Ključna kost – clavicula

- Parna duga kost

- Nalazi se između prsne kosti i lopatice (scapule) u gornjem dijelu prsnog koša
- U horižontalnoj ravnini formira slovo s
- Medijalno se nalazi sternalni kraj, konveksan prema naprijed, u presjeku trokutastog oblika
- Sternalni kraj povezan s incisurom clavicularis manubrijuma u sternokleidoklavikularni zglob
- Lateralni kraj klavikule, konkavan je prema naprijed, sploštenj je i uzglobljen s akromionom
lopatice u akromioklavikularni zglob
- Okoštava intramembranoznom osifikacijom, što joj daje izvanrednu moć cijeljenja rasta i
remodeliranja za vrijeme čitavog života
- Gornja ploha ključne kosti je glatka
- Odozdo se nalaze pripojišta mišića i ligamenata

Lopatica – scapula

- Parna pločasta kost trokutastog oblika

- 3 brida i 3 kuta
- Gornji brid je najkraći i ujedno i najoštriji
- Medijalni brid okreenut je prema kralješnici s kojom je paralelan
- Lateralni brid u svojem dijelu proširuje i čini zglobnu plohu lopatice glenoidalnu šupljinu (cavitas
glenoidalis )za humeroskapularni zglob
- Lopatica ima dvije površine, prednju i stažnju
- Prednja površina(faciaes costalis) okrenuta je prema rebrima te predstavlja polazište m.
Subscapularisa
- Stražnja površina je poprečnim grebenom(spina scapule) podijeljena na dvije jame (fossae)
- Tako je iznad rebena nalazi fossae supraspinata a ispod fossae infraspinata – jame predstavljaju
polazišta za istoimene mišiće
- Spina lopatice proteže se prema gore, lateralni i naprijed i proširuje se u nastvak acromion koji
se uzglobljava s ključnom kosti u akromioklavikularnom zglobu
- Korakoidni nastavak (processus coracoideus) izgleda poput kljuna, nalazi se ispred akromiona
medijalno od glenoidalne šupljine, a odvaje se iz lateralnog kuta lopatice
- Korakoidni nastavak služi za polazište tetive kratke glave m. Bicepsa brachii
- Medijalno od korakoidnog nastavka na gornjem rubu lopatice nalazi se urez (incisura
scapule)koja služi za prolaz neurovaskularnog spleta s prednja na stražnju stranu lopatice

Kosti ruke

Nadlaktična kost- humerus

- Duga cijevasta kost

- Na proksimalnom kraju glava nadlaktične kosti (caput humeri) uzglobljava se s cavitas glenoidalis
lopatice u kuglasti humeroscapularni zglob
- Anatomski vrat (collum anatomicum)- suženje ispod zglobne hrskavice glave
- Ispod anatomskog vrata nalaze se 2 kvrge
- Veća kvrga (tuberculum majus) nalazi se lateralno uz anatomski vrat
- Manja kvrga (tuberculum minus) nalazi se distalno i naprijed
- Između dvije kvrge nalazi se brazda (sulcus intertubekularis)
- Distalno se nalazi suženje koje nazivamo kirurškim vratom (collum chirurgicum) zbog čestih
prijeloma nadlaktične kosti urpavo na tom mijestu
- Trup nadlaktične kosti
Mišićni sustav

Miologija je grana anatomije koja se bavi proučavanjem mišičnog tkiva

Prema mikroskopskoj građi u ljuskom organizmu mišićno tkivo dijelimo na 3 vrste

1. Poprečno-prugasto(skeletno)
2. Glatko
3. Srčano

Skeletno mišičje predstavlja aktivni dio sustava za pokretanje, tvori stijenku tjelesnih šušljina i sudjeluje
u oblikovanju vanjskog izgleda ljudskog organizma

Čini približno 42% tjelesne mase muškaraca i 39% tjelesne mase žene

Prema Eisleru, ljudski organizam sadrži 327 parnih i dva neparna skeletna mišića

Glatko mišićje čini stijenke šupljih organa kao što su dijelovi probavne cijevi, maternice, mokračni
mjehur i krvne žile

47 parnih i va neparna

Građa skeletnih mišića

Svaki je skeletni mišić zaseban organ sačinjen od nekoliko vrsta tkiva u kojem dominiraju skeletna
mišićna vlakna, ali su zastupljene krvne žile, živci i određena količina vezivnog tkiva

Skeletni mišići imaju trbuh koji je građen od poprečno prugastih mišičnih vlakana i dvije tetive koje su
građene od snopova kolagenih vlakana

Krvna i živčana opskrba mišića

U pravilu svaki jemišić opskrbljen jednim živcem, jednom arterijom i jednom ili više vena

Naveden strukture u mišićć ulaze ili iz njega izlaze blizu središnjeg dijela mišića gdje je gibljivost mišića
najmanja(area neurovasculosa) i granaju se kroz unutarnju i vanjsku vezivnu ovojnicu skeletnih mišića

Za razliku od srčanog i flatkog mišićja koje se mogu kontrahirati bez živčanog podražaja, svako skeletno
mišićno vlakno opskrbljeno je živčanim završetkom koji kontrolira njegovu aktivnost

Vezivne ovojnice skeletnih mišića

Vezivne ovojnice ili mišićne fascije (fascije musculorum) debeli su listovi formiranog vezivnog tkiva koji
obavijaju i odjeluju pojedine mišiće i mišićne skupine