalna glava Obe glave bicepsa polaze sa posteriornog distalnog dijela femura, Lateralna glava zapoima sa lateralnog kondila, Medijalna glava polazi sa posteriornog dijela femura tik iznad medijalnog kondila, Izmeu dvije glave gastroknemiusa nalaze se poplitearne ile, Vena je povie arterije,
Sagitalni MR presjek kroz sredinu koljenog zgloba, Medijalna glava gastroknemiusa polazi sa posteriornog dijela femura tik iznad medijalnog kondila i ide posteriorno prema tibiji, Poplitearni mii nalazi se anteriorno od medijalne glave gastroknemijusa i prilee uz samu tibiju.
75
Zajednike ilijakalne arterije

Dvije zajednike ilijakalne arterije provode krv koja hrani donji abdominalni zid, analni kanal, zdjelicu i donje ekstremitete. Zapoimaju na bifurkaciji aorte u visini korpusa L4 kraljeka. Usmjerene su prema dole i lateralno uz medijalnu granicu m psoasa. U visini sakroilijaklnog zgloba dijeli se u vanjsku i unutranju ilijakalnu arteriju.
Lijeva i desna zajednika ilijakalna arterija zapoimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u projekciji korpusa L4 kraljeka. S krvlju opskrbljuju zdjelicu i donje Ekstremitete. U visini sakroilijakalnog zgloba dijele se na vanjsku i unutranju ilijakalnu arteriju.
Vanjske ilijakalne arterije

Vanjske ilijakalne arterije opskrbljuju krvlju inferiornu abdominalnu stijenku i donje ekstremitete. Zapoima na bifurkaciji zajednike ilijakalne arterije koja se nalazi ispred sakroilijakalnog zgloba. Ide anteriorno i inferiorno uz rub zdjelice. Ispod ingvinalnog ligamenta nastavlja se u femoralnu arteriju.
Vanjska ilijakalna arterija zapoima na bifurkaciji zajednike ilijakalne arterije u visini sakroilijakalnog zgloba. Prolazom kroz ingvinalni kanal postaje femoralna arterija.
Unutranje ilijakalne arterije
76
Unutranja ilijakalna arterija provodi glavninu krvi u zdjelicu. Predstavlja terminalni ogranak zajednike ilijakalne arterije. Ide medijalno od m. psoasa i anteriorno od sakroilijakalnog zgloba u visini L5-S1. Dijeli se na anteriorne i posteriorne ogranke.
Unutranja ilijakalna arterija hipogastrina arterija, zapoima u visini sakroilijakalnog zgloba. Sa krvlju opskrbljuje organe i muskulaturu zdjelice, Na angiogramu inponira manjom i medijalnije smjetenom od vanjske ilijakalne arterije. Za razliku od vanjske ilijakalne arterije ima brojne ogranke.
Femoralna arterija
Femoralna arterija opskrbljuje krvlju donje ekstremitete. Kontinuitet je vanjske ilijakalne arterije kada proe ispod ingvinalnog ligamenta. U poetnom dijelu lateralno je od vene. Distalnije nalazi se anteriorno od vene. U poetnom dijelu daje 3 velika ogranka. - Duboku femoralnu arteriju - Medijalnu cirkumfleksu - Lateralnu cirkumfleksu U aduktornom kanalu prelazi u poplitearnu arteriju
77
Femoralna arterija zapoima u ingvinalnom kanalu kao nastavak vanjske ilijakalne arterije.
Dijeli se na duboku i povrnu femoralnu arteriju.
Poplitearna arterija
Poplitearna arterija predstavlja nastavak femoralne arterije kada izae iz aduktornog kanala. Prolazi kroz poplitearnu jamu i dublje je smjetena od vene. Daje 5 genikularnih arterija koje anastomoziraju oko koljena. Zavrava trifurkacijom. Poplitearna arterija medijalno je poloena od vene U poplitearnoj jami poplitearna arterija je medijalno i anteriorno u odnosu na venu. Zajedno sa venom prolazi izmeu dvije glave gastroknemiusa.
78
Anteriorna tibijalna arterija
Anteriorna tibijalna arterija je prva velika grana poplitearne arterije na trifurkaciji. U visini proksimalne tibije usmjerena je lateralno. Krvlju opskrbljuje anteriorni dio potkoljenice. Na stopalu nastavlja se u a. dorzalis pedis.
Fibularna arterija
Fibularna arterija izlazi iz posteriorne tibijalne arterije distalno od inferiorne granice m. Popliteusa. Sputa se uz fibulu. Na svom putu daje ogranke za miie posteriornog ila teralnog dijela potkoljenice. Zavrava komunikacijom sa arkuatnom arterijom.
79

Rendgenska Anatomija I Patologija - I. Dio

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rendgenska Anatomija I Patologija - I. Dio

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prof. Dr. Sc. Josip Makovi

Rendgenska anatomija gornjih ekstremite ta

Rameni obru skapula

Rameni obru klavikula

Rameni obru humerus

Rameni obru A-P snimka

Rameni obru kosti aksilarna snimka

Akromijon A-P snimka

Akromijon aksilarna snimka

Akromijon MR aksijalna snimka

Klavikula A-P snimka

Klavikula - aksijalna snimka

Klavikula MR - aksijalna snimka

Skapula A-P snimka - vanjska rotacija

Skapula A-P snimka - unutranja rotacija

Humerus - aksilarna snimka

Humerus A-P snimka - unutranja rotacija

Humerus A-P snimka - vanjska rotacija

Angiografija a. circumflexa posterior

MR aksijalna snimka ramena

A-P snimka lakta ulna

Postranina snimka lakta ulna

A-P snimka runog zgloba ulna

Postranina snimka runog zgloba ulna

A-P snimka lakta -radijus

Postranina snimka lakta radijus

A-P snimka runog zgloba radijus

Angiografija podlaktice a. Radijalis

Angiografija podlaktice interosalne arterije

Povrni palmarni luk

Duboki palmarni luk

P-A snimka ake karpalne kosti

P-A snimka ake metakarpalne kosti

Rendgenska anatomija donjih ekstremiteta

- Na postraninoj snimci ilijana krista superponira se na L - kraljenicu i sakrum.

Ilijana kost - CT zdjelice I

Ilijana kost - CT zdjelice II

Ilijana kost - CT zdjelice III

Ravna prostrana ilijana kost artikulira sa sakrumom u sakroilijakalnom zglobu.

Ilijana kost - MR zdjelice aksijalni presjek I

Ilijana kost - MR zdjelice aksijalni presjek II

Ilijana kost - MR abdomena koronarni presjek I

Ilijana kost - MR abdomena koronarni presjek II

Ilijana kost tvori krov acetabuluma.

Anteriorno-superiorna ilijana spina

Anteriorno-inferiorna ilijana spina

Anteriorno-inferiorna ilijana spina

Pri roenju samo je sredinji dio sakruma je osificiran

Sakroilijakalni zglob CT zdjelice III

Sakroilijakalni zglob MR zdjelice aksijalni presjek I

Sakroilijakalni zglob MR abdomena koronarni presjek I

Ishijadina kost - CT zdjelice VI

Ishijadina kost - MR zdjelice aksijalni presjek V

Tuberozitas ishijadine kosti

Tuberozitas ishijadine kosti - CT bedra III

1. Superiorni ramus 2. Inferiorni ramus 3. Simfiza

Pubina kost - CT zdjelice VI (ena)

1. simfiza 2. ramus inferior

Pubina kost - MR zdjelice aksijalni presjek IV

Pubina kost - CT bedra II

Anteriorni krini ligament

Zajednike ilijakalne arterije