Biokovo

sjeverna - zagorska strana

1. Šute - Šćirovac 1618 m (oko 4 sata, markirano)

Ishodišna točka za uspon na Šćirovac je zaselak Šute na nm/v oko 230 metara u
selu Rastovcu koje je smješteno 7 km jugozapadno od mjesta Zagvozd. Skretanje
za Rastovac je kod zgrade Poglavarstva općine u Zagvozdu.
Staza polazi od posljednjih kuća u zaseoku i dobro je vidljiva. Nakon 30 - ak
minuta dolazi se do Šutine kamenice s pitkom vodom (nm/v 570 m), a zatim
staza vodi prema Bukovoj stazi (strma padina na kojoj su se zapriječile porušene
bukve, porušene uslijed jakog juga), te se za 30-40 minuta dolazi do Šutinih
stanova (zapušteni stočarski stanovi). Tu se nalazi lovačka kućica na nm/v 925
m, s pet ležajeva, te peći na drva. Kućica je nedavno obnovljena, a noćenje u njoj
preporučamo isključivo u slučaju nužde. Ključ od kućice može se dobiti u
lovačkom društvu ZEC u Zagvozdu ili kod vlasnika kuće Mirka Serdarevića u
selu Šute. Za noćenje je potrebna vreća za spavanje. Koordinate kuće su 16
stupnjeva 59 minuta 12 sekundi, 43 stupnjeva 23 minuta 10 sekundi. U okolici
kućice ima četrnaest gustirni s pitkom vodom, a najbliža je odmah iza kućice. Pet
minuta desno od kućice se nalazi jama ledenica. Staza za Šćirovac nastavlja kroz
bukovu šumu do prijevoja Vrataca ili kako ga još mještani zovu Vraca na nm/v
oko 1500 m. Do Vraca je potrebno jedan sat uspona. Na vrhu prijevoja Vraca
stotinjak metara južno na primorskoj strani planine nalazi se Šutin bunar s
pitkom vodom. Desno staza ulazi u BPS (Biokovska planinarska staza) koja je
markirana i nastavlja put na vrh Šćirovca za otprilike trideset minuta.
 Sklonište na Šutinim stanovima

a) varijanta:
Sa Šutinih stanova desno na proplanak Vlake (10 min.), a dalje desno na Popinu
gdje je bunar s pitkom vodom. Uspon slijedi kroz Šutino točilo uzbrdo na vrh
Zeleno, te dalje grebenom na Kale, gdje je također bunar s pitkom vodom i dalje
na vrh Šćirovca. Za uspon je potrebito oko 2 sata hoda.

2. Dedići - Sveti Ilija 1642 m (oko 4 sati, markirano)

Ishodišna točka za uspon na Svetog Iliju je zaselak Dedići u selu Rastovcu

(prilaz isti kao pod 1) četiri kilometra od Zagvozda. Kod kuće Mirka Dedića
skreće se s asfaltnog puta južno makadamskom cestom u pravcu same planine
oko 1 km do male kućice - seoskog odmaralište na nm/v oko 380 metara, na
predjelu zvanom Staro selo.
Staza vodi od kućice istočno (lijevo) 30 minuta prema bunaru Prižmarevcu na
nm/v 555 m, a zatim dalje prema Dobrom Dolu na 1160 m/nv oko 2 sata. Tu se
nalaze zapušteni stočarski stanovi (uglavnom u ruševnom stanju) s dva bunara
pitke vode. Staza vodi dalje desno prema Oštrom vrhu (klanac), te stalno desno
grebenom na vrh Svetog Ilije.
3. Stanići (crkvica Sveti Križ) - Kaoci - Mišljen - Čulica 1529 m (oko 4 sata,
nije markirano, uhodana staza)

Polazišna točka je iz zaseoka Stanići, kod crkvice Svetog Križa na nm/v oko 390
metara u selu Rastovcu (prilaz kao pod 1. i 2.). Staza ide nedavno izgrađenim
makadamskim putem oko 1,5 km prema planini, a završava kod bunara Živa
voda (dolac Pišćet) oko 40 minuta od sela na nm/v 595 m. Staza dalje nastavlja
kroz grabovu šumu do bunara Jelovac na nm/v 750 m. Stazom ravno naprijed
gore stotinjak metara do križanja staza, a onda nastavlja lijevom stazom do ulaza
u jelovu šumu ispod samog platoa Kaoca.
Ispod Kaoca staza se račva na mjestu zvanom Pisak. Desno ide na Ržišće (plato)
gdje je smještena privatna koliba (4 ležaja) s bunarom i pitkom vodom na nm/v
980 m/nv, a nedavno je ispred kolibe izgrađena kamena prizemnica u kojoj je
komin gdje se može naložiti vatra, skuhati i osušiti. Staza dalje produžava prema
Dobrom Dolu i dalje za Svetog Iliju. Za uspon do Ržišća treba oko 2 do 2,30 sati
vremena.
S Piska se lijevo staza račva prema Kaocima. Na samom platou Kaoca je stara
ruševna šumarska kuća ZAGORKA s tri bunara na nm/v 1005 m, a uspon slijedi
dalje kroz jelovu šumu desetak minuta prema novoj lovačkoj brvnari smještenoj
na rubu Kačke glavice na nm/v 1050 m. Brvnara ima osam opremljenih ležaja u
zasebnoj sobi, kuhinju i peć na drva. Ključ se može dobiti u lovačkom društvu
ZEC u Zagvozdu ili kod planinara Ivice Buljubašića tel. 021/847-308, ili kod
HPD Sveti Jure u Zagvozdu. U blizini brvnare dvadeset metara desno gore
prema uzvisini iznad kućice je gustirna s vodom u živoj stijeni, ali obično nema
vode jer je napukla. Do Kaoca je potrebito oko 2,30 sati hoda.
Pored kućice staza lijevo (dvadesetak metara istočno od kućice silazi se u jelovu
šumu) vodi prema Spiljicama odnosno bunaru Stražbenica i zatim silazi istočno
na Mišljen (rub duboke vrtače). Na rubu Mišljena je smještena uz samu stijenu
lovačka kućica, tj. kameno sklonište s tri ležaja i kaminom na nm/v oko1230 m.
Ključ se može dobiti od gore navedenih. Za slučaj nužnog smještaja u kućicu se
može spustiti kroz kamin.
Sklonište je prilično zapušteno, a korištenje se preporuča samo u nuždi. Za
noćenje je potrebito ponijeti vreću za spavanje. Koordinate skloništa su 17
stupnjeva 2 minute, 43 stupnja 21 minutu 40 sekundi. Pet minuta lijevo (istočno)
u škripu (škrapi) je prirodni bunar s vodom, a također, nešto niže od kućice je
gustirna s vodom. Desno od kućice, rubom vrtače Mišljen, dijelom kroz jelovu
šumicu, se ista zaobiđe i dolazimo do dva mala izvora na nm/v 1300 m, a uspon
nastavlja do ledenice Jezero, od koje lijevo prema vrhu Čulici, a desno na Radića
stanove (bunar s vodom), te dalje BPS prema Kuraniku i Svetom Iliji
(markacija).

Sklonište na Mišljenu

a) varijanta:
Od bunara Jelovac na nm/v oko 750 m stazom gore stotinjak metara do račvanja
staza može se i desno skrenuti stazom na Ržišća. Staza je dobro uhodana i izlazi
ravno do kuća na platou Ržišća. Nešto je strmija za uspon ali i kraća, a za uspon
je potrebno oko 1 sat hoda.
 Sklonište na Ržišćima

4. Brzice - Lokva 1467 m /pl. kuća S. Ravlić/ (oko 5-6 sati, markirano)

Selo Brzice na nm/v oko 430 metara nalazi se 1.6 km istočno od Zagvozda, a
skretanje je obilježeno tablom. Iz sela dobro uhodanom stazom južno prema
planini do Krive Kaline i dalje do Unišća (raskrižje staza-vidikovac na 650
metara nm/v). Uspon slijedi stazu koja ide desno prema Brzičinoj staji na nm/v
oko 710 metara (srušeni stočarski stan) gdje se staza neprimjetno račva. Do
nedavno je stajao obilježeni putokaz na kamenu koji je netragom nestao. Desno
je put za Kaoce, a odmah u blizini oko 20 metara je gustirna s pitkom vodom.
Potrebito vrijeme za uspon je jedan sat.
Od Brzičine staje lijevo gore prema Jabukovu Podu gdje je bunar s pitkom
vodom, oko 1 sat. Dalje kroz jelovu šumu prema Gaćinom stanu i naprijed prema
Ozdrvači (bunar s pitkom vodom) na nm/v oko 1150 m, treba blizu 45 minuta.
Stazom ravno gore pa lijevo izlazi se na plato Podrašac na nm/v 1340 m, za 30
minuta. Uz rub jame Smrduše prema Studencima (plato) i dalje prema Lokvi još
oko dva sata. Od bunara Ozdrvača staza prema Lokvi je markirana.

a) varijanta:
S Krive Kaline (30 min. od Brzica) staza lijevo skreće prema docu Topalovac, a
dalje prema Katušića stanu. Uz rub jame Kvartir izlazi na plato Podrašac na nm/v
1340 m i spaja se dalje na stazu prema Studencima i dalje prema Lokvi.

b) varijanta:
Od Očijeskih bunara (vidi uspon Milići - Sveti Jure), stotinjak metara naprijed
staza se desno odvaja (odvojak nije markiran, ali je obilježen većim kamenom, a
nakon pedesetak metara se markacija nastavlja kroz bukovu šumu do izlaza) i
nastavlja gustom bukovom šumom prema Mucića ledenici na nm/v 1290 m koja
ostaje lijevo od staze (ne planinarske markacije - ljubičaste boje) i izlazi na plato
Podrašac, te dalje prema Lokvi.
 Planinarska kuća Kaoci

c) varijanta:
Od sela Mucići na nm/v 430 m smještenim 1,8 km istočno od Zagvozda
skretanje je obilježeno staza vodi prema Andrijinoj staji i dalje prema vrhu Rašac
na nm/v 970 m, gdje ima bunar s vodom, te dalje prema Mucića ledenici i prema
Podrašcu na nm/v 1340 m. Za uspon je potrebno oko 2 sata, a staza dalje ulazi u
stazu koja vodi prema Lokvi.

d) varijanta:

Od Kaoca desno grebenom u pravcu zapada može se za cca sat vremena doći do
Dobrog Dola na 1160 nm/v i ući u stazu za Svetog Iliju što se preporuča manje
kondicijski spremnim planinarima koji se ne mogu u jednom danu popeti na
Svetoga Iliju i spustiti se na polazište. Kao baza može poslužiti planinarska kuća
na Kaocima. Staza je zapuštena i nije markirana pa preporučamo oprez ili
vodiča.
 Planinarska kuća Slobodan Ravlić na Lokvi

5. Milići - Sveti Jure 1762 m (3,30 - 4 sata, markirano)

Selo Milići na nm/v oko 480 metara, smješteno je istočno od Zagvozda oko 3
km. Skretanje u selo je kod betonske autobusne čekaonice.
Skrenemo u selo i nakon 100 metara na mjestu odvajanja dvaju puteva skrenemo
gornjim (lijevim) do raskrižja ceste poviše kuće Ante Milića - Lule (prva kuća u
selu). Tu skrenemo lijevo iza kućice (mala priručna ostava, krov pokriven
ravnom betonskom pločom), te iza kućice lijevo slijedimo stazu koja zatim vodi
ravno istočno, pa skreće desno i ravno naprijed prema planini. Nakon 20 minuta
staza ulazi u šumu i stalno nastavlja do Očijeskih bunara (tri bunara s vodom) na
nm/v oko 1130 m. Do bunara je potrebno oko 1,45 sati. Od bunara staza vodi
gore naprijed po strmoj goloj padini, da bi opet za kratko ušla u šumu iz koje
izlazi na Razvalu (padina ispod samog vrha na nm/v oko 1430 m), te ravno
naprijed po markaciji na Imotsku okuku (na asfaltnoj cesti) i na sam vrh.

a) varijanta:
Iz sela Lovrinčevići na nm/v 500 m smještenim 2 km cestom istočno od Milića
prema Turiji, staza vodi preko izvora Lokvice na nm/v 740 m, stalno šumom do
Matkova bunara na nm/v 1225 m i dalje, a spaja se na Razvali sa stazom iz
Milića. Staza nije markirana, a pogodna je ljeti zbog šume i bunara s vodom
kojih ima putem. Od Razvale 20 minuta laganog uspona lijevo (istočno) moguć
je pristup vrhu Seveljev Brig visok 1548 m, s kojega je lijep pogled na susjednog
Sv. Juru i okolicu.

6. Turija - Sveti Jure 1762 m (4 - 4,30 sati, markirano)

Turija je cestovni prijevoj na oko 715 metara nm/v, a nalazi se oko 10 km istočno
od Zagvozda. 500-600 metara prije samog prijevoja s tunelom, (točno 100 m
prije okuke na cesti prije spomenika i tunela) odvaja se staza za uspon prema
Svetom Juri u predjelu zvanom Lozovci. Odvojak je obilježen limenom pločom i
markiran s desne strane ceste.
Staza se lagano penje prema stanovima Lozovci 15 minuta hoda gdje je bunar s
vodom. Nakon 45 minuta uspona na nm/v oko 850 m dolazi se do Šućurovih
staja, te dalje nastavlja laganim usponom prema klanacu Krča na nm/v oko 1200
m. Staza vodi dalje prema platou s bunarom Ljubović na nm/v oko 1310 m. Do
Ljubovića je potrebno oko 2 sata uspona. Od Ljubovića staza lagano ulazi u
bukovu šumu, i prati je stalno do piramide samog vrha Svetog Jure. Grebenom u
serpentinama polagano se penje na sam vrh Svetog Jure i izlazi tik ispred kapele
Sv. Jure.

Posljednje subote u mjesecu srpnju, na samom vrhu ispred kapele, održava se

Sveta misa s procesijom oko vrha u čast Svetoga Jure umjesto 23. travnja, jer
tada je još dosta snijega, a i vrijeme je promjenjljivo. Mnoštvo svijeta hodočasti
tada Svetom Juri pa tako i planinari iz okolnih krajeva.

7. Župa (Takalo - od crkve sv. Ivana) - Sveti Vid (1332 m) - Sveti Rok (1228
m) (oko 3 sata, markirano)

Od zaseoka Takalo (selo Župa) oko 4 km od prijevoja i tunela Turija na suprot

crkve Sv. Ivana kod kuće Tome Buljubašića, na nm/v oko 435 m, desno odvaja
se staza za Sv. Vida i Sv. Roka. Staza skreće prema kamenici zvanoj Robova
voda, a dalje pod brijeg Čuliju, gdje se nalazi planinarska kuća akademika Josipa
Roglića oko 900 m/nv (u obnovi, ali se može prenoćiti i ima peć na drva)). Za
ključ se treba javiti Cvitanu Rogliću u kući pored ceste kod spomen ploče
Akademiku J. Rogliću) Pored kuće je cisterna (čatrnja) pitke vode. Staza prema
sv. Vidu i Roku nastavlja lijevo prema Trepetljikovcu, a zatim strmo gore prema
Buljubašića staji (ruševna) na nm/v oko 1050 m. Stotinjak metara desno (jugo-
zapadno) u stijeni je prirodni bunar s pitkom vodom, ali često presuši. Tu
počima jelova šuma, te se uz prilično strmu padinu izlazi na vrh sveti Vid. 10
minuta istočno je Luetića kamenica (bunar s vodom), a 15 minuta još dalje
istočno šumom izlazi se na greben i grebenom na vrh Sv. Rok, a nešto niže od
vrha smještena je kapela Svetog Roka, koja je nekada bila na samom njegovom
vrhu, ali je premještena nešto niže na greben zbog čestih udara groma. Povratak
je moguć istom ili drugom dobro uhodanom i odnedavno markiranom stazom
istočno u zaselak Luetići, odakle je također moguć i lijep uspon.

Planinarska kuća akademika Josipa Roglića na Čuliji

a) varijanta:

Iz Zaseoka Roglići pored rodne kuće akademika Josipa Roglića vodi lakša
markirana staza prema sv. Vidu i Roku. Staza se spaja sa stazom koja polazi od
crkve sv. Ivana na predjelu zvanom Trepetljikovac (oko 1,15 min. neposredno
ispod Čulije odakle se može uspon nastaviti direktno prema Buljubašića staji i
dalje prema vrhovima ili desno preko Čulije i planinarske kuće akademika Josipa
Roglića, za što je potrebno oko 15 minuta više.

b) varijanta:

Poslije tunela na Turiji u zaseoku Turići počima lakša markirana staza preko
Blogove prema Čuliji (oko 1,30 min.) do planinarske kuće akademika Josipa
Roglića, te nastavlja prema Trepetljikovcu i dalje prema sv. Vidu i Roku.

c) varijanta:

Od kuće na Čuliji (obilježeno skretanje oko 30 minuta od kuće ili s Turije

(zaselak Turići oko 1,30 sati) moguć je pristup markiranom stazom na Lađenu,
otprilike za 4-5 sati napornog planinarenja. Staza je markirana, ali prilično
zahtjevna jer prelazi glavni greben između Župe i centralnog dijela Biokova i na
njoj nema bunara s vodom. S obzirom na dugotrajan uspon preporučamo ponijeti
dovoljnu zalihu vode.

Staza je prosječena i markirana povodom 100-te godišnjice rođenja akademika

Josipa Roglića i nosi njegovo ime iz razloga jer je akademik Roglić upravo ovom
stazom otišao na školovanje u Split.

Na dan 16. kolovoza hodočasti narod Župe i zabiokovlja vrhu Svetoga Roka,
na kojemu je 1996. godine obnovljena, od udara munje porušena kapela.

sjeverozapadna strana

8. Gornja Brela - Bukovac 1290 m (oko 3 sata, djelomično markirano,

uhodana staza)

Ishodišna točka za uspon na Bukovac je u Gornjim Brelima na n/v 310 m, selu

5-6 km udaljenim od prijevoja Dubci (Vrulja) cestom prema Imotskom.
Polazišna točka je kod trgovine nasuprot crkve, a označena je markacijom.
Markaciju pratimo cijeli sat laganog uspona do crkvice Svetog Nikole na n/v 572
m, gdje markacija završava, a staza nastavlja istočno prema markantnom vrhu
Bukovac. Kada prođe borovu šumicu, staza ulazi u sipar pod same stijene
Ražnja. Po izlasku iz sipara, staza nastavlja blagim usponom kanjonom zvanim
Ovčje Polje na n/v oko 850 m nailazimo na izvor pitke vode. Do izvora potrebno
je 30 min. uspona od crkvice Sv. Nikole. Staza desnim dijelom kanjona nastavlja
prema Bukovcu, a po izlasku iz kanjona desno pod vrhom u borovoj šumi je
smještena lovačka kuća na n/v oko 1030 m. Od izvora do kuće potrebito je oko
30 minuta uspona. U kući ima plinsko kuhalo i agregat za el. energiju, a u sklopu
je i gustirna s vodom. Ključ od kuće nalazi se u selu Gornja Brela u lovačkom
društvu. Od kuće oko 30 minuta nedostaje do vrha Bukovca. Uspon na vrh
nastaviti stazom istočno od kuće, te se postepeno uspinjati desno prema vrhu
Bukovca. Od kuće nikako ne poći ravno prema vrhu jer to nije pravi vrh nego
manji greben, a uspon je prilično težak. S vrha su nezaboravni vidici na obalu od
Omiša do Makarske i dalje za lijepoga vremena, a također na centralni masiv
Biokova, te na amfiteatar kojega zatvaraju markantni biokovski vrhovi Veliki
Šibenika - Sveti Ilija - Šćirovac - Bukovac.
 Kuća pod Bukovcem

9. Čikeši – Grljak (oko 885 m/nv) – Bartulovići (Zavetorje – Gornja Brela)

(oko 4 sata, markirano do Krajske kuće-lugarnica, uhodana staza, silaz od
Grljka markiran (BPS) do Bartulovića)

Polazna točka za ovaj naporan i strm uspon i prijelaz grebena prema Grljku
(kamenica na stazi od Zavetorja prema Šćirovcu) polazi iz sela Čikeši (300
m/nv) u Žeževici, otprilike na pola puta između Šestanovca i Grabovca na cesti
prema Zagvozdu, oko 1,5 km južno asfaltnom cestom kod putokaza.
Put polazi iz centra sela Čikeši južno prema Biokovu kroz mala polja ograđena
suhozidovima, a nakon 15 minuta dolazi do markantnog hrasta starog preko 100
godina u čijem je podnožju ograđen bunar s vodom za piće. Staza nastavlja jako
strmim usponom oko 1,30 minuta do podnožja grebena gdje se nalazi lugarnica
zvana Krajska kuća u lošem stanju. U samoj kući nalazi se cisterna s vodom koju
ne preporučamo za piće, jer je kuća otvorena, a cisterna nema poklopac. Kuća se
nalazi na oko 795 m/nv.
Odmah prije kuće svega desetak metara odvaja se staza koja strmo izlazi na mali
prijevoj na grebenu ispod vrha Božurača 1185 m/nv, koji dijeli ovu sjevernu
stranu Biokova od uvale koja se pruža od podnožja Šćirovca pa sve do Gornjih
Brela – Zavetorja. S ove točke se pruža predivan vidik na to područje i dalje
prema Omiškoj Dinari, Mosoru i na predjele iza tih planina, kao i na zapadni dio
Imotske krajine. Do ove točke potrebno je oko 2,30 sati napornog uspona.
Odavde staza obilazi greben i u laganom spustu dolazimo na uzdužnu stazu
preko Biokova - BPS, a za oko 30 minuta dolazimo do kamenice zvane Grljak,
gdje je u škripu kaptaža pitke vode. Od Grljka se za oko sat vremena spustimo po
BPS-u u Zavetorje, točnije na ulaz u zaselak Bartulovići.

Krajska kuća iznad Čikeša

Važna napomena posjetiteljima

zagorske strane Biokova

S obzirom da je većina staza markirana, planinarenje je sigurno ali je zbog

konfiguracije terena orijentacija otežana, pa zbog sigurnosti svima koji
namjeravaju planinariti zagorskom stranom Biokova preporučamo vodiče. Oni
koji se ipak odluče krenuti sami neka to ne rade ako ne poznaju pravila
snalaženja u prirodi ili im je orijentacij slaba strana.
Posebnu pažnju posvetite zalihama vode, jer unatoč bunarima i cisternama,
zagorska strana Biokova je siromašna vodom, posebno u periodu od svibnja do
studenog mjeseca.

Sve nadmorske visine navedene u ovom vodiču mjerene su ručnim

visinomjerom (altimetrom) i moguća su odstupanja od vrijednosti navedenih
na specijal-kartama 1:50000 i 1:25000. Navodio sam ih isključivo radi lakše
orijentacije, pa ih uzmite s rezervom.
Joško Vukosav