l

.''.-.c9)61\N

UODIC , eJffiY-r""
t
- -
>.itoo'
.----//'

o
NAJTJEPslH
PTANINARSKIH
IZTET
UHRVATSKOJ

Dn.TrrsKo
Pouar
 SADRZAJ
Predgovor 7
Preporukei obavijesti 8
Kratice 8
1. Sredi5njiPapuk
Wliha - Lapjah - Jankouac 9
2. ZapadniPapuk
Daruuar - Planinarshi dom - Petrouurh 12
3. IstodnaMedvednica
Marhuieuetka Trnaua- Goriiica - Lipa 14
4. Petstostubana Medvednici
Tunel - Njiuice - Hunjka - Petstostuba 17
5. Sljemena Medvednici
Graiani - Adolfouac- Sl'jeme20
6. Rudarskivrt na Medvednici
Sestine- Kraljiiin zdenac- Dom PD Grafiar 23
7. Zapadna Medvednica
Wternica - Glaaica- Ponihue- Kameni suati 25
8. Ivan5dicaiz Lobora
Lobor - Planinarskahuta na Majeru - Iuaniiica 28
9. IvanSdicaiz BudinSdine
Z. p. Budiniiina - Zajezda- Iuanitica 3l
10. IstodnaIvanldica
Madareuo- Grebengrad- Pohojec32
I 1. StrahiniSdica
Krapina - Planinarshi dom - Suiec 35
12. Ravnagora
Trakoiian - Dom Pusti duh - arh - Dom PD Raunagora 37
13. Kunagorau Kostelskomgorju
Pregrada- Kunagora - Kostelgrad 40
14. Kalnidko gorje
Kalnik - Planinarshidom - Vranilac 42
5. Istodnidio Samoborskoga gorja
Rude- Oltrc - Pleiiuica- Ohic 45
16. 4apadni dio Samoborskoga gorja
Soileuahuia - Japetif - Zitnica 50
17. Zumberadkagora
Soiice- Planinarski dom Vodice- Su. Gera 53
18. Klek
Ogulin - Kneja - Planinarski dom - Kleh 56
19. Bijelestijene
Jasenah- Planinarshakuta - urh 59
20. Samarskestijene
Tuk -,,Trinaesti kilometay''- Ratkouoskloniite 62
21. Bjelolasica
Tuh - Janjiarica - Kula 64
22. Burni Bitoraj
Wata - Bitorajha - Bitoraj 67
23. Skradskivrh
Skrad - Waiji prolaz - Skradskiurh 69
24. Risnjaksazapadnestrane
GornjeJelenje- Vilje - Risnjak 72
25. Risnjaks istodnestrane
Crni Lug - Leska- Risnjak 75
26. Snjeinik
Kamenjak- Pktah - Snjel;nik 77
27. Obrud u Grobnidkim Alpama
Podhilauac- Mudna dol - Hahliii - Obrui 80
28. Udkaiz Veprinca
Veprinac- Poklon- Vojak 82
29. Udkaiz Lovrana
Louran- Liganj - Vojak 85
30. Zbevnica
ZeljezniihapostajaBuzet- Brest- Zbeunica 86
31. OsorSiicana otoku LoSinju
Nerezine- Su.Mikul - Teleurin 88
32. ZaviLanna sjevernomVelebitu
Obare- Planinarskidom Zauiian 90
33. Roianskikukovi na sjevernomVelebitu
Zauiian - Roianshikuhoui- Velihi Alan (Premui,iy'euom
stazom) 93
34. Veliki Kozjak na sjevernomVelebitu
VelihiAlan - Tudereuo- Wliki Kozjak 96
35. Satorinana srednjemVelebitu
Wliki Alan - Satorina (Premuiiieuomstazom) 99
36. Dabarskikukovi na srednjemVelebitu
Oitarije - Rauni Dabar - Baiii-huh l0I
37. Paklenicai Sv. brdo na juinom Velebitu:
Wlika Paklenica- Iaine uodice- Su.brdo I05
38. Vaganskivrh na juZnom Velebitu
Wliha Pahlenica- Snuge- Vaganshiurh 109
39. Bojinacna juZnomVelebitu
Milouci - VelihoRujno - Bojinac lll
40. Dinaraiz Kijeva
Kijeuo- Glauai- Dinara ll3
41. Dinaraiz Knina
Knin - Brezouac- Duler - Dinara 116
42. Promina
Drnii - Planinarskidom - Caunoaka ll8
43. SrediSniiKozjak
KaiulKambeloaac- Koludar - Sa.Luka 120
44. ZapadniKozjak
Kaitel Stari - Malaika - Biranj 123
45. SrediSnji
Mosor
GornjeSitno - Giromettin dom - Mosor 125
46. ZaoadniMosor
Cito t<t;s- Debelobrdo - ,,Lugarnica" 128
47. Biokovopreko Makra
Makarska- Dom pod Volcem- Su.Jure 130
48. BiokovoprekoVelikog Brda
Maharsha- Wliko Brdo - Lohua- Su. lure 134
49. Vidovagorana otoku Bradu
Bol- Vidouagora 135
50. Sv.Ilija na PeljeScu
Orebit- Su.Iliia t37
Pedeset opisanih izleta osoban su autorov izbor. Obuhvaiena je veiina hrvatskih gorja,
alipri izboru nije bilo jedino mjerilo pejsaZnavrijednost nego i udobnost koju
osigurava planinarskaobrada. Zato neke velike i lijepe planine na kojima nema ni
planinarskihku6a ni markacija, npr. lidka Pljeiivica, nisu obuhva6ene, a na manje
zanimljivojMedvednici opisano je dak pet izleta.
Vodid nastoji ditatelju dati saZetuali potpunu informaciju i zato je svaki izlet prikazan
na tri nadina:rijedju, slikom i zemljovidom.
Radilakieg izbora, svaki je izlet ocijenjen na dva nadina: po teiini i po atraktivnosti.
Teiina jeizrai.enastupnjevima. Prvim stupnjem (I') oznadeni su najlakii izleti, na koje
semogu poyestii djeca, drugim (lI") izleti naporni zbog duZine, strmine ili izloZenosti
suncu,a treiim (lll') usponi koji zahtijevaju osobitu spretnost jer vode kroz stijenu,
gdjesvakineoprezmoZe biti opasan. Stupnjevanje se odnosi samo na ljetne prilike.
Zimi, kada su stazei markacije pod snijegom, orijentacija je znatno tei.a,a neke su
planinei posvenepristupadne.
Atraktivniji izled, a takvih je gotovo polovica, stupnjevani su s pomoiu zvjezdica (*)
uz naslov.Pod atraktivnoiiu se podrazumijevaju vidik, prirodne osobitosti, dobro
izvedenestazei planinarske kuie uz njih. Samo je jedan izlet oznaden s detiri zvjezdice,
jer je od europskevrijednosti (PremuZiievom stazom kroz Roianske kukove na
Velebitu),ostali s jednom do tri zvjezdice.No kako se i na izletima koji nisu oznadeni
zvjezdicomnalazepojedini detalji vrijedni osobite pozornosti, oni su oznadeni
zyezdicama u tekstu, kao 5to je to, uostalom, uobidajeno u veiini suvremenih vodida.
U zemljovidenisu uneseni svi markirani planinarski putevi nego oni koji su opisani
u vodidu,a oznadenisu crvenom linijom.
Gdjegod postoji moguinost prilaza automobilom, i ona je ponudena jer se upotrebom
vozilaStedivrijemeiizbjegava dugotrajno pjeladenje cestom. Veiina takvih brdskih
cestanije ucrtana u uobidajeneautokarte.
Zbogplaninarskognadelada s vrha treba uvijek silaziti drugim putem, svaki izlet
zavrlavapodatkom pod naslovom Kamo dalje?.
U knjizije obilje fraktidnih podataka podloZnih promjenama, npr. telefonski brojevi,
autobusnivoznired i, osobito, opskrba hranom i piiem, pa ih zato prije puta valja
provjeriti.
Autormoli ditateljeda mu poSalju svoje prijedloge, primjedbe i dopune, koje bi mogle
poboljlatiiduie izdanje vodida.
PREPORUKEI OBAVIJESTI

Hidrometeoroloiki telefon 0601616-666dqe obavijestio vremenuza pojedrna

podrudjaHrvatskeod7 do 19 h (neradnimdanomod 9 do 19 h). Cijena poziva
je 5,2 kn po min.
GorskasluZbaspaSavanja pozivaseradnim danom na tel. 0114824-142,a od 0 do
24 h na tel. policije92.
Pomoi na cestama:tel. 987.
Obavijestio stanjuna cestama:tel. 060/520-520.
Sveo planinamau m.iesedniku
,,Hrvatskiplaninar". Izlazi od 1898. godine.Tel.
0r14824-142.
Od istog autora:Planinarsko-turistidkivodr( Hruatshepknine, Zagreb 1998.
Specijalneplan. karte, tel. 0421741-433(ing. Z. Smerke).
Autor moli da mu sesveprimjedbe Saljuna adresu:10000 Zagreb,Vla5ka12,
tel./faks0I I 4816-558.
Popusti rrLeljeznici:.20o/opovratnakarta; 30oloosobedo 26 g. i starijeod 60 g.
uz iskaznicu,koja stoji 30 kn (vrijedi I g.).
Glavno sigurnosnopravilo: Nikad u planinu sam!
Osnovno ekoloSkopravilo: Svojesmeie nosi s planine sasobom!
Ubrati cvijet - ubiti cvijet!
U plan. kuiama puSenjenije dopuSteno.
elanovi plan. drultava s iskaznicomimaju popust na noienje u drulwenim plan.
kuiama.
Godine 1999.bilo je u Hrvatskoj160 plan. druStavai 100 plan. kuia.
Plan. druSwanajavljujusvojeizleteu plan. rubrici veiine dnevnih novina, i to
dewrtkom ili petkom.

KRATICE

I h 30 min - sat i pol hoda m - metar

a. p. - autobusnapostaja min - minuta
d. - desno ned. - nedjelja
HPD - Hrvatsko planinarskodruiwo NP - nacionalni park
HPS - Hrvatski planinarskisavez PD - planinarsko druSwo
i. - istodno,istodni pon.- ponedjeljak
j. - juZno,juini plan. - planinarski
ji. - jugoistok, jugoistodni s. - sjeverno, sjeverni
jz. - jugozapad, jugozapadni si. - sjeveroistok, sjeveroistodni
kbr. - kuini brol sz. - sjeverozapad, sjeverozapadni
km - kilometar sub. - subota
l. - liievo z. - zapadno, zapadni
i.. p. - Zeljeznidka postaja

LEGENDE

Vidi kartu u predlistu i zalistuknjige.

B
 - JaNr<ouec
Vrur,q - Lary,tr<

Papukdini najveii
dio planinskogvijen-
caoko Poielke kodi-
ne.To je prilidno str-
mai Sumovitaplani-
nas jasnoizrai.enim
hrptom, iz kojega se
blagodiiu pojedini
vrhovi.Medu njima
sunajviii Papuk
(953m) i Ivadka gla-
v a( 9 1 3m ) . S o b j e
stranehrpta granaju
semnogobrojne
iumovitekose, medu
kojimasu duboko
usjedene gorske doli-
ne.Svi su vrhovi
o b r a s l i $ u m o mz,6 o 9
degasu u planinar-
skompogledu zani-
mljivijegorskedoline
iizleti$tau njima
negosamivrhovi.

POLAZNATOaKA je
naseljeVelifta* na
juinom podnoZju.
Do selasestiie iz
Poiegeautobusom ili
ieljeznicom(12 km).
0d i. p. do crkve u
srediStu je 4 km
ashltiraneceste.Uz
iupnuje crkvu sv. Augustina (273 m) sale u prizemlju kapaciteta stotinjak
franjevadki samostans dijecezanskim mu- gostiju; na katu su dvokrevetne sobe i
zeiem,a u okolici ie nekoliko kupaonice, a u mansardi skupni lei.ajevr,
odmaraliita,termalno kupaliSte i iznad ukupno 55leLaleva. Dom je stalno
njegaplan. dom. Od raskriZjakod crkve otvoren i opskrbljen . T el, 034153-0 10.
trebaiii ravno Cirakijevom ulicom joi Objektom upravlja PD Sokolouaciz
600m do termalnoga kupaliSta Toplicd PoZege.
(28"C; 296 m). Stubama iznadbazena Pje5adki uspon. Najzanimljivija je tura
(ilicestovnimodvoikom 200 m izabaze- iz doma prljelaz preko Papuka u Janko-
nadesno)stiie se za tri min do plan. vac. Postoji nekoliko smjerova: preko
doma. Duboke (2h),Lapjaka (3 h), Ivadke gla-
Planinarski dom Lapjak* (335 m) pro- ve (4 h), a postoji i cestovni prilaz. Opi-
stranaje jednokatnicas kuhinjom i dvije sat iemo put preko Lapjaka, koii je naj-
 'i0
Yr
H Hhr b bihihd
Pfaninarskidom Lapjak
i z n a dt e r m a l n o g k u p a l i S t a
zanimljiviji. Od kupali5ta preko ceste ide
se najprije 30 min oitrim usponom do
rubevnoga Velitkoga gradt na kljunu
teiko pristupadnoga kamenita brijega
(452 m). Odatleje prekrasanvidik na
Veliku i PoZeikukotlinu. O postanku
gradanema podataka.Zna seda su mu u
Dom Gorske sluihe spaSavanjana Nevoljaiu iznad skij
15. st. gospodari bili vlastelini Velidki, a
poslije je bio turska wrdava. Od grada se
ide dalje kroz lijepu 5umu, zar.imkameni-
tim hrptom, s vidikom na PoZeSkukotli-
nu, 30 min na vrh Lapjak (667 m). Slije-
di I h hoda Sumovitom kosom do pro-
sjeka na glavnom hrptu Papuka. Tu je,
na najvi5oj todki puta, kriZanje markacija,
odakle se moie poduzeti grebenska tura
Papukom l. na istok ili d. na zapad.
Vrijedi svratiti d. 3 min do plan. doma
Gorske sluZbe spaiavanja na Neuoljaiu
(725 m;2 h hoda od Velike), gdje je i
gornja postaja skijalke LitareJezerce (pri-
vremeno izvan funkcije). Dom je zidana
jednokatnica koja sluLi za deiurswo spa-
siocima za vriieme rada Liiare. Od kriZa-
nja na hrptu na5 se put nastavlja 5 min l.
do sljedeiegakrtLanja: ravno se ide B min
do ceste Velika - Jankovac, a d. se silazi
kroz Sumu 50 min do Jankovca.
Automobilom do Jankovca (16 km).
Od raskriija pred crkvom u Velikoj treba
iii l. jankovadkom turistidkom cestom uz
Velidanku mimo velikoga kamenoloma
4 km do Sastavaka(410 m), gdje Veli-
danka prima pritoku. Cesta se odatle
penje d. u zavojima, stalno kroz 5umu, na
hrbat Nevolja5a do svoie najviSetodke
(10 km). Oko 300 m s. od prijevojal. se
odvaja cesta na vrh Papuka (7 km), a de-
sno markacija do spomenutoga doma
Gorske sluZbe spaiavanja. NaSa cesta na-

Planinarska
ku('aTritnj ica
stavljase ravno i silazi 4 km u zavojima
krozdolinu potoka Kovadice do mosta.
Ravnodalje vodi cesta u Slatinski Dreno-
vac,a d. preko mosta je jo5 200 m do
Jankovca.
JankovaC*je romantidna gor-
skadolina smjeitena medu
Sumovitim obroncima. Zbos
Planinarskidom na Jankovcu
T]
svoje je ljepote stekla naziv ,,planin-
ski raj Slavonije" i zaitiiena je kao
park 5uma. Tu su lijepe livade, dva
1
mala umjetna jezerca,jak planinski izvor
pitke vode, 30 m visok slap SftaftavaC i
stijena sa Spiljom, u kojoj je sarkofag gro-
fa Jankoviia, a u blizini je i haidudka
Maksimova Spilja. U 18. st. Jankovac je
bio naseobina njemadkih staklara s wor-
nicom stakla, poznatom pod imenom
staklana na Skakaucu. Danas je tu lijep
plan. dom (475 m), solidna jednokatnica
s dvije terasei balkonom. U prizemlju je
velika blagovaonica s verandom i
kuhinjom, na katu je devet soba, a u
mansardi su dva velika skupna leLqa
(ukupni kapacitet 75 osoba). Objektom
upravlja PD Jankouac-Briljan iz Osijeka.
Obavijesti na tel. 03ll172-078. Adresa
doma je: Planinarski dom Jankouac,
33516 Slatinski Drenovac. Za vrijeme
Domovinskog rata sluiio je za smjeitaj
vojske i sada ga treba obnoviti.
Kamo dalje?
Od spomenutog mosta, 200 m od
Jankovca, d. silazi cesta u mjesto Slatinski
Drenovac (6 km). Odatle je 14 km do
Z. p. eadinci (autobusna.vezanekoliko
puta na dan), na i.. pruziZagreb
- Osijek (198 km odZagreba,
74km od Osiieka).
D r . K a m i l oF i r i n g e r
(1893-1984), utemeljitelj
PDlankovac i doma na Jankovcu
 D,qnwen - PuuttuaRsKrDoM - Pernov vnu

i=

Zapadn\ dio Papuka izrazito je odvojena cjelina u obliku hrpta, na kojem se visinom
istidu Petrov vrh (614 m), Pogani vrh (639 m), Vrani kamen (817 m), Dujanova kosa
(832 m) i Crni vrh (863 m). To je golemo Sumsko prostranstvo od gotovo I 000 km2,
u kojem se skrivaju mnoge oaze saduvane prirode kakvih je sve manje u ostalim slavon-
skim planinama. Zbog toga je cijeli Papuk progla5en parkom prirode. Iako su vidici s
planinskog hrpta ograniteni 5umom, pohod pruLa dar tiSine u prostranom iumskom
carstvu. Osim toga, na nqzapadnijem izdanku hrpta, na Petrovu vrhu iznad Daruvara,
nalazi se udoban plan. dom koji je u Sezdesetgodina svojega postojanja stekao veliku
popularnost medu planinarima.

i.eljeznicom odZagreba i 158 km od

POIAZNA TOaKA je Daruvar (157 m),
slavonsko turistidko i ljedili5no mjesto
pod Sumovitim obroncima Papuka, koji
se u obliku vinograda i parkovske Sume
spuStaju u sam grad. Nalazi se u
srediSnjemdijelu z. Slavonije, 142 km
Termalno kupalitte u Daruvaru
Osi jeka. Dobre su i cestovne veze na sve
strane. Daruvar je poznat po kupaliSnom
ljediliStu s termalnom vodom (44 - 47 "C)
i mineralnim ljekovitim blatom, u an-
tidko doba poznatkao Aquae Basiae.
Pjelatki pfilaz. Put vodi od i.. i a. p.
prema sjeveru, alejom kestena uz trinicu,
preko ceste u Julijev park, pokraj restau-
racije Terasaii. alejom do hotela Termal
(10 min), zatim d. preko Z. pruge u
5umu. Stazom kroz Sumu dolazi se do
rzvoraJuliusbrunn te blagim usponom na
asfaltnu cestu (10 min). Cestom ima
100 m do raspela,zatim d. kroz vinogra-
de 15 min hoda opet do ceste,njome do
obtrog d. zavoja gdje je l. izleti5te
Vranjevina (291 m) s lijepim vidikom.
Od zavoja predicom kroz Sumu treba

t2
I IeLajeva.U domu je sanitarni dvor s
I 2 kupaonice. Telefon doma je 0991
l 500-581. Objektom upravlja HPD

ll Petrou urh uDaruvaru (tel./faks tajnika

0431331-391). Pokraj doma je skijalka

a
J
stazas vudnicom od 300 m.
Uspon. Od doma se ide uzbrdo Sumskim
putem do prijevoja, odatle d. na Petrov
it vrh (15 min; 614 m). Obrastaoje

H
fi{
5umom, ali je vidik slobodan sa i.eljeznog
radioodaiil jada, koii na visini od 26 m
ima malo ogradeno stajaliSte.
d
#
a\

Vranikamen
Kamo dalie?
Od doma je moguia uzduina pjeiadka
Vn
,l 20 min do cestete njom do plan. doma
tura Sumovitim hrptom preko Poganog
vrha na Vrani kamen (3 h). Markacija
d joi 50 min (2 h od Daruvara). vodi od doma d. Sumskim putem, kojim
Prilazautomobilom. Cestovni prtlaz se uz neprimjetan uspon, stiZeza 30 min

# vodiiz srediSta Daruvara na i. Frankopa-

novomulicom preko i. pruge. Nakon
1 km skrenutil. u Vinogradsku ulicu,
do proplanka ispod Poganog vrha (639
m). Na kraju proplanka, desetak metara
d. ispod puta, ogradeno je nepresuino

E
I kojasekroz vinogradeuspinje ravno do
doma(9 km). Cestaje asfaltiranai omo-
guiavaprilaz autobusima
q (nagibdo 140lo).
Planinarskidom Petrov vrh (547 m)
nalazise na Sumskomproplanku ispod
Petrova vrha. To je lijepa jednokatnica s
potkrovljem, okruiena travnatim
terenima prikladnim za kampiranje i
skijanje.Dom je nedavno obnovljen,
stalnoje otvoren (osim ponedjeljkom) i
opskrbljen. Ima vodovod s obliinjeg
izvora,struju i centralno grijanje.
Blagovaonica moie primiti 80 - 90 ljudi,
a terasado 70. Na katu je 8 dvokrevetnih
soba,a u potkrovlju 5 soba sa skupnim
leiajem(38 mjesta),ukupno oko 50
vrelo. Pogani je vrh obrastao Sumom i ne
pruZa vidika. Put se odatle nastavlja bla-
gim usponom do kriZanja Sumskih cesta
na Bajinoj poljani, sijedecestu, nastavlja
se Sumom i nakon 20 min opet prelazi
cestu te oitrijim usponom stiZe na polja-
nicu. Tu treba skrenuti poludesno do ra-
strgana kamenita grebena u kojem domi-
nira Vrani kamen* (817 m; 3 h od do-
ma). Njegove izrazito tamne stijene pri-
lidno su neobidne za slavonskeplanine.
Vidik i tu ogranidava 5uma. Markacija se
nastavlja na Dujanovu kosu (832 m),
gdje se radva: d. na Ljutod, ravno na Crni
v r h , a l . z a 2 h s i l a z is e d o Z . p . D u l o v a c
(6 h od doma), odakle se moie vedernjim
vlakom natrag u Daruvar (24 km).

Planinarski
dom Petrov vrh
 M,qnruSzvECra Twqua - GonSCrca- Ln'a

. Vtsrnr:708m
. Uoauruosr:3 h 30 min

1q

Lipa se istide u i. dijelu Medvednice kao posebna cjelina s dva vrha istoga imena: Rog
(742 m) i Rog (708,5 m). Odlikuje se planinskim livadama, osobitom florom, lakim
usponom i piramidom pokraj plan. doma, odakle je Sirok vidik na Zagorje i Posavinu.
Osim toga, Lipa je raj za pje5akejer se cesta uspinje samo do GorSdice.

POLAZNA TOCKA je zagrel:atko pri- cestom do ulice Povrlnica (30 min od

gradsko naseljeMarkuSevedkaTrnava, do
kojeg od tramvajskog terminala u Dubra-
vivozi svakih 30 min gradski autobus li-
nije 208 (od 5 do 23 h).
Pfilaz. Od postaje se ide 10 min uz po-
tok Trnavu Rodi6evom ulicom do kaoeli-
c e n a r a i v i 5 t u c e s t e .D e s n o B i d r o v e i k o m
autobusa).
Uspon. Dalje do Gorldice (1 h 15 min)
moie se na tri nadina: naiduZi ie l. ce-
stom, najteLi ali i najzanimljiviji hrptom
preko stjenovita Peiouja i Oitrca*,
najlak5i d. preko Vitelnica. Najbolje je
upitati mjeXtane za markaciju (ne cestu)
Itl jelaipiia.t"i.^:90:l:r,
razna
postaja KriZnog puta na romar- I J
ti skom (hododasnidkom) putu u Ma-

tl
riju Bistricu. S GorSdicetreba iii dalje na
sjever Sumskom cestom 15 min do njezi-
na kraja, odakle je do Lipe jo5 t h 30
3) min markiranom stazom. Stazavodi
q
"-1 hrptom Medvednice do kriZanja, gdje je
.-J na hrastu ploda: l. Laz t. Plasi5de2 h (to je
#1
:;l hododasnidki put u Mariju Bistricu), d.
25 min na Lipu (od kriZanja l. moZe se
H
e_q svratiti za 1 min do izvora Rumleca).
s Dalje markacija vodi poloienim putem
ri'l
.-1 kroz Sumu do livade gdje se nalazi nova
\=
,.,{ zidana kapelica, a odatle je joi nekoliko
fr
"l
min do doma.
Planinarski dom na Lipi (700 m)
-4
!.1 smjedtenje u Sumarku tik ispod vrha. Ra-

#
r*l
spolaZesa l6 kreveta u 4 sobe, blagovao-
nicom s 90 mjesta, kuhinjom i nuspro-
storijama. Otvoren je i opskrbljen hra-

q Rogi Lipas juZnestrane

nom vikendom. Pod upravom je PD

,l
I premaGorldici preko Vitelnica. Sve tri
\l varijantesastajuse nakon t h I5 min na
r.1
.i 1l kriianjuKriini hrast (665 m), odakle je
turJ
jo! 10 min iumskom cestom do Lugarni-

$
cena Goridici.
Goriiica*(685 m) je prostrana visoravan
.!t
iI s proplankom,na dijem se s. rubu nalazi

il
gradska lugarnicai velika nadstreinica za
izlemike. Od davninaje popularno
izletiSte,
gdje sekod lugara mogu dobiti L u g a r n i c ai i z l e t i S t en a G o r 5 t i c i

II Planinarskido
nma Lipi

,..l
...1
{
:,
d
I
AJ

Iii
li
II I
ll
ll
lt
rl
I
l r5
 s
K a p e l i c an a G o r J t i c i ,n a r o m a r s k o mp u t u Piramida kod planinarskog doma na Lipi
u Mariju Bistricu

Lipa u Sesvetama.U okolici je nekoliko nastaviti tzv. romarskim putem preko

zanimljivih mjesta koja zavreduju posjet. Laza (2 h) u Mariju Bistricu ili, najkraie,
Odmah iznad doma je i.eljezna piramida spustiti se za 45 min do postaje prigrad-
s vidikovcem na vrhu*. Do lprlje Velika skog autobusa u selu Donja Planina i
pet* irna 30 min hoda (nalazi iz kame- odatle uZagre\. ZaDonju Planinu treba
nog doba), a do ostataka se od doma istim putem malo
zidina nepoznatoga gra- vratiti, zatim strmo d. dolie
da na Tepdinoj Spici 40 kroz Sumu u selo, potkraj Pla-
min. ninarskom ulicom. Autobus na
Iiniji 262 vozi 20 puta na dan
do Sesveta (nedjeljom 7 puta;
Kamo dalje?
zadnji polasci u 19 h 45 min
Od doma se moie podu- i 23 h). U Sesvetamatreba pre-
zeti uzdui.na tura sjesti na gradski autobus koji
hrptom Medvednice na vozi do tramvajskog terminala
Sljeme (4 h 30 min), u Dubravi (vozi svakih 10 min).

Selo Planina Donja na istotnoj Medvednici

 Tutvu - IVlutcn - Huult<,t _ ptrst.o sruBA

r Vrsrrun:880
m
e Uoaueruosr:
2 h 30 min

:i},fi,ffl}
\"' i( \'l- "
,)o^\

u s r e d i i n j i d i oM e d v e d n i c ev o d e t r i g r a v n a
u s p o n a : i z S e s t i n ap r e k o M e d v e d g r a d a n a
Grafiar,iz Graiana Leustekovim p'.rl-
sli.; t;, Dril;;o Njivica na
Htljlt: sve zapotinju na samom.rubu ""
grada zagrel-ta,i-";r'd;1." oznaiene srazei
opskrbljene plan. kuie te iumsku hlado,rlnu. Svi# trima
- 7 0 0m v i s i n s k e ,r;;;;" svladavase oko 600
razlike.

IiRAT VRflOVEC
ftgiOdna knitinit a Vrbovec
 POLAZNA TOCKA je posljednja
tramvajska postaja u Dolju. Do
nje se iz srediSta Zagreba dolazi
najprije tramvajem br. 8 ili 14 do
Mihaljevca, gdje se prelazi na br. 15 i nji-
me nastavlja do posljednje postaje u
Dolju. Tu treba prijeii Gradansku cestu i
nastaviti 3 - 4 mtndo Tunela u Dolju
koji je probijen sredinom 20. stoljeia kao
sastavni dio zamiSljeneveze Zagreba sa
Zagorj em kroz Medvednicu.
PjeSadki pri|c;z. Kroz Tunel (duZina 200
m) ide se na drugu stranu, zatim joS
10 min (700 m) stazomdo
stubi5ta pod donjom postajom
Sljemenske iiiard.
oitro uzbrdo do doma, no ugodnije je I
ako se krene d. od stupova zaobTlazmm,
tzv. Seniorskim putem (25 mtn), najprije
I
do nadstreinice s klupama kod izvora
Gornji Mrzljak, a zatim zavojrttrr' putem
od izvora do doma.
Dom Ivan Patkovski* na Puntijarki
(957 m) nalazi se blizu hrpta Medvednice
uz Sljemensku cestu. Taj veliki, udobni
dom nazvan je po zaslui.nom predsjed- l=
niku PD Zagreb Ivanu Padkovskome
(1918 - 1959).Oko doma je gusta lo
mijeSana5uma, a pred ulazom prostrana
I

Sljemenske ceste i odmah prela-

Od stubi5ta
d . s i l a z is e 3 m i n ( 2 5 0 m ) d o
lr
I'i
zi preko nje kod plode s natpi- lr
lr
I j:
som Park prirode Meduednica.
Uspon. S druge strane
nadsvodenog potoka Blizneca ld
zapodinje uspon, koji nakon 15 lo
min presijecapoudnu stazu Pila- ln,
na - Strmoped - Badunsko se- ld
dlo. Vrijedi se uspeti d. na ls
Badunsko sedlo zanimljivom, Irc
samo malo duZom stazom, radi l| l 1.
uzorno uredena puta s poudnim
natpisima, slikama i porukama o Planinarski dom na Puntijarki t;
okolnoj prirodi (djelo Sumarije ll
l+
Zagreb) te radi lijepa vidika s vrha stijene distina uredena kao izletiSte.Dom ima
Strmoped. S Badunskog sedla nastavlja se restoran sa samoposluZivanjemi 13 soba lr
uzbrdo kojih 15 min do nadstrelnice na (35 kreveta). Stalno je otvoren i opskr- I'l
Njivicama (45 min od Tunela). Jo5 2 bljen (tel. Ul4580-384). Obavijestidaje II
min i put se radva: d. na Hunjku, a ravno HPD Zagreb Matica, Zagreb, Bogoviieva
na Puntijarku. Drugim se putem stri.eza ul. 7 (tel. 0ll4B10-833, radnim danom
10 min do telefonskih stupova koji vode 16-20 h).

Hotel Hunjka

@:i!i:::
:'
r:':';l
;- *
ffi"1;
planinarska
ku(a na Hunjki
domadalje vodi cestad. 2 km Q5
do planinskogprijevojaHunjka
m),odakletaj krakSljemenske ceste
u Hrvatskozagorjedo Stubidkih
(od StokavskogaHumka) vrlo
medu izletnicima zbog vi-
na Hrvatsko zagorje i dva plan.
ta. Jedanje novo skloniSte PD Za-
polaaj velikoga drvenog raspela, a
i Dom Udruienja obrtnika grada Za-
hotelskogtipa (cijene hotela B ka-
ije).Ima 55IeLaieva
u sobama,35
ievau skupnojplan.sobi,resroransa
mjesta,25 mjesta u maloj dvorani,
co$ezastolni tenis, 5ah, biliiar, sau-
terasu,
garaZu
i parkiraliSte.
Tel. 01/
397.
Hunjki automobilom. Sliemen-
cestomiz srediStaZagreba do
ima23km. Od radviSta
pod Slje-
stuba
Horvotovih
500 stubo
menskom lugarnicom (v. izlet br. 5) tre-
ba desnim krakom najprije 2 km do Pun-
tijarke, zatimjoS 2 km do Hunjke. Cesta
je tu $iroka i asfaltirana.
S Hunjke se srazablago spuStalivadama
na suprotnu, zagorsku stranu Medvedni-
ce. Markacije su na livadama rijetke jer je
malo stabala. Nakon 20 min skreie se s
livada L do podetka Persro stuba.
Horvatovih petsto stubax. Silazeii stu-
bama vide se zanimljivi detalji. Prvi ie vi-
dikovac zvan Moj naklon, ,"ri- Tirin
ponor dubok 15 m te, ispod 400. stube,
prolaz kroz Spilju Medvednicux. Iza nie
je umjetna rerasaiznad koje je spomen-
-ploda zagrebadkom novinaru Vladimiru
Horvatu (1891 - 1952), graditelju stuba.
Odatle se stube srrmo spu5taju kroz bo-
rovu Sumu do obale potoka Bistri jarek,
gdje je u Sumskoj hladovini uredeno od-
moriSte s nekoliko klupa, zvano Srnecx.
Kamo dalje?
Povratakvodi istim putem ili na drugu
stranu potoka do kriZanjamarkiranih sta-
za, gdjesbpruiaju dvije moguinosti. Jed-
na je usponL za I h 30 min preko
Cinovnidkelivadedo SljemenskeZidare,a
druga d. 3 h silazau StubidkeToplice,
odaklesemoZeu Zagreb(47 km) auto-
busomili vedernjimvlakom (u 18 h 30
min i 21 h). Srubiifte Toplicd* jedno
su od najpopularnijihzagrebadkih
izletiStazbog bazenas rermalnomvodom
i dobreugostiteljske ponude(Hotel ,,Ma-
tija Gubec"B kategorije).
 Gnaiav - AnotpovAc - SLlnuz
(uidi zemliouidnastr. 17)

r Vrsr.n:1033 m
r UoAurruosr:
2h
o TeZrrue:
l"

Uspon iz Gradana najlakSi je

pjeiadki prllaz Sljemenu jer vodi
tzv. Leustekovim putem*, poseb-
no gradenim za izletnike. Projekti-
rao ga je gradski Sumar ing. Albin
Leustek (i890 - 1947).Prednost
m u j e S t oj e j e d n o l i k i g o t o v o n e -
primjetan te 5to u cijelosti vodi
Sumskom hladovinom, a nedosta-
tak 5to ne pruZa nikakva vidika i
5to nema plan. objekata.
Prilaz.Iz srediStaZagreba treba iii
tramvajem broj 14 ili 8 do po-
sljednje postaje na Mihaljevct), za-
tim tramvajem br. 15 za Gratane i
Planinarskidom Runolist
izaci na predzadnjoj postaji. Tu
odmah preko pruge ima oko 500
m kroz prigorsko naselje Gradane do Po- Sljemenske Liiare. Nakon jo5 30 min
sljednje kuie u ulici Lonjldina. stiie do drvenog paviljona AdolfovaC,
Uspon. Stazazapodinje d. iza kuie preko gdje je tradicionalno odmoriSte. Adolfo-
potoka. Uspinje se u zavojima iznad ka- vac je dobio ime po gradskom nadelniku
menoloma i nakon 30 min prolazi ispod Adolfu Moiinskome, zasluLnom za

Tomislavovdom na Sljemenu(ulazni dio) SvetisteMajke BoZjeSljemenske

 ';
Vidokrug s vidikovca na
sljemenskomTV tornju (1O77m)

Vrh m km
Ravnagora 680 42 2
Ivan3dica 1060 32 23
Vranilac (Kalnik) 643 55 47
Humka (Moslavina) 487 71 117
Psunj (Brezovop.) 984 l2l I 18
PlfelivicaGola 1649 124 189
Klek rtlz 95 22r
Bjelolasica 1534 105 228
Ple$ivica 777 28 230
Olrc 752 28 236

Japetid 879 41 237

Kameni svati 489 8 243
Risnjak 1528 116 244
Sv. Gera ll78 52 251
Sljemenska
2itara
Sneinik 1796 124 254
Kum (Zasav.ie) L2l9 71 286
Triglav 2863 176 292
izgradnju Sljemenskeceste.Nakon l5
min stazaprelazipreko Sljemenske cesre, Grintovec 2558 128 298
a nakondaljnjih 15 min dotide jedan Ojstrica 2350 118 301
njezinzavoj, upravo na m.iestugdje se d. erni vrh (Pohorje) 1543 85 320
odvajakrak cesteprema domu Runolist
Donaika gora 883 42 332
(dodomaje25 min; staino ;e otvoren i
opskrbljen). Leustekovimputem, koji Strahin.iSiica 847 32 353
zavriava oltrim usponom, stiie se za 30
mindo radvanjaSljemenskecestepod
Sljemenskom lugarnicom: l. 1,5 km do
Tomislauoua doma, a d. mimo zapuitenog C i n o v n i e k al i v a d a n a 5 l j e m e n u
domaZeljezniiari doma na Puniijarki (i
km)doskloni5tana Hunjki (4 km).
Nalazimo sena visini od 920 m, odakle
imajoi 20 min usponado vrha Sljemena.
IznaddomaZellezniiar stubiitem se stiie
do einovnitki livad{ (nadstreinice za
izletnike)i preko livade do njezina gor-
njegruba.Tu svakakovrijedi skrenuti 3
- 4 min d. do Sljemenske kapelice**,
zap:ravo iupne crkve i svetiStaMajke
BoijeSljemenske (975 m). Sagradenaje
1932.g. po projektu arh. Jurja Denzlera
( 1 8 9 6 -l g B l ) u s t a r o h r v a t s k o m
stilu, a
unutrainjost joj je ispunjenamotivima iz
hrvatske povijesti.Zakonom je zaitiiena
kaovrijedanarhitektonskispomenik. S
vrhaCinovnidkelivade f . iod ie 10 min
hodahrptomplanine na najviSivrh Me-
dvednice.
Sljeme(1033 m). Tu se na zaravanku
nalaziTVtoranj, koii na visini od 74 m
imavidikovac(pristup nije dopudten).
 Na rubu je zaravanka gornja po-
staja skijalke Liiare, odakle se prvi
put na cijelom putu pruZa vidik
na Hrvatsko zagorje. JuZno od vrha treba
3 min do gornje postaje Sljemenske
Liiard, a isto toliko jz. do Hotela Tomi-
slavov domx* (1005 m). To je najpopu-
larniji plan. objekt na Medvednici, s tra-
dicijom od 1878. g. (Gradsha kuia, pwi
planinarski objekt u povijesti hrvatskog
planinarswa). Sagradenje 1937 . prema
nacrtu arh. Josipa Planiia (1900 - 1980)
i po tlocrtu u.obliku trokrake zvijezde je-
dinswen je arhitektonski spomenik. Ob-
novljen je 1978. kao hotel B kategorije i
danas raspolaZesa 128 kreveta u 66 soba,
kongresnom dvoranom i plan. blagovao-
nicom. Stalno je oworen i opskrbljen.
T el. 0l I 4555-832, faks 4555 -834.
Pfilaz automobilom. Do Tomislauoua
doma vodi iz Zagreba Sljemenska cesta
(20 km). Iz gradskog srediStaide se preko
Zvtjezde do Mihaljevca, zatim d. Gradan-
skom cestom do njezinakrap, gdje se iza
TV toranj na Sljemenu
kbr. 135 pod oltrim kutom l. odvaja
Sljemenska cesta.Na 2. km l. je odvojak
od 250 m do parkirali5ta pod donjom
postajom Sljemenske Liiare. Na 3. km je
prastara Pilana BlizneC, uredena poput
malog muzeja.Slijedi uspon u mnogo-
brojnim oitrim zavojima do radvi5ta
(12,5 km), gdje treba skrenuti l. do To-
mislauouadoma (1,5 km). Cesta je asfalti-
rana i jednosmjerna: dopuiten je samo
uzlaz, a sil3zi se smjerom preko Kraljidina
zdenca u Sestine. Zimi se disti od snijega.
Kamo dalje?
Postoje mnogobrojne moguinosti.
Najkraii je povratak u Zagreb Sljemen-
skom iiiarom* . Y oi.nja, s neprekidnim
lijepim vidikom na Zagreb, jedinstven je
doi,ivljq u na5oj zemlji.lma 88 kabina s
4 sjedala. Vozi od B do 20 h svakog sata.
U sludaju nevremena ili jakog vjetra ne
vozi.Yoi.nja :rqe 23 min. Cijena karte je
6 kn (povratna 10 kn; djeca do 5 g. be-
splatno). Gornja je postaja na visini od
1000 m, a donja na330 m,5to znatr670
m visinske razlike. Na duZini od 4 017 m
ima 13 stupova. Najveia dubina ispod
kabine je izmedu donja dva stupa - 85
m . O d d o n j e p o s t a j et r e b a 1 0 m i n s r a -
zom, dijelom kroz Tunel u Dolju, do
tramvajskog okreti5ta Dolje.
Sa Sljemena se mogu poduzeti vrlo za-
nimljive uzduLne ture hrptom Medved-
nice u i. smjeru do Glavicei (4 h; v. izlet
br. 7) ili u z. smjeru do Lipd (4 h 30
min; v. izlet br. 3). Putevi su dobro oz-
nadeni, ali se za orijentaciju preporuda
planinarski zemljovid.
5 min
35 min
th
40 min
20 min
3h
,,,n ;;.cr*iri 4h
ir i'i,.ri 4h30min
o$t*
*,* ripi 4h30min
 Srsrrlr - Knttltlrr ZDENAC
- Dotr PD Gnzrtizn
(uidi zemljouidna str. l7)

r Vrsrr.rn:
864 m
r Uoauenosr: 2 h 30 min
:,
r Ts2rrun:
lo

Usponiz Sestinaima stoljetnu tradiciju Oko 100 m iza restauracijeodvaja se d.

jervodiprekoKraljidina zdenca,nekoi od cestepreko potoka Kraljevca lijepo
najpopularnij egazagrebadkogizletiSta. izvedena pjeiatka staza*, kojom ima uz
Osimtoga,prije desetakgodina obalu potoka 3 070 m (45 min) kroz
sagradena je od Kraljidina zdenca do Gra- Sumu do radviSta:I. preko mostiia na po-
flaravrlo dobra izletnidkastaza. toku do Kraljidina zdenca,a ravno dalje
Prilaz.Uspon podirye u zagrebadkom uzbrdo na Sljeme.
prigorskom naseljuSestine(291 m), Kraljidin zdenac (529 m) jak je izvor
nekoiselupoznatupo Sestinskojnarod- koji svojim imenom duva uspomenu na
n o j n o i n j i I. z s r e d i 5 t aZ a g r e b au S e s r i n e legendarnu Crnu kraljicu, vjerojatno Bar-
vozigradski autobusna liniji 102 Britan- baru Celjsku. Pokraj izvora uredeno je
skitrg- Sestine- Mihaljevac svakih 30
lijepo izleti5te s gostionicom i ogledna
min.PrekoBritanskogtrga voze rramvaji Sumska udionica s klupama za pedesetak
b r o i1 i 1 1 ,a d o M i h a l i e v c ab r . B i 1 4 . djece, obavjeitajnom plodom i slikama
Kodiupne crkveu Sestinama,na gro- prirodnih zanimljivosti.
blju,nadgrobnije spomenik dr. Anti Uspon. Od Kraljidina zdenca vodi uzbr-
Stafteviiu(1823 - 1896). kipara Ivana do dobro izvedena izletnidka staza,ko-
Rendiia(1849 - 1932). Od crkve 500 m jom do Grafiiara ima t h 25 min uspo-
ufaltnomcestomna sieversti2ese do po- na, stalno kroz Sumu i bez vidika. Oko
pularne restauracijeSesrlnsftr lagvit- . 10 min prije doma stazasijede zavoj silaz-
DonjezinogparkiraliStamoie se auto- ne Sljemenske cestena mjestu gdje se l.
mobilom(daljeje cestajednosmjerna u o d v a i a k r a k , k o i i m s e z a 2 0 m i n s t i Z ed o
suprotnom, silaznomsmjeru!). Kod re- doma PD Risnjah.
stauracije je putokaz (1.je uzbrdo kroz Varijanta preko Medvedgrada. Taj jed-
iumupjeiadkiuspon na Medvedgrad). nolidni uspon moie se u prvom dijelu za-

fzletiSte
Krallcinzdenacu dolini potoka Kraljevca

K a p e l i c as v . F i l i p ai J a k o v a n a M e d v e d g r a d u
mijeniti malo duiim purem preko Me-
dvedgrada. Od Kraljiiina zdenca treba iii
c e s t o m l 0 m i n p r e m a S e s r i n a m at,u d .
uzbrdo oStrim usponom joi 10 - 15 min
na prijevoj Clog, kamo s druge srrane
pristiZe nova cesta iz Luk5i6a. Lijevo do
Medvedgrada cestom ili stazom pokraj
nje treba joi 10 min. Medvedgrad**
(593 m) je tipiina srednjovjekovna
tvrdava koia ie bila okruZena dvostrukim
obrambenim zidom i kulama. Najvred-
nijom se smatra oktogonalna kapelica sv.
Filipa i Jakova, koja je posve obnovljena.
Medvedgrad je graden od t249. do
1254. i desto je mijenjao vlasnike. Bili su
to kraljevi, zagrebadki biskupi i razne
velikalke obitelji. Za Gregorijaneca
(1590) o5teienje potresom i napuiten.
Danas su zidine konzervirane, dijelom i
r e k o n s t r u i r a n e .G o d i n e I 9 9 4 . u r e d e n i e
na zaravanku pod juinom kulom Oltar
hrvatske domovind, mjesto odavanja
poiasti hrvatskim junacima i hrvatskoj
drZavnosti.
Od Medvedgrada se treba vratiti na
prijevoj GIog, prijeii cesru i krenuti oitro
uzbrdo za markacijom 15 min, do vei
spomenute staze od Kraljiiina zdenca za
Grafilar.
Dom PD Grafiiar (864 m) nalazi se na
53umskomproplanku zyanu Rudarski vrt.
Sagradenje od drva i kamena u alpskom
stilu. U prizemlju su blagovaonice,a na
katu sobe s ukupno 32kreveta. Stalno je
otvoren i opskrbljen. U okolici su klupe i
stolovi za oko 200 izletnika. Pristupadan
je i automobilima (od Tomislauouadoma
3 km). Objektom upravlja PD Grafitariz
Zagreba (Breliensko ga ul. 4). Telefon
d o m a 0 1 1 4 5 5 5 - 8 4 4 .U o k o l i c i j e v r i i e d n o
posjetiti kapelicu sv. Jakoba* (15 min)
na Velikom Plazuru (864 m) radi lijepa
vidika naZagreb i ostatke rudnika 200 m
jz. od doma (odatle iime Rudarski urt).
Tu se na visini od oko 830 m nalaze ro-
vovi i galerije staroga rudnika galenita*.
IskoriStavali su ga grofovi Zrinski u 17.
st. zbog srebra 5to ga je sadriavao galenit.
Sumarija Zagreb uredila je rudnik zaturi-
stidki posjet, a kljud se nalazi u domu.
Pilaz automobilom. Do doma PD Gra-
fiiar moi.e se Sljemenskom cestom. Bu-
duii da je uspon iz Sestinajednosmjeran
u suprotnom smjeru, treba doii najprije
Sljemenskom cesrom do kriianja pod
S l j e m e n s k o ml u g a r n i c o m( v . i z l e t b r . 5 ) ,
a I. odatle 4 km do izlaza na livadu, gdje
se d. odvaja neasfaltirani krak koiim je do
doma 200 m. Povratak je mogui jedino
silaskom preko Kraljidina zdenca u Se-
stine.

Pfaninarskidom GrafiCar
#,,

?rudffiq
''1t-
"J"

24
 JffiP
ij'
I
I
VrrnnMc:c- GLqvrc:,q
- ponrywr - KqMLhusvA.rr
l
I
,!

. Vrsrrua:
500 m
r UDnugrosr:2 h 30 min
r TrZrrun:
lo
o AtRnxttvNosr *

zapadnidio Medvedniceodlikuje se kraikim pojavama (ponornice, jame

i ipilje), gor-
skimlivadama
ma
na Ponik.
iip'jomv.,.," i.""i,";Ti; jjitHffiH;lll,':sm:
omoguiuju "#rpolrrj.,.rrrrih detnji.
lak prilaz i moguinost
il:r*ltr..'i"
 POLAZNATOEKA
je tramvalskiterminal
er.ro-.r.. t Zagre-
bu, odakle treba krenuti
gradskim autobusom na liniji
124 do zadnje postaje u Gor-
njem Stenjevcu (Dubravica).
Autobus vozi 30 puta na dan,
od5hdo22h45min
(nedjeljom svakih 50 min).
PjeSatki uspon. Od a. p. tre-
baici 20 min uzbrdo marka-
cijom kroz 5umu, do Spilje
Veternice (350 m).
Spilja Veternict* jedan je V r h K a m e n i hs v a t as l u Z ik a o p o l e t i S t e
za padobranskojedrenje
od najveiih Spiljskih kom-
pleksa u Hrvatskoj (7 km istraZenih ka- vikendom i poznar je po dobroj ugosti-
nala). Ime je dobila po hladnoj zratnoj teljskoj ponudi. Sastoji se od srare zgrade
struji iz owora. Obiluje dvoranama, po- iz 1934. g. i novoga ugostiteljskogakrila.
norima, vodama tekuiicama i slapovima. Ispred zgrade je terasa s klupama, odakle
U predvorju su nadeni vrlo vrijedni je vrlo lijep vidik na Zagreb i savsku doli-
pretpovij esni, paleontoloSki nalazi . Ulaz nu. Od doma ima 30 min hoda uskom
je zatvorcn Leljeznim vrarima, a prvih je markiranom Sumskom cestom (pjeSadke
3 8 0 m e l e k t r i f i c i r a n o .N e d i e l l o m u 1 1 h predice) u blagom usponu na Ponikve
deZurni speleolozi otkljudavaju vrata i (500 m). Tel. domara099l547-723.
vode posjetitelje u Spilju (ulaznica 10 kn, Ponikvd su prostrana travnata dolina sa
djeca 5 kn). Obavijesti se mogu dobiti svih strana okruZena Sumovitim
prije podne na tel. 0ll5106-568, poslije breZuljcima. Poznate su kao jedan od
podne 4635-070. Od Veternice ima 10 najljepiih predjela Medvednice. Preko li-
min oitrog uspona Sumovitom padinom vada teku tri gorska potodida, koja poniru
do doma. u nekoliko jama, 5to je tipidna kraika
Planinarski dom na Glavici (420 m) pojava (ljeti obidno presule). Bojenjem je
nalazi se na rubu obronka, okruien buj- dokazano da se podzemno nastavljaju u
nim Sumskim zelenilom. Oworen ie Veternici.

Planinarskidom na Glavici (staro, sjeveroistotno krilo)

*1t-
ffi@
Prilaz Ponikvama automobilom. Iz Za-
grebaseide Alejom Bologne, potom 500
m izabenzinskecrpke d. u Gajnice i od
kriianjanakon I km uzbrdo asfaltiranom
tzv.Zelenommagistralom5 km do ruba
Ponikava (moguinost parkiranja). Odatle
ie l. ioi 3 km uskom lumskom cestom do
domana Glavici. Do Kamenih svara
moiesesamopjelice.
S Ponikava d. vodi gradenaturistidka sta-
zana Sljeme , a naia markirana stazaide l.
rubomPonikavau Sumu prema Kame-
nim svatima.Stalnoprolazi Sumom bez
vidika,ima nekoliko lakih uspona i silaza
( l h ) . P o t k r asj t i i e u S u m o v i r uu v a l u ,
odaklesed. za nekoliko min sriie pod
Kamene svare,a za joS I min oSrrog
uspona na njihov vrh (489 m).
i svati (svatovi) gradeni su od
dolomitnihstijena.Prema narodnoj pridi
nastalisu tako ito je mladoZenjinamajka,
nezadovoljna snahom,kletvom okameni- P l a n i n a r s k ak u ( a n a K a m e n i ms v a t i m a
la svatove. Bio je to nekoi najljepii vi-
dikovac na cijelojMedvednici, ali je da-
nasprilidnoogranidenSumskomvegera-
posjetitelji mogu u njoj dobiti osvjeZa-
cijom.Vidik sepruia na Samoborsko vajuie napitke.
gorjei Hrvatskozagorje,a za jasnih dana
seiedo Triglavai Kamniikih Alpa.
Kamo dalje?
Sastijenesetrebavratiti u uvalu, pa njo-
med. nastaviti10 min do Planinarske Od kuie je najlakii i najkraii srlaz(40 -
kudena Kamenim svatima (481 m). To 50 min) do zagorskog selaJablanovca.
je drvenaprizemnica,vlasniStvoPD Povratak u Zagreb prigradskim autobu-
Susedgrad iz Podsuseda,koja je obidno som u Crnomerec (linija 176 i 177, veza
oworena nedieliomod 9 do 16 h i tada svakih 30 min, nedjeljom svaki sat).

Livade
n a P o n i k v a m an a z a p a d n o j M e d v e d n i c i
 Loaon - Ptqyty,snstc,q
t<uia tuaMalrnu - Iu,srviirc,a

r VrsrNn:
1060 m
r UDauenosr:3h
r Trun*n:lo
'
;td:
i, '*ni* l. q,

{ ' : . , . . \. :\
,*-{*
!sr
t
b:?,,fe:\.}

' 4I n
1

83? v

Ivanidica je najviSi vrh ne samo planinskog vijenca 5to okruZuje Hrvatsko zagorje nego
i cijele sjeverneHrvatske sjeverno od Save.Njezina je sjevernapadina strma, dok se na
juZnu spuStajubreZuljci i gorice poputvalova, Sto daje osobitost cijelom Zagorju.Iznad
visine od 500 m gora je pod Sumskim plaStem, i zbog toga su svi usponi vrlo ugodni.
Nedostatak vidika nadoknaduje piramida na samome vrhu. S planinskog hrpta granaju
se na sve strane mnogobrojne gorske kose, medu kojima su duboko usjedenedoline s
potocima. Osobitost su Ivanddiceruievine srednjovjekovnih gradova na istaknutim
dunjastim vrhovima. Do svakoga od njih vodi plan. oznaka jer su smjeiteni na todkama
koje su najljep5i vidikovci. Iako Ivan5dicanije visoka, planinarski je, uz Medvednicu i
Kozjak, najbolje uredena planina u Hrvatskoj, zahvaljujuii vrlo poduzetnim plan.
druitvima oko nje. Osim dobro odrZavanih markacija, na njoj su dak detiri plan. kuie i
nekoliko lovadkih. U visinsko podrudje, uglavnom prema najviSemu vrhu, vode mno-
gobrojni prtlazi, tako da se uvijek moZe kombinirati jedan za uspon a drugi za srlazak.
Medu njima su najzanimljivrji iz BudinSdine mimo Milengrada, iz Belca mimo Belec-
grada i iz Lobora mimo Odtrcgrada.

POI-AZNA TOCI{A. Na j. podnoZju dan ima i rzravna veza iz Zagrel:a za

Ivan5dice,9 km od Zlatara, nalazi se
selo Lobor (262 m). Od Zagreba do
Zlatara vozi autobus s Autobusnog ko-
lodvora radnim danom svakog sata, a od
Zlatara do Lobora 4 puta na dan (ne-
djeljom samo jedanput). Dvaput na
Lobor (radnim danom ujutro i popod-
ne). Na pola puta odZlatara do sela
Lobora d. od ceste nalazi se slikovit
dvorac Loborgrat grofova Kegleviia
i z 1 7 . s t . ( d a n a s s t a r a d k id o m ) , k o j i
usput vrijedi razgledati.
 Planinarska
ku(ana Majeru

Uspon.Iz srediita Lobora, od

crkve sv. ge strane,_izIvanca, na mjesto zvano
Ane,trebaiii odmah d. uzbrdo
uskom Crne mlake, odakle treba'cestom
asraltrranom cestom,koja se ubrzo ratva. d. do
vrha jo5 25 min.
Lijevoje Matoievom ul. t km
d" ,";;;_ Vrh Ivan5dice (1060 m) takoder je
nitogproiteni$taSy. Marija
Gorrk:f,^-" iumskim plairem, a na maloi
crkven a . v r h ug l a v i c e, r g r " d . n . u ?.kr:Z..n se
obliku c r s u n rn a l a z in e k o l i k o o b j e k a r a
wrdave, kojazbogsvojeslikovitosti vriiednih
pozornosti. Glavni je plan. dom.
p o s j e rD . e s n oi m a j o S I , 5 k m
3vreluie
M a r r r n u i o v ouml i c o m d o k r i Z a n j a
go obi_
ljeienog raspelom, gdje prestajeasfalr.Tu R u S e v i n aO J t r c a r a d a
na
lad t r e b a lpua r k i r a toi n i k o j i s u
doili auro_
mobllom ( d a l i ej e c e s r av o z n a
samoza
rJu suhavremena). Od kriianja l. ima 30 _
40minusponaiumskom cesrom
do disti_
n en aM a j e r ug. d j es e n a l a z i
plan. kuca.
Planinarska kli" ,r" Majeru (j9l ;t
i, jednokarnica , bi"gouronic.om,
llr:i
t d v i i es p a v a o n i cse l 8 l e Z a j e v a .
llllll.t
v r e m e n am o g u c j e p r i l a z i v o z i _
:^u):l^
t r m aK. u i o m u p r a v l j ap D
Oilrc.49250
Ltatar, BanaMaluraniia 12. Lieti je
o r v o r e nv ai k e n d o mi.n a i e p o
prethodnol
(tel.domara 049I 43'0-i
lajavi 23). Od
kuieprodu2uje.mo isrim purem. Nakon
, u z b r d oj e o d v o j a km a r k a c i j e
1:,tln do
rusevlna srednjovjekovnoga grada
9i.:{.?!e ,. p,ulpurspo-
m t n j e1 3 3 0g. P' \"ii
. P o s l i e d n jsi u m u v l a s n i c i
btlr,grofovi Keglevici.poloiaj na vrhu
nndrne omoguiuje Jirok vidik na Za_
t1,a,ioj2 h blagog uspona
flfrle; po
sumskol hladovini,stalno slijedeci
m a r k a c i jnua, j p r i j ek o l n i c i m a , p o r k r a i
a
cestom, kojasri2ena hrbat planine
, dr,r_
 Planinarski dom losip Pasarit
sagraden je 1929.g. i nazvanpo
tadainjempredsjednikuHPD-a
( 1 8 6 0 - 1 9 3 7 ) . T o j e l i j e p o u r e d e n az g r a -
da s dobrom kuhinjom, blagovaonicom i
sa 40lei.aleva. Otvorena je samo viken-
dom, a u ostale dane po dogovoru s op-
skrbnikom (Dragutin HanZek, tel. 049 I
460-080, mobitel 099I 432-609). Neda-
leko od kuie ie mali vidikovac u obliku
paviljona s klupama, a stotinjak merara s
druge srrane zgradas telekomunika-
cijskim uredajima, iznad koje je 10 m vi-
soka Zeljezna piramida s vidikovcem
na vrhu*. Vidik se pruZa na cijelo Hrva-
tsko zagorje, a na suprotne strane preko
Podravine na Madarsku.

Vidokrug s lvaniCice (1060 m)

km
P i r a m i d an a v r h u l v a n i t i c e
Vranilac {Kalnik) 643 25 103
Papuk 953 r25 126 Prilu automobilom. Na vrh Ivanidice
Brezovo polje 984 r32 130 moie se doii automobilom sa s. strane iz
Humka (Moslavina) Ivanca Sumskom cesrom preko sela Pri-
487 80 t4>
gorca. Cesta je prilidno uska, desto do
Sljeme r033 35 206
proljeia zametena snijegom, a uspinje se
Klek Il8l 130 215 u mnogobrojnim zavojima l3 km.
Plelivica 777 62 216
Japetii 879 62 218 Kamo dalje?
Sv. Gera rr78 80 231
Silazak je mogu6 na raznestrane: s. u Iva-
Risnjak 1528 r40 235
nec (1 h 45 min), z. u Lepoglavu(5 h), i.
Snelnik 1796 150 243 u Budinldinu (3 h) ili do Poko jca (4h),
Kum (Zasavje) r2r9 85 262 j. u Belec (2 h). Opisat iemo najkraii. S
Kunagora 520 30 269 vrha se ide cestom i nakon l0 min skreie
Strahinjidica 847 17 272 l. s cestemarkacijom koja u j. smjeru sila-
zi do ceste u dolini. Cestom kroz selo
Triglav 2863 180 278
Juranidinu u selo Belec, poznaro po zna-
Grintotec 2558 r25 280 menitoj baroknoj zavjetnoj crkvi Marija
Maceljska gora 7r5 28 298 Snjeina*. U Belcu je postaja, odakle au-
Ravna gora 680 15 312 tobus vozi 4 puta na dan u Zlatar (9 km),
ali samo radnim danom.

lvanltica s juZne strane

 Z. p. Bunrviirxt - Z,t1tznl - Iv,cwlirc,l
(uidi zemljouid na str. 28)

r Vrsrrue:
1060 m
o Uoeurruosr:
4h
r TrZrrun:
l"

J e d a jne o d n a j p o p u l a r n i j i hp r i l a z aI v a n S d i c i z B u d i n i d i n e , j e r j e t u n a j b l i i a i e l j e z n i i k a
v e z a js. s t r a n e( i . p . B u d i n i d i n a ) . N e d o s t a t a km u j e d u g c e s t o v n i p r i l a z , a p r e d n o s t s i -
g u r n ai e l j e z n i i k av e z an e d j e l j o n , k a d a r j e d e v o z e a u r o b u s i . O s i n - rt o g a , i u d o l a s k u i
Povratku postojipovoljna veza i prcma Zagrebu i pren-raVaraidinu. Tim putern vci
n a j m a n jpeo l as t o l j e i ad o l a z ep l a n i n a r i t z Z a g r e b a .M a r k a c i j u d o b r o o d r i a v a P D M i -
Lengrad iz Budinitine.

POLAZNA I O ( . l i r \ . B u d i n i d i n aj e s e l o n a s o k o j 4 3 0 m , a l i s ev i d i t c k k a d s e s r i g n e
i. pruziZagreb- Varaidin, 72 l<m ocl do njega. Iako su ruievine obrasleSumonr
Zagreba, 32 km od Varaidinir. Cestonr iz- i iikaror-n,joi sr-rprilidno oduvane,tirko da
Zagreba ima 60 km, iz Varaidina 36 knr. s e v i d e p r e g r a d n iz i c l o v i .S g r a d i n ej e i i ; e p
J u t a r n j i spuo l a s ciiz . Z a g r e b ao k o 6 h , 7 vidik prcma Lalez.cID t. o 1555.g. bio je u
h i 7 h 3 0 m i n , i z V a r a i d i n a o k o ( >h 3 0 vlasniStvuobitelji Herkffy, kada je ienid-
min.Veiernjivlakovi i'zaZagrel>i z.aVa- bom cloiao tr posjed groFovaPatadiia. U
r a i d rp
n o l a z,er k o l ' ) h . 1 0r r r i r r Z . . p. 1 7 . s t . s p o n r i n j es e k a o r u i e v i n a j e r j e
B u d i n i i i nna a l a zsi ez a p r a v ou s e - nrtpuiten, a njegovu je funkcijLr
luKraljevco u k, o I 5 m i n o d B u - preuzeo novi dvor Pataiiia r.r.
\' |
0 l n s"c'l n e . Z a i e z d i ( i z u r n r l i s u 1 U 3 4 ) .O d
Prilaz.Od i. p. ide se 200 m radviita pod Milengraclom
cestom p r e m iV l a r a 2 d i n uz, a r i r r r markacija se nastavljakolnikonr
prekoprugemarkiranomasfalr- j . p a d i n a n r aM a l e l v a n i d i c c
')- nomcesrom 2 km u selo Krapi- (720 n) do potoka, za.tirntreba
nicu.Na raskriijLru srediitr-rsela i i i n j e g o v o n rd o l i n o m d . o i t r o
t.
l . p r e k om o s t a( n e d . ) i r n a 2 k m uzbrclo nel<olikonrin do drr-rgoga
'Lajezde
doruievnog dvorca iz lB Josip Pasari( kollika, njinic do r-rz-duZnog p1i,"
st.Nekoije bio vlasni5rvogrofovske n a h r p t u p l a n i n e ,t c h r p t o m l . d o
f

obiteljiPatatii, cftxrcdavn,rje sluLio Ztt- 'l-u

l-
p r i j e v o j a P r e k r i i - j e( 7 1 9 r n ) . jc vai-no
v o d uz ar e h a b i l i t a c i d j uj e c e ,a s a c l aj e k r i Z a n j e: l . s i l a z a ku B c l c c i S c l n i c t r ,c l . t r
tuievina, dok su novezgradeT,avodaj. lvanec, a rrrvno joi oko t h lakog rrspona
oddvorca. Izadvorcanalaz-ise na vrhrr na vrh zavojima kroz-iumtr. Na putu tretra
b r i j e gcar k v as l i j ep i n r v i d i k o m n a o k o l i - s v l a d a t iB B 0 r n v i s i n s k er a z l i k e .
c ui o d m o r i S t epmo d s j e n o v i t i r nl < r o i -
n j a m aC.e s t a s ed a l j en a s t a v l j au o i r r o m K a m od a l j e ?
zavoju p .o r o mP r e k ov i s o r r r v r rpi r c r n l
nekadainjem ugljenokopuu poclnoiju La izllor rilrsk,rv. izlet br. u.
I v a n i i i c(en a r k i r a n ak r a t i c a )d o
zaseokaJanbreiiii (5 km od
Budinidine).
Usponpodinjed. kod Jambrediia
(moguinost parkiranjaza one koji
dolaze auromobilon). Na rubu
iumetrebapailjivopotraZitir-nar-
k a c i l uP.u rs en l s r a v l j r; r r m i r r r
kolnikom oko 30 min do radi.'iita,
gdjetrebakrenutiravno.Lijevinr
odvojkom moi.esestiii za l0 - I5
mindo ruievina Milengrada*
(nekoi Melengrad), koji senalazi
n as l i k o v ij rroa p r r c n a
ko i j s r i j c ui v i - Pasari(eva kuca na vrhu lvanicice

)1
 M,qpaREvo - Gnsnzwcnqn - Pot<oryc

Istodni dio IvanSdice nrLi je oko 400 m od sredi5njegas najviSim vrhom, pa je zbog
roga u plan. pogledu dugo bio zapostavljen.Odlikuje se travnatim hrptovima sa Siro-
kim vidicima. NajviSi su mu vrhovi Ham, Cevo i Veliki Ljubenjak, svaki sa svojim oso-
bitostima. Ham strSi iz planinskog hrpta oko 7 km i. od najvi5egavrha Ivanldice.
Tjeme mu je pokriveno Sumom pa ne pruZa vidika, ali lijepe cvjetne livade na njego-
vim jz. padinama pruiap osobit ugodaj tihe romantike. Veliki Liubeniak (590 m) za-
nimljiv je zbog ruSevinaGrebengrada i planinarskog naseljapod njima. Cevo (562 m)
na krajnjem si. zavrSavaSilfastim stijenama nad dolinom Bednje, koje su mu pribavile
naziv zagorski Klek. Dobro oznadeni putevi i plan. kuie omoguiuju u tom dijelu
Ivan5diceugodne plan. Setnjepitomom prirodom.

POLAZNA ToeKA. Pjelacima je nalbhi.a da. Odatle ima20 min hoda do

Z. p. Madarevo (84 km od Zagrel:a,20
km od Yarai.dina). Vlak vozi otprilike
svaka 2 sata (12 puta na dan). Do
Madareva vozi i autobus iz 2 km
udaljenog Novog Marofa na cesti Zagreb
- VaraZdin. Crkva u Madarevu spominje
se vei 1334. kao Grebenska. Put iemo
podijeliti na dvije dionice. Prva je uspon
do plan. naselja pod Grebengradom, a
druga prijelaz s Grebengrada do Pokojca.
Dionica Madarevo - Grebengrad (1 h
15 min). Najkraii ali i najstrmiji pjeSadki
put vodi najprije uz novu Skolu i Zupni
dvor prema selu Huti, zatim prolazi
mimo dva napultena kamenoloma, ulazi
u Sumu i prati potok do kaptaZe vodovo-
napudtenogazaseokaCamiii. Tu put
skreie dolje, uz napuitene kuie, do Lju-
benjaka l5 min, azatim se jo5 10 min si-
lazi do planinarskog naselja pod Greben-
gradom.
Prilaz automobilom. Iz Madareva treba
i6 2 km asfaltnom cestom prema
Budinidini do termalnog kupaliSta To-
pliiica* (22 " C, bazen olimpijskih raz-
mjera). Oko 500 m prije kupali5ta skreie
s ceste d. asfaltirani odvojak od 1 km do
biviega lovadkog doma. Dalje vodi loSija
Sumska cesta jol oko 4 km do plan. na-
selja. Tim se prilazom mogu posluZiti i
pjeiaci koji se usput iele okupati u Topli
dici. Duii je od izravnoga oko pola sata.

ku(a(u sredini)u planinarskomnaselju
inarska
Grebengradom
naselje pod Grebengradom
sena ostacimaraseljenogzaseoka
i(400 m). Smjeiteno je u sliko-
uvaliamfiteatralnogoblika. Iznad
striepoput romanridne dekoracije
rcGrcbengradax (uspon10 min), a
tucasulivadei voinjaci. Glavni je
novazidanajednokatna plan.
U prizemlju
ima kuhinju i blagova-
a na katu 20leLaieva u sobama i
mjestana skupnom leZaju. Oworena
i na blagdane,a u ostale
po dogovorus domarom. Opskr-
je piiima, a po dogovoru s doma-
i toplimjelima.
domara:
0991432-207.
Grebengrada
'J
ra
Adresavlasnika:
HPD Greben-
grad,42220
Novi Marof, p. p. 80.
Uz kuiu je za plan.
potrebe adaptirano
nekoliko starinskih
kmetskih brvnara po-
krivenih slamom, po-
put malena etnoloikog
sela. Od kuie se moZe
poduzeti izlet u
trajanju2hnavrh
Cevo* (562 m) dobro
i markiranom stazom.
Taj je vrh cijenjen kao
osobit vidikovac.
Dionica Grebengrad - Pokojec (2 h).
Od plan. kuie put se strmo spulta u z.
smjeru prema selu Gornje Podrute. Za
orijentaciju moZe posluiiti velik i izda-
leka vidljiv kamenolom iza sela. Na dnu
doline markacija prelazi kolnik i potok
Lojnicu, mimo mlina Staba stiZe u s. dio
sela Kamena Gorica, penje se, prelaze(i
preko mnogobrojnih kriZanja, kroz doli-
nu Runievicu u Sumu na vrh 419 m i
preko njega blago silazi u zaselak Gornje
Podrute, na cesti Z. p. Podrute - Bela. Na
tom mjestu cesta prelazi hrbat Ivan5dice.
Cestom 5 min d. seoskaje prodavaonica,
a markacija se nastavlja preko ceste medu
kuiama prema spomenutom kamenolo-
 mu. Tik prije njega, iza rzvora
ogradena za vodovod, prestaje
bolji put i uspinje se d. strmo kroz
5umu, zatim lagano skreie l. na
prijevoj, s. od visinske todke 595 m (Po-
drutski gubec), gdje se na raskriiju, na
planinskoj livadi, nalazi plan. dom.
Planinarski dom na Pokojcu (434 m)
poznat je pod imenom Lujdekova hiZa,
po svom graditelju Ljudevitu Hercegu.
To je lijepa zidanajednokatnica na male-
nu travnatom prijevoju. Oko nje je pro-
strana distina uredena za razne Sportove.
U prizemlju su kuhinja i dnevni boravak,
na katu tri spavaonice s 10 kreveta, a u
potkrovlju skupni leZaj s dvadesetak Vodenica na Lonji pored puta
Grebengrad- Pokojec
mjesta. Dom je opskrbljen piiima, a po
dogovoru i hranom. Otvoren je viken-
dom, u ostale dane uz naiavu. Tel. do- Do kuie je i cestovni prilaz iz Podruta.
marke: 0491625-123 (Ljubica fudko u Domom upravlja HPD Milengrad,
Podrutama), a predsjednika druSwa: 049/ 41284 Budin5dina, p. p. I 1.
59 -327 (Zvonimir Zozoli, Budinidina).
Kamo dalje?
Termalno kupali3te TopliCica
na podno2ju lvanitice S Pokojca se moie markacijom koja vodi
uzdui.IvanSdice uspeti na njezin vrh (3 h
30 min) ili siii za I h 30 min do Z. p. Po-
drute, ali se tada treba vratiti do ceste u
Gornjim Podrutama, pa njome ici d. niz-
brdo (na zavojima postoje kratice). Malo
je duZi ali zanimljiviji silazak u Gotalo-
vec, gdje je usput moguie kupanje u ba-
zenu s termalnom vodom (50 m d. od
Zadru|nogdoma), azatim ima jo5 4 km
do Z. p. Budinidina.

Pfaninarskidom na Pokojcu(LujCekovahi2a)
 Kn,tpw,q - PLawtu,qRSKr
DOM - Suit-.c;

odi
- l

fn
l)o- { i . }Ll
LI -,1-';
rtiz- irJ6
alo
)-
S t r a h i n j i t i cj eas r e d n j ev i s o k ai u m o v i t a p l a n i n a k o j a p o v e z L r j eI v a n i i i c u s K o s t e l s k i r n
g o r j e mS.t r m os ed i i e i z m e d u s e l a
J e s e n j ai S t r a h i n j a u d u i i n u o d d e s e t a kk i l o m e t a r a .
l-n P o p r e i aj on j j e p r e s j e ks a m o 2 - 3 k m , i t o z n a t i d a i m a s t r m e p a c l i n e .I m e j e
dobila po
seluStrahi.nju u svornpodnoiju. Lako je prisrupaina i moZe se pohocliti .. pul" d",'r".
U n e k i md i j e l o v i m ai m a z n a d a j k ev i i e g a g o r j a : v e l i k u s r r m i n u , d u b o k o , r s j . l . n .
klance,
o g o l j e l i g r e biem n a n j ev a ; r n e n a d k se t i J . n . . C i j e t a j c p o k r i v e n a i u m o m . N a j z a n i m l j i v i ;
a
!"4 s um j e s tua p l a n i n ip l a n . d o m i s t i j e n aD e d e k i z n a d n j e g a .
&. r,

,"i P 0 r . A l \\
ulicom do mjestagdje sel. odvajaulica
iupanijsko sjediSte Krapina r.rai. pruzi do paleolitskog nalaziira Huinj akovo* *
Zagreb - Durmanec(56 km od Zagreba) (5 rnin). l)alje ravno Ulicom M. Gupca
,.:r--
As
wg i naZagorskoj magistrali(autocestaZa- i s p o d p o d v o 2 nj a k a Z a g o r s l < ren a g i s t r a l c
*u
g r e -b M a c e l j )A. u t o b u s n ij e k o l o d v o r (20 min) do njezinakraja,gdje r.ei
l

I- nasupror t. p. U gradu i okolici ima p o d i n j e K r a p i n s l < oS t r a h i n j e . C e s r o r n

ttu
mnogo ugodnihugostireljskihobjekata, l < r o zn a s e l j ei m a I k m c l o k r i i a n j a ( 1 .k r a k
-
i z l e t i i ti az n a m e n i t o s tPi .r i j e u s p o n a j e z a P o d g o r t r ) ,o d a k l e j e r a v n o b l a g i
svakako vrijediposjetitiMuzej evolucije Llspon uz Tvornicu TL,P do novogrl
6il
il uHuinjakovu g ,d j ej e g . 1 8 9 9 . g e o l o g I < r i Z a n j aT. u i r s f a i r n ac e s t ai i r i n e 3 m
T
D r a g u t iGn o r j a n o v i K i r a m b e r g e r( l 8 5 6 s k r e i e l . z a R a d o b o j s k oS t r a h i n j e i v o d i
r| - 1926)naiaoostatkekrapinskog
{ prado- d o t r a f o s t a n i c ek o d s t a r o g r u c l n i k a ( 3 0
vjeka i paleolitsko orude i oruije. rnin), gdje semoie parkirati voziio.
E Prilaz. Od i. p. ide se Ulicom A. Srarde-
I Uspon. Dalje put vodi preko mosraoirro
t
f,
viiaprekomosrana Krapinici i oclmah l. uz-brdo kraj raspelai obireljske kLrie do d.
uzKrapinicu Setaliitemhru. ,.r"ru.l,-,os z.rrvojaceste,gdje markacija prelazi I. kroz
p r e p o r oddoaT r g a L j u d c v i r a( i l j a u ( l j i v i k , z a t i r n l < r a i o r ns r r m i n o r n p r e k o
gradskom srediitu,zatim Magistrarskom potoka i zavojemdo kolskog pura. Njime
l'l ll:":_ll
35
 se ide l. gore preko livada, uz stu-
pove elektridnog voda do kruike,
a od nje l. na podetakzavojita
puta, kojim ima do doma 8 zavoja.
Planinarski dom na Strahinj5iici (618
m) smjeStenje na Sumovitu prijevoju Str-
mini. To je prostrana jednokatna zgrada
od kamena. U prizemlju ima blagovaoni-
cu za 50 osoba, dvije male sale i kuhinju,
a na katu 3 sobe s 2,4 i 6 kreveta, te spa-
vaonicu s 20 mjesta (ukupno 32lei,aja),
Opskrbljen je piiima, a hranom uz
prethodni dogovor. Pred blagovaonicom
je terasa s lijepim vidikom naZagorje r
Medvednicu. Objektom upravlja PD
Snahinjiica iz Krapine, Magistratska ul.
10, tel. 09Il37l-3I4, od 2I do 22 h.
Oworen je vikendom od travnja do kraja
listopada uz prethodnu najavu.
Suiec, najviSivrh StrahinjStice
Uspon automobilom (i2 km). Iz Krapi-
ne vodi stara cesta za Durmanec do
raskriZja (oko 2 km), gdje treba skrenuti
parkiraliStem na hrptu planine 20 m od
d. (putokaz za Gornje Jesenjei Bednju)
doma. Nagib joj je I4o/o i potkraj je u
cestom preko mosta i Z. pruge uz worni-
loiem staniu.
cu KTI, te d. stranom doline potoka
Uspon na vrh. Od parkiraliSta iznad
Zutnice kroz Gornju Zutnicu voziti 4
doma ide se oitro uzbrdo markiranom
km prema Cornjem Jesenju. Tu iza za-
stazom kroz mladu 5umu. Nakon 10 min
voja, neposredno prije mosta, oltro skre-
prolazi se uz golu kamenitu glavicu zvanu
nuti d. s asfaltne ceste na makadamsku
Dedel{, s lijepim vidikom iz visine na
cestu, koja se penje mimo separacije ka-
plan. dom, Zagorje i Sloveniju sve do
menoloma i kontejnera do raskriija. Tu
KamniSkih Alpa. Nakon daljnjih 20 min
u zavoju oltro l. uz strminu, zatim oko
stazom se stiZe na vrh Strahinjldice zvan
gradskog odlagaliSta za smeie i rubom
SuSec(846 m), na kojem je golemo sta-
kamenoloma ravno uzbrdo. Mnogobroj-
blo bukve. Vidik je ograniden 5umom.
nim zavojimakroz livade i Sume dolazi se
do novoga krlLanja, gdje treba o5tro skre-
nuti desno. Oko 500 m prije doma, 5 - 6 Kamodalie?
m d. ispod ceste, ograden je nepresudan
Od doma treba iii na suprotnu stranu od
izvor pitke vode. Cesta zavriava
vrha najprije 10 min Sumovitim hrptom,
P l a n i n a r s kdi o m n a S t r a h i n i S t i c i zatim vrlo strmim sila-
zom naj. stranu preko
-
J elenskih p e(ina, zavo
jitom stazom do
raskriija, gdje zdesna
prtlazi markacija iz
Zutnice. Dalje rubom
5 u m e ,p a k r o z S l l i v i ki
preko oranice do cr-
p i l i S t av o d e , g d i e p o -
dinje asfaltna cesta,ko-
jom ima 150 m hoda
do prvih kuia sela Pod-
gore. Nakon pete kuie
skrenuti l. te iii 10
min do tvornice TEP i
tu od raskriija cestom
u Krapinu.
il
tL
- Dou Pusrr DUH- vRH- Donr pD Rqvxa GoRA
Tn'sKoi('avr
i;

IL . V r s r N a : 6 8m
0
. UonuEruosr: 2h
r TsZrrun: lo

Najsjevernija planinaHrvatskog zagorjadini gorski vijenac, koji je poput potkove otvo-

Iensamo. premajugu. Promjer je vijenca oko 4 km, a vrhovi su u njemu podjednake
visine, takoda planinaima oblik presjedenepiramide. cijela j. gora pokri,r.rr" iumom,
j. osobitolijepa crnogorica. Usred ,r4.r." nalaztr. ir,roiiit. potoka Kamenice
: \:irj ,
kojiiumovitimkaskadamaoLivljavaplaninsku tilinu. Na toj maloj planini dvije su
plan,kuie,objepristupatneza automobile. usponi su dobro oznadeni, a postoii i kruz-
niput,kojim seza dva dana mogu obiii sve zanimliivosti.

POI.AZ\ I I i ;i 1.,.',. je dvorac Trakoiian, Vlasnici su mu najdulje bili grofovi

dokojegizYarai.dina(42 km) vozi auro-
b u s1 2p u t an a d a n ,o d 5 h d o 2 2 h 1 5
min(sub.i ned.samo5 puta, od Z h do
1 6h l 5 m i n ;z a d n j ip o v r a t a ku 1 6 h 3 0
min).Iz Zagrebado Trakoiiana voze
samo ljetiizletnitkelinije. Najkraii je ce-
s t o v n r p r i liazzZ a g r e b ap r e k o s e l aD o n j i
Macelj, na72. kn Zagorskemagistrale,
gdjeseprijeslovenske graniced. odvaja
rsialtna iumskacesra(7,5 km) do Tra-
koiiana. Prijeusponasvakakotreba po-
sjetitiTrakoiian,najoduvanijidvorac u
Hrvatskoj.
Trakoitan***je sagradenu 14. st. na
vrhuhridine(250 m), usredprirodnog
parka, narubu umjetnoga jezera,medu
Sumovitim obroncimaMaceljskegore.
Draikoviii. Danas je preureden u muzej s
o k o 2 5 i z l o 2 b e n i hp r o s r o r i j a .T e l . 0 4 2 l
796-281 i 796-422, faks 796-420. Posieti
su svakim danom od B do 18 h, zimi do
1 5 h . C i j e n a j e u l a z n i c e2 0 k n ( z a u d e -
nike i studente 10 kn). Ispod dvorca,s
d r u g e s r r a n ec e s r e ,n a l a z is e H o t e l
Trakoiian s velikim resroranom i s 200
kreveta(tel. o42l 796-224).
Uspon poiinje kod drvenih kamp-kuiica
d. od hotela i vodi Sumskimhrptom 50
min do zaseoka Vrbaniii.zarim I0 - l5
min u zaselakKotar$dak, gdje se marka-
c i j a r a i v a ( o z n a k aj e n a s p r e m i i r u z a
kukuruz). Nastavljamo l. blaZim uspo-
nom uz vinograde i klijeti do drugog
radvanja:I. Velike pedine, d. plan. dom.

' 'i*.
f':r:lt qe#
t*r
'L 44at
Pfaninarskidom Pusti duh
Tim se putem nakon 10 min uspona ula-
zi u 5umu, a nakon jo5 20 min stiZe se na
planinsku cestu, kojom ima l. do prvog
doma oko 150 m.
Planinarski dom Pusti duh (672 m)
prizemnica je u lovadkom stilu, s drve-
nim potkrovljem. Prizemno je blagovao-
nica a u potkrovlju su po dvije 4-krevetne
i 6-krevetne sobe (2012 kreveta). Opskr-
bljenje piiima, a hranom uz najavu.
O w o r e n j e u s u b . , n e d . i b l a g d a n eo d 1 .
travnja do 31. listopada. Domom upra-
vlja PD Pusti duh, Lepoglava, a vodi ga
opskrbnik Damir KuZir iz Lepoglave, tel.
0421791-803. Od doma moi.e se za20
min siii na sz. stranu do Velikih peii-
nax. Ll njima je ureden i sajlama osiguran
mali penjadki uspon u alpskom stilu
(oprez!), a na vrhu se nalazi drveni kriZ,
odakle se pruZa vidik do KamniSkih Alpa.
Vrh Ravne gore. Od doma ima 500 m
cestom do vrha. Dvije min prije vrha na-
lazi se slikovita starinska crkvica sv. Tri
Kralja. Na vrhu (680 m) je ieljezna pi-
ramida* visoka 10,7 m, s koje se vidi ve-
lik dio Zagorja i susjedne Slovenije (Ha-
loze). Put se s vrha spulta na drugu stra-
nu do ceste,gdje je uredena poletna staza
za padobransko jedrenje. Oko 5 min niie
u Sumi nalazi se skupina Siljatih stijena
Zupci, s kojih je lijep pogled na
*
::::
':l
.:
Trakolian. Cestom pak ima jo5 5 - 6
min (400 m) hrptom planine do drugog
plan. doma.
Dom PD Ravna gora (660 m) smje5ten
je na samom hrptu u crnogoridnoj 5umi.
lJ suterenu ima kuhinju i nusprostorije,
u prizemlju blagovaonicu s 80 sjedala,na
prvom katu 12 soba i na mansardi 6 soba
sa skupnim lei.ayma. Pred domom su te-
rasa i parkiraliSte.Domom upravlja PD
Rauna gora iz Varaidina. Otvoren je Ijeti
preko vikenda. Telefon doma je 0421
705-250. Obavijesti se daju na te|. 0421
7 0 1 - 0 7 7 ( o p s k r b n i k Z e r j a v i c ) .O d d o m a
se puteljkom prema istoku za 2 mrn stti.e
do lijepa vidikovca zvana Balkon.
Prilaz automobilom podinje u Lepogla-
vi, a na vrh planine dolazi se sa suprotne
strane. Iz srediStavodi cestapreko Z. pru-
ge i malo dalje preko mosta na Bednji, pa
prema sjeveru do sela Kamenice (5 km).
Iza sela cestaulazi u Sumovitu sutjesku
potoka Kamenice, gdje asfalt prestaje.
Dalje treba iii Sumskom cestom (Predra-
gov put) uz potok do kraja doline mimo
malog umjetnog jezera do oitrog lijevog
zavoja na Cimerplacu. Ravno se ide u
Sumu Vraca, a 1., u nekoliko zavoja, do
doma PD Rauna gora (ukupno 15 km).
Dalje je joi 1 km, mimo najvi5egavrha,
do doma Pusti duh.
Pilamida
na vrhu Ravne gore C r k v i c as v . T r i k r a l j a n a R a v n o jg o r i

Iamodalje?
preko KriZiSia (raspelo) u zaselakStef",
0d domaPD Raunagora najkracLje po- niii. Odatle je 3 km cesrom nizbrdo kroz
do Trakoiiana preko sela Meljana.
yr_atak selo Meljan do cesteVaraidin - Trakoi-
Markacija
u poietku utdi u.lo srrmo niz, ian te rom cestomd. ioj I km do
brdou zavojima
kroz zaselakKuieniii i TrakoSiana.

PD Ravnagora

g
E
TE

:l
,E
 Pnncnent - KuNacon a,- KosTEtGRAD

r,VrsrNe:521 m
. Uoru:wosr:t h 30 min
e Tr2rnl: l"

Kostelsko gorje pruZa se od rjedice Krapindice kraj Krapine u duZinu od 20 km do Sut-

le na slovenskoj granici. Nije osobito visoko, samo na tri mjesta prelazi visinu od 500
m. NajviSi vrh, Ravnica (56I m; narod ga naziva i Tusti breg), nalazi se u i. dijelu i ni-
malo nije zanimljiv. Njive se diiu visoko prema vrhu obraStenu5umom, iz koje strSi
metalna antena. Planinarski je zanimljiv samo srediSnjidio s Kunagorom (520 m), jer
je tu plan. dom i ru5evni Kostelgrad. Sve ostalo jezapravo tipidno zagorsko humlje,
doduie vrlo lijepo i slikovito, ali naseljeno i obradeno. U Kostelskom gorju vrijedni su
paLnje grad Veliki Tabor i crkva u Vinagori.

Pje5adki uspon. Najkraii je pjeladki pri- bhLa je i. p. Durmanec. U Pregradi je

lazizPregrade ravno uzbrdo do plan. sjediStePD Kunagora.Uspon vodi od
doma (30 min). Prcgrada* (195 m) je Trga Gospe Kunagorske l. iza crkve,
lijepo izletnidko mjesto smjeiteno naiz- oStro uzbrdo, markiranom Sumskom sta-
lasku iz Sutinskoga, romantidna klanca
rjedice Kosteljine. Najznadajnija gra-
Tusti breg ili Ravnica,
devina je velika Zupna crkva Uznesenja najviSivrh Kostelskoggorja
M a r i j i n a i z 1 8 1 8 . g . S a g r a d e n aj e n a
mjestu stare crkve, u klasicistidkom stilu,
s baroknim elementima. Zbog svoje ve-
lidine dobila je naziv zagorska katedrala.
U nju su premjeltene stare, vrlo vrijedne
orgulje iz zagreba(ke katedrale . U crkvi
su i nadgrobne plode nekadaSnjih feudal-
nih gospodara. Pregrada ima autobusnu
vezu sa Zagrebom (59 km;, Krapinskim
Toplicama (13 km) i Krapinom (16 km).
Autobus izZagreba vozi desetak puta
dnevno (od 5 h 30 min do 2I h). Naj-
 L3

Planinarski
dom na Kunagori

zom.Orijentacijaje laka jer se dom vidi

izj. dijelaPregrade.
Planinarskidom na Kunagori (350 m)
zidana je prizemnica na Sumskom pro-
planku,koji seprema jugu owara i pruia .
t rils
Iijepvidik premaPregradi.U prizemlju
imakuhinjui blagovaonicu,a potkrovlje
sluiikaospavaonica(kapacitet 20 skupnih
Ieiajeva).Oworen ie lieti vikendom. Nudi Ruievina Kostelgradai sutjeska Kosteljina
pod njim
Y'-"r*
piia,a hranuuz prerhodni dogovor. Kljui
iuvaPD Kunagora,koje je vlasnik doma
(adresa:HPD Kunagora, 29218 Pregrada,
I km skreie d. uskom cestom koja vodi
p.p.25,rel.049I377-496).
mimo crkve sv. Lenarda uzbrdo, u zavoji-
Usponautomobilom. Iz Pregrade se ide
=
)ut- | cestom
uzbrdoDremaDesinidu i nakon
ma kroz Sumu oko 4 km. Na strmiiim je

;ll
dij elovima asfaltirana.
)0|
Od doma do Kostelgrada. Od doma
vodi markirani Sumski put prema sz., u
podetku cestom, azatrm uglavnom l. pa-
Poglediz Pregradena Kunagoru i
planinarski
d i n o m K u n a g o r e ,b l a g i m u s p o n o m .
dom na vrhu
NajviSivrh Kunagore, Bukovskivrh (521

lltl
m), obrastao je Sumom i ne pruZa vidika.
Nakon sat hoda stiZe se do prijevoja, gdje
l. silazi out u selo Kostel. Tu treba iii d.
iznad livadice uzbrdo, 20 min do ruievi-
na Kostelgrada* na 400 m visokoj hridini.
Ulaz je u zaledu, aprrlazi mu se s desne
strane. Zidine su prilidno obrasle Sumom
tako da se izdaleka telko primjeiuju. Ko-

il
s t e ls e p r v i p u t s p o m i n j e 1 . 3 3 4 g
. .,1398.
dobivaju ga grofovi Celjski, a posljednji
su mu gospodari Kegleviii. Krajem 18.
st. postaje ruSevina.Ime mu je latinskog
podriietla (castellum,tvrdava).

fiil K a m od a l i e ?

Tti
S rulevina se treba vratiti do prijevoja
nad livadom, odakle se na drugoj strani
silazi Sirokim putem za 10 min do crkve

', ll u selu Kostelu. Neobidno je da to malo

selo ima dak dvije velike crkve. Odatle se

1l
silazi do a. p. na cesti za Pregradu (po-
stoji i rzraYnaYeza za Zagret:).
 K,qtNil( - PLqMu,aRSKrDoM - VnawL,,ac

r Vrsrrue:643
m
. UDALJENosT:
45 min
o TrZrrun:
l"
olr\ o Atnerttvlrtost *

E;ri:$i'
/
eUtrar

Kalnik je naziv za tri pojma: planinu, stari grad i selo. Kalnidko gorje (skr. Kalnik) za-
tvara Hrvatsko zagorje s i. strane u duiini od 16 km i visinom od 400 do 500 m. Vrini
greben slidan je snaZnoj ogradi iznikloj iz ravnice, koja zbog strmih i golih stijena na
vrhovima s j. strane daje dojam divljine i veie visine od swarne. Zagorskaje strana go-
tovo cijela pod 5umom, a na prigorskoj se visoko diZu njive ivinogradi. Godine 1985.
Kalnik je proglaSenznadajnim krajolikom, a neki su njegovi lokaliteti pod joi stroiom
zaititom. U selima na j. podnoZju neke su seoskeobitelji oslobodene kmetstva zazaslu-
ge prilikom provale Tatara (plemiii iljiuari).

l'OI-AZNA 1'OC.KA.Najkraii je prilaz za doma 76 km, najprije varaZdinskom ce-

p j e S a k ei z s e l aK a l n i k a n a j . p a d i n i . P o z -
nato je po prastaroj crkvi sv. Brcka sa zid-
nim slikamaiz 16. st. Ima redovitu auto-
busnu liniju za Kriievce dva puta na dan
(ned. samo naveder).
Tel. autobusnog kolodvora u KriZevcima:
04Bl68r-r49.
PjeSaiki prilaz.Iz selaje do doma 30
min markiranog uspona, potkraj asfalt-
nom cestom.
Prilaz automobilom. Iz Kriievaca do
doma na Kalniku ima 1B km cestom
( p o t k r a j j e u s p o n 1 6 0 / o ) I. z Z a g r e b a j e d o
stom 46 km do raskriija u Breznici (iz
Yarai.dinaje do Breznice 31 km), odakle
se kreie d., cestom preko j. obronaka
Kalnika, u selo Gornju Rijeku. Tu vrijedi
razgledati dvorac Gornja RJjeka,* u
kojem je Livjela prva hrvatska operna pri-
madona Sidonija Rubido Erdody (1819
- 1S84).Dalje seide cestom 12 km pre-
ma KriZevcima do kriZanja kod
GuSderovcai tu l. joi l2 km do doma.
Sve su cesteasfaltirane.
Planinarski dom na Kalniku (480 m)
sagradenje pokraj Kraljeva vrela, na rubu
 T4

'ri-
 Kamo dalie?
Silazak od doma mogui je markiranim
putem na zagorsku stranu do Z. p. Novi
Marof (3 h do 3 h 30 min) i u VaraZdin-
ske Toplice, takoder markiranim putem
(3 h). Orijentacijski je reLi zaobilazni sila-
zak preko Maloga Kalnika u selo Vuko-
vec (takoder 3 h), ali je zanimljiviji jer
prvi njegov dio vodi Pouinom stazom*.
To je 5 km duga kruina staza oko
C r k v as v . B r c k au s e l u K a l n i k u
najvi5egadijela Kalnika, koja podinje od
doma, ide s. stranom kalnidkoga grebena,
zaobilazi gaivraia se u dom j. padinom.
Cijela se moZe prijeii lakom Setn.jomza 2
Vidokrug s Vranilca (6a3 m) - 3 h, Uzdu| puta je deset ploda s opisom
pojedinih zanimljivosti. Tiskan je i vodid
Vrh km po stazi, koji se moie kupiti u domu. Na
Sljeme t033 50 55 najzapadnijoj todki staze treba nastaviti
Ivanldica l06l 22 103 dalje na z. kolnim putem do Ljuba vode,
tu skrenuti lijevo nizbrdo do Maloga Kal-
Bilogora 307 32 222
nika, na kojem str5i ostatak kule Pustoga
Humka 487 60 242
grada*. Odatle se silazi l. preko sela Voj-
Psunj 984 100 3r5 novca u Vukovec, gdje treba pridekati au-
tobus na linrji Zagreb - KriZevci.

R u S e v i n ag r a d a V e l i k o g K a l n i k a
:anim
Ruor - Oirnc - Prcitvrca - Ont
(uidi zemljouidna str. 4B-49)
. Novi
Lraidin-
Putem r Vrgruc777 m
rzni sila- r Uolueruosr:5 h
Vuko- r Trzrue:l"
ji jer tf I ArRnxrNnost *
.'
azom*.
U istoinomsu dijelu Samoborskoga gorj.adva glavna vrha:
Oitrc i PleSivica. Medu nji-
nje od maje ?oljanice, preko kojeg prelazi ces"taSamobor -
,prijevoj Jastrebarsko ( l2 km od
;rebena, )amobora)'Iako je Samoborsko gorje znarno niZe od obliZnje
Medvednic e iznad,Za-
linom. grcba'.vrloje popularno jer se s nJegovih travnatih hrptova
prut4umnogo ljepli vidici,
>m za2 a posebnost im je i bogatswo ptoil.i.t. flore . Ta su dlra ,,rh" .r. b,r, ,^rlig
6it" .itj.-
opisom organizira"og.i3l_11" povijesti hrvatskog planinarswa
11,,gasluzbe1o iazs.g.). put
i vodid se penjali dlanovi HPD-a i danas je najbolja'trasa za upoznavanje-cijeloga
nu. Na T]1T :l lafa c
Planrnskog sklopa.Nedavno je Samoborsko gorje zaiedno r" Z,r-b.r"ikom
gorom
taviti proglaieno parkom prirode.
r vode,
,ga Kal-
)ustoga P0LAZNATOCKA je srad Samobof Prilaz za pje5ake. Od Autobusnoga ko-
02 km od Zagreba)',t oli,je bliZom i lodvora u Samoboru ide se lokalnim
la Voj-
daljomokolicomjedno od najstarijih i autobusom do postaje Rude-centar (7
<ati au-
jih zagrebadkihizletiita. Iz
najposjeieni km; veza od 5 do 22 h svakih 30 - 60
7-agrebapolrr.,"-S"*obor autobusi s tri min). Zadnja je postaja 1 km dalje u G.
svakih15 - 30 min (ned. svakih
mjesta, Rudama.
30- 60 min): Prilaz automobilom. Iz Samobora imaT
l. stramvajskogterminala Ljubljanica km do srediSta Ruda. Parkiralijte ie kod
(5 zona) Skole (rreptajuie svjetlo). Moie se
2.s tramvajskogterminala ernom.r.. takoder do prijevoja Poljanice (io5 5 km
(4zone;2linije) prema Jastrebarskome),gdje treba parki-
3.s Autobusnogakolodvora rati kod Lovadkog doma Srndai. S Polia-
(5zona;pero6 n10). nica se ide d. pjedice na O5trc, a l. na
Subotom, nedjeljom i blagdanima Pleiivicu (dalie v. dionicu Oitrc -
retje rjedi. YoLnjatraje oko 40 min. PleSivica).
'ijestidajepoduzeie Samoborte Uspon iemo podijeliti na tri dionice:
k-Au-
iz Samobora, Rude - OStrc (1 h 15 min), O5trc -Ple5i-
tel. 0113362-648ili
urniprometnik vica (2 h) i Pleiivica - Okii (t h 15 min).
na tel. 099-427-336
0do24h. Dionica Rude - O5trc. Iz sredi5ta Ruda,
Samoboru preko puta 5kole, kod kbr. 272 potiryu
vrijediposjetiti Gradski
dvije markirane varijante uspona: d., zao-
u staromdvorcu ilirca Ferde Li-
uparku pokraj hotela Lauice (rad-
wijeme 9 - 15h, sub.i ned.9 - t3 h; planinarskidom
I rezaworen; na Velikom dolu pod Oitrcem
011336r-014). U mu-
semoiekupitiknjiZica
ipkninarshi
put
Sanoborsho gorje" te
otiskivatiiigovena
lma I u domovlma
autora:01/3362-886,
ijan).Lijepaje i Setnja
.5umuAnindol
grada,
s kultiviranim
ijentomoko kapele sv.
teposjetruievinama
srednjovje-
Saroga grada*.
 bilazna preko doma na Velikom
dolu i 1., izravno na O5trc (1 h 15
min). Ova prolazi uz crkvu i gro-
blje, te se iznad sela o5trije, u za-
v o i i m a u s p i n j e k r o z l i v a d e i S u m a r k ed o
plan. doma Zeljezniiar na OStrcu (691
m). Dom se nalazi na hrptu planine pod
najviSim vrhom (752 m; uspon 10 min).
To je velika zidanajednokatnica s blago-
vaonicom, kuhinjom i sobama s 3,4 i 5
kreveta, ukupno 25leLqeva. Oworen je i
opskrbljen vikendom. Tel. domara: 0l I
3379-124 (Matijevii). Pred domom su
pod kroSnjama klupe za odmor izletnika.
Posebna je atrakcija pogled noiu na more
svjetala uZagrebu.
Dionica Oitrc - Pleiivica. Dalje se ide
t h 20 min na Poljanice. Od doma L sta-
zom koja najprije sijedepadinu O5trca,
zatim vodi hrptom i spuita se na prijevoj
Preseku. S druge se strane nastavlja preko
brijega Rancerja (748 m) i sela Prekriija
do raspela na samoborskoj cesti i tu se d.
od njega odmah uspinje do Lovadkog
doma Srndai kod cestovnog prijevoja
Poljanice. Oworen je vikendom, a pruta i.eljeznom piramidom na vrhu Pleiiuice*
ugostiteljske usluge (prenoiiSta nema). (777 m). Otuda se Siri vidik na Pokuplje,
Tel. domara: 0l I 6293-05 I ili 099 I 504- Hrvatsko zagorje r Zagreb.
851 (Jagunii). Do vrha PleSiviceima jo5 Dionica Ple5ivica - Okii. Od piramide
40 min hoda. Oko 100 m od doma Srn- treba iii oko 10 min hrptom, zatim str-
dai,kod kapelice, treba skrenuti s cestel. mim silazom l. kroz Sumu do seoskog
i pronaii markaciju koja ulazi u 5umu. puta iznad Kotara. Tim putem d. oko 20
Staza se uspinje hrptom, mjestimice oStro min, zatim l. u Sumu za markacliom kola
izraLenrm, do distine s 5 m visokom silazi do doma pod Okiiem.

Planinarskidom na OStrcu
 '"1t
.ij4"i;

?laninarska
ku(a pod Oki(em

dom pod Okidem (4i I m)

l*t:,*rH Kamo dalie?
mazrdano prizemljei u njemu dvije
q" 2 l;i.alai jednu s I 0 leZajeva. Silazak je.mogui na nekoliko
srrana, a
fTt
Nadprizemljem je terasai monr"Zn, aurobusnr vozni red izvjeien
1.e u domu.
rgrada s kuhinjom i blagovaonicom, ko;r 2ele u Samobor najkraii
sdie ?^ ?n,, ie si_
$vltrrcndom mogu dobiti jela i piia. tf:f t.do,a. p. u selu Klake (40
min), o_
Dom.senalazipJd hridinom na koioi o"T1u sub..popodne ima
ie 5 polazaka,a
z.
S*:nr
rl.rgqr gradaOki6a*x
149'9'm). 2ed. polaska. Oni koji namjeravaiu u
lronegaje l0 min hodazavojiro_,,"_ V^qr-b,
spustit C, ,,,^'l h i;;;;;"
20 rrn,potkraj kroz srijenu, a Jv. Marrlna u Galgovo, odakle
sub. vozi
uspon se aurobus u Lagre\ do terminala
oja
rytauzbogizvanrednogvidika na posa_ kod Sa_
vskog.mosra svakih j0 _
izagrei..okiiseprviput 90 min (ned.
,l:\fl:
m1e I183.g..a.posljednji
popodne ima 5. polazaka).
Suaki j.uJ
,u'-u io_ auroDus nastavljavoZnju do
i biligrofoviErdodyji. Sv. Mariina,
c r m e s ep u t s k r a i u j e z a 2 0
min. Onima
korr su parkirali u Rudama,
za naikra(j
povratak treba od Okiia I h
piramida
na vrhu pleSivice 30
"iin-
 I
i)
J4
tt!>

6/E
lTtS: " \
\\'lt',\*
4 ""i ./

l-'fr---'
Jird i
trl:,/"ls:
,
E\'
e_{
\f )l .t':
..4
y'',
\_.{,ii o -i
$u
\
tr_. r;I
#lE | ,l!
-i^-/
i(<Yi
-iin:
r- s[:
tY/'-
lr -- 6
tf: *: * r";
/st
t't _ :2,tlr t:l-*
Ei
1i-;* ''\
/f\

(--
r,\
a/
rt

** 'i
I
. l

l'
t-

1 r $t:--"-' fi
:i
$.t fr
Q:'*?
\.9:^r

6
J'/

x<
-} .F
...' . rtc,
-.11':-tv

:i,
 Softrul rut,e - Jeprrti - Ztrruc.t
(uidi zemljouid na str. 4849)

o Vrsrne:
879 m
r Uoruenosr:t h 45 min
e Tt2tt'n: lo
r Atnnxrvruosr *

Zapadnije dio Samoborskoga gorja zamrlen splet gorskih kosa, u kojem je i najviSi vrh
cijeloga gorja -Japetii. Po prirodnim svojstvima ne razlikuje se bitno od istodnog
dijela. I tu su posebna odlika zaobljeni hrptovi strmih padina koji se dri.uiz Sumskog
pojasa, prui.ajuci izvanredno lijepe vidike. Japetii s okolicom vrlo je pristupadan i do-
bro markiran, te ima nekoliko plan. kuia u blizini. Posjetitelje osobito privladi i.eljezna
piramida na vrhu i obliZnji plan. dom Zitnica. Za razliku od Oitrca, kojemu je glavno
ishodiSte Samobor, na Japetii se moZe i sa suprotne strane, iz Jastrebarskogapreko Sve-
te Jane, odakle vodi makadamska cesta do doma naZitnici.
Prilaz. Od raznih moguiih ishodiStanajpopularniji je Samobor (v. izlet br.15), odakle
vodi 10 km uske, zavojrteali dobre cestepreko Smerovi5ia do Soiieve kuie. Do nje
treba iii s Autobusnoga kolodvora u Samoboru autobusom za Mali Lipovec do pred-
zadnje postaje. Polasci su radnim danom 13 puta, sub. 10, a ned. 8 puta. Od raspelana
postaji treba se do kuie vratiti cestom 200 m.

POIAZNA ToaKA je Soi'eva kuta* Uspon. Od kuie se ide natrag do a. p.,

(385 m), popularno staro izletiStes dob-
rom kuhinjom. Stalno je oworena i ops-
krbljena(osimpon.). Tel.: 0ll3384-164.
Nalazi se na dnu Sumovite doline uz po-
tok Gradnu. Tu je polazna todka za ne-
koliko izleta. medu ostalim i na ruievine
grada Lipovca (30 min), dom na Odtrcu
(1 h 30 min), dom na Velikom dolu (1 h)
i Japetii.
odakle na Japeti6 vode dva puta: kraii L
preko prijevoja Velika vrata (1 h 30 min),
d. ljepii preko livada (l h 45 min). Nai
put vodi d., cestom uzbrdo uz kuie i vi-
kendice, zatim kolnim putem kroz 5umu,
pa gornjim rubom livade Leskovice (tu se
d. odvaja markacija za dom sv. Bernar-
da), i opet kroz 5umu, o5tro uzbrdo do
livada u Dugoj dragi. Dnom Drage ima

Soi(eva ku(a u dolini Gradne

S O I C EKYUAC A
 ui*l

,ry
ld'a

Planinarski
domnb Zitnici

20mindo krrLanjana Katinu krdu, gdje

treba skrenuti1.(d. je kolni put u Noriii
Selo). Nakon15 min hoda je kriZanje,
g d j ter e b ai i i 1 . ,o i t r o u z b r d o k r o z S u m u ,
5 mindo piramidena vrhu.
Prilazautomobilom. Iz Samobora do
Soiieve kuie trebaiii l0 km cesrom
(parkiraliite kod kuie) ili nastaviti ioj 2
kmnaprijevojVelika vrata (580 m) do
kraja asfalta, odakled., za markacijom,
i m a5 0m i n p j e s a c k ougs p o n ak r o z S u m u
d od o m a n aZ i r n i c ii l i n a v r h l a p e t i i a .
Japetii(879m) je obla Sumoviia glavica
proiarana livadama,koje su osobito lijepe
u p r o l j e ikea dc vj e t aen c i j a n ( G e nt i a n a ).
Navrhusenalazirzv. Sljemenskapirami-
d a 'e, l e g a n r2nei l y e z nv i d i k o v a c .k o j i j e
1889. g. bio svedano orvoren na Sljeme,
nuiznadZagreba,a ovamo je premjeiten U s p o nn a J a p e t i (
g.1960. nakonizgradnjeTV tornja na
S l j e m e nNua. v i s i n io d I 2 m i e r e r a s a .
o d a ksl eei i r i v i d i k n a c i j e l o S a m o b o r s k o
gorle i iiru okolicu.S vrha se treba vratiti
dokriianja, skrenutiL i i6 20 min do
Pnn.doma.
Pfaninarski dom na Zitnici (B l5 m)
pruia iirokvidik na Pokuplle. Ima
k u h i n jsur a z n o v r s n o p mo n u d o m . b l a g o -
vaonicu
Oworen
i sobes ukupno 5B ieiajeva.
je vikendomi po dogovoru. km.TF
fi Vlasnik
01| 6282-3
je PD Jastrebarsbo.
49 (Novosel) .
Tel. domara: ,,,:1t''ii.t:;i.. i'-iilr".trji.t:l
:;:: i.',ffi; ;"
P l a n i n a r s kgi o s t i n j a cs v . B e r n a r d a
 Vidokrug s JapetiG (879 m)

Vrh km
Ivanldica i06l 6r 42
Sljeme r033 3r 59
Oitrc 752 3,5 67
Humka 46/ 90 99
Pljelivica r649 103 175
Klek I 181 b) 214
Bjelolasica r534 72 224
Risnjak 1528 95 247
Sneinik 1796 92 258
Sv. Gera I178 22 273
P i r a m i d an a v r h u J a p e t i ( a
Triglav 2863 150 296
Grintovec 2558 100 310
Kamo dalje?

Suma na Japeti(u je zaSti(enakao rezervat Od doma se za 30 min moie siii strmim

putem do ceste,na spomenuti prijevoj
Velika vrata, pa stazom (ili cestom) iiijol
15 min l. do a. p. u Malom Lipovcu.
Druga je moguinost put od doma na
Zitnici za t h 30 min, gotovo vodoravno,
do a. p. kod Noriii Sela, pa autobusom u
Samobor (radnim danom u 17 i u 20 h
55 min, sub.u 13 h 10 min, ned.u 16h
30 min). Tre(aje mogu6nost s pola puta
prema Noriii Selu, na kraju sela Dra-
gonoia (742 m), skrenuti d. za marka-
cijom do gostinjca pod grebenom Ve-
likog Lovnika. Planinarski gostinjac sv.
Bernarda (690 m) otvoren je vikendom.
U prizemlju ima kuhinju i blagovaonicu,
a u potkrovlju spavaonice s 30 kreveta i
20 pomodnih leZajeva.Od doma treba 1
h 30 min za silazak do a. p. u Slanom
Dolu ili jo5 30 min do a. p. u Smeroviiiu
(linija Mali Lipovec - Samobor).

Pogled na Japetit s Oitrca

 DoM Vonrc:e-.1y. Grnq
Soitc:t-:-Ptaxtx,qRsKr

. Vrsrrun:
1178 m
. Uoaueruosr:
3 h 30 min
-:.Trzrrun:lo
- '
S-'l,t | .ijr. Jeimisre
V*!^
;1 \ \ ' - i '-{
{! \
\\e/6
a t\
'?"* |i-,u \
'ot i,'i 1
\ ,'r'h' I +-.,-. \

\l.
L,

im

JOS

no'
ttu
n
ih
Ita

tv.
tl.
tu,
i
I Zumberadka je gora prostran splet gorskih kosa na prijelazLrizmedu alpskog i dinarskog
sustava, zbogiega ima pojedine znadajkesvakoga od njih. U mnogome je nalik Samo-
;cLl bonkom gorjui medu njima nema oitre prirodne granice. Gorje je dobilo ime po staro-
mu,danas ruievnomgradu Sichelbergu. Posebnaje osobitost da se veiina seoskih na-
s e l j a s m p s t i l ahpr po r o v i m ag o r s k i h k o s a , k o j e s u z b o g t o g a p r o k r i e n e i p r u z a j u i i r o k e
vidike. Stanovnici se nazivaju Zumberdanima, a veiinLm iu potomci .,rkok", poznatih
izdoba borbas Mledanima.Uglavnom su grkokatolidke vjere (unijati). U posljednje
doba mnogasu selaopustjelazbog ekonomske emigracije. Hrbar gore piiroin" g."ni-
1.
Sloveniji.Slovencigoru nazivaju Gorjanci po sranovnicima na ilouenrkoJ pa-
:lqnTt
dini.Coraje zbogpejsaZnihvrijednosti i saduvaneprirode planinarski vrlo zanirnljiu",
je proglaienaparkom prirode. Ima razvije,-,u..r,ourlu mreZu, nekoliko pian. "
1eda1n9
kuiai dobromarkiranestaze.
Prilu.lzZagreba u iumberatko selo Soiice vozi autobus s Autobusnoga kolodvora i ro
r a d n i m d a n oum 1 5 i 2 0 h , a n e d . s a m o u 2 0 h ; ( p o v r a t a k t z S o i i c a u j , . 1 r ou 5 h ) . O b a -
v i j e s t i n a t e l . 0 l1/ 63i- 0 7 3i 0 6 0 1 3 1 3 - 3 3 3 . 1 2K a r l o v c aa u t o b u sp o l e z i u l 4 h 2 0 m i n . s
prijelazom u Luliiu ili Kraiiiu.

P 0 L A Z NI O
A ( . t i , \ .U S o i i c a m a( 5 5 9 m ) zbirkom* (ulaz slobodan). U selu su
stnalazejednauz drugu katolidka i grko- d v i j e g o s t i o n i c e ,a u j e d n o j i m a i

I katolitka
sestara
crkva,a pokraj njih samostan
bazilijanki s etnografskom
p r e n o i i S t e( t e l . 0 1 1 6 2 9 7- 5 1 1 ) .

53
 Pjelaiki uspon. Od autobusne
postajeu Solicamaide secestom
preko sajmiStai pokraj novoiz-
gradene wornice tekstila do zaseoka Gor-
nie Selo, odakle na kriZaniu l. vodi kraii
put do doma na Vodicama i na Sv. Geru.
Zanimljivrji je, ali 45 min duZi, put
preko Sopotskog slapa i doma na Vodica-
ma. Na tom se putu oko 500 m iza Gor-
njeg Sela odvaja l. od ceste nogostup do
zloglasne jame Jazovke,* u koju je 1945.
badeno mnolwo zaroblienih hrvatskih
vojnika. Jedan km dalje treba skrenuti s
ceste1., iii do stare vodenice i povrh nje
se popeti do slikovita Sopo*kog slapa*
(3 km od So5ica). Markacija se nastavlja
o5tro uzbrdo uz slap do Sumske ceste,
kojom l. ima 2 min do plan. doma (1 h
od slapa).
Planinarski dom na Vodicama (830 m;
I h od So5ica)oworen je samo ljeti vi-
kendom. Ima kuhinju, blagovaonicu i
dvije sobe s 10 leiajeva u svakoj. Kod
doma je nepresuliv izvor. Ob.iektom
upravlja HPD Dubouac izKarlovca (oba-
viiesti na tel. 0471612-123 ili Ivan Per-
nar, tel. 047l6ll-612). U planu je njego-
va obnova jer je stradao za Domovinskog
rata. Od doma se ide cestom 3 km nizbr-
do (pjeiadke kratice) do radviSta kod po-
toka Jarak. Tu se d. penje nova cesta na
Sv. Geru, a markacija vodi malo cestom,
a malo kraticama. Kod potodiia Boljare
slijeva prilazi put iz Soiica preko zaseoka
Planinarski dom na Vodicama
Boiii (40 min; najkraii prllaz Sv. Geri iz
S o d i c a- s a m o 2 h 3 0 m i n ) . O d B o l j a r e
penje se do kriZanja markiranih puteva
na gornjem rubu livade KaStanice(i030
m). Zatim ide ravno dalie, oStro uzbrdo
io5 30 min, kroz livade i Sumarke na Sv.
Geru* (1178 m), na.iviSivrh Zumbe-
radke gore. Slovenci ga nazivaju Trdinov
vrh po svojem piscu Janezu Trdini (1830
- 1905), koji je Gorjance ovjekovjedio u
knjiZevnosti. Tu je valovit proplanak
preko kojeg prelazi hrvatsko-slovenska
granica. Na hrvatskoj su strani obno-
vljena grkokatolidka kapelica sv. Ilijd i
bivla vojarna JNA (privremeno je u njoj
slovenska posada), a na slovenskoj zidine
kapelice sv. Gere i TV toranj, visok 80
m. GodiSnje proStenje odrLava se prve
nedjelje poslije blagdana Sv. Ilije
(20. srpnja), a svake posljednje nedjelje u
sijednju odri.ava se zimski hododasnidko-
-planinarski pohod Soiice - Sv. Gera.
Uspon automobilom (11 km). Brdskom
cestom iz SoSicatreba iii d. do kriZaniau
Gornjem Selu, potom l. (ravno zaJazov-
ku) jo5 3 km do radviSta(d. za plan. dom
Vodice, 3 k-), gdje treba skrenuti l. no-
vom cestom. Ona se u zavojima penje do
drugog radvanja na Keserskim livadama,
gdje se cestaspuita do plan. doma u
Sekuliiima, a d. uzbrdo odvaja se 1,5 km
zavojite ceste na vrh. Iz Zagreba preko
Kra5iia do vrha ima75 km. Od Soiica da-
lje nema asfalta, a snijeg se zimi ne disti.
 -t
f *-**
iz I&,,
t; l
i

30
t[
lo
Sv.

ov
r30
)U

e,*

i
I
oj
';; "tli*,,'4;
ine
ItE ',t:; ,,;";4-
1,1;l
'::P':
) :i: ".'
. , , 't ' . . . . .
..
.. . ,. ,1;.7;i:,,..

i . ' r - :
. . . t i
eLl 0bnovljena
kapelica sv. l l i j e n a v r h u 5 v . G e r e
<()-

.onl
Kamo
dalje?
iau d o m u j e 0 4 7 1 7 5 4 - 0 0 8 .C ) t v o r e n j e v i k e n -
fv- \ , r j z a n i n l j r vjiej i p o v r a t a kp r e k o p l a n . d o m o d 1 . s v i b n j ad o 1 . l i s t o p a d a O . ba-
) Il) d o m ua S e k u l i i i m aS. v r h a s e s i l a z in a v i j e s t i : l . j e r k a F a r k a 5 ,1 0 0 2 0 Z a g r e \ ,
to- d r u gsut r r r n up,r e m aj u g u , t e c c s t o r nd . Siget21 b, tel. 0116522-984(stan)i Pl)
do r r c b4ak n d o c l o m a .U p o s l j e d n j o jr r ei i - Trai14eukd-Mottter,70000 Zagreb, Park
la, ni,kodlovaikosdc,maStudenevocle, za- -freinjevka
Sr:,rra 2 . O c 1c l o m a j e m o g u i
nrmlj1 i vcd . z a o b i l a z - p nu i r preko napr-rS- povratak tr Soiice najprije uzbrdo cestom
.ltt tcnosa Tunrbe raikog sela Gaj*. Plani- t c n a k r a j r - rs e l ad . p r e k o n a p u i t e n o g s e l a
narskidom Boris Farka.i (ZtO nr) na- Rajakoviia (2 h). Autornobilom se moie
cla- l a z i suez a s e o kSue k u l i i i . U p r i z - e m l j u l l J t r r r gr r s o i i t e l 1 . sl u l ) r o t n us r r l r n u n
. lj-
i n ak u h i n j u i b l a g o v a o n i c ua, u p o t k r o - prije u Radatoviie, p,rodatle novom ce-
'fel.
r l l us p a r , a o n si c3u0 k r e v c r a . u s t o m l < r o zK o r d i i e .

Planinarski
dom Boris Farkai u Sekuli(ima

*'d

55
 DoM - Kttx
Ocuttv - Kvry,t - Pt.atwNaRSKI

r V r s r n a1:1 8 1 m
. Uoeuenosr: 3h
r TsZrrun: lo
. Arnexnvruosr **

#.:jjffi;-
il-1Vry3f;qler"sl
,r*;"":'+"f.in
'+":?*r'-'.^**

i:V i'K**
::,'
fi,i I
':zarg*';'
'3zs
,1.
llhHovka I
\.._
I i
l" -,--1!,,{qq$.'.;

Uspon na Klek iz Ogulina klasidan je, moglo bi se reii kultni izlet hrvatskih planinara.
Za nj je yezano osnivanje Hruatskogplaninskog druitua (1874), prve hrvatske planinar-
ske udruge, a Klekova jugozapadna,200 m visoka stijena, kolijevka je hrvatskog alpi-
nizma. U njoj su se Skolovali mnogobrojni alpinistidki naraitaji, a penjadi su zacrtali
velik broj prvenstvenih uspona razliditog stupnja teZine. Klek je sastavnidio Kapele,
graden od vapnenaca, i ima oblik 3 - 4 km dugadkog krievitog hrpta. Na njemu ima
Spilja i Skrapa,a u okolici ponikava i ponora. Na podnoiju oko planine steru se pro-
strane livade s bogatom proljetnom florom.

pot.AZNA l'ocre j, L. p.Ogulin, gdje na tel. 0471522-915 i 522-170. Ispod

se zaustavljaju i brzi vlakovi (Zagreb
109 km, Rijeka 120 km). U Ijetnim
m j esecima vozi iz Zagr eba svake subote
izletnidki vlak Karlelt po sniZenoj cijeni
(polazak ujutro, povratak na veder). Au-
tobusni je kolodvor u srediStugrada. CIa-
vna je mjesna znamenitost Frankopan-
ska tvrdava* u srediitu iz 1500. g., u
kojoj je zavitajni muzej, a u njegovu je
sastavu i Alpinistiika zbirka* (ulaznica
l0 kn, djeca 5 kn). Obavijesti o muzeju
grada, preko ceste,ureden je vidikovac s
pogledom u 50 m dubok Dulin pono4r
u koji ponire rijeka Dobra. Kroz Ponor se
ulazi u ogulinsko podzemlje, koje je sa
svojih 16 km kanala najveii Spiljski kom-
pleks u Hrvatskoj.
PjeSatki priiaz.Iz Ogulina se radnim
danom moie do zaseokaBjelsko na j. po-
dnoZju Kleka autobusom zaJasenak
(uspon dalje v. Pri\az au;omobilom). Po-
lasci su s Trga hrvatskih rodoljuba pred
Frankopanskom
u5h30min,
h 30min,12h 30
il4h45 min (oba-
ijestidaje
autobusna
ica,rcL.0471
). Svakidan u 6
h autobus RO
vozl svoje
iz Ogulinau
prekoBjelskoga
ima slobod-
mjestaza druge put-
Na spomenuti
krhh,koji uljet-
sezonidolazi u
subotom, uvijek
posebanizlet- Prvaslika Kleka
(iz Vafvasoroveknjige Die Ehre des Herzogthums Krain,1689.g.)
iautobus
zaBiel-
Pjeladki
prilniz
vodikj. pod-
iu Kleka.Sazaravankaiza i. kolodvo- sportsko-rekreacijskog centra Kneja (560
ija vodi u z. smjeru kroz grad, m; planira se obnova). IznadKneje izlazi
laiianju 1.,zatim ravno joi se na cestu Ogulin - Jasenak, s koje se
m prekokriianja sa semaforima do skreie 1., a nakon 300 m d., te ide uzbrdo
ogradeiznad kanjona Dobre i kroz Sumu na prijevoj Sovenicu; narod je
Ietdi5tellrlenac. Dalie se skreie l. za nazivaiZakopajer su tu, po predaji,
ijomkrozpredgrade
Krlenacdo zakopana tijela poginulih turskih vojnika.
ice u Vudiiima (kiupa sa stolo- Tu su i ostaci zemunice 143. ogulinske
. Desetakmin iza nje podinje uspon brigade iz g. 199I. Odatle vodi put preko
i, zatim na drugi zaravanak brda livada s nekoliko malih izvora do pod-
Oko 1 km dalje(putokaz) noZja Kleka, zatim vrlo oitar uspon trav-
isa stazeslaenuti d. odvoikom, 3 natom padinom 15 - 20 min na planin-
doWdikovca* na rubu vrha Pednika ski hrbat. Hrptom d. ima.ioS 15 min do
neobidnogpogledau dubinu od 150 doma.
iblaii usponkrozlijepu Planinarski dom na Kleku (1000 m)
$umu,zatim kroz Malo polje smjeStenje na planinskom grebenu j. od
m) s nekoliko ku(a za odmor i izvo- vrha, s lijepim vidikom. U prizemlju su
Franjkovcem na suprornoj strani. dvije blagovaonice i kuhinja, a na katu i
vodiusponkroz Sumudo u prigradenom krilu spavaonice s 50
leLqeva. Vode ima u cisterni. Oworen je
dompodvrhomKleka obidno ljeti preko vikenda; djelomice je
opskrbljen. Objektom upravlja PD Klek
iz Ogulina (adresa: 47000 Ogulin, p. p.
75), a domar je Franjo Petru5ii, tel. 047 |
531-206. Tel. doma je0991442-087.
Prilaz automobilom. Iz Ogulina se ide
asfaltiranom cestom za Novi Vinodolski
(tzv. Rudolfova cesta) 12 km do Bjelsko-
ga, gdje se moZe parkirati kod gostionice
ili Sumarske kuie. Na ulazu u selo, lijevo
od ceste, nalazi se zanimljiv kamen nalik
na gljivu, rzv. Bab{.lza lugarnice skreie
se d. s ceste, i ide najprije kolnim purem,
azatim strmom stazom do hrpta (30
min), gdje se zdesna pripaja pjeladki pri-
laz. Do doma ima jo5 15 min hoda
Sumovitim hrptom u nekoliko zavoja.
 Vidokrug s Kleka (1181 m)

Vrh m km
St. G"t" 1178 70 20
Sfieme r033 105 4l
$lgkovala r97r 150 130
Oieblin r657 100 t45
Biiele stijene 1334 T5 260
B|glolasica r534 l5 270
P o g l e dn a K l e k i z B j e l s k o g Bitoraj 1385 )\ 275
F"isnjak r528 48 299
SneZqik 1796 70 305
Tiigl"" 2863 168 320
Uspon na vrh od doma traje manje od
Grintovec 2558 138
30 min. Nakon 10 min stazastiZe do
omanje Spilje pod prevjesnom stijenom,
Rog Koievski I 100 42 353
te se nakon joi 2 min radva: ravno dalje
35 min na Kledice, d. uzbrdo na Klek.
Strmim stubama stiie se na hrbat, tu se
izlaziiz Sume i zatim se kamenim grebe-
Kamo dalje?
nom 1., mimo spomen-ploda poginulim
alpinistima stiZe na Klekovo tjeme. Snalailjivi planinari mogu se za 4 h spu-
Zavrlnije dio uspona pomalo penjadki stiti s Kleka na drugu stranu do Z. p.
jer se povremeno treba hvatati i rukama. Ogulinski Hreljin. Put je samo djelomice
Za kiSna vremena, kada su stijene skliske, oznaden, a podinje kod spomenutog
nuian je osobit oprez, posebno na vrhu, odvojka za Kledice. Kleiicd su dvije ka-
gdje se ne valja odvi5e pribliZiti rubu mene hridine koje ostaju d. od puta
stijene. Yrh Klekt* je kamena glavica (uspon uz poseban oprez!). Dalje se ide
promjera desetak metara, s TV repetito- Sumovitim hrptom preko Gladnog i
rom, odakle se pruZa prostran vidik s jed- Opaljenog vrha, te silazi mimo ruSevina
ne strane prema Gorskom kotaru, a s frankopanskoga grada Vitunja* (uspon 5
druge sve do Medvednice nad Zagrebom. min) u selo Vitunj. Od sela ima jo5 I h
S vrha se ne smije ruliti kamenje, jer je to preko sela Brestovca do i.. p. Hreljin (6
opasno za penjate u stijeni ispod vrha. km do Ogulina; ne stoje brzi vlakovi).

K l e k o v aj u g o z a p a d n as t i j e n a , , , 5 k o l a h" r v a t s k i ha l p i n i s t a
---= -frql
I Jtsr.x,ttt - PLarvN,qns;rcs
t{Lti,4- vRH

,)
I
)
)
)
-)
r Vrsrrua:
1334 m
r UoAueruosr:
. TEZrrun:
lll"
2 h 30 min

o AtRnxttvlosr***
-I-
t
)
t
J

2
l

S k l oBpi l e l i hs t i j e n aj e d i n s n e n j e p o s u r o v o j i i s k o n s k o j p r i r o d i . V r i n i s e c l i o s a s t o j io c l
4 k m d u g a i k onga z u b l j c n o gh r p t a k o j i s e o d l i k L r j cb i z a r n i r n s t i j c n a n . r ui c l i v l j o m r o -
m a n t i k oP mr.i r o d aj c t u s t v o r i l am u z - e jk r a i k i h o b l i k a : m r - r o g o b r o j n eo k o m i t e , b i i e l e ,
p e d e s em t aekt a r av i s o k es r i j c n e, p o k o j i m a j e s k l o p i d o b i o i m e , t e d u b o k c n e p r o h o d n e
p o n i k vi per o v a l i j e s v j e i n i r n s n i j e e o m n n d n r L .S n m a i c m c d u s t i j e n a m ap r a i u m s k o g a
r i p aP.o s e b nsau o s o b i t o s tl i j e p e n r : r l ed i s t r n er n c c l uo k o n r i t i m s t i j e r - r a m an,a l i k n a p r i r o -
d n e v t t o vi set,a n i i t ar t u r o l i s t a( [ , e o t t t o p o l i u r nt / p i r u n t z ) n a r i r n s t i j e n a m a .N a r e l a r i v n o
m a l opmo d r u i j us t i j e n a( s a m o o l < o 1 - 2 k n r r ) d o v j e k r n o i . eu L i v r r t iu n a j r a z r - r o l i l < i j i r n
p o i a v a m a k r api rkier o d e ,t r v i j e k r n o i - cr - i a c ni o v i h c l o i i v l l a j a i n o v i h c l e t a l j a .I ) o s e b r r n ,
n e i z t eicai rl B i l e l i hs t i j e n ae s t e t s k i r rv- r i i e d r - r o s t i n rzr r. a n o ssi v a l < o gp o s j e r i t e l j a .V r i n i
dijeloviBije i sl L
i hr s j e c L rSi ha n r a r s k i ls- tri j e n ap r o e l a i c n is u 1 9 8 5 . g . s t r o s i m p r i r o d n i m
rezen aton.

l0l Al\ \ , '... je sclo-|rrse nrrl< Pje$aiki prilaz.

l'je$acki prilaz.lz-.f lz-.faser-rl<rr
aser"rl<u ide se u
rde r-rj.
1.
( 6 3m
i )n ac e s tO
i s u l i n - D r c T . n i c ak, o j e s t n j e r u c c s t o n rp r c n r a [ ) r c i . n i c i . N a k o n 2
radnim danon-' irla autobrrsnLr vezll s l < r r ro c h ' r r j as e o c l a s f i r l t n ec es t e d . p r e k o
'
O g u l i n o( 2
m3k r n ) .U s r c c l i S rjLerp o i t a , l i v e d e i t r t n s k a c e s t az r l M r k o p a l j , t z v . l l c -
g o s t i o ntircgao. v i n a
i i t r n r a r i j aa
, u 4 knt { r ( ) v rsr t l l z r r N
. j o m c i n r r r5 0 0 m d c l i u n r e,
u d a l j e nzoar sne o kVur e l u O I i m p i j s k i z - i n r , g c l j c c e s t as l < r c c co i r o c l e s n o .M a r k a c i j a t u
skiiporr.k,,-rekre.rc i jski Lcnrirr 13.j,' I ul,r: i,, r. o s t a v l j ac e s t t ri n , r s t a v l j i sr c r a v u o r . ri r - r n u , r ,

59

'ff
P l a n i n a r s k ak u ( a n a B i j e l i ms t i j e n a m a
krateii njezin gotovo 3 km dugadakza-
voj. Dalje treba iii Sumskom cestom jo5
2 km, zatim krakom ko ji se odvaja L uz-
brdo te nakon 2,5 km zavriava
okretiStem.
Prilaz automobilom. Iz Jasenka do
okretiSta moZe se automobilom (10 km),
ali valja imati na umu da ta Sumska cesta
nije asfaltirana i da je namijenjena ka-
mionskom prometu, stoga je nuZna
oprezna i polagana voLnja.
Uspon. Iznad okretiSta uredena je
nadstreSnica koja moZe posluiiti kao
odmoriSte i zaklon od nevremena. Odatlc
je 40 min o5trog uspona kroz Sumu u za-
vojima do plan. kuie.
Bijele stijene
Planinarska kuda na Bijelim stijenama
(1300 m) nalazi se na rubu slikovitog ra-
vnog dolca promjera oko 50 m, okruZena
stilenama i 5umom. Ima oblik brvnare s
dva kata. Donji se sastoji od prostorije
koja sluii kao kuhinja i blagovaonica, a u
potkrovlju je spavaonica za l0 osoba. Vo-
dom se opskrbljuje iz cisterne. Kuia je
zatvorena, a kljud se nalazi kodHPD Ka-
pela (Zagreb, Opatijski trg br. 10; radno
vrijeme utorkom od 19 do 21 h). Ljeti je
obidno vikendom u kuii deZurni dlan,
koji goste posluiuje piiima, ponekad i
jednostavnim jelima. Inade je posjet mo-
gui samo uz najavu i pratitelja kojeg
odredi druitvo. Za planinare koji dolaze
onda kad je kuia zatvorena podignuto je
I min do kuie otvoreno skloniStes tride-
setak leiajeva na kat, tako da posjetitelji
uvijek imaju osiguran smjeltaj pod kro-
vom. SkloniSte ima i pei, a yoda se uzima
iz cisterne u dolcu ispred kuie (preostala
je od stare Hirdeve kuie).
Vrh. Od kuie ima do vrha io5 10 - 15
min uspona. Uobidajeni je pristup osigu-
ranom stazom koja podinje od putokaza
pred kuiom i penje se pokraj stijena (osi-
guranje delidnim uZetom) sve do radviSta
na podnoiju vrine stijene. Odatle su
dvije varijante. Lak5a vodi d. 5 min, aza-
tim L o5trim, ali osiguranim usponom
kroz stijenu jod 10 min na vrh. Lijeva
ubrzo skreie oStro d. kroz uski procijep
te se, zaobilazeii vrinu stiienu sa z. stra-
x, strmouspinjena vrh za 10 min. Obje
pristupadne
samo vjeitim osobama
ieseneplalepogledau dubinu i samo
lijepavremena,kada stijene nisu vlai-
niskliske.Naivi5i je vrh (1334 m)**
inagolemihkamenitih blokova gdje
moiesmjestitidesetakliudi. Vidik ie
itolijepna Bjelolasicui Klek. Bijele
stijene
i botanidki vrlo zanimljive.
pustoSenju, jo5 i danas su najbo-
ijestanilterunolista u Hrvatskoj (nije
trganje!).

,,Prsti"u Bijelim stijenama

spuiu. Najprije prolazi izmedu vrha Boce

(uspon je mogui odvojkom l. za nekoliko
min) i Ratkova vrha (uspon d. odvoj-
kom), a zatim se nastavlja kroz divlji kr5 i
praiumsko podrudj e prui.ajuti doLivljaj
nepomuiene prirodne romantike. Prola-
zan je samo za ustrajne i vje5te planinare i
mala je pustolovina. Trasu nije moguie
opisati nego valja paLljivo slijediti marka-
cije. NajteZe mjesto je tzv. Ljuska* iz-
medu Natalina dola i Zelene doline, koja
je osiguranai.eljeznirn ljeswama i delid-
tipa na Bijelimstijenama nom uiadi.

?
dvijemoguinosti. Obje vode pr-
sata
uzduihrpta,kroz najljepii :,
de,#'#$e"
ih stijena,do prijevoja Boce.
semoie ili si6i d. za pola sata do
- Mrkopalj ili nastaviti
im putem** na Samarske
(3h lO min;v. izletbr. 20).
i je put dobio ime po zegre-
PD Vihor,diji su ga dlanovi tra-
zapravo je rijed o markiranom be-
 Tur - ,,TRINAzsrtKILzMETAR" - RATKovost<totwirc
(uidi zemliouidnastr.59)

r Vrsrna:1302 m
. Uolueruosr: 4-5 h
o Tezrt'lr:
lllo
. Atnaxrtvruosr***

Teiko prohodan labirint stijena i ponikava u najnepristupadnijem dijelu Velike Kapele

poznat je pod imenom Samarskestijene. Sastoji se od dvadesetakkamenitih skupina
koje odvojeno strie iznad Sumskog pokrivaia. Za razliku od Bijelih stijena, tu kamenja-
ci nisu vitki, nego su poput dunjeva i veiinom gromadni, glavitasti, slojevito raspucani,
ponegdje podsjeiajuii na orijaSke orgulje ili ruSevnetvrdave. To je posljedica vapnenca
uslojene strukture, za razltku od krinika Bijelih stijena. Ponikve medu stijenama veii-
n o m s u o b r a s l eg u s t o m m i j e 5 a n o m 5 u m o m . M e d u s t i j e n a m ai m a j a m a s n j e Z n i c a a, l i i h
je teiko pronaii. U stijenama su bogata stani5ta runolista. Priroda je inade vrlo slidna
prirodi Bijelih stijena i obje su skupine istodobno proglalene strogim prirodnim rezer-
v a t o m , k o j e g aj e p o v r l i n a 1 1 7 5 , 3 5 h a .

l'OLAZNA'l'OCKA je Mrkopalj, goran- u dolinsko proiirenje Mledikov lug (oko

sko naseljekoje je i polaziSteza Bjelolasi-
c u ( v . i z l e t b r . 2 1 ) . S a m a r s k es u s t i j e n e ,
dakle, prilidno teSko pristupadne
p j e i a c i m a ,j e r o d M r k o p l j a , g d j e j e n a j -
l : l 1 i . a a .p . , i m a d o p o d n o Z j a l 3 k m c e s t e .
Pje5adki prilaz.lz Mrkoplja do plan.
doma u Tuku (2. km) i dalje do odvojka
za Jandaricu na Matit-poljant (7. km)
v. izlet l:r.21. Nakon iduia 3 km cesta
ulazi u 5umu. Na 10. km prolazi preko
travnate visoravni Plane, gdje je Sumsko
radiliSte s cisternom. Cesta vodi ioi 3 km
Ratkovo skloniSte na Samarskim stijenama
1 0 8 0 m ) o b r a s l ol i j e p o m m i j e l a n o m
5umom. Tu, na tzv. Trinaestom kilome-
tru (13 km od Mrkoplja; odJasenka10
km) skreie d. cestovni odvojak u Samar-
ske stijene, koji nakon I km zavriava pod
najviSim vrhom Samarskih stijena. S toga
odvojka nakon 500 m, na o5trom d. za-
voju (1102 m; moguinost parkiranja),
podinje uspon.
R a t k o C a p e k( 1 9 3 1 - 1 9 5 1 ) ,v e l e b i t a i k o j i j e
poginuo u Alpamai po kojemje nazvano
s k l o n i S t eu S a m a r s k i ms t i j e n a m a( l i j e v o )s,
a u t o r o m v o d i t a 1 9 . o Z u j k a1 9 5 0 .
 "': e{.l
':llP

u Samarskim
stijenama
U Samarskimstijenama

automobilom. Identiian
je
om prilazu. Cestaje rana.nakapnicaza Jpiljsku
asfaltirana vodu. Ispred
do Tuka i dalje treb'a kuie uredenaje cisterna
voziti vrlo ," kit;i.;:;;
semozeu sumi, Jamamamedu obliZnjim rri,j..r"_"'_JZ"
lt:'iif,*li gdje
' o-,- i vjeinog snijega.
markiraniuspon. ::vrn.
lr.j
Markacijauodi , ..r,. La usponna najviii vrh
1., 30 min Samarskih
om,potkrajsvesrrmije, srijena..valjasevratiti 5 _; il,;;;;
do _"lon
tog prijevoja(oko 150
fl]:tl.:."r.u kamenje
(t tS5;), m), gdiesel.
releyo5 -
3 4 min kamenirom
oclva;amarkacija.Uspon
stazi_ ']lbz_) tr"je oko
doplan.sklonijta. 40 mr.n.Na vrhu
j.Jror,"r,_
-'
o sMoniite** vidljivo je na.upisnaknjigasaZigom. i.
rek iz Mj;;.
n.:t93n pogled na jednosravnu naruepsr su dijeloviSamarskihsrijena
I suprornome,jz. dijelu. prilazi u
oolup.ii,",i
podgo_ do'nekih
3:,i:,t0",."
stijenom,
najljep$ihmjesramarkiranj
Slakom duboko ,. ioi_ ," M;;_"'
potomi isrodobnostrahotom. parrskrmplaninarskimpurem.
Ure_ Zapravo
su rrasiranedvije kruinl
S ,r"r., ,rri *rni-
ledlanovi.PD .Velebiriz Zagreia La.Jeonatra;eoko 3, a
potlanukojijep?sl- drugaoko 4 h.
?,::'"{ Najzanimljiviji su detalji
fllni ,P:'I:i.T smjeitaju
t"oje Dvorac**, Aifrtealaf*,
C7"""'i"iir^*
japlaninarskog i""i""ii'iia.
lllll',"kr:i
u naiojzemlji.prevjesna zahtij evadosrapenjaike
stijena _9-b:tr-t
v/estrne,
zastrcuje
od armosferskihpadali- a moZebiti opasankad
su stiiene
ije uredenskupnileZii
i 3o.k'. i skliske. HpD' Bij ete ;;;";; i;',-'
, a unurarpeiine je betoni_ kojeje -",ktr'"io:,:r';;,';,,
Y:i"qli', je na
postavrlo osam mjesta upisne
k,rd|.
Samarskih
stuena vodid sa skicom pod
1:i*"1. n"rlorro_r-
(, ("n ati1!i-plani narski p'rr. Air rJ^
d.ruSrva: 513t5Mrkopjj, p. p. l, Ut.
ri kraj6r.75. ,.r_

Kamodaliez -

Najatraktivnija j e,".m
lL:'.:,1,."f rraje'3
n:o ,ii"-i".i,-
let br. 17).OdF"il
rt t""iio"r.^rr.U"
srazom i tu"r"iU,'
oko 1O min prilaznom
$df nuti d. r" pr'rtokrrom.
skre_
 .:-
P
Tur-JewlieMCA- KuLt ri

(uidi i-zemljouidna str' 59) \1

k
1534 m
o Vtstrua: S
n
. Uonuenosr:3h t .
ll
r TrZtrun:lo
d
I
I
U
k
(
5
I
(
I

I
(
(
(
I
I
(
(
t
I

)
I

Bielolasicaseistidenesamonaslovomnajv-iieggvrn',"":t:!om k o t avrlo
r u i dstrmih
i t a v o i Kstrana
ape-
poP:; i -? m dugaikoga hrpta
li, vei i osobitim oblidjem. Diie se je visoravan du-
polj". Strane st.t5tl-otiit' a hrb"t
izmedu Jasenadkogai l{rkopaljskog od 1500 m' Time se
-t'"'^'."" prosjednoj visini
eadka gotovo 1 km' Sitott" 'ioti"j"f pokrivena..
:;;'ff.';"#';;il;;"'g;.'r.. fir',,",rk.. Visoravanje u proljeie i ljeto
Dva su okruiena klekovinom' a trecl'
cvije6em.S niezinihl.li?ra"^aiZu tri humka' niiu seu prostranim
i nqviSi'Na g;dn'oziu
najzapadniii,obrast."rij;;;;t- "j'd";^j; f'o r" Matii-'oliana, Plana,Okruglica'
iumama mijeianogr"rl"* rfif.o,rir.po!"r1..
n"p"" i.^, 1ut; i Gomirkovica' Oko
Duga, Vrbovska,I ;:L; Oilg1.", MiiJ";f.", u jedinstven
planine Sumske..r.."'Jt*'f ''t"ttt1e'.foji povezujepoljanePoput ogrlice
p'i'odnog parkanestaiica
iplet Sumai.,,1.t.,ii.i;;;i#;.lEai.i'lJ.'.dori^t"kiog-"
ponikve'Zimski snieini pokrivadza-
pitke vode,jer su polian. r"pr",ro plitkeir"Sk. kao prirodnaosnovaza
5lo j! iskoriSteno,
driava sena sr. p";[;;;; fottlu-t;"i'
planini, a ni na visoravnt
razvttakOhmpllrkog'ip""iriog'rrnm Bjrlotorira.N^ditavoj srne i druga krupnai sit-
oko nje, ,t.,,'" ,t"l'iih t'""ljl i zato se
"" f'opl^rtti-" "t"titt
na divliad.

je MrkoPalj (824,m)' 10 km od Lokava, a 14 km s Poluauto-

POI,AZNA ToalG je poita'
usred prostrana kraikoga ceste (od tzlazaLuiice)' U mjestu.
^ M r k o p a l fnaselie
olaninsko
S u m a r i i a ,p i l a n a ' g o s t l o n l cIa
skog polfa' lma dobre Prometne ambulanta,
s okolicom kolt;evlo
na trsovina. Mrkopall ie
u.r.. Atltobui iz De lnic a vozi 4 Puta pod
(ne-vozt , t l i " n i " u H r v a t s k o . i 'N a r u b u s e l a
dan; utorkom i dewrtkom 5 puta
- ima v r h o m M a i e m n a l a z is e s k i f a 5 k d i om'
s,-,b.i ,ted'). S ceste Zagteb Rijeka
 Pi:Iiiki pfibz. Od autobusnepostajena
raskriiju

kbr.98:
u srediituMrkoplja prli,rodi
laozulicuNovi Varo5do'."rkriZ,i"kod
ravnoje 200 m do doma
2.
Slajaikogsaveza pod Celimbalom*,? 1.,
mimo pilane,vodi asfaltnacesrakroz
livade
jo! 3 km u seloTuk do plan.
00ma.
Planinarskidom,,Bijele stijene"u
T u k u( 8 7 5m ) z i d a n aj e j e d n o k a t n i c a
d.
uzcesru. Prizemnosu blagovaonicei P l a n i n a r s k ak u ( a n a J a n j t a r i c i
kuhinjski rrakr,a na karu spavaonice
i t0 manjih,ukupno
liel,:liko:kypnih Cesta se n3gtavlja l. rubom poljane prema
50leiaja.
Tel.u domuye05I lg33-278).
uom;esralnoorvoren i opskrb[jen. Jasenku. Oko 2 km izaspomenika (: t -
od Tuka), prije ulaza u jumu, l. s ceste
Otjektomupravlja HpD'Bijek siljene
iz skreie kolni put uzbrdo, 30 min hoda do
Mrkoplja. Zbog lokacije na cesri
-Mrkopaljdom je Jasenak prijevojaJanjdarice(1236 m; t h 45 min
vrlo prikladno
od Tuka). Tridesetak m d. iznad
golflti i za uspon na Samarske stijene prijevoja nalazi se na malom zaravanku
(v.izletbr. 20). Put od doma
vodi uzbr_ plan. kuia.
5 km prema Jasenku (u prvom
{91estom Planinarska kuia Janjiarica (1236 m)
dr;elupreiicafednog zavoja).
prizemna je brvnara u lovadkom
Nakon 30 minizlazl na Matii-
stilu, s opreml.ienom kuhiniom i
pljanu(1030m), prosrranuliva- ..,.rr. s p a v a o n i c om s a 7 l e i a i e v a .V o -
duokruienudumom.Sirokaje f $ dom seopskrbljuje iz cisterne.
m, a dugaikagorovo3 d*Ee*
$. ?90 t -*1r{;**J' Neopskrbljena je i zaworena, a
m. U-s,evernom
je dijelu origi_
kljud iuva PD Bijete sijene u
?*'!!#,!"!'!:::::,,':: Mrkoplju. Pokraj kuie je malo,

v l . l

necKh
1pt
nuuposravljeno
strrena,
ie 26 va1
veiinom monolit_
Lugar Jakob
uvr.;ek otvoreno neopremlj eno

t'rv91o
sklonibte za posjetitelje
koji dodu bez kliuia.
nih,visokihoko 2 m, koje srm- Mihetti(
(18s8-1932) Uspon. S_prijevoja se na drugu
boliziraju
mar5 19. veliaie 1944.
straru kolni pur blago spu5t"eOO
godine,kadar. rrnrrnulo 26 par-
ot"ff{'",r:,n" m d o c e s r eB e g o v o R a z d o l i e_ I a _
tiana.Autorspomenikai. o[tiivao'staze
-aPe- o.f;:'*.' senakna Vrbovskoj poljani. Tom
cktZdenko siia(lel _ ".hi-5 r9e7).
ran cestom treba iii d. oko I km u
du-
SC i domu Tuku

rim
I,

:n
:a

ita,
i
vka
 5umu,gdje se 100 m prije Sumar-
skekuie (vodau cisterni)l.
odvajamarkacijazavrh Bjelolasi-
ce (40 min). Put najprije vodi poloieno
nazaravanak Podi, zatim postaje strmiji i
nakon 30 min rzlazi na hrbat planine,
odakle ie l. ioi nekoliko min do Kule,
najvi5egvrha Bjelolasice.
Kula** (1534 m) je obla glavica s velikim
zidanim i prilidno ruSevnim geodetskim
znakom, po kojem je narod vrh nazvao
Kulom. Odatle se pruZa Sirok vidik na
golemo Sumsko prostranstyo Kapele i di-
tav Corski kotar.
Prilaz automobilom. Do Vrbovske po-
ljane najkraii je cestovni prilaz iz Mrko-
plja preko Begova Razdolja. S raskriZja u
srediStu Mrkoplja treba krenuti prema
sjeveroistoku 6 km asfaltiranom cestom u
Begovo Razdolje (1078 m), najviSeselo u
Hrvatskoj. Tu se nalazi Hotel Jastreb*,
sa 104 kreveta i 50 pomoinih leZajeva,a
pokraj njega skijalka vudnica. S radvanja
ceste na kraju sela, I km od hotela, treba
skrenuti d. krakom pod pravim kutom.
Cesta se kroz Sumu penje povrh Okrugli-
ce i Duge poljane na Vrbovsku poljanu,
preko nje dalje u Sumu jo5 oko 1 km te s
krri.anja malo prije Sumarske kuie l.
krakom na spomenute Pode (13 km od
Mrkoplja), gdje treba parkirati.
Kamo dalje?
Natrag treba iii na sedlo, pa livadama
hrptom planine jo5 15 min do plan.
skloniSta, koje je nekoliko min d. ispod
hrpta. Planinarsko skloniSte Jakob
Bjelolasica
SkfoniSte Jakob MiheltiC na Bjelolasici
Miheltit (1460 m) drvena je zgradana
kamenu postolju velidine 5 x 5 m. U njoj
je prostorijasa 16leLqeva i malom
kuhinjom, a sluZi i kao dnevni boravak.
SkloniSte je nazvano po lugaru koji je
1899. g. prvi otkrio planinarimaprrlaz
Bijelim stijenama. O objektu se brine
Odbor Kapelskog planinarskog puta u
Zagrebu. Voda se nalazi u cisterni pokraj
skloniSta.Od skloniStavodi strmo nizbr-
do kroz Sumu markirani put (30 min) na
cestu do spomenute Sumarske kuie neda-
leko od Vrbovske poljane. Poduzetni iz-
letnici mogu od skloniSta produZiti
hrptom planine i za dva sata siii u OIim-
pijski iportski centar Bjelolasict*, ai
brie ako je u pogoiu skijaika Litara
(duZina | 203 m, visinska razhka 458 n\
Put vodi najprije livadama, zatim stazom
prosjedenom kroz gustu borovu klekovi-
nu te krievitim kamenjarom povrh Viline
drage do gornje postaje Liiare na livadi
Gomirkovici. Silazak je mogui pjelice ili
Liiarom u Vrelo (620 m; hotel), a odade
cestom u Jasenak (4 km), gdje je a. p.za
Ogulin (vozni red u izletu br. 18).
 Vnt'rt - Brconarya
- Brroru1 22
o Vrsrrun:
1386 m
ae
Y . UonusHosr:
2 h 45 min
& . TeZrna:
lo

ffi
fc ,f,*)

ii*e
732.r" i .'

i
]
I

ui'

aj

-Ia

ta-

o-r).
,nl

i-
ine loputmnogihdrugih vrhova u Gorskom kotaru, i Bitorajev stjenovit vrh nadvisuje ll
iumu, moidatek nekoliko metara, ali dostatno da bi postao privladan vidikovac. Na 1l
ili osobitusugla i psruo s t r a n e b i t o r a j s k e5 u m e , k o j i m a d a r d a j u k r a i k e p o j a v e i p r i m j e s a
le crnogorice. Medu svojim stijenama Bitoraj joi uvijek skriva neistraZenapodrudja,
I
a medukojim s eai s t i d ud u b o k e k r a l k e j a m e . N a . i d u b l j aj e o d n j i h S t u p i n a j a m a , i s t r a Z e - I
n a1 9 9 5g.. d o d u b i n e o d 4 1 3 m . O i t r e k l i m a t s k e p r i l i k e n a m e d i t e r a n s k o - k o n t i n e n t a l -
n o j g r a n i c i p r i b a sv u
i l ver h u i m e B u r n i B i t o r a j . U s p o n s e u b r a j a m e d u l a k e p o h o d e , j e r
t r a j e m aond j et r i s a t a u g o d n a h o d a , a p r u i a d o i i v l j a j o s a m l j e n ep r i r o d e , g d j e j e v r l o
rijedak susret s ljudima. Sve do vrha vodi dobrim stazamai ugodnom Sumskom hlado- I
v i n o m , a p o d s a msi m e v r h o m n a l a z is t a l n o o t v o r e n a p l a n . k u i a , 5 t o i z l e t n i k u o s i g u r a , r a l l
krov nadglavomza sludajnevremena i jednostavno pienoiiite. ll
T n d i c i o n apl nj ei i a d k pi r i l a zv o d i o d Z . p . V r a t a , o r i - n j e g av r h u s e p r i b l i i a v a j u d v i j e l l
iumskeceste "
koje su u prvom dijelu prohodne za osobne ar-rromobile.Pod vrhom se ]l
nduiplan s k. l o n i S t ek,o j e s o k o l i c o m i i n i l i j e p o i z l e r i i t e . I
tl
lPieiatki prilaz.Najkraiipjeiadkipril:rz I trebaskrenuti l. (d. ViSevica). Nakon I
f Podn ep. . V r a r a( l B J k n r o d Z : t g r e -
i nai 2 | I O Om s l i i e v a t l o l a zm
i a r k i r a np
a r c i i c eo d
l b a , 4 6 k mRoi di e k eV) .r a t a( 7 6 8m ) | t . p . V n r t a ,k o j an e i d ek r o zs c l o n. eg..r I
lnisustaialiitebrzih vlakova, ali su samo2 | ,r" r.,p.o,,-r,r stranuprugepr.k,ipo- I
"ocli
lkmodFuiina, sezaustavljaju
gdje svi I lja u iumu za t h. Na kriZanjunakonjoi i
I rlakovi,osimnekihekspresnih. Od 2. p. | +OOm rreba desnim krakor.ncesteiii ll
lrebaiti200m do glavne cesreu selu. I t :OOm do njezinaokretiSta, odakledo 1l
l0dukve ivatrogasnog domacestom1., I u.h" ima t h laganahoda,sralnokroz5u- ]l
"Fuiin"r.
I 20O tnusmjeru i kod kucebr. | -". Prvih 30 min treba c{ol.rrpta,zarim[. ]l
l66sluenutil. cesrom kojavodi preko I h.p,o- 10 min do proplankas plan. ll
ui u m uN. a . i . k n ri e k r i 2 a n i eg,d i e I l<rrconr.
I>--_-
nS, I

67
22 Planinarska kuda Bitorajka na-
lazi sena visini od 1303 m. Sagra-
dili su je dlanoviPD Bitoraj iz Za-
greba 1984. g. To je oworena drvena pri-
zemnica povrline 25 m2. U prizemlju je
dnevni boravak, a u potkrovlju spavaoni-
ca s desetak leLqeva, ali se za nuZdu moie
smjestiti i veii broj osoba. Potrebno je
ponijeti vretuza spavanje.Vodom se op-
skrbljuje iz cisterne od 1 000 I (treba je
Stedljivo troliti).
P rilaz automobilom. S poluautoceste
Rijeka - Zagreb trebaizati naizlaz Vrata,
zatim d. glavnom uzduZnom cestom u Planinarska kuta Bitorajka
selu iii d. 200 m do kuie broj 56, odakle
dalje kao i pjelaci do spomenutog
okretiSta.
Uspon na vrh. Od kuie Bitorajke ide se ma, koje su izbrazdane s desetak neobid-
oitro uzbrdo markacijom kroz Sumu jo5 nih Zlijebova.
oko 15 - 20 min, potkraj bez staze.Vrh
Burnog Bitoraja (1386 m) je skupina go-
Kamo dalie?
lih rastrganih stijena koje strie desetak
metara iznad Sumskog pojasa i tako doda- S vrha ima 3 h hoda na drugu stranu, na
ravaju posjetitelju alpski krajolik. Osim planinu ViSevicu. U podetku markacija
toga omoguiuju Sirok vidik na goleme vodi planinskim hrptom, ali se nakon l5
bitorajske Sume i gotovo sve vrhove Gor- min radva: l. u selo Sunger (2 h), a d.
skoga kotara, a preko Rijedkog zaljevai prema Vi5evici. Slijedi I h 20 min do Ja-
na Udku. U posljednje doba vidik je do- vorja, a ta je dionica zapravo markirano
brim dijelom ogranidila 5uma, koja je bespu(e* i prava atrakcija jer markacija
nadvisila vrh. U raspuklinama, medu do- vodi kroz labirint ljutoga krla i Sumu
lomitnim stijenama, staniStasu runolista, pralumskog tipa. Rijetko se gdje moie
ali su ih na ialost opusto5ili nesavjesni doZivjeti takvu iskonsku prirodu kao tu,
posjetitelji. U dubini ispod vrha strli iz ali treba paLljivo pratiti markaciju, a
Sume zanimljiv sklop bijelih okomitih svaki korak mora biti promiSljen. NaJa-
stijena. Na Bitoraju ima nekoliko jama s vorju stiiemo do ceste,gdje je Sumsko
vjednim snijegom, ali ih je teSko naii bez radili5te, odakle l. vodi cesta u smjeru
vodida. Najdublja snjeinica ima oblik ka- ViSevice (1428 m; I h 30 min; 4 km
menog kotla s potpuno okomitim strana- zratne liniie od Bitoraja).

BitorajskaSuma
: 1 0 4 3m
3h
 r

ne tako stisnute da
dojmljiv po-
se od neba vidi samo
gledna 70 m
uzak trak. Nakon 15
visokustijenu,
min izlazi se do
s koje se u kiSno doba
nadstreinice isPod
godine ru5i u dubinu ulaza:u Spilju MuZe-
slapx do podnoZja
vahrLa (15 m iznad
stijene, rasPrSujuii se
potoka). ZaPo.sierie
u t i s u c ek a P l j i c a .O d potrebno Ponl,etl
doma se moZe str-
svietiljku. Kroz velik
mom gradenom sta-
portal ulazi se viiu-
zom i stubama, mimo
-7 min savim podzemnim hodnikom u dvoranu
M u n j a r e ( h i d r o e l e k t r a n e ) ,z a 6
vil' Njezina.gole- i t i m a k a m e n i c as v o d o m ' O d s p i l l e
stiii io pedine Zeleni "i"i
uspinje se staza koja sijede zavo)e
ma vrat; djeluju PoPut ulazau mistidan pod
,
i Sumskog puta, stiie do Sumskeceste
oodzemni sviiet. Predvorje je visoko l i j e v o
Z. prue;; i niome senastavlia
iiroko oko 30 metara' na kraju Spilje
-i*Jz. p. 1,5 km u Skrad,odakle iemo
r a z l i l o s e m a l o ' z e l e n oj e z e r o ' i z k o i e g izlet'
uroono* na Skradskivrh zaokruZiti
izvirepotok Curak. Prirodnom ugodaiu iznad Skrada kao
Skradski vrh se dii'e
okolice smetaju jedino uredaji hidroelek-
osamlien, Sumovit i vrlo strm brijeg'
trane. Turbine se nalaze stotinjak metara na
Naikraii uspon (1 h 20 min) poiinie
niie. Kod doma se Curak sastajes poto-
autobusnom kolodvoru' vodi mimo
kom Jaslei s njim wori rjedicu ISevnicu' I'
Od Zelenog vira Put se c r k v e d o c e s t o v n o gr a s k r i i fa i o d a t l e
Vraiii prolal*. dru-
i s o o d v a t r o q a s n o gd o m a 1 0 m i n d o
nastavlia kroz kanjon YraLii prolaz i s Selcu
u sie ,askriii;' Ktal kuee u Velikom
n i e g o v es e d r u g e s t r a n e u s p i n l e n a t r a g
E r l z z s k r e 6 ed . n a a s f a l t n i S u m s k ip u t '
Sfira, ,. r.,"ko zawara krug' Ulaz u
a Markacija vodi preko dviie livade' ^:^- ,,
kanjon je kraj doma (plaia se ulaznica)' vrh' U
tim sepadinom briiegauspinie.na
p,r,'rrodi uzvodno u mradnu kamenitu obrasla tra-
Sumi ie na vrhu malazaravan
gtd,rr,r. Staza postaje sve uZa, dok konad-
vom, a na njoi ie kapelaMari.iinaUzne-
io ,t. zavrSina umjetno podignutim ga- na
- B s e n i an a n e b o . S h u m k a d ' o d k a p e l e '
lerijama i mostovim": lt' pr.elaziT. vidik
k o 1 . - i e g e o d e t s k iz n a k ( 1 0 4 3 m ) '
D U t as m o s t a n a m o s t l c , a m t e s t l m l c e jugu' .ierga na s'
i. tlobod"tt samo prema
vodi uzduZnom galeriiom ispod koie se
strani zatYarasuma.
pjeni divlja bujica. Stijene su s ob.1estra-

Piramida na Javorovoj kosi

 'l

23

st*
K a p e l i c aM a r i j i n a U z n e s e n j an a v r h u
S k r a d s k eg o r e

N a j d L r b l j aj e M a l a K i c l j e v a j a m a , i s t r a i e -
n a d o d u b i n e o d 2 ( r 5 m . R a s t r g a n es t i -
jene, ilijebovi i peiine u okolici doirnlju
sedivljonr romantikom. Jedansat hocla
daljejc vrh Vijenac i pod njim lovatka
Planinarska
ku(a na Javorovoj kosi
p r o m a t r a d n i c a ,a j o i I h d a l j e p l a n . s k l o -
ni3te. Plan. skloni5te naJavorovoj kosi
( o k o 1 0 0 0 r n ) j e b r v n a r a s l 0 l e i a j e v ai
Kamo
dalje? i t e d n j a k o m . V o c l a s e d o r - r o siiz o b l i Z n j e g
i z v o r a B o Z j i s t u d e n a c( 1 0 m i n ) . K u i a j e
P r e p o r jueisucs i l a z a ks v r h . r n r r d r u g u . z a t v o r c n a ,a z a p o s j e t s e t r e b a j a v i t i u P D
i u g o i s t o sd rnrua n uu s e l o H r i b a c ( 1 5 Viir7euica,Ravna Gora. Oko 150 rn j. od
m r ni )o d a t l e l . n a t r a gu S k r a c lp l a n i n , s k l o n i i t : r ,n a v r h u J a v o r o v ek o s c ( 1 0 1 6
skom cestom(4 km) koja ovija Skradski m), rralazi se ieljezna piramida s vidikov-
vrhsas.strane . Pocluzetnijiiz-letnici cem* na visini od 13 m, odakle se DruZa
m o g u k r e nzuat in i m l j i v i mp u r e n r o d 4 h v i . l i k n a g o t o v o c i i e l i C o r s k i l < t , t e rD
. ,rlje
d o R a vG n eo r e .O d H r i b c a r r e b a i i i n a j - sesilaziu Ravnu (ioru (l h), odakle se
p r i jde. I h u s e l oH l e v c e ,o c l a k l es e , o b i - r n o i e a u t o b u s o m L rD e l n i c e , a l i s a m o r a -
h z e i i sj ,t r a n o nv r h V c l i k o g a K i c l j a ( 9 0 1 d n i m c l a n < l r ni.e t i r i o u t a d n e v n o : t r 6 h
i m ; d o n j ejgeat h l 5 m i n ) , s t i i e d o K i - 25 rnin, 12 h, 14 h itl rr-rin i 15 h 15
lr d j e vjiahn a ,d u b o k i hp o n o r a o g r a d e n i h
iicom u k o j es es l i l c v a j ug o r s k i p o t o d i i i .
m i n . P o v r a t a k r . r5 h 5 0 n r i n , 7 h 3 0 m i n
i 15 h J0 rnin.

*
fi.{
ll
I
i

i
F
D

i
i
I
.l

7l
 GonryrJ*ENJE- Vrqn - Rrsry;r

. Vrsrrua:
1528 m
. Uonuenosr:
2 h 30 min
r TeZrrun:lo
r Amlxnvruosr **
il
ff$ic i
!:
1 *,r

:,+

t+

:
f\ 1\'t
tru l.,ilii. ;

T1."
.Lr'.9ffd

....tfi?
-:iiii I
"r ..I
\. "'l
1
ii!
f'if I

'""".; \
aj{'its'
;: l!..

ff*
,.s$.$

Risnjak je jedan od najljepiih i na.iviSihvrhova Gorskoga kotara, ujedno i na.iviii vrh

Nacionalnog parka ,,Risnjak". Od svih sedam nacionalnih parkova u Hrvatskoi' jedi'
no je Risnjakdoh,r"t"rr samo na planinarski nadin, t.i. pjeiadkim usponom. Park je
osnovan odlukom Sabora 1953. godine na poticaj glasovitog botanidara lve Horvata
(\897 - 1963), koji je velik dio Livota posvetio proudavanju Risnjaka. Obuhvaia
6 400 ha, a ukljuduje jos izvor Kupe i vrh Snjeinika. cijelo je podrudje gradeno od
vapnenca r zato 1e izrazito bezvodno. Glavne su mu prirodne osobitosti oduvano
Sumsko bogatstvo (bukva i iela) i zanimljiva flora s tridesetak biljnih zajednica,koje

72
$use razvilena dodiru izmedu primorskog i kopnenog pojasa. U njima ima razli-
iitihrijetkosti,medu kojima je i runolist (zabranjeno ga je ubrati!).
NaRisnjaku je bogat i Zivotinjski svijet, medu ostalim ima desetak medvjeda.
Unovijedoba opet ima i risova (Lynx lynx); ranrji su bili izumrli krajem proilog
Planinari ponekad susretnu medvjeda, ali dosad nije bilo nikakvih incidenata
seta iivotinja plaSi susreta s dovjekom.

A TOCKA.Glavni ie
m kako vikendom ili
stiii do podnoZja
isnjaka.
Radnim ie danom
idnojednostavno:autobu-
- Crni Lug (12
Delnice
koji vozi dva puta na dan
istodnog podnoija (vidi Ris-
II).Vikendomje najbolje
je usponsa zapadne stra-
Autobusom Zagreb- fu-
uebaiii do GornjegJe-
jaitu siii (postajasamo na
jev!).Prijeputa svakako
provjeritivozi li autobus
cestom(Lujzijanom),
novaautocestavodi drugim
ierom,tunelom kroz Tuho-

prilaz. Od cestovnog
ja u GornjemJelenju ima
pje$adenja starom
cestom.Ona podinje Lokvarskojezero i Risnjaku pozadini
nakonnekoliko metara
jeruRijeke.Nakon 2 km oprez! kroz krSevito podrudje, potkraj kroz pojas
naraivanjucestetreba skrenuti de- borove klekovine do male distine na hrp-
(lijevikrak,dugadak 8 km, vodi na tu, gdje se medu stijenama nalazi plan.
Cestaje prilidno strma i mjesti- dom.
u lolemstanju. Tu nema prometa i Schlosserov dom (1418 m) sagradilo je
seu nepomuienu Sumskom miru. Hrvatsko planinarsko drulwo 1932. go-
km ponovnooprez - tu s glavne dine i nazvalo ga po svom prvom pred-
valjadesnimodvojkom 800 m do sjedniku, lijedniku i botanidaru dr. Josipu
lumskedistinezvane Vilje, gdje S c h l o s s e r u( 1 8 0 8 - 1 8 8 2 ) . D o m j e d a n a s
usPon. pod upravom NP ,,Risnjah. " Oworen je
automobilom . Zap oiinje takoder od 1. svibnja do 1. studenoga (svaki dan
jemJelenju.
Cestaje prilidnostr- osim pon.). Ima 40 kreveta u sobama i
jestimiceu lo5em stanju jer se ne- 20 mjesta na skupnom IeLqu. Noienje
ito odriava,pa treba voziti sporo i
Uobidajenoje parkiranje na Vi- Schlosserovdom na Risnjaku
iekolnik zavrlavamalim
iemu 5umi.
SViljaseuspinjepo dobro izve-
i obiljeienojstazi tako da se ni u
nemoiezalutati. Nakon 15 min
luozSumustiie se na Medvieda
m), vaino kriianle i tradicio-
jestoodmora. Odatle kolni put
daljeu Crni Lug, a nala
stazaskreieliievo kroz Vrata
vrhu.Posljednjih
30 min prolazi
 stoji 20 kn na Vidokrug s Risnjaka (1528 m)
'

skupnim lei.ajevt- l ' I ,

ma, a 40 kn u so- Vrh m km

bama (planinari s 2350 r04 I
iskaznicom imaju r2r9 8l 26
50% popusta).
1178 66 50
Rezervacije na tel.
uprave Parka broj Sljeme 1033 r25 56
05r1836-133. btgq*Ai fi54 t4 88
U domu se moie $lcradskivrh 1043 23 93
dobiti jednostav- Kleh 1l8l 4> lr)
D r . J o s i pS c h l o s s e r , na hrana, npr. n;*tot"ri* 1534 32 r24
vitez Klekovski grah s kobasicama
( 1 8 0 8- 1 8 8 2 ) , Viievica 1428 24 r44
prvi predslednik i razna piia. Tu
H P D - a l,i j e t n i k i se plaia i ulaznica Mili R"|ina. 1699 76 155
osnivat hrvatske za NP ,,Risnjak" 0sor$Cica 589 87 194
botanike, po kome
j e n a z v a nd o m n a (20 kn, djeca i U{ka l40r 37 244
Risnjaku planinari 10 kn), Ptu"lt 1273 35 257
a moie se kupiti i
Snjei,nik 1506 3 290
Vodii po Risnjaku (35 kn). Tko Zeli duZe
,sneinik 1796 22 322
ostati u domu i poduzimati SetnjeSirom
Parka, dobro ie mu posluZiti i specijalna Triglav 2863 r2t 330
plan. karta (40 kn).
Vrh Ff,snjaka**. lJspon iz doma na vrh
Risnjaka (1528 m) najatraktivniji je dio Kamo dalje?
izleta. Traje samo 10 - 15 min, a vodi Atraktivan je prljelaz s Risnjaka na Snjei-
najprije kroz borovu klekovinu, a potkraj nik (2 h; v. izlet br.26) i dalje na Platak.
kroz golu stijenu, 5to je, uz malo opreza, Risnjak se najbolje moie upoznati si-
bezopasnaSetnja u alpskom stilu. Na laskom na suprotnu stranu, u Crni Lug
vrhu je velika monolitna stijena gdje se (3 h). Zavojita stazasilazi od doma strmo
nalazi kutija s upisnom knjigom i Zigom. na istoinu stranu kroz Sumsko podrudje
Kao dokaz uspona sluZi otisak Liga na Smrekovac, izakojeg se markacija radvau
razglednicama ili u plan. dnevniku. Vidik dvije varijante: l. preko Vudje jame, d.
se pruia na gotovo cijeli Gorski kotar, na preko Markova brloga. Preporudujemo
more i preko njega na Udku. Na zapad- desnu, koja na Markovu brlogu sijedece-
noj strani, na udaljenosti od samo 3 km stu i spuStase kroz lijepu travnatu dolinu
zratne linije vidi se Snjeinik, a u daljini Lesku do upravne zgradeNP ,,Risnjah"
n a s i e v e r us l o v e n s k iS n e i n i k . (v. izlet br.25).

Schlosserov dom i vrh Risnjaka

 CnNtLuc - Lrsr,q - Rtsryex
(uidi zemljouid na str. 72)

1528 m
r:2 h 30 min
:lo

usponana Risnjak malo je

Tajsmjer
Liodprije opisanoga,ali ima pred-
u tome 5to podinje kod upravne
Nacionalnog parka,, Risnj a h,"
iesemogudobiti upute,
nljopisna
kartai literatura,moZe
rezerviratinoienjeu plan. domu
smjeltaju hotelskom krilu uprav-
zgradeParka.Osim toga, uspon s
stlaneomoguiuje usputni posjet
nimliivoidolini Leske.

ToeKA. Pjedadkiprtlaz Upravna zgrada Nacionalnogparka Risnjak

s hotelom
u goranskomselu Crnom
(726m), koje radnim danom
dvaputdnevno autobusnu rrezu s PjeSaiki prilaz. Od Crnog Luga treba iii
z-
(. rcama.Za pjeiake je ta polazna cestom prema Gornjem Jelenju do nakraj
moguiasamo radnim danom, jer sela, gdje se d. odvaja krak dolinom Bele
ined.Crni Lug nema autobusnu vodice. Nakon dva km prolazimo mimo
s Delnicama.Selo ie slikovito velike lugarnice (d. od cesre), a200 m
na zelenim lazima (livadama) i dalje stiZemo do upravne zgrade NP ,,Rzi-
lijepim crnogoridnim Sumama. njah" (681m). U njezinu sklopu je recep-
a.p. nalazise prodavaonica cija, mali prirodoslovni muzej, resraura-
ite robei ugostiteljski objekt. cija i hotelski dio, koii ima 5 trokrevetnih
e-
IU Lug-polazna
totka za uspon s isto(ne strane

I

Pogled na Sch/osserovdom s vrha Risnjaka
soba i apartmanski dio s 8 leZajeva.Na
recepciji se moZe kupiti vodid po Parku
( 3 5 k n l i z e m l j o p i s n ak a r t a 1 : 1 8 0 0 0
D o l i n a L e s k as p r i m j e r o mg o r a n s k o g ar u r a l n o g
graditeljstva
(20 kn). Obavijesti i rezervacije na tel.
0511836-133. Za ulaz u Park plaia se
ulaznica (v. izlet 6r. 24). Ljubitelji priro-
de ostaju tu i po nekoliko dana, jer imaju
moguinost za nzlitite izlete u podrudje
Parka, od kratkih Setnii do iednodnevnih
plan. tura. Svi su putovi dobro markirani
tako da je orijentacija laka, a uz to se u
upravi Parka moZe unajmiti vodid.
Prilaz automobilom. Od Delnica do
Crnog Luga ima 12 km dobrom asfaltira-
nom cestom, zatim jos 2 km, takoder
asfaltiranom cestom, do Uprave NP,,Rzi-
njak," gdje treba parkirati. Privatnim au-
tomobilima nije dopultena voZnja
Parkom. Benzinska crpka je u Crnom
Lugu.
Uspon. Podetak je odmah iza upravne
zgrade, na raskriZju staza, obiljeZenom
putokazima s oznakom uqanja pojedinih
uspona. Najkraii je uspon desno preko
Smrekovca (3 h), ali je mnogo zanimlji-
viji, 30 min duZi, zaobilazni uspon l.
preko Leske. Na nju upuiuje putokaz na
ulazu u Park (20 min hoda). Leska* je
travnata dolina, okruZena 5umom, na vi-
sini od oko 700 m. Do nje i oko nje vodi
kruina Poutna staza, koja obilazi dvana-
est znadajnih prirodnih pojava, od kojih
je svaka oznatena informativnom
plodom. To su: Suma na ulazu, Sumajele
s rebradom, ponikva, vjetrolom, Suma
bukve i jele, gorska livada, hraniliSte za
divljad, ponor, promatradnica na stupovi-
ma i iivi panj; na suprotnoj su strani do-
line kraiki izvor i primjer ruralnoga gra-
diteljstva, seoskakuia gradena od kame-
na i drva. Malo prije promatradnice
napultamo cestu i penjemo se najprije do
Markova brloga,gdje presijecamo
Sumsku cestu, zatim, zaobila-
zedi slijevaJaniidarski vrh,
stiZemo na Medvjeda vrata.
Put daliev. u izletu 6r.24.
Prof. dr. lvo Horvat
( 18 9 7 - 19 6 3 ) ,
istraZivat risnjatke flore
eijim je nastojanjemRisnjak
proglaSen
n a c i o n a l n i mp a r k o m
 Ris-
aLt-

Kauru/.q K _ pntu
r _ S,tr1
t_Zurr
Iz
rih
I
r Vrsrla:1506
o Uonurruosr:
o TeZrrun:
fo
3h
m

o AtRarrtvruosr
**
J'
i-
di
:1-
I

- *=ra* _

Plarek? ,
tr8i1_nAd
,4r
. tgsrt

-
it*us i'
.r* t'

:=

****u****r**
;:nj#iljffitillltfi3i'f*,frrii"";
*','',#$
/ -.:--------:-----------------
L=_____ il il
t1
:---------------.:-----------=li
77
 POIAZNA TOCKA za pjeSakeje
osamljena gostionica na Kamenja-
ku, na staroj cesti Zagreb - Rijeka
(Lujzijana). Autobus tu stane samo na za-
htjev putnika. Prije puta svakako treba
provjeriti vozi li autobus starom cesrom,
jer nova autocestavodi drugim smjerom,
tunelom kroz Tuhobii. Od Rijeke do Ka-
menjakaje 28 km, a odZagreba I52km.
Prilaz Platku. Na Kamenjaku treba s
asfaltirane cestekrenuti starim kameni-
tim kolnikom oltro uzbrdo, svladavajuii
oko 500 m visinske razlike. Nakon 45 min
markacija sijedeasfaltnu cestu zaPlatak, a
nakon iduiih 30 min opet stiie na nju na
Malom Platku*, kod spomenika 100. ob-
ljetnici hrvatskog planinarswa na Rijeci
(vidikovac!). Posljednjih 15 min do Platka
put vodi asfaltnom cestom kroz Sumu.
Prilaz automobilom. Za one koji dolaze
automobilom najbolji je prilaz odvojkom
sa stare ceste Zagreb - Rijeka, koji
podinje 6 km od Gornjeg Jelenja prema
Rijeci (putokaz). Dugadak je 8 km i u
cijelosti asfaltiran; zimska sluZba redovito
uklanja snijeg.
P l a t a l { ( 1 1 1 1 m ) j e p r o s t r a n ai l i j e p a
ravna livada, dugadka oko 300 m. Od lu-
garnice na podetku Platka ima d. oko
200 m do Doma Suiak. To je prostrana
jednokatnica sa zidanim prizemljem i
katom od brvana. Dom je stalno otvoren
i opskrbljen hranom. Ima blagovaonicu,
dnevni boravak, T2kreveta u 14 soba (od
toga 8 dvokrevetnih) i kupaonicu s
Planinarski dom Sulak na Platku
t u S e v i m a .T e l . 0 5 1 1 2 3 0 - 9 0 5 . S d r u g e
strane Platka, takoder oko 200 m kroz
Sumu, na mjestu gdje podinje proplanak
Mali PribeniS, nalazi se Dom Platak,
jedan od najveiih plan. objekata u
Hrvatskoj. U prizemlju su dvije sale, u
suterenu restauracija(kapacitet 300 oso-
b a ) , n a 1 . i 2 . k a t u p o 1 5 s o b ai u p o t k r o -
vlju 5 soba, ukupno 135 lei.ajeva.Otvo-
ren je i opskrbljen hranom vikendom ako
je lijepo vrijeme, a u ostale dane po naja-
vi. Tel. 0511230-908. Pokral doma le
nekoliko skijaSkih vudnica i Liiara.
Uspon. Markacija za Snjeinik podinje
kod skijaSkerecepcije i parkirali5ta na
Platku, a vodi trasom nekadainje rimske
ceste.Nakon 200 m d. je donja postaja
Liiare na RadeSevo,do koje dolazeiizra-
vne markacije: zdesnaod doma Suiak 6
min), a slijeva od doma Platah (500 m).
Cestom ima 15 min uspona do d. zavoja;
30 miza njega treba iii l. predicom 10
min. Nakon 300 m d. se odvaja krak ce-
ste I km do gornje postaje dvosjedne
Liiare na Rade5evu, a nakon jo5 200 m na
izbor su dva puta, l. kroz Grlo izravno do
plan. doma (35 min), d. preko vrha
Snjeinika (45 min). Krenut iemo
kraiim, koji se najprije penje kroz 5umu,
a zatrm u malim zavojima izlazi kroz ka-
meno Grlo, odakle se vei vidi dom. Slije-
di o5tar zavrlni uspon travnatom padi-
nom 10 - 15 min.
Planinarski dom na Snjeiniku (1490
m) nalazi se neposredno ispod vrha, u
 dom Platak na Platku
priljubljeni prilagoden
jkonfiguraciji.To je
prizemnica s podru-
terasom odakleje ve-
vidik na more i
planinskozalede.
inju,prostranubla-
lcu, sanltarnr Prostor I
eta.U prizemlju,pod $frie3nik
, stalnoje oworeno 1SSSrn
(biu"k)s tri jednosta-
Domje otvoreni opskr-
vikendomi blagdanom
, ali sezimi preporudujepro-
domara(tel. 05 I I 516-597).
upravljaPD Pktah iz Rijeke.
(1506m). Od doma ie
min uspona na kameni
Olauien je cvjetnim livada-
domna Snje2niku
ma, ispod kojih sestere
tamni Sumskipojas.Osam-
ljen poloZajomoguiuje
Sirok vidik na Risnjak, slo-
venskiSneinik, Obrud,
Udku i Rijedki zaljevs oto-
cima. Snjeinik seubraja
medu najljeple vidikovce u
Hrvatskoj.
Kamodalie?
Postoje dvije moguinosti. Prva je prijelaz
na Risnjak za2h 30 min (v. izlete br.24
i 25), a druga kruZni povratak na Platak
preko Guslice (2 h 30 min), vrha koji se
vidi na sz. na dva km zratne linije. Prvi je
dio puta do Guslice ugodna jednosatna
Setnja travnatim grebenom, neprestano s
oworenim vidicima. Markacija vodi od
doma najprije na s. 10 min do prijevoja,
zatim 15 min uspona l. travnatim
obronkom brijega Meduvrhi. lza, njega se
silazi na prijevoj, gdje podinje 5uma.
Nakon 10 min Sumom stiZe se na cestu
5to se penje s Platka na Guslicu (ona
moie posluLiti za povratak na Platak pri
povratku s Guslice, ali postoji i markira-
na staza kroz Sumu). Uspon na vrh vodi
cestom ili livadama. Guslicl (1490 m)
je travom obrasli stoZac, s napu5tenim
vojnim objektom, odakle je Sirok vidik
na sve strane. Silazak s Guslice na Platak
markiranim putem traje I h 30 min.
 Poortuuec - MuoN,t DoL - H,suttlt - Onnui
(uidi zemliouid na str. 77)

m
h

r Atnlrnvnosr **

Gorskokotarska visoravan na zapadu zavriava spletom vrhova i vapnenadkih stijena 5to

se diZu iznad Grobnidkog polja poput stube visoke 700 do I 000 metara. Najvi5ivrh
zove se Obrud, ali skupina nema zajednidkog imena. Planinari su je nazvali Grob-
nidkim Alpama jer se zimi bjelasaod snijega, a ljeti od golih vapnenadkih stijena.
Premda siromaina vegetacijom, skupina je floristidki vrlo zanimljiva jer se tu sudeljava
mediteranski s kontinentalnim pojasom.

POLAZNA TOCKA za pjelake je naselje

DraLice, do kojeg vozeiz Rijeke prigrad-
ski autobusibr. 12 i 16 (12 km) s kolo-
dvora na Delti uz Rjedinu, i to radnim
danom svakih 30 min (sub. i ned. rjede).
Postaja je u DraZicama kod opiinske
zgrade.Yoi.njatraje30 min, a plaiaju se
4 zone. Autobus br. 16 ide 2 km dalje,
do Podkilavca, dime se moie uStedjeti
p o l a s a t ah o d a c e s t o m. T q j , s m j e r z a j e d -
nidki za pjeSakei za automobile.
Prilaz. Od Podkilavca ima raznih mo-
guinosti uspona na Hahli6e . Izabrat
6emo uspon kroz Mudnu dol**, nqzani-
mljiviji, ali i najteZi, jer prolazi strmim,
velidanstvenim klancem, duboko usjede-
nim u planinu. Na duiini od 2 km svla-
dava se uspon od 400 do 900 m, uz
rijedak doLivljaj divlje prirode i bogatstva
prirodnih oblika, i to samo desetak km
zraine linije od Rijeke. Uspon kroz Mud-
nu dol mogui je samo zah)epa vremena,
a za ki5ovita je opasan zbog nenadanih Mudna dol
bujica, pa tada treba odabrati bilo koji
drugi prilaz. Od Podkilavca treba iii jo5 ka SuSicepostaje joi vi6e divlje. U Mud-
I km asfaltnom cestom u Kilavac, zatim noj doli ima razlidite divljadi, dak i divo-
preko mosta na suhom koritu potoka koza, a i orao se gnijezdi u nepristupad-
ZaIa, tza kojega se l. odvaja nova vatroga- nim liticama. Uspon postupno postaje
sna cesta prema Hahliiima, kojom ima sve oStriji i 20 min od ulaza prelazi preko
samo I h hoda do plan. kuie na Hahliii- stijene visoke 10 m, koja je osigurana
ma (prilaz za automobile). Od mosta d. i.eljeznim stubama i uZetom. Nakon
ima jo5 2 km makadamskom cestom do iduiih 20 min je druga, znatno lakia
bivie deke, gdje se l. odvaja najlakii stijena, koja se prelazi stubama. Kroz
uspon na Hahliie preko Zapodi (2 h od uzak klanac medu stijenama, ponegdje
Podkilavca do plan. kuie); od deke joi 20 jedva metar-dva 5irok, izlazi se napokon
m i n d . d o p u t o k a z a n a r a s k r i 2j u : d . Z i - na livadicu okruZenu prastarim bukvama,
venjski put, Kripanj i Platak, l. nad put u koja obidno sluii kao odmori5te. Dalje je
Mudnu dol. Mudna dol mnogo pitomija. Jo5 malo
Uspon. S toga raskriZja markacija ulazi u uzbrdo do Gornidkoga, a onda l. izavrha
Sumu. Visoke padine sve se viSe pri- Vidalj oko I h ugodna hoda j. obronkom
bliZuju jedna drugoj, a suho korito poto- Fratra do plan. ku6e.
Planinarska
kuda Hahliii
(1097
m) nalazisena malom
proplankuispod Suhog vrha. i;
r:
Pdzemno su kuhinja, blagovao- ll
nica
ijednasoba,u potkrovlju
nispavaonice (1 x 2 i 2 x 4 kre-
veta;
ukupno 25 leLajeva), a s
&ugestranestalno oworeno
skloni5te
s tri kreveta. Vode ima
ucisterni.
Oworena je i opskr-
bliena
hranomsvakogvikenda, @
odpetka ujutro do ned. popod
ne,Tel.domara05ll230-134. p t a n i n a r s k ak u = aH a h t i ( i
jektje sagradiloPD Kamenjak
izRijeke 1968.g. na temeljima pre-
doma.Kuia je dobila ime po
nom, divokozom, pa i medvjedom.
jim lokvama, u lokalnom narjedju
Obrut* (1376 m) je najviSi vrh ditave
i m ah a h l i i i ( d e m i n u t i v o d k a l , l o -
skupine, odakle je osobit vidik na sjever-
Odkuiesepruia lijep vidik na Ri-
ni Jadran, Kastavltinu, GrobinStinu,
izaljev,otoke, GrobinStinu i Udku, a
Udku i u Pakleno.
jei polaziSteza uspon na nekoliko
imliivihvrhova:Fratar (1353 m) 55
in,Suhivrh(1280m) 40 min, Osoie Kamo dalie?
'0m)I h, Vidalj(1184 m) 40 min, S Obruda se ne treba vraiati na Hahliie,
(1160m) 10 min.
inaglava jer postoji kraii silazak u Podkilavac (2
naObrui trajet h 30 min, a h). S vrha treba iii natrag 45 min istim
i odkuie preko travnate uvale pod putem do spomenutog sedla Vrh planine,
astuCuninu glavu i d. od nje na pri- odatle d. strmom travnatom stazom put
jVrhplanine
(10 min). Odatleide d. Podkilavca. Padina jeizlotena suncu i si-
hrptom, dijelom po travnatu ka- lazak treba izbjegavati za pripeke. Prije
iaru,dijelomkroz klekovinu, a pri silaska svakako vrijedi svratiti l. u PaHe-
laozvelikekamene blokove, te no* (markacijom t h), golemu stjenovitu
nekoliko
niZihna najviSivrh uvalu, gdje je kraika erozija stvorila labi-
m).Usputje mogui susrersasr- rint neobidno slikovitih stiiena.

, i ' 1rl,'.

i' ii

;u+
 Vrpatv,qc.- Ponu - Vo1,tr

. Vrstnn:1401 m
. Uoeurrvosr:3h
. TrZrna:l"
. **
AtnArrtvttosr

i]ATIJ

*l

ql

Al'l
E$

hrvatskih planina'
udka je najviSaplanina istarskog poluotoka i jedna od najljepSih
i pejsJine vrijednosti proglaiena je parkol grirode' Y:pon
Zbog'prirodnih rijetkosti
je j e o s o b i t oz a -
n",rih ima stoljetnu tradiciju'(prva plan. kuia sagradena 1sB7)'Udka
koji i d",-r", na njoj pror-tJl"r. ,-,.ot i"tt' Pruia se uzdui opatijske
nimljiva botanidarima,
prepreka izmedu
rivijere i diie ravno iz moraviSe od 1400 ; uvis, kao oitra prirodna
Istre. Od primorskih mjesta q:d"-?,1i".vode u glaninu
K,rarnerskog primorja i " fng"ql
miesto u plantnt
s r a z e ,n o r b l g t . , r i r i r . i s t r m i n e u s p o n s t e s t r a n e n i j e . l a k . K l j u c n o i e
kojeg prelazi u lstru
i ujedno gl",rio uporiite za uspon cestovni priievoj.P.o$n, preko
jei nekoliko ugo-stiteljskih
,,"r" ..rrl iz Rijeke (danas je zamjenjuje Tunel Uipa). Tu
je ceste
11 .inr.","
', do kojih nedjeljomi blagdanomvozi izletnidkiautobusiz opatije' S te
. r
vrh Udke do RTV tornja. Plalr. su putovi dobro markira
,. .. | . t- t t.t.-^ l^ D-T-\/ ,^.^;- I)1.'. .,, ^r,t^.ri .l.thro mafkifant.
r" r"-
I proDrlen oovo.,aK
ll-
B2
 l
klon brdskom asfaltira-
nom cestom.PjeSadenje
tom cestommoZeseiz-
bjeii jedino nedjeljomi blag-
danom, kadavozeizletnidki
autobusiiz Opatije (linija 34
s a S l a t i n e u g h 3 0 m i n1i 4
h; povrataku l0 h 30 min i
15 h 45 min; plaia se5 zona)
i iz tujeke (linija 23 sTrga
banaJeladiia,takoderu t h
30 min i 14 h) do Matulia,
gdje semedusobnodekaju
iznadOpatijskerivijere radi prelaska(povratakna isti
nadin).
PjeSaiki uspon. Podinje na prijevoju Po-
Honu* (922 m), koji je usjeden izmedu
Udke i Ciiarrje. Lijevo od ceste je Pan-
sion Uika s restauraciiom i 10 dvokre-
vetnih soba. O radnom vremenu treba se
raspitati na tel. 0511299-082. Na supror-
noj strani, d. uz cestu, nalazi se plan.
dom.
Planinarska kuda na Poklonu ima
kuhinju, blagovaonicui 14 kreveta u

,."*
ffi
'F '";ti-='i
dvije sobe. Oworena je i obidno opskr-
bljena hranom vikendom. Vlasnik ie PD
Opatija, a obavijesti daje Marica
./[' g Toma5ko, tel.05l17l2-785. Oko l km
dalje je popularna gosrionica Dopolauoro
(ponedjeljkom ne radi). Najkraii i naju-
zessinStephanie Schutzhaus au- godniji pje5adki uspon podinje izaPan-
TouristenKluba iz Beta, prva pla-
ku(ana UCki(1887) siona Uika, a trqe t h 15 min. Vodi od-
mah oitro uzbrdo, markiranom
pjeiadkom stazom kroz Sumu (25 zavoja).
Tri puta sijede asfaltnu cestu zavrh, za-
rOexe. Pjelacimaje najprik-
tim prolazi mimo izvoraTopol (30 min
javnoprometno sredswo autobus
od Poklona), a nakon 30 min opetizlazi
i d oV e p r i n c a( 5 1 9 m ) , s l i k o v i t o
na cestu na velikom l. zavoiu. Cestom se
naseliana istaknutom vrhu iz-
ide lijevo 800 m do njezina kraja kod
ije(gradski
statutiz 1507, g. pi-
RTV tornja, odakle je pjeiadkom srazom
icom).Iz Opatije vozi autobus
po grebenu jo5 oko 100 m do vrha.
ijifi.34 osamputa na dan, od 6 h
do22h45 min (zadnjipovratak
45min;plaiajusetri Planinarskaku(a na Poklonu
DoVeprinca semoZei
iz Rijeke,ali s pre-
u Matuljima.Prije puta
moieseza 15 min
ilaozneobidnagradska
trimaoworima na vrh
ismjeitenaVeprinca,
sv,Marka*, odakle je
vidik na Udku, Riiedki
kvarnerske otoke.
0d Veprincatreba iii t h
-- '1$
(7 km) do prijevoja Po- #
:t' i
,*:..:,...
"it',,
,..-
Pansion UCka na Poklonu

Prilaz automobilom. Iz Rijeke treba iii

cestom prema Tunelu Uika; prije Tunela
skrenuti u Veprinac (putokaz). Od Ve-
princa dalje za Poklon uzbrdo kroz selo
Tumpiii, gdje cesta poprima brdski ka- Volak, najvi5ivrh U(ke
rakter (uspon do l4o/o; zimi poledica!).
Putem su kriianja: u Tumpiiima se
skreie l. zaliite i Rijedku zaobilaznicu (i
Kamo dalje?
Tunel Uika), na 4. km d. za LaniSie, a
I km prije Poklona l. do bivSegHotela Povratak na Poklon mogui je malo
duiom silaznom stazom preko Plasa(1 h
,,INA." S Poklona se ide dalje cestom 1
km do planinske gostionice Dopolauoro, 15 min) ilivrlo zanimljivim zaobilaznim
izakoje se l. pod oitrim kutom odvaja putem preko napuitena selaMala Utkar
(2 h). Taj drugi vodi s vrha na drugu
strm i zavojit krak od 6 km na sam vrh
Udke. stranu, najprije 30 min vrlo strmo nizbr-
Vojak*** (1401 m) najviSi je vrh Udke i do u selo, nekoi najviSeu Istri (980 m).
istarskog poluotoka. Njegovo je tjeme Iz sela gotovo vodoravno, lijepom brd-
gola kamenita glavica, na kojoj je razgle- skom cestom 4 km u selo Velu Udku i
dni toranj s vidikovcem. Sagradenje odatle desno 3 km mimo gostionice Do-
1 9 1 I . g . o d k a m en a , v i s o k j e d e s et a k m e - polavoro na Poklon, dime se potpuno
tara, a s terasena vrhu pruZa se vidik za zatvarakrug. DuZi su i naporniji silasciu
koji mnogi misle da je najljepii u Hrvat- neko kupaliSno mjesto opatijske rivijere,
skoj. Za lijepa vremena vide se kao na npr. u Moiienidku Dragu ili Lovran (v.
dlanu Istra, Rijedki zaljev, sjeverni Jadran izletbr. 29).
s o r o c i m a ,G o r s k i k o t a r , V e l e b i t ,C i c a -
rija, Triianski zaljev, Julijske Alpe i Do- Vidokrug s Vojaka (1401 m)
lomiti u Italiii.
Vrh m km 0o
SneZnik 1796 39 29
Obrud r376 25 43
Risnjak r528 36 62
Bjelolasica r534 49 91
ViSevica 1428 47 94
Grof Mali Rajinac 1699 84 131
J o s i pJ e l a t i ( Televrin (Lo6inj) 589 71 169
( 18 0 1- 1 8 s 9 ) ,
tada pukovnik 5;s ([res) 539 13 ).82
a poslije
h r v a t s k ib a n , $lavnik 1029 33 328
pratio je r3r3
N*nos b) J4t
1 8 3 8 .n a U t k u
s a s k o g ak r a l j a i Triglav 2863 r25 348
botanitara
Friedricha Planik 1272 8 354
A u g u s t al l .

B4
 Lovnqtt- Ltcery- Vol,qr
(uidi zemljoaid na st. 82)
ni:,:ii rr:

::1 4 0 1m
:4h
: ll"
T**

opatijskerivijere, od Voloskog do Plomina, nema ni jednog naselja odakle ne

nekiputna Udku. Ima ih markiranih,npr. od Brsedana Sisol,iz Molienidke
naMalu Udku itd., a joi ih je viSenemarkiranih.Osim toga, hrbat Udke je
duiinom kao sworen za iednodnevnu uzduZnu turu od Poklona do Plomina,
gotovocijelom duiinom pruLavidike na obje strane. Od mnogobrojnih mogui-
iovdje iznosimo uspon izLovrana na Vojak, koji moZe posluZiti i kao varijantaze
onima koji se na vrh uspnu s Poklona.

TOCKA. Lovran je turistidko ie uitedjeti 45 min uspona.Autobus br.

u podnoijuUdke, s mnogobroj-
hotelima,lijepim plaLama i
uz more sve do Opatije i Volo-
(lungomard).Autobusom iz
imal9 km, iz Opatije6 km. Au-
br.32izRijekevozi30 puta na
od4 h 30 min do 23 h 30 min (po-
jipovrataku23 h 30 min; voi.nia
45min;plaiajuse4 zone).
OdTrgaslobodeu srediStuLo-
trebaiii mimo kina na zapad, uli-
Braidicedo stubiSta te stubama
vrtovado zaseokaBregi (20
Putvodi dalje, opet stubiStem, jo5
in laoz Sumicu do ceste Lovran -
Draga,dva puta sijede njezine
je,ostavlja
L crkvu sv. Roka i kad u
jutreiiput dodena cesru,skreie
I. nekolikomin do a. p. Tu ie
iplaninarikoji dodu automobi-
onikojiupotrijebeautobusLo-
Lovranska Dragatu ie siii, dime
iz napu5tenog
sela Mala Utka
36 vozi 11 puta na dan (ned.6 puta) od
5 h 30 min do 22 h 50 min. Navederie
povrataku 19 h 15 min i 2l h (ned.u
18hi20h05min).
Uspon. U Lignju put ostavljacestui
uspinjuii semedu vrtovima za 10 min
stiie kroz zaselakDindiie u Ivuliie. Iz
Ivuliia ide l. uz kuie oltro uzbrdo 30
min do malog zaravankaKaluZe(oko 500
m), gd.ieseradva:l. za Vojak, d. za Po-
klon. Put zaYojakprolazi starom
Sumomdo ruba selaLovranskeDrage,
zatirnseblago uspinjeprema njezinu
vrhu, odakleseizmedu ogradaoltro
penje premazapaduu 5umu, do donjeg
pojasalivada.Iznad livada,opet uspo-
nom kroz 5umu, stiie do gornjegpojasa
livada (oko 1000 m), koje pruLap neza-
boravan doLivljal svojom kasnoproljet-
nom florom i lijepim vidikom. S livada
put skreie malo ulijevo, do izvoraTisve,
zatim ide najstrmijim dijelom, u zavoji-
ma kroz Sumui na kraju medu stijenama,
na prijevojVrata ili Prohod (1216 m).
Preko njegai preko Sumskecesteide u
Veli dol te njegovim l. rubom do Sumei
kroz nju d. rubom Malog dola do Sedla
(1250 m) izmeduSuhogvrha (1333 m) i
Vojaka. Na Sedluje viSestrukokriZanje:
l. seide 20 min na Suhi vrh, preko Sedla
u selaMalu Udku (polulijevo)i Velu
Udku (poludesno), d. oltro uzbrdo
hrptom Udke joi 20" min u zavojimana
Vojal{**. Uspon je vrlo naporanjer svla-
davavisinsku razliku od 1401 metra.

Kamo dalje?
Najlak5ije i nalkreti silazakna drugu
stranu do plan. doma na Poklonu i dalje
za Veprinac (v. izlet br. 28).
 Zntlrzutra posrAJA
Buzrr - Bnrsr- ZnnvMc.q
. Vrsrr.n:
1014 m
r Uonuenosr:
3h
o TrINa: lo
. ArnAKTtvHost*

cr

'\
Zbavnica i

*r$g'l"d.'

Zbevnica se nalazi u Ciiariji, samo 2 km od slovenske granice, i najzapadnLjije hrvatski

tisuinjak (vrh viSi od tisuiu metara). Od 700 m naviSegradena je od slojeva vapnenca,
a na kontaktnoj liniji ispod njih nekoliko je neobidno jakih izvora. Padine su joj strme
i pod gustom 5umom, a vrh je obao i pokriven pitomim bujnim livadama. Na vrh vodi
nekoliko oznadenih puteva, od koiih ie najvai.niji iz Bresta jer vodi preko plan. kuie i
nepresulnih izvora. Planinari su Zbevnicu podeli pohadati prilidno kasno, iako je prvr
putopis o toj planini objavio vei 1919. hrvatski knjiZevnik Franjo Horvat Kii (1876-
1924) u svojim Istarshim putima.

l ) ( ) t . \ 1 \ A l ' C ) ( . l i Aj r L . p . B u z e t ( n e
grad Buzet, jer od grada do postaje ima
4,5 km cestom) na pruzi Ljubljana -
Pula. Za planinare koji dolaze vlakom
preko Rijeke posebno je vaLno da ih na
rijedkom kolodvoru deka autobus koji
vozi tunelom kroz Udku do i. p. Lupo-
glav (cijena je ukljuiena u karti zaBu-
zet), odakle se vlakom nastavlja 20 min
do i. o. Buzet.
PjeSatki prilaz. Od i. p. ide se preko
pruge i nakon nekoliko stuba stiZe do za-
seoka Podekaji (to je prezime njegovih
s t a n o v n i k a ) .K u i e s u u z s a m u p r u g u .
Kod ljubaznih domaiina mogu sedobiti
o b a v i j e s t io p u t u ( n p r . k o d M a r i j e
Podekaj, tel. 0521663-104; u toj je kuii i
p l a n . i i g ) . S l i j e d i l 5 m i n u s p o n an a
bijelu cestu i dalje kroz Sumu te prekovi-
soravniu iiiarijsko seloSlum (l h). Tu
se kod crkve nalazi zanimljivo stablopra-
stare lipe* sa Supljinom u koju moie sta-
ti nekoliko ljudi. Dalje put vodi iiia-
rijskom visoravni preko zelenih polja i
5uma, postupno se penjuii do asfaltirane
ceste Buzet - Brest. Krateii je opet se
vraiamo na nju kod kapele, odakle .jejoi
200 m u Brest (1 h od Sluma),usamljeno
iiiarijsko selo na obronku Zbevnice,s joi
samo nekoliko desetakastanovnika.

B6
Uspon.Iz selase kreie cestom d. do
ogradenog izvora kod zadnje kuie, odak-
lel.u lumu vodi uspon (15 min) trasom
do plan. kuie, potkralkroz
:nostjenovitopodrudje.
inarska kuda na Zbevnici (851 m)
jeltenaje na rubu male visoravni pod-
jakoganepresuinog izvora i okruZena
borovim
stablima.Oko kuie ie
:no izletiStes klupama, odakle je Vrh Zbevnice
vidik na Ciiariju. Kuia je gradena
a i montainih diielova. Ima
jenukuhinju i spavaonicu
s 18
ravni, gdje se nakon nekoliko min l. u
Obidno ie oworena vikendom,
borovoj Sumi nalazi prekrasan vidiko-
nije osigurana. Vlasnik je
prehrana
vac*, s kojeg se vidi_Buzet i okolica.
PknihizBuja.Obavijestisedaju
Dalje se ide preko Ciiarije desetak km
o d 1 8d o 1 9 h 3 0 m i n n a
zavojitom asfaltiranom cestom u Brest,
052174-003.
paze(i da se ne skrene l. preko drZavne
kuiedovrhaima40 min uspona.
granice u slovensko selo Rakitovec.lz
2 min d. uz stazu je ogradeni
Bresta treba iii cestom d. 1,5 km do
vrlo dobre pitke vode. Poslije dese-
mjesta gdje s asfalta oStro l. skreie
oltrihzavoja,potkraj kroz stijene, iz-
loda Sumska cesta.Nakon 100 m ie
i senavisoravan.Tu treba skrenuti l. i
okretiSte pod kamenolomom i tu treba
vrhapratiti koldiie zabijene na livada-
(sluieza orijentaciju u magli). VrIr parkirati. Terenskim vozilima moZe se
nastaviti uzbrdo joi 400 m do plan.
ice*ima oblik travnate glavice
kuie.
4 m), na kojoj je sloZen kup kame-
Vidik sepruia na velik dio Istre sve
Trlianskog zal)eva,a zalijepa vreme- Kamo dalje?
prekonjegana talijanske Dolomite. Sa Zbevnice se moZe siii na drugu
automobilom . Iz Buzeta ima 4,5 stranu u neko iiiarijsko selo (Dane,
cestomdo i. p. Buzet. Na kriZanju Radja Vas i dr.), ali kako nijedno
m prije postaje skreie se oStrim za- nema autobusnu vezu, najbolje je vra-
I. usponom do ruba iiiarijske viso- titi se istim putem nai.. p. Buzet.

ku(a na Zbevnici
 Nrnnznvr - Sv. Mtt<uL - TnrvruN

r Vrsrrun:589 m
r Uoeusnosr: 2 h
o TsZrrun:lo
o Arnaxltvlosr *

Uzdui. s. di.iela otoka

Loiinja pruLa se desetak
kilometara dugadak gre-
ben planine OsorSiice.
Tu tipitno kraiku plani-
nu pokriva u visinskom
p o j a s uS u m s k ip l a 5 ri
svojom mediteranskom
vegetacijom zastire bjeli-
nu kamena. Na pod-
noZju gore prostire se
b l a g o n a g n u t a ,p i t o m a i
obradena ravan,
spuitajuii seprema
moru. ZanimI)ivo je da
planina nosi ime po gra-
du Osoru, koji se nalazi
na susjednom otoku
C r e s u . P l a n i n aj e , n a i -
me, dobila ime u doba
dok joi Osor nije bio od LoSinja odijeljen danainjim morskim tjesnacem Kavadom
(mletadki: prokop). Taj prokop, Sirok 11 m i premoiten pokretnim mostom, probijen
je kako bi omoguiio prolaz brodovima. Osorliica je prva planina jadranskog otod.ja
koja je privukla paZnju turista. Godine 1886. osnovano je u Malom Lolinju turistidko
druitvo. Njegovi su dlanovi vei iduie godine poveli na vrh austrijskog prijestolona-
sljednika Rudolfa, azatim dali sagraditi 5,5 km dugadku stazuiz Nerezina na vrh Sv.
Mikul, koja se idanas upotrebljava. Godine 1989. oznadenaje uzdui.na plan. transver-
zala Osorilica,koja podinje u Nerezinama i nakon 5 h zavriava u Osoru. U turistidkom
uredu u Malom Loiinju moZe se dobiti karta s opisom puta.

POLAZNA'I'OCKA je kupaliSno i ribar- kapelicesv.Mikul* (557 m;50 min od

sko mjesto Nerezind na uzduZnoj otod-
noj cesti Porozine - Osor - M. Lo5inj
(64km od Porozina, 17 km od M. Loii-
nja). Povezano je autobusom s Rijekom
(trajekti Valbiska - Merag i Brestova -
P o r o z i n e ) , u l j e t n o i s e z o n is v a k i h 3 0 m i n .
Uspon podinje od a. p. i vodi najprije ce-
stom prema M. Loiinju do kapele, zatim
skreie d. i ide 5 min ulicom Podgora pre-
ma l. podnoZju gore. Nastavlja se zavo-
jem iznad ruievina Velog Dvora* (kaitel
Klarii) i kroz Sumarak stiZe na prijevoj
P o d i v a l i c e( 2 4 6 m ) , 4 5 m i n o d N e r e z i n a ,
gdje je tradicionalno mjesto za odmor.
Uspon dalje vodi d. hrptom planine,
veiim dijelom bez puta, naizmjence kroz
lijepu borovu Sumu i oitar kamenjar, do
Podivalica), odakle je najljep5i vidik na
cijeloj Osoriiici. Od kapelice ima joi 30
min markiranoga grebenskog puta bez
staze,kroz kr5 i makiju, prema sjeveruna
najviSi otodni vrh Televrin (588 m),
odakle se vidi Istra, more s otocima iVe-
lebit.
Kamo dalje?
Osim povratka istim purem, jedina je
moguinost nastavak puta na drugu stra-
nu Televrina, trasom spomenute tran-
sverzale Osoriiica Put dalje vodi hrptom
s kojeg se pruZaju lijepi vidici. Nakon 40
min prelazi se preko suhozida i stiie na
vrh DraZicu (457 m), a nakon joi 20 min
 ] . . . ,,|

*
1i
I

il
,-;;1e-*''*'-' il'?" :i{F

t',.
Et," .,; rr.-'.*,"ir .-
. ,

K a p e l iscva. M i k u l n a O s o r S c i c i

p o g o l ohnrrp t L rn a p r i j e v o j G r e c i i c e r n o b i t e l0 9 9 / 0 5 1 - 5 9 8 - 5 9 5L. j c t i j e o b i d -
il38). Tu cl.,nrir.nop-rciines l.rlaclnor-r'r n o o p s l < r b l j c n ap i d i n ' r a .O b a v i l e s t i : c l o n r a r
r o d o smi l a zui g o d a np u t , p o t k r aj i z . r n e d r r Miro Kovaicvii, rel. 0511237)44.
'I-r|.ic,
i u h o z itdeak r o z n a p u i t e n o s e l o
odakle;e t h clo arrtokrrnrp.rLl Osoru, ,r l.
o d p r i j e v joel ao d v o l a kk o l i r n t r e b a 1 5 - V i d o k r u g s T e l e v r i n a( 5 8 9 m )
l0minuskornstrrziconrpo hrprtu cio Pla- Vrh m km 0o
ninarskekuie sv. Gaudent (274 rn).
S n e i n i ks l o v . 1796 102 4
Kuia senalazina Mai.ovoj uori, tr
C)brud 1376 90 5
n e k a d a i tnal o l i j a n s k ovj o j n o j z g r a c i i ,
k o lsuul o i i n j s l <pil a n i n a r i 1 9 9 5 . g . p r e u - Snjeinik 15 0 6 87 II
: e dzi lais r ,j,c 1 , o t r e b cN. . r z rr r r r rir. p . t r . - Risnjak 1528 87 13
d n j o v j e k o v noos m o r s k o n rb i s k u p u i s v e - ViSevica 1428 73 27
; uk, o jjie u m r o 1 0 5 0 .g . , a p r em a l c g en -
Kamenjakna Rabu 408 36 7I
C i t n 'jieop u s t i n j , r i k ti r o b l i Z n j o j i p i l j i .
Vutjak (ZavrLan) 1645 5l 72
Zgrada je ra\rnogakrova, dvrsto graclenai
r m a n e k o lpi kr oos t o r i j a .N a s a r n o t r . r o njrc Satorina 1624 54 93
mloiaju usrecl kria i grrnlja re onro- V a g a n s kvi r h 1757 98 I l0
z u c ui iireo kp o g l c dn a m o r e i o t o k c . U6ka I40r 69 349
fliuise nalaziu I-{l'}D Osoriliut, S i sn a C r e s u 639 45 358
\ t a l i L o i i nt el l,. 0 5 1 2 3 2 - 6 5 3 ,

Planinarska
ku(a sy. Gaudent na MaZovoj gori

r
*,
*'l-'i .t , .'"'- :- J*'
'
1* ". f, "*lt'
 Ontna - Ptsrvtrv,aRsKr
DoM ZavtzaN

r Vrsrne:1594 m
r Uoruenosr:2 h 45 min
r Te2rnn:l"
r ArRaxnvruosr**

Oetrglolac
*{

;i.
\\ ,r

h
d..

- i.

'6 i

,i1.)
.196 rJ I I{ 0

,,-n{:j t56t)

\
t66?*':--***- -^
v.lft&a,

l)()1...\7-\,,\t ()('KA. Planinski zaselak i najkraii cestovni prilaz Zavli.anu iz Za-

Oltare (940 m) na velebitskom prijevoju g r e b a( 1 6 3 k m ) .
iznad Sv. Jurja najdalja je todka do koje Pjeiaiki uspon. Od Oltara ide se dalje
se moZe javnim prijevoznim sredstvom. cestom 200 m prema Krasnu do radvanja,
Autobus na liniji Senj - Oltare - Krasno gdje treba skrenuti d. dolje zaviianskom
polazi iz Senjau 5 h i 14 h 20 min, iz cestom. Nakon 1800 m skreie s cested.
K r a s n au 6 h 3 0 m i n i l 5 h 3 0 m i n ; n e uzbrdo markacija kroz jelovu 5umu, uz
vozi nedjeljom. Obavijesti na rclr.0531 brijeg Bijacedo Duba. Tu je d. boljiput
BBI-235. U Oltarama je samo nekoliko u Babiia dolac, a nai put vodi l. kroz
5umu, prelazi livade Razboj i Skorupovu
kuia, medu njima gostionica u kojoj je
planu i oitrijim usponom stiZedo zavoja
na prvom katu Planinarsko skloniSte s
ceste, gdje je Lugarnica na Siii (oko 1300
desetak Iei.ajeva. Uredilo ga je PD Sisak,
m; oko pola puta od Oltara). Iza kuie
a k l j u d s e n a l a z i u g o s t i o n i c i . S k l o n i 3 t ei e
skreie se l. za markacilom, kola nakon7
d o b r o d o i i k a o p r e n o i i S t eo n i m a k o j i s t i -
min sijedecestu i zatim vodi uzbrdo kroz
gnu kasnim autobusom. Od Oltara cesta Klanac na travnato Franino korito. oa
se nastavlja ravno u Krasno (B km), a l. se kroz Gornji klanac na livadeDesinovac
odvaja jedan krak od 1B km (od toga do podetka glasovite Premuiiieve staze.
p o l a a s f a l t i r a n o )u z d u i V e l e b i t a d o Stazom seide kroz Sumu do Bijelih
prijevojaVratnika (698 m), 5to je ujedno stijena i kroz Tunelit (zanimljiva priro-

90
n
tl

il
dnavrata)
do cestekojom ie l. io5 nekoli-
korakado doma. Uspon svladava goto-
vo700m, ali je ugodan jer nije prestrm i

j stalnovodi Sumskim hladom.

funinarckidom na Taviianu** (1594 m) I
ise zapravona j. obronku vrha i I r rq,
t\ala(1644 m; 8 min uspona na vrh),
ieSirokvidik na zaviZanskukotli-
Roianskekukove i more s otocima.
jekuiu na rom mjestu dao sagraditi Planinarskoskloniste na Oltarima
. predsjednik
HPD-a i ministardr.
kajat.(1877- 194, i tada sezvala
jadevakuia. Dom je velika zidana Kod duvara se mogu kupiti plan. zemljo-
tnica u kojoj dio zauzima naiviSa vidi, vodidi, razglednicei suveniri. Dom
postaja DrZavnog hidro- je polazna todka za veii broj markiranih
zavoda. Motrenja se oba- uspona i izlera. Zbog destih druSwenih
iuneprekidno
od 1953. g. Pokraj izleta,ljeti je u Domu prilidno teSko osi-
su na ogradenom prostoru mete- gurati smjeitaj, pogotovo vikendom.
instrumenti. Dom je stalno ot-
opskrbljenpiiima, djelomicei
. U prizemljusu kuhinja, blago-
icaijedna skupna spavaonica,a na
sobe
s 2, 4
krevera, 8 min
! . 1 :

26 ,Pivlevac(1676 m) th20min
Do-
ieva. 2h
upravlja
3h
iplani-
savezu l5 min
2h30min
aa
5h
th
24-142. Dr. lvan Krajar
2h30min
imadva
rauva -'^'llYl;l21?!:"
ministar i predsjednik
HPD-a,odabrao je mjesto 2h30min
:
t724-766
r-./uu ,..19..p1111?f!!
ku(ri na Zavi2anu
5h30min
14-200. (Krajateva ku4, 19271 l5 min

dom na Zavi2anu
 Vidokruq s Vutiaka (1544 m)

Fljelivica 1620 1,9 45

Zalovadko bilo 1630 I 86
,Buljevac 1550 1,5 104
'
HAdi n"iir," c 1699 3,7 128
Fivlevac 1676 1,8 131
Heidudki kukovi 1649 6,7 147
Veliki Kozjak 1629 10 153
tubenova{ka vrata 1470 5,7 155
Vratarski kuk 1650 5,9 160
Rivine 1638 1,9 r70
Grsmovada 1675 4,9 172
Veliki Zaviian 1676 1,5 189 Prof. dr. FranKuSan(1902-1972) osnovaoje
1 9 6 6 .V e l e b i t s k ib o t a n i t k i v r t
Zaviianska kosa 1620 0,5 213

POLAZNA TOeKA. S Jadranske magi- M. Rajinac, a 500 m dalje, na livadi

strale oko 200 m j. od Sv. Jurja treba RipiSte, s cestese odvaja d. asfaltirani
skrenuti l. uzbrdo i iii zavojitom asfalti- krak od 700 m do doma naZavitanu,
ranom cestom 14 km do Oltara. Oko VaZno je znati da na zavttanskoj cesti po-
200 m iza Oltara skreie se s asfaltne ceste nekad zna biti snjeZnih zapuha do po-
d. i ide nizbrdo preko livade Ugljevarice detka lipnja.
u Sumovitu Krasansku dulibu. Na radviS-
tu 6 km od Oltara, u 5umi, treba skrenuti Kamo dalie?
d. oitrim zavoiem uzbrdo naZavii.an.
iir Veiini posjetitelja dom na ZaviLanu nije
Sest km dalje cesraolrro zavija oko Lu-
cilj nego tek polazna toikazaposjet
garnice na Siii. Tri km dalje, l. se odvaja
nekom atraktivnom vrhu sjevernog Vele-
kolnik zavrh Pljeiivice, a jo5 I km dalje,
bita. Neki su od tih vrhova izvanrednivi-
izmedu Vudjaka i Zalovaikos bila, cesta
dikovci na more, drugi na kopno; ima ih
doseZesvoju najviSu todku (1540 m). Tu
krlevitih, ili obraslih travom. Najpopular-
se l. u Sumu odvaja markirana srazana
niji su usponi na vrh Vuijaka,** iznad
doma, i na najviii
V e l e b i t s k ib o t a n i t k i v r t n a Z a v i 2 a n u vrh s. Velebita
Mali RajinaC,
posjet Velebi-
tskom bota-
nitkom vrtu**
(tu je, medu osta-
lim, i endem hr-
vatska sibireja,Si-
biraea croatica)re
iznad svegaizletu
M?#l* Roianske kuko-
v'e***x (v. izlet br.
lffifa* 33). Svi su pravci
dobro obiljeieni.
Osoblje u domu
susretljivo daje
upute, i kod njih
s em o g u k u p i t i i
specijalniplani-
narski zemljovidi.

92
 - RoT'qxsKtKLrKC)w
Z,swZ,aN - Vttntt At,tw (PntuuZrirvou s rtzou)

. Vrsrnn:
164'l m
. UonuEruosr:6h
r Te2rrue:
l"
. AtRnrflvttosr****
Pl, d. ZaviZan

Velebitski
botanicki

U Tavitan
z^

)Ro*oot o
30f,-
\Q'1#,ana8-stav
- r
nrr6il,

R o i a n s k i s u k u k o v i f a n t a s t ici naor s t v ok r i a k a k v o s c u H r v a r s k o f r i f e t k o n a l a z i n a j e d ,
m m m i e sut ut a k v u o b u j n r u i v e l i d a j n o s t i .S k u p i n a s a d r Z ip e d e s e t a kk a n r e n i t i h k u k o v a
( v r h o v a ) v i soodk iphe c l e s e t apk a d o v i i e o d s t o t i n u m e r a r a .G l a v n e s u i m z n a d a j k e i z -
b r u d a n e l i td
i ct er b, o l c ci e m c , v e l i k e p o n i k v e , k a r n e n i d i v o v i u o b l i k u S i l j a k a ,r o r n j e v a ,
l u k oivoab e l i s k aP. o d r u c j ej o i u v i j e k n i j e p o s v e i s t r a i er - r o .U t o m n e o b i i n o r n l a b i r i n t u
n i e n a i p o n osraad u v a nj e i s k o n s k i v e g e t a c i j s k p i o k r o v . Z b o g s v e g ar o g a R o Z a n s k is u

93
 kukovi, zqedno s Hajdudkima, zakonom zaitiieni kao strogi prirodni rezervat, a
Sira okolica kao nacionalni park Sjeuerni Velebit. Kroz tal kaos stijena probijen je
1930-31. g. uzduZni turistidki put, nazvan po projektantu Premuii(eva staza
(ing. Ante PremuZii, 1889-1979). Staza se gotovo neprimjetno uspinje, a usput se vi-
dici mijenjaju iza svakog zavoja, das na more, das na stijenu, das u mradnu dubinu. Sta-
za je jo( i danas u dobru stanju tako da se najljuiim kriem prolazi kao u Setnji. Od Za-
vri.ana do Alana tri su plan. objekta, koja izletnicima osiguravaju krov nad glavom. Jed-
nom rijedju, pohod Roianskim kukovima najljepie je 5to mogu pruZiti hrvatske plani-
ne i zato je tq izlet jedini u vodidu oznaden s detiri zvjezdice.

Prilazi. I za pjelake i za automobile pri- nekoliko koraka d. je ulaz u Velebitski

laz je isti kao na ZaviLan (v. izlet 6r.32).
Osnovno je pitanje kamo i kako dalje s
Alana na kraju puta, osobito za one
koji su parkirali automobil na
ZaviLanu. Povratakistim pu-
tem predug je i zamoran,a
s i l a z a kd o J a d r a n s k em a g i -
strale kod Jablanca dug, na-
poran iizloi.en suncu. Zato
se mnogi vraiaju vei od Ros- :
s ij e v a s k l o n i S t a ,p r o p u i t a j u i i
tako upravo najatraktivnije
podrudje. Na izletu autobu-
som rjeSenjeje jednostavno:
autobus putnike treba naveder
dodekatinaAlanu.Vlasniciau- l:I3^ti,"f.1:,".fTII:
tomobilamosusasobompove- (ib]BJifft}l'i?i::
sti nekoga tko ie im tijekom
| | ., , -'
o a n a C o v e s r lK o l a s a L a v l z L n a
na Alan, i to ovim smjerom:
produiiti ZavlLanskom cestom kroz
Lomsku dulibu do asfaltirane ceste Kra-
sno - Stirovada, njom d. do Mrkvi5ta i tu
opet d. do Alana, ukupno 30 km.
Prva dionica: Dom naZaviLanu - Ros-
sijevo skloniSte (2h30 min). Od Doma
niz livade do zaviianske ceste. Vei nakon
botaniiki vrt,** u kojem je skupljeno i
natpisima oznadeno oko 700 biljnih vr-
i,;,r:i;,, sta. Kruini obilazak traje oko t h.
S cestese nakon 1,5 km d.
odvaj a P remaii6eva stazaxx*
(tu se moie parkirati), koja bla-
gim usponom prolazi najprije
lijepom 5umom, a zatim zalazi
t u sve kr5evitije podrudje. Sve
de5ie ie usiedenau kamen iz-
nad dubokih Sumovitih po-
nikava. Na jednoj glatkoj
stijeni l. od stazeuklesan je
197 9. Spomen-natpis Anti
Premuii(u*. Malo zatim d. se
odvajamarkacija
navrh kuka
Gro'movate*(1675m:15
. .imen_omnazvano. min),' odakle je Sirok vidik na
skloniSteuRo2anskim *,,
kukOvima more. I\aKon malog Prl,evola
(1620 m; najviSatodka na
putu) stazaje usjedenau Pasariiev kuk,
odakle je joi 200 m do travnatogJerko-
viia dolca. Na rubu dolca je Rossijevo
skloni5te (1580 m), stalno otvorena zi-
Rossijevosklonitte pod Pasari(evimkukomu
R o 2 a n s k i mk u k o v i m a

P r e m u 2 i ( e v as t a z a i s p o m e n - n a t p i sn j e z i n u
graditelju

94
danaprizemnica, s jednom jednostavno
opremljenomprostorijom (skupni leiaj,
itednjak;cisterna je iza kuie). Sagradena
1e1929. i nazvana po. istraiivaiu velebi-
tskogbilja Ljudevitu Rossiju (1850 -
1932).Izvrsnoje upori5te za uspone u
telkopristupadanlabirint RoZanskih
kukova.Za dtLi boravak valja ponijeti
j
posude, svjetiljku i vreiu za spavanje. Iz r ! ,i:iiq

RossijevaskloniSta moZe se poduzeti niz Pogled sa sjevernog Velebita na more

uspona. Iznad skloniSta okomio se Pasa-
iln kaV (10 min), a s druge strane dol- nja6e staza se u nekoliko blagih zavoja
caniiu sezdesnana lijevo Hirdev, Rossi- penje na prijevoj izmedu dvoglavog kuka
jev,Novotnijev i Vratarski kuk sve Crikvene (30 min od skloniSta),
doLubenovadkihvrata. odakle je d., kroz golu stijenu, 5
Drugafionica: Rossijevo min do upisne knjige i Liga na
&lonilte- Alan (3 h 30 vrhu Zapadne Crilsend*
min). Od skloniStasrazom (1641m; potreban je minimum
ievodikratakuspon na penjadke vjeStine).Tu je otpri-
ijevoj,odakle podinje naj- : like pola puta, i buduii da je
nimljivijidio puta. Staza se l nastavak manje zanimljiv, mno-
ijakroz najneprohodniji gi se vraiaju naZaviLan S dru-
Roianskihkukova. omo- ge strane prijevoja silazi se stu-
JuclusPutPnstuP na biStem u bukovu 5umu, prolazi
od niih. Prolazi izmedu z. podnoLjem Krajadeva kuka i
jinovejame i Puieve doli- stri.eza 30 min pod Goli vrh.
zatimsilascikroz Gornii i Ing. Ante Premu2i(
(1889-1979), Njegovom d. stranom uspinje
jiBoiin dodii. S lijepo projektant planinarske se u zavoju na prijevoj izmedu
vijadukta ispred us- staze kroz Velebit travnata Seravskog(1663 m) i
duge 50 km
naCrikvenu Siri se I. Sumovita Golog vrha (i669 m).
staze vidik na zadivljujuiu Tu je d. odvojak markacije na Seravski
itu troglavu stijenu Vatnjatu*, iza vrh* (20 min). Slijedi I h hoda preko va-
jeseL nastavljaju mnogobrojni orijalki lovitih livada, a zatim, prolavii kroz
1.Vjeiti i iskusniplaninari mogu bukovu Sumicu Da5devac, staza prolazi i.
ilaoz te kukove sliiedeii markaciiu obronkom Alandiia (1611 m), s kojeg je
doHajdutkihkuhoua.Nakon Var- lijep vidik na more (uspon 10 min). Sada
se staza naglo spuita kroz Sumu u mno-
Plemuli(evoj stazi gobrojnim zavojima do ceste na prijevoju
Veliki Nan (1379 m) i preko ceste prela-
zi u srednji Velebit. Desno se cestom oko
300 m silazi do stalno oworenog Plani-
narskog skloniSta na Alanu (1305 m).
Tu je u bivSoj lugarnici Hrvatski plani-
narski savez uredio skloniSte, u kojem
ljeti deZuraju njegovi dlanovi i posluiuju
planinare jednostavnim jelima. Prizemno
je kuhinja, a na katu su 2 sobe s 12 kre-
veta.Uz kuiu ie cisterna s kiSnicom.

Kamo dalie?
Kao 5to je na podetku spomenuto, moie se
siii, krateii cestu, na Jadransku magistralu
kodJablanca(2h 30 min), ili prijeii u
srednji Velebit (v. izlet br.32), ili poduzeti
uspon na Kozjak (v. izlet br.34).
34 Vt:trr<tALqw - Tuor.np.vct- Vrtrr<r Kozut<

r Vrsrrun:
1629 m
. Uonurrqosr:
2 h 30 min
r Trzrrun:
llo

+ \..
6:
Goljak
ij<i
t6i)5

0' ...,:::'"'""'

1 zeiiak
=E*
Vn:e
e*
Crni rf\$q
\\ 'rpahsht
i \,.J
vrh- ----r56t-*-... - jJJ+-
Med,ni'golrc uill'
,"?^ ;
+ Lr'.'Pn dt\aga' '" ..''
lrusovs
I tN
Soroyaiko br. , o 1
. .fi16 t
-
\,tutt(tmn
, "'.. i:{'ttkl
'l
-F----1 i " \:*
l'. . Ilolr'rl^r*i
bilo ,' ']'a.bin

'Guntvlt
-'tKl \ \
l\
fia;i il

Itrrli<i&

rri
jt"- : dturik aori
l"
t17
2oki;!ac
,lSE

t ,,O
t9 \0-^t'ryr: -,,-

V e l i k i j e K o z j a k p o s l i k o v i t o s t i i p o l o i a j u i e d a n o d n a j l j e p i i h v e l e b i t s k i hv r h o v a .
N j e g o v e b i j e l e , i s p r a n ev a p n e n a i k e s t i j e n e i z r a n j a j u i z g u s t i h i u n r a p o p u t o s a m l i e n e
s k r - r p i n et o r n j e v : r .S v r h a s e i i r i v i c l i k n a p r o s t r a n ei u m e p r a i u n ' r s k o gt i p a , k o j e g a
o k r u Z u j u s a s v i l - rs t r a n i r ,a p r e k o n j i h d o s t o 2 a s r eS a r o r i n ei n a z u b l j e n i h D a b a r s k i h
kukova. Skladninr rasproredomstijena i tipom vegetacijc Kozjak dodaravakrajolik alp-
s k o g a t i p a . N a c i j e l o m p u t u v l a d a v e l i i a n s t v e n at i S i n ai v r l o s u r i j e t k i s u s r e t is l j u d i m a
ili iivotinjama. U n.iegovim je stijerrama izvedeno vi5e penjadkil-ruspona. Na vrh vodi
s a n r oj e d a n p j e i a d k i p r t l a z ,i t o k r o z s t i i e r - r ug d j e j e n u i n a p r i l i d n a s p r e t n o s t .

96
POLMNATO'KA.
Kozjakje daleko od jav-
nogpromera,tako da je-
dnodnevni pjeladki izleti
nisumoguii. Pjelaci obid-
noprvogdana stignu do
ZaviLena ili Velikog Alana
izletebr. 32 i 33),
irluiega
sedana uspnu na
iaki zatim se radi
ia vrate na Alan ili se
do novog skloniSta ffi.j
VelikomLubenovcu.
tFFsijE, t-. ia i-:lffituE
i prilaz. Od sklo- P l a n i n a r s kdi o m u J a b l a n c u
naVelikom Alanu tre-
iiicestomuzbrdo preko prijevoja Ko- nog u pjeladkom prilazu. Na tom je
(visinaoko 1400 m) 2 km do mjesta mjestu cesta uska, pa treba prije pronaii
se1.,pod pravim kutom, odvaja mjesto za parkiranje.
livadeTuderevo Sumska cesta u Uspon. Postoji samo ovdje opisani
Lubenovca.Njome 3 km do
,ieruV. pjeladki uspon, koji potkraj donekle
iita:l. dolje silazi se na V. Lubenovac, zahijeva sposobnost za penjanje u stijeni,
krakompoloieno ide se oko 800 m do a nipodto nije za osobe koje ne podnose
gdjesel. uz cestu radvaju dvije
iesta pogled u dubinu. Markacija najprije vodi
ije:polulijevo
pjeladkisilazna V. gustom Sumom preko povaljenih stabala,
ac,a poludesno uspon na V. mjestimice strmim, jedva vidljivim nogo-
jak(postojii M. Kozjak). stupom. Napokon izlazi na rebro obra-
automo b ilo m. Zahv aljuju,6 Steno travo m na z. grebenu Kozjaka. Ne-
dobrihSumskih cesta koie dine koliko min ide d. stranom rebra, pa pre-
krugoko Kozjaka, moZe se auromo- ko njega strmo silazi na dno velike poni-
n, pa i autobusom, doii do samoga kve pod z. stijenom najviSegavrha (poni-
ne samo od Alana, nego i iz kva se moie obiii s d. strane). S druge
a, saZavitanakroz Vranikovu dra- strane ponikve ide podnoZjem stijene d.,
saStirovadepreko MrkviSta. Sve te do njezina i. ruba i tim rubom uspon
cesteucrtane su u plan. zemljo- (oprezno!) na sam vrh Velikog Kozjaka**
S bilo koje strane da se prilazi, (1629 m). Vidik je orijentiran na kopne-
stiii do radvi5ta markacija, opisa-

kod Jablanca
Planinarskoskloni5te na Velikom Alanu
Kamo dalie?
Istim putem do polazne todke ili, nakon
silaska na cestu, tik prije nje, markacijom
koja se d. spuita kroz Sumu mimo Lube-
novadke ruje (rujom se na Velebitu nazi-
va mali Sumski izvor) i krateii cestu stiZe
za 30 min do plan. skloni5ta na Velikom
Lubenovcu. Na posljednjoj treiini silaska
prema cesti odvaja se d. varijanta prema
Lubenovcu preko vrha 1515 m, koja je
markirana zbog lijepa vidika. Veliki Lu-
benovaC je vrlo slikovito kralko polje
okruZeno kukovima. Dugadko je oko
1 km. Ljeti je visoravan prekrivena cvjet-
nim livadama.
Planinarsko skloniSte na V. Lubenovcu
(1265 m) nalazi se u ji. kutu doline, u
Veliki Kozjak
il(
*.
s
Gi
k
PlaninarskoskloniStena Velikom Lubenovcu
bivSoj lugarnici. To je oworena prizemna
brvnara s dvjema prostorijama: spavaoni-
com s 12leLqeva i kuhinjom oprem-
ljenom nuinim priborom. Uredilo ga je i
o njemu se brine HPD Stanko Kempnyiz
Zagreba. Obavijesti daje Tomislav Pa-
vlin, tel. 0ll6140-016. U srpnju i kolo-
vozu u kuii deZuraiu dlanovi DruSwa.
Pokraj kuie je cisterna s kiSnicom. Lube-
novac je polaziSte za viSe uspona, npr. na
obliZnii Paviia kuk (1398 m), Duiia kuk
(1560 m), Jarekovadki kuk (1328 m),za-
tim na Hajduike kukovd, a nedavno je
markiran i prilez preko Krajadevih
kukovt do PremuZiieve staze. Cestovni
je prllaz do same kuie. Do skloniSta na
V. Alanu ima I h 30 min hoda.
 Vnurt Aux - Seroruxt (PnruuZtnvou sruzotr)
(uidi zemljouid na str. 96)

=1624 m
5h30min

naje najviSivrh srednjegVelebita,koji se pruLagorovo 30 km od OStarijado

rgAlana(postoji i Mali Halan iznad obrovca). Cijelom tom duZinom prolazi
[uinaturistidka PremuZiieva staze,koja kod V. Alana pristiZe iz sjevernog Velebita
izletbr. 33). Vodi uglavnom primorskim pobodjem srediSnjegagrebena i. o-o-
tjene samo pogled na velebitska prostranswa nego i velidanswen vidik na more s
ima.o_sim toga, od sraze se odvaja jedan krak na vrh Satorine, koji na drugu stra-
silazi
u StirovaSu,najljepli Sumskikompleksna cijelom Velebitu.

TOCKA.Do plan. skloniSta kuka (1545 m), tako da l. u dubini vidi-

V, Alanu, glavne polazne todke,
nijelako doii jer nigdje u blizini
javnogprijevoza. To i jest razlog
jeizletocijenjen drugim stupnjem
, Do V. Alana planinari obidno
Premuiiievom stazom sa ZavTLana
ili s Jadranske magistrale iznad Ja-
napornim usponom od 3 do 4 h.
imljivoje krenuti izJablancajer setu
more nalazi plan. dom.
:ski dom Miroslav Hirtz owo-
odl. svibnjado 30. rujna; ima 40
. ObjektomupravljaPD MIVu
inu(tel.0421311-191). Ime je do-
hrvatskom prirodoslovcudr. Mi-
Hirtzu(1878-1944), koji ga jei
kao privatni ljetnikovac (nakon
smni otkupio ga je HPS). U bli-
iei prelijepamorska dragaZavratni-
,Mukacija vodi kroz Zavratnicu, iz-
jesijede
Jadranskumagistralu,
seo$trouspinjejo5 3 h, mimo
Suogif i kroz Turska vrara, do
se moie do V. Alana brd-
cestomkoja se odvaja od Jadranske
(18 km), ali ie
rleiznadJablanca
takoloSemstanjuda je bolje kre-
Alanzaobilaznim putem izKra-
iranomSumskom cestom prema
doMrkviStaQ4km od Kra-
d. imajo5 10 km ne-
cestomdo V. Alana.
Premuiiieva
stazapodinje 300 m
i5tana V. Alanu, na prijevoju
400m) gdje se cestaJablanac -
laiia s PremuZiievom srazom,
prelniizsjevernoga u srednji Ve-
jprijevodi i. stranom Biloga
mo stanove na Mirevu i iznad njih
Ze\ak (1622 m). Nakon 15 min, na
prijevoju Vrata, prelazi preko hrpta
PliSevice na primorsku stranu (vidik na
more i otok Rab). Dalje stazu nije nuZno
opisivati jer se s nje, praktidki ne moie
zalutati. Prolazi kroz livade i Sumarke,
gotovo stalno na istoj visini. Na jednomu
mjestu prelazi vidikovac nalik na balkon.
Pre5av5imanji prijevoj izmedu
Ogradenika i jednoga njegova ogranka
(oko 1315 m), postupno se spulta na
1000 m. Oko 10 min hoda od toga
prijevoja (3 h do 3 h 30 min od V. Ala-
na) l. uzbrdo odvaja se markiranastaza
kojom ima t h 40 min do vrha Satorine.
Uspon. Taj odvojak nakon nekoliko za-
voja (10 min) izlazi iz Sume na prijevoj
izmedu Ogradenika (1604 m) i
Ogradenice (1614 m), gdje su 100 m d.
ru5evine nekada5njeg Dadkog planinar-
skog doma Skole narod nog zdravlja iz
Zagreba iz 1935. g. Sljedeiih 30 min sta-
za vodi kroz livade i Sumarke, obilazecj,
velike ponikve, mjestimice usjedena u
Lugarnicau Stirova(i
'.#:-{'.''.
:'p.+
.
t-Ldd$
t"-\'

-\

5atorina

stijene. Zatim kroz gustu Sumu stiie do

radvi5ta:l. pod oitrim kutom silazi jedan
krak u Stirovadu, a desni se krak nastavlja
ravno blagim usponom u mnogobrojnim
zavojrma. Nakon 45 rr'inizlaziiz Sume u
pojas borove klekovine, a nakon iduiih
l0 min na livade te sezarim u gorovo
s p i r a l n o m z a v o j u p e n j e s d . s t r a n en a
vr5ni stoiac. Vrh Satorine \1624 m)**
sastoji se od dviju malih glavica obraslih
travom. Vidik se Siri na more i Velebit,
od Kozjaka na sjever do Badii-kuka na j.
strani.
Kamo dalie?
Jedna je od moguinosti najkraii silazak u
jz. smjeru natrag do PremuZiieve staze
preko Matijeviia brijega (1 h). Na stazu
se stiZe kod izvora Gornje korito, koji je
prava blagodat u tom bezvodnom kraju
(ispod stazeje jo5 jadi izvor Donje kori-
to). Od Korita se Premuiiievom srazom
ide d. natrag do V. Alana 4h llri,ako je
kasno, l. 30 min nad dolinu Radlovac i
silazi na njezino dno do kapelice i velike
cisterne, blizu koje se nalazi plan.
skloni5te (kuia eadii; 900 m). Ipak,
n a i l i e p i i j e s i l a z a kn a d r u g u r r t " n u S r t o -
rine do Stirovade,u dubini Velebita (1 h
30 min). Najpr_ijetreba siii do spomenu-
tog radvi5taza Stirovadu, tu skrenuti d.
na Dokozinu plan (1250 m; planomse
ovdje naziva travnata visoravan) i zatim
strmom stazom siii do ceste,kojom ima
3 km, mimoJovanoviia padei.a(padeije
lokalni naziu za proplanak u dolini), do
lugarniceu Stirovaci(na kriianiu nakon
I km skrenu:-il.). Stircvaia** je prostran
travnati dolac (1102 m), gdje je uz lugar-
nicu jedan od najjadih velebitskih izvora.
Zt:og ljepote okolnih crnogoridnih Suma
b i l a j e 1 9 2 8 . p r o g l a 5 e n an a c i o n a l n i m
parkom (prvi nacionalni park u Hrvat-
skoj). Stirovadaje u Sirem smislu golema,
sa svih strana zatvorena udolina koritasta
oblika. Prui.a se uzduino izmedu dviju
gorskih kosa oko B km; kroz nju vodi
uzdui.na velebitska cesta.Zbog udaljeno-
sti Stirovade od prometnih vezatreba
unaprijed planirati nadin povratka.
 Oirtnqr - fuv:t D.ts,an- B,siri-I{ux

. Vrsrrua:
1304 m
. Uoeurltosr:5 h
o TeZrrun:
lllo 9r
.. .4"
I rs4ctl-
'F' ' '' -,. ..-...,,.l*4il
atw\. i'-

{*i'- tztg
:otlo
io
&i ! ,^r

0,'.'ook tl27
\ "wa?-si i ; l

0 d B a i k iOh i t a r i j a n a s j e v e rp r u i a j u s e s r e d n j i m V e l e b i t o m s v e d o B a i i i - k u k a b i j e l i
o i n i k a m e n i v r h o vOi .n i i z r a n j a j u i z S u m s k o gz e l e n i l ak a o p r a v i l a n n i z , d u g a d a kd e s e -
n k k mN. i z p o d i n j ei z n a d O i t a r i j a s L j u b i d k i m b r d o m i z a v r i a v as n a i v i S i m ,B a d i i a
kukom ili Samogredom.Izmedu tih dviju todaka istiiu se Grabar, Kiza, Butinovada,
Kukalin Reu,l i d i nk u k i j o i m n o g i b e z i m e n i k u k o v i . N a r o d z a n j r h n e m a z a j e d n i d k o g
imena, pasam ih nazvao Dabarskim kukovima jer se pruia.iu usporedno s nizom dolina
il n v n a d n a k o j e s e z o vDua b r i ( C r n i , R a v n i i D o i e n D a b a r ) . K u k o v i s u c a r s t v ol j u t o g a
k r h n e o b i dpneej s a Z n ve r i j e d n o s t i , a l i s u i t e i k o p r i s t u p a i n i . Z a v r i n i u s p o n n a B a d i i
L u k m o i e b i t i znae v j e i t ep o s j e t i t e l j ed a k i o p a s a n . Z a t o j e i o c i i e n i e n n a j v i S i ms t u p -
niemteiine. Kukove dijelom obuhvaia markirani plan. put Velebno,Sto su ga po zami-
diakademika SergejaForenbacheraobiljeZili ilanovi HPD Zagreb Matica. Njihov put
rodtpreteiito istodnom padinom, dok zapadnom padinom vodi gradena, lijepo trasira-
naturistidka Premuiiieva staza.Plan. put Ve/ebnomoie dobro posluZiti za uspon, a
udobna Premuiiievastazaza povratak.

l P()IAZNA

peko
TOa.KAsu Ba.ifteOitarijd
m),zaselakna velebitskom prijevoju
kojegvodi asfaltirana cesta Gospii -
(21km od Gospiia,19 km od
). SrediSte mjesta je veliki Hotel
apartmana (oko stotinu leiajeva), restaura-
ciju, parkiraliite i kamp.
Adresaje: Hotel Wlebno, Baike Oitarije,
53206 Bruiane. Tel./faks 053I 67 4-001,
m o b i t e l 0 9 9 1 4 1 5 - 1 8 7 .O i t a r i j e s u p o l a z n a
todka za uspone i na druge vrhove, medu
Vthbno,gdieie postajaredovire autobusne
ijeGospii- Karlobag (vozi nekoliko njima na SadikovaC (1286 m; t h 40
nadan). Hotel ima 32 sobe i dva min) i Metlu* (1288 m; 2 h 30 min).

101
 /,
J o | *'**r;lj,:;I:r^{yr;i,
se kod nekadaSnjeSkole d., preko
mosta na potoku Ljubici, odvaja Sumska
cesta kojom ima 3 km do raseljenog sela
Stupadinova. Na ulazu u selo, l. ispod ce-
ste, nalazi se jak izvor Petrovac. Ravno
dalje dolinom nastavlja se seoski put, za-
pravo PremuLi(eva turistidka staza koja je
s vremenom proSirena za seoskakola.
Uspon. Nai put vodi od Stupadinova d.,
cestom uzbrdo 10 min do oStrog d. za-
voja, gdje se l. pod stijenom nalaziizvor
Kamenica (1048 m), prirodna nakapnica
u kojoj se skuplja voda c.iednica. Odatle
se ide uzbrdo, kroz bukovu 5umu, do
radvan.iamarkacija. Tu vrijedi svratiti l.
na vrh Kizu** jer je to jedan od najsliko-
vitijih Dabarskih kukova. Uspon vodi va-
lovitim krievitim podrudjem kroz 5umu,
stijene i livade do vrSne stijene, pod
kojom je upisna kutija sa Zigom (1 h od
Stupadinova). Odatle je do vrha jo5 10
min kroz stijenu (oprez!). Kiza (1289 m)
je razdrt greben okomitih, kosih, pa i
prevjesnih kukova dudnovata oblika. S
vrha treba iii natrag do kriianja, potom
uzbrdo za markacijom bez puta do trav-
nata sedla Alaginac i preko njega dugim
silazom u Crni Dabar kroz bukovu Sumu
si. pobodjem Kize. Crni Dabar* (667 m)
je velika i ravna kraika dolina zatvorena
sa svih strana. Jo5 prije pedesetgodina
bilo ie tu selo sa stotiniak stanovnika.
Hotel Yerebnona Baikim Oitarijama
102
Danas su preostale samo ruSevine naniza-
ne rubom doline, obrasle trnjem i
dradem. Na sredini doline ostatak je seo-
ske cisterne. Dnom doline treba nastaviti
prema sz. do njezina kraja, pa se uspeti
najprije stazom, potkraj seoskom cestom,
na kamenitu kosu koja dijeli Crni od
Ravnog Dabra (lijep vidik na Dabarske
kukove). Kratak silazak kamenitom stazi-
com (ili zavojitim kolnikom) vodi na
Ravni Dabaf do ozidanog bunara. Rav-
ni Dabar je uistinu ravan. Nalikuje goto-
vo pravilno j zdjeli, a okruZen je slikovi-
tim kamenim kukovima Butinovade, Vi-
sibabe i eeline. I tu je nekoi bilo selo, a
do danas je saduvana samo velika Skolska
zgrada. Spasilo ju je od propasti zagre-
badko PD Industrogradnja, koje ju je
preuredilo u plan. dom (oko 3 h od
OStarija).
Planinarski dom u Ravnom Dabru
(721 ml ima blagovaonicu, kuhinju, tri-
desetak leLajeva i veliku cisternu. Kuia je
zaworena, a kljud je kod domara Mile Pr-
piia u obliZnjem primorskom selu Ku-
diStima (1 h 40 min od doma). Njegova
je adresa: 53288 Karlobag, KudiSta 10,
tel. 0531633-016. Dom se nalazi napod-
noZju slikovitoga kuka Celine* (ili Celin-
ca). Dalje se prema Badiiu kuku moie na
dva nadina. Kraii je 2.,45 min oStrim
usponom do ceste iznad Ravnog Dabra,
kojom ima d. kroz tunel u Kukalinama*
2,5 km do Badii-dulibe. Markacija plan.
 drugu stranu na dno Korita, oveie
dulibe okruiene 5umom. S Korita
se ide d. uzbrdo 30 min do Sumovi-
ta prijevoja (1 130 rn). Odatle je d. jo5 1 5
min na Badii-kuk (1304 m), gotovo 2 h
od Badii-dulibe. NajviSi vrh Dabarskih
kukova sastoji se od skupine golih stijena,
sa dijih se tjemena prui,a najljepii pogled
na bijeli nazubljeni greben sve do
OStarija. Posebno treba upozoriti da je
uspon na vrSnu stijenu opasan, pogotovo
nakon kiSe kad su stiiene skliske.
Prilaz automobilom. Od Oitarija treba
iii cestom 9 km prema Karlobagu do na-
pultenog zaseokaSuSanj,gdje se d., kod
rulevine nekada5njepilane, odvaja 6 km
loie brdske ceste na Dabarsku kosu. Da-
barska kosa (943 m) vaina je ne samo
zbog neobidno lijepa vidika u dubinu na
Ravni Dabar, sve do plan. doma u nje-
mu, nego i zbog krli.anja s PremuZiievom
stazom. Tko Zeli siii do doma (30 min),
treba tu parkirati jer silazak Sumskom ce-
stom (zapravo traktorskom vlakom) nije
za automobile.
Cesta se nastavlja kroz stijene Rujitina
kuka*, gdje podinje podrudje glomaznih
stijena najrazliiirrjih oblika. Nakon I km
cesta prolazi kroz ponikvu okruZenu go-
l i m k a m e n i t i m o b e l i s c i m a ,z a t i m s e
usijeca u okomita rebra Kahalind, ttja
posljednja dva rebra svladavatunelom od
B a t i ( - k u ki z B a C i C - d u l i b e
;
""r.G
t*t:
104
oko 50 m (lijep vidik u dubinu na Doien
Dabar).Od tunelavodi2 km kroz Sumu
do Baiii-dulibe, gdjepodinjeprije opisa-
ni uspon.
Kamo dalje?
NajlakSi je povratak u Oitarije Pre-
muZiievom stazom (3 h 30 min). Treba
se vratiti s vrha na spomenuti Sumoviti
prijevoj (1130 m), krenuti na drugu stra-
nu, ugodnom stazom 30 min gotovo vo-
doravno obronkom vrha Seline do
ruSevine plan. doma na Batit-kosi*
(izvanredan vidik na more). Usput je
staniSte glasovitoga velebitskog endema,
tercijarnog relikta velebitske degenije
(Degenia uelebitica), nazvane po istraii-
vadu velebitske flore Arpadu Degenu
(1866-1934). Desno od ruievine silazise
zavojitom stazom za 15 min do Pre-
muZiieve staze.Njom l. 20 min do Da-
barske kose, gdje se povrh Ravnog Dabra
(pogled u dubinu na plan. dom!) kriZa s
dabarskom cestom. Stazase nastavlja
preko cesteblagim usponom na prijevoj
izmedu Butinovade i Kize te se kroz
Sumu spuStasve Sirim putem na travnatu
visoravan. Zatim prolazi izmedu Babur-
skih ograda i podno Kize stiie do cesteu
Stupadinovu, odakle je cestom joi 3 km
do OStarija.
 Veura P,qrtsutca - Ivtttts voDrcE_ ir
BRDa
o Vrsrna:1751 m
r Uonurruosr:
8-9 h
r TrZrrvn:
llo
o AtRlxnvltosr ***

::'!1
;il l'

"-j:::..,
'
egnu
' X!qo'
, i,;
i .r,i
,I
.ii , glatr,'l
$rvarska
'-.rj.'t
' r.Jutie.
"q^ ."-;.;

iW
, u";'l{ .14,
fni; aoi'n
.aSer"*aS
tuu '
t, ,t*" i
*^\n,,
l)otpwi .
i
u** 044s
; M;I
4

"' -'i,ii'
.{zmiti' qti/
,L'o
t*,-t:^,

t.,
4,+

frt St kula
13,

velebit u mnogome ra.zlikujeod

Juinise sjevernoga.Svi velebitski vrhovi koji
su viii
6,.o-
dijeluir.r.bt;;. prema
jusuplaninasesvevijesuzava,
takodaus,.b;l;;.j,;;:'0,,
:ililil.:{i,,:.': I
['"", yi j TI t,,:ti : if,;d :l;,:[:;ffiT;
b i ridlir nrz vrhova, osamljen
duiidajedino ,., ,'r" portoli primorski
je i prui.avidik na
nailjepiividikovac
navelebitu.r,,. iovjekudinida
iljjiliiijj::"::,:_,j.-e

r[i;:{:eil,ffi fi,.#"nTntiilfr1:nil,?:il,t
i:,Til:.,u"fi
v e l e b r t vs ikseo r a v n i .T a i d i o V e l e b i r a
nrirhnro j e s r a r o h r v a t s k o g a j i 2 e v n i k ap e r r a
kn
(1508- r569?)
1:T:i:1nt"j"nina
kn/rgena svijetu. Uspon je teZak""
ske
fi'"";. pjesniikogilrt^bun;re, prveplaninar-
jer podi
rehtivni
visina;.a,' uL,if;; i; #ilf ;il:l'ffi;il
moguie "r... gorovo u cijelosti
u,ednome danu..put
ff l; ;l'g liff i,;.
prolazik.o, Nraonarni park pakreni_

:;!i;i:i:,,:l****,":ry;,ia-"a"in.,
objekra
narazridi orakiavaju
tritTfr
pran
rimvisinama.^ Napuru,. ",,ir.,i,,;";;;;;;;
;;;".#;;,;#ii*-f;?"lf T
Zabranjeno ""i; u;r;"r.f
je branje cvije& i svakooit.iw"n;.
"
r;;.;;;;;rre, kampiranjei
sketanje
s obiljeZenihstazabezdopuitenja upraveparka.

r05
 POTAZNA TOCKA je recepcija na
ulazu u NP Paklenica. Do nje vodi
odvojak od Jadranske magistrale
koji podinje 200 m od benzinske crpke,
nedaleko od Hotela Alan, na j. izlazu iz
Starigrada-Paklenice. Tu treba skrenuti l.
prlje crloe sv, Petrt (lijep primjer sta-
rohrvatske arhitekture) i cestom preko
sela Marasoviia stiii do recepcije Parka
(1 km). Ulaznica stoji 20 kuna, a vrijedi
za dva dana. SrednjoSkolci i dlanovi plan.
druitava s iskaznicom imaju 50olopopu-
sta. Na recepciji se mogu dobiti potrebne
obavijesti te nabaviti zemljovidi, razgled-
nice i suveniri.
Prilaz. Oko 2 km cestom iza recepclje
stiZe se do ulaza u tzv. Klanac, pred
kojim je parkiraliSte. U blizini je g. 1995.
oworen za posjet podzemni Labifint
IN'ry. Taj splet podzemnih Supljina, po-
vezan s 549 m tunela, dala je u tajnosti
u k l e s a t iJ N A 1 9 5 0 - 5 3 . e . Z a s a d j . p o -
sjet mogui nedjeljom od 9 - 12 h (plaia
se ulaznica). Obavijesti o vremenu po-
sjeta Labirintu, a isto tako i Manitoj peii, K l a n a cV e l i k e P a k l e n i c e
daje uprava NP Paklenica
(tel.023I 369-202i 369-r 55).
Prva dionica. Uspon treba podijeliti na nu. Desetak min dalje l. uzbrdo skreie
dvije dionicer prvu, kraiu, do plan. doma odvojak do Spilje Manite pedi* (40 min
i drugu, dalje na Sv. brdo. Prva dionica uspona; visina 540 m). Ulaz je zakljudan,
prolazi najprije pola sata dnom Klanca** a posjet je mogui samo s vodidem, u
(ne kanjona!), koji je tu stisnut medu di- odredeno vrijeme (ulaznice se prodaju na
vovskim stijenama visokima do 400 m. recepciji). Spilja je elektrificirana, obiluje
To ie najvelidansweniii dio ciiele Velike sigama i kamenicama, a dugadka je 175
Paklenice. Dosegnuvii visinu od 270 m, m. Iduiih.ie sat i pol klanac Paklenicesve
Klanac se Siri u Aniia luku, malu zelenu pitomiji. Sirok se put postupno uspinje
poljanu. Desno iznad nje diZe se golema, medu Sumovitim strminama dnom bu-
400 m visoka stijena Ani6a kul{, najvre- jidnjaka. Kod Katiia mlina prelazi ga mo-
dnije alpinistidko penjaliSte u Hrvatskoj, stom, a odmah iz drugog mosta stiie do
koje je i u inozemswu na glasu jer se plan. doma.
zbog mediteranske klime ljetna penjadka Dom PD Paklenica (550 m) ima u zida-
sezona produZava na gotovo cijelu godi- nom prizemlju blagovaonicu i kuhinju, a
na drvenu prvom katu spavaonice, ukup-
no oko 40leLqeva. Pred domom je pro-
Planinarskoskloni5te pod Vla5kim gradom
strana terasa,ispod koje tede potok.
SmjeStenje na dnu Sumovite doline, na
mjestu gdje popredna prodorna dolina,
kojom smo stigli, ulazi u uzduinu doli-
nu, tako da tu njhovi smjerovi tvore slo-
vo T. Dom je polazi5teza uspon na mno-
ge velebitske vrhove, pa i na Vaganski
vrh, najviSi u Velebitu (v. izlet br. 38).
Objektom upravlja PD Paklenica iz Za-
dra. Lieti ie stalno oworen, inade samo
vikendom i po dogovoru. Opskrbljen je
raznim piiima, a jelima uz najavu. Tele-
fon domara uZadru 0231436-700 (Val-
ter Morovii). Prije nastavka puta moie se

106
a l0 min svratiti do polupeiine sa zani-
mljivim prastarim Ramih kutarnt.
Drugadionica (6 h) vodi od doma uzbr-
dona siever10 min do zaseoka Ramiii -
Pariii,odatle dalje najpri je iznad korita
potokaPaklenice i preko sigastog rerena,
anakon30 min preko potoka te drugom
$ranomvrlo strmim Sumskim putem jod
okoI h do Martinova mirila (9t4 m;,
prijevoja izmedu V. i M. Paklenice. Dalje
ideL uzbrdoSumovitim hrptom jo( 45
mindo olan. skloniSta.
PlaninarskoskloniSte na Ivinim vodi-
cama(oko 1250 m). Tu su dvije jedno-
stavne, stalno oworene prizemnice, koje
dalje uzbrdo bez puta, gotovo sar
oitroga i prilidno zamornog uspona,
do uzduZnoga markiranog velebitskog-
puta te njime joI toliko, ali malo blaZim
usponom. Pri kraju put postaje zamoran i
stoga 5to umjesto vrha putnik stalno ima
pred odima travnati kamenjar. Poito sti-
gne napokon na Sr.. brdo*** (175I m)
iznenada mu se otvara prekrasan vidik
na sve strane.
Vidokrug sa Sv. brda (1751 m)
Vrh m km 00

dulekao skloni5te u sludaju nevremena, Gola Pljelivica r549 54 15

aizanoienje (potrebno je ponijeti vreiu Ozeblin r657 38 4r
aspavanje).Lijevo od njih jeizvor koji u Osjedenica 1796 68
59
kasno ljeto presuSi.Markacija se dalje na-
Klekovada 1961 72 86
stavljauzbrdo, ali vei nakon 50 m treba
slaenutid. novom trasom. Za oriienta- PoJtak r425 42 i01
cijumoie posluZiti telefonska iica. Tim Sato, 1872 79 r02
putemtreba iii oko I h travnatim padi- Crnopac r404 22 lll
namapremaistaknutnomvrhu VlaSki Dinara 1831 70 rr4
gad(1375 m). Na prijevojul. od njega Troglav 1912 87 r20
nalazi
senovoskloniSte.
inarskoskloniSte pod Ma5kim i"iluj- l 508 88 130
'Pro*in"
lom(oko1300m) uredili su zadarski 1148 60 r35
inariu napuStenoj vojnidkoj baraci. Tulove grede I 120 9 r40
iSteje oworeno, ima opremljenu , Visoiica r615 20 305
inju i spavaonicu koja moZe primiti
Vaganski vrh t/)/ 7 3r0
tak ljudi. Od skloniSta treba iii

dom u Velikoj Paklenici Sv. brdo s Dutica

. . Trx.frry.rc
-r bltr.H_.tr

r07
 -: : .:.:-::
'
-:a'a-.41. .

K / i n u g l a s o v i t o js t i j e n i A n i ( a k u k a v i s o k o j4 0 0 m

Kamo dalie? l a s k al . p r e m a s k l o n i i t u p o d V l a i k i m g r a -
B u d u c i d e j e r i l a z r kn a d r u g u s t r a r ) r r d o m . t r e b a o r o d u i i t i l i v a d a m az a m a r k a -
p r e k o D u i i c a d o c e s t o v r - r opgr i j e v o j a M a l i c i j o m d o p r i j e , r o j ae i i i t . r " d o l i n a . T u s e
H a l a n j o i n e s i g u r a nz b o g m i n a p r e o s t a l i l - r ravno nastavlja staz-ahrpton-r Velebita
nakon Domovinskog rata (s toga se p r e m a V a g a n s k o m v r h u , a l . s i l a z im a r k a -
prijevoja moZe automobilom najviie pri- cija kojom seza 30 min stiie do Ivinih
b l i i i t i v r h u ) , z a s a dj e n a j b o l . j ev r a t i t i s e v<rdica.Vrlo iskusni i izdr:zljiviplaninari
istim putem. lpak postoji moguinost po- siii ie s Vlaikog grada do mora kroz dir'
vratka do skloniita na lvinim vodicarna l j e k l a n c e O r l j a i u i M a l u P a k l e n i c u ,p o z -
malo lakiim, zaobilaznimputem. S vrha nate kao gnjezdiita ri;etkeptice grabliivi-
t r e b ak r e n u t i i s t i m p u t e m , a l i u m j e s t os i - ce, bjeloglavog sLrpa(Gypsftrluus).

r0B
 Vzuru PertnNtct - Srnucn - V,acarvsKr
vnu
(uidi zemliouid na str. 105)

. Mswr:'1757m
r Uo.aueruosr:
8-9 h
r TeilHn; llo
r Aruxruruosr **
!1:

na Vaganski vrh medu planinarima je vrlo cijenjen jer je to najvi5i velebitski

Tradicionalni uspon s lidke strane zasad nije mogui jer nije posve odiSien od mina
Domovinskog rata, pa mu se prilazi s primorske, mnogo napornije strane. Po-
todka, prllaz i prva dionica puta istovjetni su kao iza Sv. brdo (v. izlet br.37).

. Od doma PD Paklenica tebai(i

uzbrdou Sumu. mimo kuie Ramiia.
rim karavanskim putem prema
u Lici, u mnogobrojnim,lijepo
im zavojimas. stranombuiidniaka
imenjade.Nakon 2 h put izlaziiz
i odatle je jo(;45 min hoda sve
jim putem na prijevojBuljmu (1394
, preko koje silazi na travnatu ravan
. Struge su prostrana valovita i po-
a isprekidana udolina, dugadka PlaninarskoskloniStena Strugama
iiiroka do 1 km. Za planinaresu tu
jvainije todke plan. skloniSte (20 min
Buljme) i nepresuiiv bunar Marasovac jer podrudje u tom smjeru nije odiSieno
5 l0 min dalje). od mina. Od bunara se odmah polude-
inarsko skloniSte na Strugama sno penje dobro utrta markirana staza
1350 m) uredili su zadarski planina- kroz kamenjar i rijetku klekovinu. Usko-
iu bivSojvojnoj baraci. Oworenog je ro put postaje sve loiiji, a uspon sve
ipai moie primiti na noienje dvadesetak oitriji. ObiSavSinekoliko ponikava stiZe
iudi.Na bunaru Marasovcu treba se do prvog prijevoja ispod Babina vrha
daljnjegputa opskrbiti vodom (po- (oko 1650 m), odakle viSe nema veieg
a je posudas konopcem).VaZno uspona. Put dalje prelazij. padinu Babi-
. 1 .

le: oo lzvora se smrle samo na vrha, pri demu d. u dubini ostaje gole-
ijom uzbrdo, nipoSto prema Lici, ma trostruka ponikva s Babinim jezerom.

i v r h , n a j v i S iv r h V e l e b i t a
3Bffim gi prijevoj (oko
pojasom borove klekovine . Nakon 15
min stiZe se na prijevoj izmedu stoZasra
Segestinal. (1715 m) te vrhova Brundd
1680 m), izmedu Babi- (10 min uspona) i Liburnijax (20 min
na vrhi (1723 m; lak uspona) d. od staze. Iza prijevoja staza
uspon l. 10 min) iZora- prolazi d. rubom duboke Doline Cesaro-
niieva vrha (1712 m). ve, a zatim, vodeii preko d. padine stoia-
Na tom je vrhu spomen- sta Malovana (1709 m; uspon 15 min)
ploda starohrvatskom stiie do Malovanskog jezera* (1600 m).
knjiievniku P etru Zora- Nakon 200 m l. ostaci su Istodnih malo-
niiu (1508 - 1569?), vanskih stanova, gdje su nekoi ljetovali
koji je u svojim Planina- stodari iz KruSeva kod Obrovca na polu-
ma pisao o Velebitu. S Petar Zorani( nomadski nadin. Put dalje prolazi mimo
prijevoja se prvi put vidi Ninjanin detiriju orijalkih ponikava, a zatim izne-
(1508-1559?),
Vaganski vrh, a prepoz- autor prve nada prelazi na primorsku stranu,
naje se po tome 5to se planinarske pruLaluci velidanstven vidik na more i
knjige na svijetu
l. ruii strmom padinom (kip R. Petri(a u obje Paklenice. Nakon toga postupno si-
prema Lici i 5to je iz- Zadru,1969) lazi do radvi5ta na eidinoi dolini: ravno
brazdan kosim sloievi- dalje ide se na Sv. brdo, a desno dolje u
ma. Dalje dobro utrt put obilazi nekoliko Paklenicu oko 2 h 30 min.
dubokih ponikava i, proiavli izmedu
dvije najveie, blago se uspinje na Vagan-
Vidokrugm s Vaganskogvrha (1757m)
ski vrh* (1757 m). Tjeme je Sirok i ravan
hrbat pokriven travom, a vidik je orijen- Vrh m km 00
tiran na lidku stranu. r657 30 55
17g6 30 76
Kamo dalje? 169L 86 89
NajljepSe je nastaviti hrptom Velebita r872 95 105
dobrih 2 h te se zatim spustiti do doma 1715 1 108
PD Paklenica u Velikoj Paklenici (v. izlet
19t2 105 I t8
br. 36). Taj silazak traje oko 5 h, pazaro
175r 7 r28
uspon i silazak nisu izvedivi u jednom
danu, nego treba prenoiiti na Strugama I 148 73 130
ili Ivinim vodicama. Put s vrha na drugu t6r5 t2 302
stranu najprije strmo silazi 10 min, aza- t723 |.5 3r3
tim dalje vodi dobra konjska stazakoja r634 45 318
vijuga izmedu neobidno velikih ponikava
1699 45 318
lijevkasta oblika. UkraSene su lijepim

Pogled s Vaganskog vrha na Babin vrh

II0
 Mttovct - Vnuro Rutyo - Borty,qc

r Vrsrrun:
1 1 10 m
r Uonueruosr:3 h
r TrZrrun:
llo
. ArRAKTtvlvost*

Uzdui ditavog Velebita

opaiase na njegovu po-
prednompresjeku izrai.en
pregibprimorske padrne.
U tom orijaSkom uzduZ-
n o mi l i j e b u , k o j i p o i i n j e
iznadSenja i zavriava iza
Sv.brda, prostire se na
visini700-900mose-
bujani priliino malo
poznatsvijet. Clavne su
mu znadajkeniz ravnih
p l o d n i hd o l a c a n a d n u i
kamenitanazubljena
ograda, koja ih dijeli od
mora.Tipidne su takve
dolineRadlovac u sred-
njemVelebitu i Stap
ispodVisodice, u kojima
senalazeplan. skloni3ta.
Najveiaje takva udolina,
zapraYo visoravan, Veliko
Rujno,izmedu Stapa i Paklenice, koje je poznato ne samo kao pasiStesa stoljetnom tra-
dicijomnego osobito po crkvici Gospe od Rujna, gdje se svake godine na Veliku Go-
spuokuplja velik broj hododasnika i planinara. U planinarskom je pak pogledu na)za-
nimljivija ograda 5to V. Rujno dijeli od mora. U toj se ogradi nalazi skupina golih ka-
menitihkukova neobidna oblika. Na podrudju od oko I km2 ru se mogu na6i tvorbe
najrazliditijih,uprayo dudesnih oblika, koje stvaraju na prvi pogled posve nepristu-
padan labirint. Po najviSemu, Bojinu kuku skupina se naziva Bojinac. Prije tridesetak je
godinaplaninarski istraiena i u njoj je provedena markacija, koja u obliku osmice obi-
lazinqzanimljivije detalje. Iako markacija nije obnavljana, vrijedizaci u taj neobidan
prirodnimtzej kraikih oblika i obiii ga na pomalo avanturistidki nadin.

P O L A Z \\ I { i { . ! i i i j e z a s e l a kM i l o v c i n a krdevine (350 m), zaravanka s napu5te-

Jadranskoj magistrali, oko 3 km od Stari-
grada-Pakleniceprema Karlobagu. Do
njega se stiZeautobusom Zadar - Senj,
kojiljed desto vozi (vozadu treba najaviti
silazaku Milovce). Put je Ijeti izloi.en
jakomsuncu i treba ga zapodeti u zoru da
seizbjegnednevna Zega.
Uspon.S Jadranske magistrale treba
krenutiasfaltiranim puteljkom u selo
Milovce.Tu mogu parkirati oni koji do-
lazea u t o m o b i l o m . P o t o m i z s e l ad . p r -
temza markaciiom t h do Milovadke
nom kuiom. Na visini od 450 m d. se
odvaja put za Starigrad, a na 550 m po-
kraj puta je kapelica. Nakon malog si-
laska stiZe se na prijevoj izakojega je vi-
soravan Vaganac (2 h). Tu se markacija
r a d v a :l . z a B o j i n a c ( 1 h ) , d . z a R u j n o ( 1
h ) . P u t z a B o j i n a c p o s t a j es v e l o i i j i i p o -
stupno prelazi u jedva vidljivu kozju
stazu. Usput je osobito zanimljiv Krivi
kul{, okomita stijena u obliku visibabe.
Napokon se stiZe do skupine golih ka-
menitih stijena. Od staremarkacije
39
Proiteni5te i crkvica Majke BoZjena Velikom Rulnu
jedva se poznaju tragovi, pa dalje svatko
treba Bojinadke kukove obilaziti po
svojem izboru, ovisno o kondiciji i sna-
lailjivosti. U blizini najviSeg vrha, Boji-
na kuka* (1110 m), uredio je zadarski
planinar Slavko Tomerlin u maloj Spilji
primitivni zaklon, u kojem se moZe bi-
vakirati. Na dva se mjesta pod stijenom
nalazi nakapnica vode, jedna od njih
ogradenabetonskim zidiiem.
Kamo dalje
Umjesto povratka istim putem, moZe se
pohod Bojincu kombinirati s obilaskom
Velikog Rujna. S kukova se treba probiti
prema sjeveru i izad na visoravan do
crkvice Gospe od Rujna (oko t h). Ve-
liko Rujno* (oko 900 m) najprostranija
je i najravnija velebitska terasa.PreteZno
112
je to travom obrastao kamenjar,
nekoi vrlo cijenjeni palnjaci
. podgorskih stodara.Neki njiho-
vi ljetni stanovi danas su prewo-
reni u kuie za odmor. U zaledu
Rujna diZese 700 m uvis impo-
zantna ViSerujna (1632 m).
Dijelovi polja u kojima se ista-
loLlla zemlja crljenica ogradeni
s u i o b r a d e n i . S r e d i 5 n l ej e
mjesto crkvica Majke Boijd iz
1930 g., gdje se proitenje odr-
Zavasvake godine 15. kolovoza.
Toga se dana mogu vidjeti za-
nimljivi obidaji i folklor. S Ruj-
na se moiemo vratiti do iadran-
ske strane, zaobiSaviiBojinac sa z. strane
za 2 h 30 min. Put vodi od crkvice preko
visoravni prema AdZiiima, pa tu skreie l.
preko Aptovadke kose i iza nje opet 1.,
dobro gradenom stazom koja blago silazi
preko zaseoka eaviii na Jadransku magi-
stralu kod Milovaca.
P l a n i n a r s k os k l o n i 5 t en a Z a v r a t i( 7 5 0m )
 Kqrvo - Gnquei- Dttu,qna
(uidi zemljouid na str. I I5)

m
':6h

Dinara oznaiava tri pojma: Dinarsko gorje, planinu Dinaru i vrh Dinaru. Dinarsko
planinskije sustavkoji se prorei.euzdui.Jadranskog
mora, od Slovenijedo Albanije.
su mu znatqke tzv. dinarski smjer pruLanja (sz.-ji.), vapnenadka grada i neobid-
usporednostgorskih kosa, izmedu kojih se pruZaju velika kraika polja. Planina Dinara
tzanje masiv dugadak oko 60 km, koji se bez oitre granice na sz. nastavlja u planinu
(Vilicu), a na ji. u Kamelnicu. Taj masiv dao je ime cijelomu gorskom sustavu,
inaridima, a vjerojatno je ilirskog podrijetla (pleme Dindari). Neobidno bogatswo
inskih i podzemnih oblika, od gologa kria do ponikava, Spilja, jama t rijeka ponor-
ica,poznato je pod nazivom dinarski kras (kras je vapnenadko podrudje koje ne mora
itikamenito, a kri je svaki goli kamen). Dinara je stolje6ima bila prirodna brana pred
iezdamasistoka i u povijesti hrvatskoga naroda imala je veliku ulogu. Prirodna je gra-
icaizmedu Republike Hrvatske i BiH. NajviSi vrh hrvatskog dijela te planine, takoder
inara,o kojemu je ovdje rljet, nalazi se na rubu Siroke i blago nagnute kralke visoravni.
te stranevrh se osobito ne isti6e. Sasvim je drugadiji pogled s jz. strane, gdje je pod sa-
rimvrhom nqve(astijena u Hrvatskoj. Poput moine barijere, dugadke 6 km, ona podinje
najvi5imvrhom, u OSljakupostizenajveiu visinu (700 m), azatim sepostupnoi ra-
jerno snizuje sve dok ne utone u Vrlidko polje kod sela Kijeva. Stijene na vrhu ne
aju hrptom, nego tu podinje spomenuta valovita kralka visoravan.

TOeKA j, ^. p.u seluKijevu prognali. Danas se dio stanovniSwa

cestiKnin - Sinj - Split, 22 km
od Knina (autobusvozi
;oistodno
iko puta na dan). Selosu 199I. g.
iodmetnici do temelia razorili,
stanovniSwodijelom pobili, dijelom
vratio i selo se obnavlja. Prije daljnjeg
puta vrijedi se popeti na humak iznad
sela, gdje je s rulevine grobljanske crkve
vrlo dobar vidik na Dinaru i Koziak
(zagorski).

stiiena Dinare
 visoravan Podcrkvicu, odakle
je jo5 I h usponana pasiSte
Levurdovac. Kod Razvala se
put spajas onim od Uniita,
nakon degaslijedi uspon
preko Zelene strane do vrha,
potkraj kroz pojas borove
klekovine. Uspon od Glavaia
traje 4 h 30 min (od Kijeva 6
h). Sa sobom treba ponijeti
dovoljno vode i hrane.
Vrh Dinare* (1831 m) ima
Ruievine grada Glavaia oblik kamene glavice okruie-
ne klekovinom. Po geo-
detskom znaku narod tal vrh
Prilaz. Kod a. p. treba s glavne ceste naziva i Sinjal (od signal). Njegov
skrenuti asfaltiranim seoskim putem kroz srediSnji poloi.aj u Dinarskom gorju
Kijevo i doii do sela Glavala (6 km), gdje omoguiava Sirok vidik na velik broj pla-
je l. na betonskoj kuiici podetak marka- nina. Na jednoj strani vide se sve planine
cije. Slidna je kuiica, takoder s putoka- u Dalmaciji i Velebit, a na drugoj mnoge
zomza Dinaru, i 2 km prije GlavaSa.Na bosanskeplanine, medu ostalim Vitorog,
toj cesti nema javnog prrjevozai pjeiaci S"tor, Bat, Troglav i dr.
ne mogu izbjeci zamoran mari cestom.
Hrvatski planinarski savezobidno u su-
botu najbliZu Danu hrvatske drZavnosti Vidokrug s Dinare (1831 m)
(30. svibnja) organizira pohod na Dina- Vrh m
ru, pri demu osigurava prijevoz do
Klekovada 196r 42 t+
Glava5a i vodide na usDonu. U GlavaSu
Ozeblin r657 70
ie parkirati oni koji su doili automobi-
lom. Cesta se nastavlja joi 5 km do Spo- Sato. 1872 l9
men-doma u selu UniStima, koji bi Vitorog r907 >4 82
takoder mogao posluZiti kao polazna Veliki Bat r854 t0 97
toikaza uspon, ali je u ratu opustolen i Cincar 2005 58 108
potrebno ga je obnoviti. UniSta se terito-
Veliki Vran 2074 100 115
rijalno nalazeu BiH, ali su prometno
potpuno orijentirana na hrvatsku stranu. Plodno,evrsnica 2228 108 tt7
Uspon. Lijevo treba siii s ceste za marka- Troglav r912 22 t28
cijom kroz napuSteno selo Glava6, pa d. Sv.Jure, Biokovo 1762 96 r45
uz ruievinu slikovite srednjovjekovne Svilaja 1508 32 162
tvrdave Glavai* (67 | m) povrh Pekasove
Promina 1148 23 230
drage, u neprestanom blagom usponu
kr5evitom padinom. Iznad Pekasovedra-
Sv. brdo 1751 70 295
ge put prolazi mimo Bunara (u Gornjem Bursad,Ilica r654 28 333
bunaru nade sepitke vode). Dva i pol Osjedenica 1796 51 369
sata hoda od GlavaSa izlazi se na travnatu

D i n a r ai z K i j e v a Kamo dalie?

wffry==" S vrha se moie siii na drugu stranu

markiranom stazom preko Samara i
mimo malog jezercado kolnoga puta koji
se preko painjaka Duler spudta do plan.
kuie na Brezovcu, a odatle u Knin (v. iz-
l e t b r . 4 1 ) . S a S a m a r aj e m o g u i e s i i i i l .
strmom stazom kroz borovu iumu do
Mirkoviia mlinica pod starom cestom
Knin - Vrlika, ali na ni ri nema viSeauto-
busnog prometa.

r14
 Kutu - Bnrzou,qc- Durcn - Dtyenq
(uidi zemliouid na str. I 15)

r Vrsrna:
1831 m
. Uoeuenosr:7-8 h
e Tr2rrn:ll"
r AtRnrnvruost*

Uspon na najviSi vrh Hrvatske iz Knina tradicionalan je smjer, ali je zbog dugoga ce-
stovnog pristupa (oko 20 km) prihvatljiv jedino onima koji mogu osigurati prijevoz ba-
rem prvim dijelom ceste. Prednost je pak prilaza s te strane u tomu 5to tri sata ispod
vrha put prolazi mimo plan. kuie gdje se moie prenoiiti te tako uspon podijeliti na
dva dana. Dakako da je najbolje planirati uspon jednom, a silazak drugom stranom.
Planinarska druiwa to rje5avaju na taj nadin da unajme autobus koji izletnike doveze
5to je moguie dublje u planinu brdskom cestom prema Brezovcu, a navederih dodeka
na drugoj strani planine kod GlavaSa.

POLAZNA TOCKA je grad Knin (Zeljez-
nicom odZagreba3i22-km, od Splita 102
km). U tijeku je oLivljavanje PD Dinara
u Kninu, koje planira obnovu doma na
Brezovcu. Obavijesti o trenutadnom
stanju mogu dati Andrija Kaliger (tel.
0231561-753)i Ive Marii (teL.0231340-
170), a prije uspona dobro je raspitati se i
kod policije o stanju cestedo Crvene
zemlje na Dinari. Prije polaska na put ne
treba propustiti uspon na staru, slavnu
Kninsku tvrdavu* (20 min), odakle se
pruia lijep vidik na Dinaru i Kninsko
polje.
Prilaz. Iz Knina treba iii Ulicom kralja
Tomislava, zatim Ulicom 4. gardijske
brigade i Sinjskom ulicom u selo Kovadii
(3 km) do kriianja na asfaltnoj cesti Plit-
vice - Sinj. Preporuda se svratiti s toga
krtLanja 500 m d. do glasovrtoga To-
poljskog buka**, Siroko razvedenog sla-
pa kojim se rjedica Krdii ruSi sa 40 m vi-
soke sedrene barijere u kotao s izvorom
rijeke Krke. Buk je najljepli u proljeie ,
kada ga hrane snjegovi s Dinare, a krajem
ljetazna i presuSiti.Sa spomenutoga
krlLanja u Kovadiiu skreie se L i ide 1,5
km prema Zagrebu do zaseokaJeliii, gdje
se d. odvaja brdska cesta (oznaka na be-
tonskom zidu) koja preko sela Guge i
Novakoviia staja vodi dugim usponom
do visoravni zvane Suho polje (14 km od

Topoljski buk kod Kovatita u prolje(e

#
#
k

ft

116
P l a n i n a r s k ak u ( a n a B r e z o v c u
Knina).Ispod neobiino slikovita vrha
Badnja(1281 m) nalazi se Crvena zemlja
( p o l i g o nz a o b u k u ) . C e s t a j e u t o m d i j e l u
makadamska,Siroka i neravna, a iza Cr-
venezemlje prelazi u loi kolni pur proho-
dansamo za terenska vozila. Obilazeii
slikovitivrh Badanj s l. srrane, put prola-
z i p o l j e mg d j e p o d e t k o m l j e t a c v a t e
mnoiwo sunovrata (narcisa). Pri kraju se
put malo spuita na ravno polje Brezovac.
Prekopolja mimo Simiieva bunara
markacijastii.e za pola sata do kuie, koja
sevidi tek izbliza jer je zaklanja brijeg.
Planinarska kuda na Brezovcu (oko
1050m) nalazi se na prostranu polju
B r e z o v c uU. r e d i l o j u j e P D D i n a r a i z
S a m a rp o d v r h o m D i n a r e
P l a n i n a rni a v r h u D i n a r e
117
Badanj
Knina u staroj zgradi poljoprivrednog
dobra. To je jednokatnica uz koju je bu-
nar s vodom ki5nicom. Prizemljeje
predvideno za kuhinju i blagovaonicu, a
kat za spavaonicu. Kuia je zasadotvore-
na, 6ez inve ntara i bez opskrbe.
Uspon. Od kuie do vrha ima oko 3 h
uspona. Moie se krenuti novom vojnom
cstom ili pjeiadkim putem za markacija-
ma, najprije 20 min usponom kroz buko-
vu Sumu na paSnjak Duler, poznat po
sodnim koienicama koje su nastale
gnojenjem zemlje (torenjem). Slijedi jadi
uspon do prijevoja Samar, ispod kojeg se
u jednoj ponikvi nalazi malo jezero. Blizu
Samara odvaja se d. stara markacija koja
silazi do Mirkoviia mlinica, nekoi vrlo
popularnim smjerom uspona. Sa Samara
treba iii uzbrdo oitrijim usponom do
usamljenog stabla, a zarim jod 20 min
malo blaZe, pakroz Zlijeb i nakraju kroz
borovu klekovinu do vrha Dinare.
Kamo dalje?
Silazak na drugu stranu preko Glava5ado
Kijeva putem koji je opisan u izletu br. 40.
 DnNd - PtatwxaRsKrDoM - C,svwovKA

r Vrgue: 1148 m
r Uoauenosr: 2 h 30 min
r Trzrrue:lo

Ova mala osamljena pla-

nina diZe se u Dalma-
tinskoj zagori poput oto-
ka s prostrane skra-
d i n s k o - k i s t a n j s k ze a r a v ni
u duZini od desetak kilo-
m e t a r a .J e d i n a j e d a l m a -
tinska planina koja je
bila bogata rudom, ali su
nalaziStaugljena (Siverii)
i boksita danas uglav-
nom iscrpljena. Gradena
je od lapora,gline i
pjeSdenjakavrlo bogatih
p a l e o n t o l o i km
i o s t a cm
i a
iz eocena. Mnogi od fo-
sila duvaju se u zagrebad-
kom Geoloikom muzeju.
Za kralku je planinu ne-
obidna pojava ve6eg
broja izvora, jedan dak
na visini od 700 m (Ve-
liki todak).U imenu pla-
nine saduvanoje ime predrimskoga ilirskog grada Promone. U podnoiju ima mnogo
rimskih ostataka, a osobito su vrijedni nalazi iz podetnog razdoblja hrvatske dri.ave,
koji se danas duvaju u Hrvatskom arheoloikom muzeju u Splitu.

POIAZNA TOCKA je Drni5 nai.. pruzi prema Oklaju do radvanja,odakle d. 4 km

Zagreb - Split (343 km od Zagreba, 8l
km od Splita), gdje stoje i brzi vlakovi.
PjeSaiki prilaz planinarskom domu.
Od Z. p. Drni5 treba iii najprije 500 m
prema Kninu do kriianja cestes prugom.
Tu se l. uzbrdo odvaja asfaltna cesta u
gornji dio nekadalnjega rudarskog naselja
Siveriia. Nakon 2 km. na vrhu Siveriia.
kod zadnje kuie podinje pjeiadki uspon.
Jadim usponom izlazi se na planinski
prijevoj kod Kuline Kapele (kapelica sv.
Nedjelje). Nastavlja se blagim usponom
preko livade JardiSte,gornjim rubom
Sumovite uvale i l. od vrha eernika do
rudarske cestete njome 10 min do doma.
Prilaz automobilom. Iz DrniSa se moZe
cestom do doma (10 km), pa i dalje na
vrh planine. Nije asfaltirana i nakon jadih
kiSa iesto je oSteiena bujicama. Iz
sredidtagrada treba iii najprije 1,5 km
Zabinom ulicom u selo LiSnjak. Iznad sela
uspinje se rudarska cesta,kojom je 5 km
do doma. Postoji i cestaduga 3,5 km iz
Siveriia, koja se spaja s cestom iz Drniia
oko 500 m ispod doma.
Planinarski dom na Promini nalazise l.
uz cestu koja se nastavlja prema vrhu Pro-
mine . Za vrijeme Domovinskog rata bio je
u neprijateljskim rukama i danas ga treba
obnoviti. Ta prilidno velika zidanica ima u
prizemlju recepciju, dnevni boravak,
kuhinju, predsoblje, stan za duvara,
spremiStei sanitarni dvor, na katu 6 soba
(kapacitet 40 lei.ajeva) s dva sanitarna dvo-
ra i potkrovlje od oko 100 m2. PD Promi-
na u Drni{t obnovilo .ie rad nakon
oslobodenja grada i u tijeku je ponovno
opremanje doma.
Uspon. Od doma do vrha ima oko I h
uspona. Krateii cestu put vodi najprije

IIB
 K,siril KA 'trztou,qc - Koutn,sn - Sr. Lut<,q

. Vrsrrue:
779 m
. Uoaueruosr:
3h
o Te2rnn:llo
r AtRnxttvtrtost*

'
orlovo bniie
Iri. ri?:J

Kozjak je planina s dva posve razlitita lica. S primorske je strane nalik na stjenovit zid
iznad Kaitelanskog primorja, a sa suprotne strane na valovitu visoravan. S ruba visorav-
ni, povrh stijena, pruLa se dudesanvidik na more s otocima, na sedam Kaitela i Split.
Na usponu od mora prolazi se kroz tri razlidita svijeta: prvi je pojas bujne meciiteranske
vegetacije,drugi okomita vapnenadka stijena, a treii visoravan s kraikim kamenjarom.
Hrbat Kozjaka proteie se sa zapada prema istoku oko l6 km sve do KliSkog prijevoja,
iza kojega se nastavlja Mosor. Kozjak je, uz Medvednicu, planinarski najbolje obradena
hrvatska planina. Na njemu je dak pet plan. kuia, a sve su povezane dobrim markacija-
ma. Niz kulturno-povijesnih spomenika starohrvatskepovijesti povezan je markacijom
nazvanom Kolijeuka hruatshe driaunosti. Sredinom ljeta, za sundeve pripeke, uspon tre-
ba izbjegavati.

PjeSice do doma pod Koludrom. Polaz- t i 5 t aj e 2 0 m i n u s p o n a d o p l a n . d o m a

na todka j. p. u Kaitel Kambelovcu
".
(veza sa Splitom svakih 15 min). Put
vodi Kreiimirovom ulicom uzbrdo, pre-
Iazi mostom Jadransku magistralu i na-
stavlja se prema groblju; 300 m dalje
markacija kroz Sumu krati zavoj ceste, a
nakon I km cestazavrSavaokretiStem.
Malo prije okretiSta d. odvojak je do
crkvice Gospe na Krugu* s kamenim
ste6kom na kojem je najstariji hrvatski
grb, a na stijenije ispod crkve spomen-
ploda poginulim alpinistima. Od okre-
pod Koludrom. Putem se moie svratiti l.
stazom od 15 min do srednjovjekovne
crkvice sv. Mihovila** 282 m) s kulom
na rubu sti.iene(izvanredan vidik). Od
okreti5ta se ide pjedadkom stazom ravno
uzbrdo u dom (1 h od autobusa).
Planinarski dom pod Koludrom (325m)
smjedten je ispod okomite slikovite sti-
jene Koludar. To je zidana prizemnica s
nekoliko prostorija, od kojih je jedna
stalno otvorena za sludaine namjernike.
Objektom upravlja IHPD Ante Bedalouiz
 f^._

411 p., orob".Nastavak putavodid.

^ '/
| t 5 -i.r planinskimhrptomnavrh
Debelii (710 m;, odaklesena dru-
gu stranu spuSta u zavorlma strmo nlz
stijene do uzduZne markacije. Ta nas
markacija vodi na neobidan nadin kroz
najviSu Kozjakovu stijenu. Put u posve
alpskom stilu vodi Pejiinim putem*,ka-
menim policama, stalno sa Sirokim vi-
dikom na more. Na teZim mjestima osi-
guran je klinovima i sajlama. Nazvan je
po kambelovadkom planinaru Josipu
Pejii,koji ga je uredio. Put opet stiZe na
Kozjakov hrbat, kod kapelice sv. Luke*
(690 m; prvorazredan vidikovac). U bli-
zini (20 min) je Veli vrj (779 m), najviSi
vrh Kozjaka, ali zasad planinarima nije
pristupadan jer je ograden Zicom (20
min). Smije se priii asfaltnom cestom
samo do brklie.

Kamo dalie?
Najljep5i je i najkraii silazak u Ka5tel
Suiurac preko plan. doma Putalj (1 h
30 min). Put ide od Sv. Luke 15 min ru-
bom stijene u i. smjeru na prijevoj Vrata
i odatle d. strmo silazi dobro gradenom
stazom jo5 15 min do Planinarskog
doma Putalj (460 m). To je jedan od
najveiih plan. objekata u Hrvatskoj.
SmjeStenje podno same Kozjakove
stijene. Ima dvije blagovaonice, sobe
4 x 4 i6 x 2 kreveta i u potkrovlju mo-
guinost za smjeitaj 50 osoba na skupnim
Na Pejiinom putu
leZajevima. Stalno je oworen te opskr-
bljen jelom i piiem. Ima kolni prilaz, ra-
dio, TV i telefon (021145-466,\ok.336).
Upravljad je PD Kozjak iz KaStel Suiur-
ca. S terase pred domom izvanredan je
vidik na Split s okolicom, Kaitela, more i
dalmatinske planine. Od doma se jo5 oko
50 min silazi mimo groblja s kapelicom
Gospe od Hladi*, pa asfaltnom Ulicom
put groblja do a. p. u KaStel Suiurcu (au-
tobus vozi za Split svakih 15 min).

Pfaninarskidom Putalj

122
 Keirm Srent - M,qtqtKA - BndNl
(uidi zemljouid na str. 120)

. Vrsrn:631m
. Uonurruosr:3 h
o TeZrrun:
lo

Zapadni, niZi dio Kozjakavrlo je pristupadan zbog ceste koja prelazi preko njegova
hrpta. Kod prijevoja Maladka nalaze se dvije plan. kuie, odakle markirane staze vode
narazliditestrane. Najvi5i vrh Biranj takoder je privladna todka zbog neobidno lijepa
vidikai zbog crkvice koja je od davnine narodno proiteniSte.

POLAZNATOaKA je KaStel Stari,

udaljen18 km od Splita prigradskim au-
tobusom(vezasvakih pola sata) ili 17 km
ieljeznicom.
PjeSatki prilaz domu (1 h 30 min). Od
a.p, treba iii 100 m cesrom narrag pre-
maSplitu do raskriZja, odakle I. Zagor-
shimputem (cesta za DrniS) prema
Kozjaku.Na 1. km cestasijedeJadransku
magistralu,na 2. km Z. prugu kod kolo- Planinarska ku(a MalaCka
dvoraKa5tel Staroga, 50 m iza pruge kod
prvekuie (Radun br. 3) markirana predi- dogovoru; nije opskrbljen. Ima kuhinju,
caostavljacestu koja se u zavojima penje blagovaonicu i nekoliko prostorija (kapa-
naprijevoj Maladku (488 m), gdje je citet I 5 lei.aleva), a osobitost je terasa* s
plan.dom. Na usponu do Maladke dva prekrasnim vidikom na Ka5tela i more.
putadotide cestu na njezinim zavojima, Objektom upravlja HPD Malaika -
a jedanputje i prelazi. Na samome Donja Kaitela, 21216 Ka5tel Stari, Obala
prijevoju,I. malo ispod ceste, nalazi se kralja Tomislava 55 (tel. tqnice 02Il
plan.dom. 230-549). Od doma ima d. s ceste kojih
Planinarski dom Malaika (480 m) ie 200 m, mimo dalekovoda, uzbrdo do
velikazidana jednokatnica uklopljena u drugog plan. objekta (mogui je i prilaz
stijenu.Otvoren je obidno nedjeljom i po automobilom).

Pfaninarski dom Mala1ka

5v. lvan Biranj
Planinarska kuda Malatka (520 m) je
zidana prizemnica s dvije prostorije. U
jednoj je tajna kuhinja i blagovaonica, u
drugoj spavaonica s 20 kreveta. Obidno
je oworena nedjeljom. Kuiom upravlja
Planinarski Hub Split, p. p.365
(tel. tajnika:0211210 - 471).
Na Maladku se vikendom moZe stiii i
prigradskim autobusom iz Splita koji po-
laziiz Sukoianske ulice subotom u 14 h
30min i nedjeljom u7 h; povratak ne-
dieliom u 18 h (radnim danom ne vozi).
Iz KaStel Staroga do Maladke vozi auto-
bus subotom u 10 h (Maladka je postaja
na zahtjev).
Prilaz automobilom. Iz Ka5tel Staroga
ima do Maladke i0 km asfaltirane ceste,
koja vodi istim smjerom kao i pjeiadki
prilaz. Parkira se na zaravanku kod
doma.
Crkvica sv. Mihovila i srednjovjekovna
Uspon. Od kuie markiranom stazom u i.
smjeru kroz kamenjar i makiju 45 min
uspona na vrh Maladku (562 n), a zatim
joi 30 min poloZenije na Biranj (631 m),
najvi5i vrh z. dijelaKozlaka. Malo prije
vrha je kapelica sv. Ivant, zaltitnika
Kaitel Lukbiia, gdje je svake godine 26.
lipnja narodno proitenje. S vrha je lijep
vidik na more i Kaitelansko primorje.
Kamo dalje?
Lijep je i zanimljiv silazak na drugu stra-
nu preko plan. doma pod Koludrom u
Kaitel Kambelovac. Markacij a nqprije
vodi u i. smjeru hrptom do Greblica, a
zatim se spuSta d. sve do tzv. poLarne ce-
ste. Tom cestom treba u i. smjeru oko
I h gotovo vodoravno do doma pod Ko-
ludrom. Dalie v. izletbr.43.
tvrdava
 Goruu1nSrcuo - GmotrcTTrNDoM - Moson

. Vrsrrun:
1331 m
. UDnurruosr:
2 h 30 min
r TrZrna: lo
r Arnnxtvltosr *
,*". --1Jd...1-4*

Iakoje Biokovo ljepie i vi5e, Mosor je najpopularnija planina u Dalmaciji i simbol

njezinaplaninarstva. Tome pridonosi blizina Splita i povijesno znatenje Mosora i
njegovihstanovnika koji su u 11. st. osnovali Poljidku kneiiiu, malu driavu od 12 seo-
skihopiina. Poznataje po Poljidkom statutu i junaStvu Mile Gojsalii, hrvatske Judite,
kojaje 1530. digla u zrak tursku barutanu Zrtvujuii pritom vlastiti Zivot. Mosor se
pruia od KliSkog prijevoja u duZinu od 25 km do rijeke Cetine, koja svojim kanjonom
dinipolukrug oko planine. Mosorom dominira kamenit hrbat, bijel od gologa vapnen-
caiz razdoblja krede, prilidno pravilno uslojenoga. Dile se poput glomazna usamljena
otokasa Siroke zaravni. S hrpta se na obje strane spu5taju krievite i bezvodne padine s
iakorazvijenim kraSkim reljefom, gdje ima okomitih jama dubokih i viSeod 200 m.
Sumomje siromaian, a po goletima rastu kadulja, smilje i pelin dajuii svojim mirisom
posebandar. Od Zivotinja je zanimljiva mosorska guiterica (Lacerta mosorensis Kolom-
batovii), kojaLivi na visini iznad700 m. Za posjet je najbolje proljeie, a uspon treba
izbjegavatisredinom ljeta kad kamenje titra od vruiine.

POI.AZNAT()CKA je planinsko selo
Gornje Sitno. Preko sela voze iz Splita za
Dubravu prigradski autobusi br. 2B
s Rive kod Kule (trZnica) 9 puta na dan
(sub.i ned. 5 puta). Prvi polazak u
5 h 30 min (sub. i ned. 8 h 30 min), za-
dnji povratak svaki dan u i9 h 20 min.
Prije puta valja provjeriti nije li vozni red
promijenjen, 5to se obidno dogada podet-
kom ljeta i podetkom zime. Poljidko selo
Gomje Sitno* (590 m) povezano je sa
Splitom asfaltnom cestom (21 km) i to je
ujedno prrlaz automobilom. Selo se sa-
stoji od jednog niza kuia smjeStenihna

t)<

ni{tr
, tr&
.l-oq-4;
ir:l
P l a n i n a r s kdi o m
rubu visoravni ispod kamenite strmine.
Preko te strmine vodi prema Girometti-
nu domu (45 min) nekoliko markiranih
staza i krak nedovrlene ceste.
Uspon do doma. Od a. p. ide se ulicom
l. oko 100 m, odakle markacija vodi d.
najprije stubiStem, a zatim jakim uspo-
nom kroz goli kr5. U podetku sijede ne-
dovrlenu cestu za dom, a potkraj izLazi na
visoravan do putokaza na raskriZju: ravno
Prof. Umberto Girometta (1883-1 939),
,,otacplaninarstva" u Dalmacijii
utemeljitelj doma na Mosoru
it
dalje je izravan put na vrh Mosora (1 h
30 min), l. vodi jedan put za,,Lugarnicu"
(v. izlet br.46) i drugi u Mravince (3 h);
nad put vodi d. do doma jo5 20 min.
Planinarski dom Umberto Girometta
(900 m) smjelten je na s. obronku pro-
stranoga zelenog dolca, uz nepresuSani
snaZan izvor Ljuvad (nije pristupadan jer
je ozidan). Dom je nazyan po predsjed-
niku PD Mosor prof. Umbertu Girometti
( 1883 - 1939), zasluZnome za njegovu
izgradnju. To je velika zidanajednokat-
nica, s prostranom blagovaonicom i ku-
hinjom u prizemlju, a na katu su sobe s
4, B i 16 kreveta i velik skupni leiaj, uku-
pan kapacitet 80 osoba. Oworen je i op-
skrbljen hranom i piiem vikendom, a u
ostale dane po dogovoru. Domari stanuju
u Gornjem Sitnu. To su Spiro Gruica
(tel.0211562-635 i 878-056) i Boie Ra-
delja (tel. 0211874-180; mobitel 0991
470-594). Pokraj doma je stalno otvore-
no zidano skloniSte s kaminom i kame-
nim klupama, koje sluii namjernicima
kad je dom zatvoren (nema leZajeva).Is-
pod doma je lijepa borova Suma koju su
mosoraii (dlanovi F{PD Mosor) podeli sa-
vod-
s.pod Giromettinim
jr'j:frt
Uspon do vrha. Od doma na vrh Moso-
ra ima t h 30 min uspona, najprije oitro
uzbrdo 5 min na prijevoj izmedu dviju
glavica, dalje preko Sipadkih dolaca pod
 Vidokrug od Vickova stupa (1331 m)

Vrh m km 0o
45
,Troslav l9I2 50 0
Kameinica 1855 55 50
Cincar 2005 64 ()l

,V:ran 2074 90 76
dvrsnica 2228 90 86
iBiukooo r27
1762 53
Vidr:va gora 780 27 180
Skloni5tekod planinarskogdoma Kozjak 779 18 285
Veganski vrh 1757 130 318
glavno bilo, a zatimjakim usponom kroz $vilaja 1508 30 338
ljutikrl i Sikaru pod hrbat do raskriZja:l. Dinara 1831 64 344
je markacija koja vodi na zapad uzdui.-
nim putem po hrptu, a d. se za 5 min iz-
lazido Vickova stupa. Kamo dalje?
Vickov stup** (1331m) ima oblik dese- Preporuduje se povratak u dom duZim,
terokuta, 2 m promjera i Siljat vrh. Sasta- zaobllaznim putem preko Velikoga Kabla
vljen je od Zeljeznih ploda, postavljen na (1339 m) jer je to najvi5i vrh Mosora.
betonsku podlogu i pridvr5ien delidnim Od Vickova stupa je na Veliki Kabal
stegama.Vrata i prozori izradeni su u 30 min hoda markiranim hrptom planine
brodskom stilu. U unutrainjosti stupa su u ji. smjeru. Vidik je s Kabla slidan kao
klupe za odmor i upisna kn.iiga. Stup je od Vickova stupa. Odatle se u dom o5tro
vrlo privladna todka jer svojim poloZajem, silazi po krlevitu terenu t h 45 min. U
iako nije na najviSem vrhu, omoguiuje posljednjoj treiini, d. od puta, nalazi se
iirok vidik na sve strane. Osobito je zani- owor jame Velika Gajnt (dubina 170
mljiv pogled na drugu stranu planine, na m). Od doma se moZe prijeii u zapadni
strahovit kr5 oko Jabukovca i preko njega Mosor markiranim putem do plan. kuie
na Sinjsko polje. Lugarnica za 2 h (v. izlet br. 46).

Vickovstup na vrhu Mosora

127
 Gnto Ktts - Dnnato BRDI - , , L | G A R N I C A "
(uidi zemljouidnastr. 125)

Zapadni dio Mosora proteZe se od Klisa do Ljubljanskog prijevoja, a najviSi su mu

vrhovi Debelo brdo, PliSivac i Kunjevod. Iako se taj dio Mosora ne moZe po atraktiv-
nosti mjeriti sa srediSnjim dijelom, popularan je medu splitskim planinarima i rado po-
sjeiivan zbog blizine grada, dobrih prometnih veza, a i zbog plan. skloniSta ,,Lugarni-
ca" s tradicijom od gotovo jednog stoljeia. NajlakSi su prilazi iz splitskih prigradskih
naselja Kudine i Zrnovnica, a najzanimljiviji je uspon od a. p. Grlo Kis, jer vodi
hrptom planine s lijepim vidicima. Oba su prilaza gotovo u cijelosti izloi.ena suncu i
treba ih izbjegavati zavrtjeme ljetne pripeke.

POLAZNA TOaKA je selo Grlo Kis na
cesti Split - Sinj (20 km od Splita), na
kojoj je udestaoautobusni promet (otpri-
like svaki sat). Od gostionice ,,lJskok" u
selu treba skrenuti d. u zaselakMihovilo-
viie, gdje se moZe parkirati.
Uspon. Od Mihoviloviia treba i6i uzbr-
do za markacijom koja vodi ji. smjerom
na planinski hrbat viSe od t h do vrha
Medvedaka (639 m). Uspon se nastavlja,
dri.eti se hrpta i stalno s lijepim vidikom,
joi gotovo t h 30 min na Veliko brdo
(1044 m), gdje uzbrdica zavriava. Dalje
markacija vodi poloZeno Sirokim bilom
po golim kamenitim plodama 45 min na
Pli5ivac, koji je i najviSatodka cijeloga
puta (1053 m). Odatle hrptom, koji
skreie desno, joi 30 min na glavicu
Kunjevod i s nje jo5 30 min silaska kroz
kri i grmlje u j. smjeru do plan. kuie.
Planinarska kwta Lugarnica (867 m) je
prizemnica zidana od klesana kamena,
smjeltena na Uznidkoj kosi (u starini
Kunjevod). Prvobitno je sluZila kao lu-
garnica, pa se i danas tako zove. Sagradila
ju je 1903. Sumskauprava. HPD Mosor
iz Splita uredilo je u njoj 1926. g.
skloniSte i od tada je nekoliko puta
obnavljana. Ima kuhinju, spavaonicu za
20 osoba i cisternu za vodu. Zaldjuhna
je a kljud drZi HPD Mosor, Split, Mar-
montova ul. 2. Ispred kuie je mali zara-
vanak s lijepim vidikom na Split, otoke i
planinu Kozjak.

Planinarskaku(a Lugarnl'cana Mosoru iz helikoptera


Pogledna Debelo brdo s Klisa
Kamodalje?
Od Lugarnicr se moZe siii prema Splitu
markiranomstazom u z. smjeru za2h u
Kudine, a odatle u Split prigradskim au-
tobusom (linija 32, radnim danom vozi B
p u t a ,n e d . 5 p u t a ) . Z a 3 0 m i n j e k r a i i
put u Zrnovnicu, koji se od prvoga
odvafa l. nakon 45 rr'rn i odatle srrmo si-
lazi u j. smjeru mimo Militevi1a petine*
;, :
&
q
(duZina 110 m) u Zrnovnicu gdje j. p.
z a S p l i t ( v e z as v a k i h 3 0 m i n , s u b . i n e ".
d.
m n o g o r j e d e ) .T r e i a j e i n a j z a n i m l i i v i i a
moguinost nastavak puta uzduZ planine
u i. smjeru do doma na Mosoru (2 h). U
podetku vodi preko visoravni kroz kri i
iumarke, zatim silazi u dolinu Zagrade i
na drr-rgojse strani perrje do doma na
Mosoru (v. izlet br.45).
 Maransrt - Do*r pon Voicnu - Sv. Iuns

. VrsrNn:1762 m
. Uoru-lgr'rosr:
7h
r Tr2rua:llo
. ArRlxnvnosr***

I *oq')
$thba{.
*

Biokovo je najvila planina uz hrvatsku obalu. Dinaridi se nigdje nisu toliko pribliiili
moru kao ovdje. Uz Velebit, to je najljepia hrvatska planina. Na malom su prostoru
skupljeni neobidni kontrasti prirode, obogaieni vidicima na more. Bogatstvom krajo-
lika, podevSiod plavog mora pa do bijelih vrhova, Biokovo se moie mjeriti s ljepotom
Alpa. Stijene su gradene od jurskih vapnenaca, zbog&gaje u njima izratena sva kraika
grubost i plastika. Ipak su prohodne jer se kroz njih probija niz stazado planinske viso-
ravni, a na sam vrh vodi asfaltna cesta, najviSau Hrvatskoj. Biokovo je veii, sjeveroza-
padni dio planinskog sustavaBiokovo-Rilii koji se pruZa od Cetine do Neretve u duii-
ni viie od 50 km. U planini se razlikuju tri pojasa. Prvi je fli5no podrudje do visine od
300 m, plodno i zeleno. Najdojmljiviji je pojas stijena visok oko 1000 m, koji djeluje
istodobno lijepo i straino. Povrh stijena prui.a se treii pojas u obliku valovite visoravni
Siroke 3 - 4 km, s bogato razvijenim kraikim reljefom. Na visoravni je neobidan sustav

130
ponikava,nalik na krateremjesedeve povrSine(tzv. mreLastikras),s brojnim
speleoloSkim objektima. Dosad ih je poznatooko 400, medu njima su tri dublja
od 500 m. Neke sejame na dnu granajuu labirint podzemnih Supljina.Biokovo
je i botanidki zanimljivo. Tu rastu npr. endemidnazetina (Centaureabiohouensis)
i
biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio). Zbog pejsaZnei znanswene vrijednosti Bioko-
vo je 1981. g. proglaleno parkom prirode napovriini od 19 550 ha. U novije je doba u
planini uspjeino naseljeno nekoliko stotina divokoza (Rupicaria rupicaria) i muflona
(Ouis aries musimon).
Tradicionalni su prilazi planini iz Makarske preko doma pod VoScem i iz sela Velikog
Brda preko Lokve. Prllazi su dugi, naporni iizloi.eni suncu te ih valja poduzeti ranom
zorom. Automobilom se moie doii do doma pod VoScem, pa i na najviSi vrh.

POLAZNAToeKA je Makarska,62km nim i betoniranim putem kroz terasaste

Jadranskommagistralomod Splita (veza
20 puta na dan od 4 do 22h). U gradu je
sjediSteagencijeBiohouoActiue Hollidays,
kojaorganizirai vodi usponeu planinu
(21300Makarska,Dalmatinska4,8 - 12
i 17 - 20 h; rcl.lfaks02rl616-974) i PD
Biokouo(21300 Makarska,Dalmatinska
5, p. p. 75; pon. i det.20 - 2I h; tel./faks
021| 616-455). Od znamenitostitreba
spomenutimakarskifranjevadkisamosran
s Malakoloikim muzejom* i 3 km
udaljen botaniiki vrt Kotiiinu* s
biokovskomflorom.
Prva dionica uspona: Makarska - dom
podVo5cem(3 h 30 min). Uspon
podinjes Kadiievatrga, odakletreba kre-
nuti uzbrdo izmedu katedralei trinice,
presjeiiUl. M. Pavlinoviia, zatim nasta-
viti Ulicom put Makra i nadvoinjakom
prijeii Jadranskumagistralu.Dalje asfalt-
kulture loze i maslina u selo Makar
(223 m),40 min od Makarske. Iznad sela
gradena stazaulazi u kr5, te se penje svla-
davajuii jaku strminu brojnim zavojrma.
Tim je putem 1838. g. proiao saski kralj
Friedrich August II. (1797 - 1854) istra-
Luju6 biokovsku floru. Na tom napor-
nom usponu od gotovo 3 h treba svladati
vi3e od 1000 m visinske razlike na zrat-
noj udaljenosti od samo 1,5 km(!), i to
kroz teren koji na prvi pogled izgleda ne-
prolazan. Stazaje ipak dobra i sigurna. Sa
svakim metrom uspona vidik se 5iri. U
donjoj polovici puta uspon vodi kroz
lijep pojas Sume crnoga graba i mimo bu-
nara Voda, g4, je uobidajen odmor.
Dalje ide kroz borove Sumarke i distinom
do Kru5ke (2 h od Makarske), gdje je
drugi odmor. Posljednji dio puta prolazi
kroz stijene i stiie na hrbat do prijevoja

Biokovoiznad Basta

131

tlFIFSeElFIiSFee
: "t-1
;;:5:ilr :)*,,1
P l a n i n a r s kdi o m p o d V o J c e m
Strbind" (1326 m), uskavratapod
vrhom Voica. Nekoliko koraka d. od
prijevoja ureden je vidikovac s izvanred-
nim pogledom: u dubinu na makarsko
primorje, a u visinu na kameniti stoiac
Vo5ac. Iza prijevoja podinje biokovska vi-
soravan kojom treba joI nekoliko min
gotovo vodoravnim purem do doma.
Planinarski dom pod Voicem (1370 m)
je zidana jednokatnica usred borove
5ume. Ima kuhinju, blagovaonicu i 4
sobe (10 kreveta). Oworen je i opskr-
bljen u ljetnoj sezoni, ovisno o zanimanju
posjetitelja i prema dogovoru. Do doma
se moZe i automobilom (25 km od
Makarske). Domom upravlja poduzede
Mornar iz Makarske (tel. 02I I 615-422).
Tt je polazna todka za za pohode, medu
kojima su uobidajeni uspon na najviSi vrh
i izlet od 30 min na obliinji vrh VoiaC
(1421m), koji se nadvio povrh Makarske
(vidik kao iz ptidje perspektive u dubinu
od gotovo 1,5 km).
Vidikovac na prijevoju Skrbine pod Votcem
ffi
FlffitF
Uspon od doma na Sv. Juru traje 2h, a
vodi labirintom krSa i ponikava pa se rre-
ba paZljivo drLati markacije. Od doma se
kreie u s. smjeru preko kose Kolovrat, a
zatim mimo niza ponikava (Grgina, Sta-
ra, Zarenica itd). Pedesetak metara ispod
puta nalazi se owor jame Stara ledenica, a
malo dalje, d. od puta druga je velika
jama nazvana po divljim golubovima Go-
lubinjak. Preko Pajine glavice i Dubokog
dolca put dalje vodi na Babine vrHje (45
min od doma), gdje se staza ratva (oprez,
kriZanje je lako previdjeti!). L. stazavodi
do plan. doma Slobodan Raulif na Lokvi
(20 min), a d. na vrh (1 h 15 min).
Uspon vodi najprije krozkr!, zatim izlazi
na cestu, odakle d. ima oko 300 m do
plan. kuie pod Sv. Jurom.
Planinarska kuda pod Sv. Jurom
(1594 m) je betonska zgrada koju je
HPD Biokouo uredilo za planinare. Ima
kuhinju i spavaonicu s 22leL{a. Nalazi
se uz samu cestu i pristupadna je vozili-
Kapelicasv. Jure na Biokovu
 pelica sv, Jurd, po kojoj je i nazvan
najviSi vrh Biokova. Odatle se pruia
izvanredan vidik na biokovsku viso-
ravan, velik dio hrvatskih planina sve do
BiH, a zahjepa vremena vidi se preko
mora Apeninsko gorje u Italiji.

Biokovskacesta, najvi5acesta u Hrvatskoj

52 45
46 55
ma. Od kuie do vrha ima 30 min uspo-
66 70
na. Najkraie je uz razapetu sajlu koja
86 92
vodi L od kuie, a sluZi kao osiguranje po
snijegu i buri. 164 93
Vrh Sv.Jure (1762 m)***. Na samom 40 180
vrhu je TV objekt, u koji ulaz nije 43 190
dopuiten, a pokraj ulaza upravo se 65 200
dovr5ava Planinarska kuda Sv. Jure
37 260
(1756 m). To je betonska prizemnica
opremljena blagovaonicorr' za 30 osoba, 40 307
kuhinjom, tel. govornicom i 15leLajeva. 65 32r
Bit ie oworena i svakodnevno opskr- r9r2 73 326
bljena hranom i piiem od zadnjeg viken-
da u svibnju do prvog vikenda u listopa-
Prilaz automobilom mogui je cestom
du. Uz ku6u je terasa i parkiraliSte.
Makarska - Tudepi - Staza* Sv. Jure (31
Kuiom upravl.ia spomenuta agencija Bio-
km). Bio^kovska cestaxx probijena je do
houoActiue Ho llidays. Iza TY objekta
TV objekta na samome vrhu i to je ujed-
(treba gazaobi(i s d. strane) nalazi se fta-
no najviSa cesta u Hrvatskoj. Prllazvozi-
lom se naplaiuje. Po izlasku iz Makarske
u smjeru Dubrovnika, prije benzinske
Sv.Jure, najvi5i vrh Biokova, crpke treba skrenuti s Jadranske magi-
i p l a n i n a r s k ak u ( a p o d S v . J u r o m strale L uzbrdo Rodiievom cestom u selo
Tudepe. Oko I km iza sela skreie oltro L
biokovska cesta, koja u zavojima stiie do
prijevoja Staza na hrptu planine (16,5
km). Tu na radvanju treba produLiti rav-
no (do vrha je jo5 15 km). Na 4. km ce-
sta prolazi mimo Sumarske ku6e na
Ladeni, a na 9. km, na Stipkovcu, odvaja
se l. nizbrdo krak ceste 900 m do doma
pod Vo5cem. Posljednjih 5 km do vrha
cesta je prilidno strma, uska i zavojita, ali
je jedinswena po vidicima i krajolicima.

Kamo dalje?
Automobilom treba iii natrag istim pu-
tem, dok se pjeiaci mogu vratiti u
Makarsku preko Velikog Brda (v. izlet br.
48). Postoji i markacija na zagorsku stra-
nu planine, kojom se za 3 h stiZena cestu
Vrgorac - Zagvozd oko 500 m l. od tu-
nela Turija (visina 700 m). Tu treba
dodekati autobus za Split (vozi dva puta
na dan).
 Mtrtnsrt - Vztrco Bnoo - Lot<ua-.Srz.Junt
(uidi zemliouid na str. 130)
: 7 7 6 2m
l#'iliiii+riitiriirrr : I:1" i l
Uspon preko selaVelikog Brda (293 m) slidanje onome preko Makra, ali mu planinari
sve viSe daju prednost jer je to najkrad prilaz plan. kuii na Lokvi. I taj je uspon izvan-
redan doZivljaj velidanswenih stijena i strmina, osim toga nudi na izbor tri varijante,
vei prema ukusu ili sposobnostima posjetitelja.
Prilaz. Iz Makarske (v. izlet broj 47) put
ide u Veliko Brdo od Autobusnog kolo-
dvora 50 m u smjeru Splita Ul. A.
Stardeviia, zatim d. Ul. Ivana MeStroviia
i nakon 100 m l. Ul. mlikarica do Ja-
dranske magistrale. Njome l. 50 m. pre-
ma Splitu, pa preko nje d. pjedadkom
stazom prema sjeveru u Veliko Brdo (45
min od Makarske). Tko dolazi iz Splita,
skrenut 6e s Jadranske magistrale u Ve-
liko Brdo l. betoniranom cestom kod
prometne plode na ulazu u Makarsku.
Uspon. Pokraj crkve podinju dva marki-
rana puta: l._preko Balkoviia 4 h i ravno
gore mimo Stropca 3 h. Krenut iemo
ovim kraiim. Vei nakon 15 min moZe-
mo l. varijantom kroz Krjavu, no ona je
samo za vrlo iskusne planinare, iako je
po uzoru na alpsbe puteve osigurana saj-
lama. Put preko Stropca vodi najprije 25
min poloZenim strmcem, zatim d. kroz
Stubicu do Velikog todila (30 min) i
oltro uzbrdo pod stijenu Stropca (1 h).
Najneugodniji su na usponu sipari. Dalje
skreie l. na suprotnu stranu uvale do
prijevoja (40 min), pri.ie kojeg se moZe
svratiti d. odvoikom za 30 min na vrh
StrcpaC radi lijepa vidika. Zatim se ide
Planinarskakuta Slobodan RavliCiznadLokve
134
:7-8h
preko prijevoja i dalje preko glatkog ruba
stijene Solila (mjesto opasno zbog bure),
odakle se vei vidi plan. kuia. Do nje joi
20 min stazom iznad dolca.
Planinarska kuda Slobodan Ravlid
(1467 m) je zidana prizemnica s ravnim
betonskim krovom, sagradena 1902. za
Sumarske potrebe, pa je u narodu i danas
poznata pod nazivom Lugarnica na Lo-
kvi. Ispod nje je lokva, zapravo 5irok, ob-
zidan bunar koji skuplja ki5nicu. Nekoi
je sluiio kao pojiliSte, a kako stodarenja
viSe nema, voda se upotrebljava za ljudske
potrebe. Kuia je n iu^n po planinaru
koji je 1981. poginuo u meiavi na Bioko-
vu. LJpravo se preureduje i kada bude
dovr5ena imat ie dnevni boravak,
kuhinju, spavaonicu sa skupnim leLqem
za 30 osoba i stalno orvorenu ,,zimsku
sobu" sa zaworenim ognjiStem. Nije op-
skrbljena hranom, a otvorena je prema
dogovoru. Obavijesti: HPD Biokouo
(adresu i tel. vidi u izletu br.47). Lijevo
od kuie moie se stazom za 15 min svratiti
do ledenice zvane Dusa, okomite iame
duboke 80 m. Seljaci su se nekoi u nju
spuitali primitivnim ljeswama i vitlom
izvladili led za potrebe makarskog ugosti-
teljswa. Na dnu se jama Siri u golemu po-
dzemnu prostoriju s neiscrpnim kolidina-
ma vjednog snijega i leda.
Od kuie vodi d. prema Sv. Juri gradena
staza, koja prolazi mimo Turinova dolca
(na dnu je golema, ali lako pristupadna
jama) te za20 min stiZena Babine Vrklje,
gdje je prilidno teSko uodljivo radviSte:d.
45 min do doma pod VoScem, a l. uzbrdo
I h 15 min do vrha Sv. Jure kao 5to je opi-
sano u izletubr. 47.
Kamo dalie?
Najbolje je natrag u Makarsku putem
preko Makra (v. izlet br.47), no to je
telko oswarivo u jednom danu. Zato prije
uspona treba osigurati noienje u jednoj
od plan. ku6a.
 Bot - WoouaGORA

Vidova gora na otoku Bradu najviSa je todka hrvatskog arhipelaga. Uspon je lak, vidik
izvanredno 5irok, a vrh tradicionalna izletnidka todka. Tu se nalazi turistidka kuia do
koje vode automobilske ceste iz glavnih otodnih mjesta: iz Supetra preko NereZiSia te iz
Bola i Sumartina preko Gornjeg Humca. Vrh je zapravo sastavni dio ruba blago nag-
nute kraSke visoravni Siroke desetak kilometara, koja se postupno diZe sa s. na j. stranu
otoka do Vidove gore i odatle strmo ruSi stijenama do mora. Cijela je planina obrasla
mediteranskom vegetacijom, a na visoravni ima i nekoliko lijepih Suma crnog bora.

POIAZNA TOCKA za planinarski uspon prolazi kroz vinograde i voinjake, zatim

je turistidko mjesto Bol na j. obali Brada.
Ima nekoliko hotela, moguinost privat-
nog smjeltaja, lijepe plaie (glasoviti
Zlatni rat*) i dominikanski samostan s
vrijednom zbirkom kulturno-umjet-
nidkih predmeta. Ima autobusnu vezu sa
Supetrom (linija br. 3 preko PudiSia,
linija br. 4 preko NereZiSia) i Sumarti-
nom, te brodsku vezu sa Splitom, a ljeti i
s drugim turistidkim mjestima.
Pje5aiki uspon vodi mimo crkve Gospe
od Karmela, sijedecestu Gornji Humac -
Bol i kroz opustjeli zaselakPodborje
penje se do radviSta staza: l. se uspinje
novi, a d. stari, ,,rimski" put u G. Hu-
mac. Iznad pojasa bjelobora i pinija put
ulazi u krlevitu dragu nad kojom su
vrhovi Bukanj i Utinla savili amfiteatar
stiiena zvan Bolska kruna. Dobro
gradena staza penje se u zavojimakroz
kamenjar, sve viSe Sireii vidik na more.
Uz put rastu kadulja, vrijesak i ruimarin,
aiznad 500 m prevladava makija. Tu se
sa zaravanka Gornja Pristava odvaja l.
stazana Koitilo* (610 m) do slikovito
poloienih ruievina prastare wrdave (lijep
vidik). Slijedi 30 min uspona u zavojima
medu stijenama sve do izlaska na rub
bradke visoravni, odakle je l. jo5 oko 10
min do vrha. Uspon je najugodniji u
proljeie i jesen, a treba ga poduzeti rano
ujutro, prije sundane pripeke.

135
 Uspon se moZe skratiti varijantom
preko Crnice. Treba izati iz auto-
busa za G. Humac 4 km od Bola.
na mjestu gdje se l. u borovu Sumu od-
vaja stazakoja se penje dolinom Crnice
(markiranaje 1995. g.). Njezin je pode-
tak teSko naiijer nije upadljiyo oznaden.
Uspon automobilom (33 km). Iz Bola
vodi dobra brdska cesta do kriZanja u G.
Humcu (12 km), gdje treba iii l. joi 9 Vidikovac kod turistitke ku(e Vladimir
km do lijevog odvojka za Vidovu goru. Nazor na vrhu Vidove gore
Odvojak je asfaltiran i oznaden putoka-
zom. Do toga se mjesta moZe doii i sa
mjestu gdje je prije pokrStavanjaHrvata
suprotne strane, iz Supetra na s. obali
vjerojatno bilo svetiSteboga Sventovida.
otoka, cestom preko NereZiSia. Na 1. km
U okolnom kamenjaru rastu kadulja, bijeli
odvojka d. skreie loi kolni put u glasovi-
pelin te razne mirisave mediteranske
tu ,,pustinju" (eremitaZ) Blaca**, a na 2.
mljedike i dradevi. Vidik se pruia na velik
km nalazi se d. u borovoj Sumi nekadaS-
dio Jadrana, osobito na Siljati sprud Zlatni
nji lijep, a danas zapuiten planinski Ho-
rat kod Bola. Povratak istim putem.
tel Vidoua gora n KneZevravni. Odatle se
cesta blago penje i izlazi na kraSku visora-
van Korita te na 4. km stiZe na vrh. Vidokrug s Vidove gore (780 m)
Vrh Vidove gord* je 1998. obiljeZen
desetak metara visokim kriZem od bijelo- Vrh m km 0o
ga bradkog mramora. Postavljen je na K"btl""M"r*ffi
istomu mjestu gdje i kriZ 1934. (sruien ,Kl"i;e Krmelnici 1856 50 27
1944). Pokraj njega je konoba Vladimir
$v,ftre na Biokovu 1762 35 78
Nazor, gostionica koja je oworena i op-
S+,Iliia na Peljeicu 961 52 r25
skrbljena od svibnja do listopada. Uz ko-
nobu je protupoZarna promatradnica i Sv. N;tota na Hvaru 626 16 r87
metalna antena. Vrh je prastaro kultno rHum naVisu 587 55 235
mjesto. U ostacima dvostrukog obrambe- .V ',vri,naKoziaku 779 40 330
nog zida nasluiuje se stara ilirska utvrda. i *l 1508 60 348
Stotinjak su metara dalje ostaci starohr- itffr'oglu+'. tgtz 75 358
vatske kapelice sv. Vida (Sutvida), na

Pogled na Zlatni rat kod Bola s ruba Vidove gore

l,i
: l
i
':.,,:.-,..-
,l :
 Orcnft - Sv. It4a

:;:; I
i:j
lslo:

Poluotok PeljeSaczapravo je planina. Osim toga, sa svojih 75 km duZine i desetak puta

manjom Sirinom jedna je od naSih najduiih i najuZih planina. Iako je poluotok,
Peljedacpo svojemu poloLqu i vidicima ima sve osobine otodne planine; sa svih je stra-
na okruZen morem i samo ga uska stonska prevlaka spaja s kopnom. Krievit hrbat, koji
se na obje strane strmo spulta prema moru, dijeli poluotok na dva zasebnasvijeta, j. i s.
padinu. Zqednitka im je mediteranska vegetacija. U visinskom pojasu iznad 500 m
lijepo je razijena Suma crnog mediteranskog bora. Na Zalost, 1998. godin e poi.ar je
opustoiio velik dio poluotoka i mnoge neko6 zelene padine danas r,r irn" g"ii5t", p"
tako i okolica najviSegavrha Sv. Ilije.

Pjelaiki uspon. Polazna todka je Orijaiki tempres kod Gospeod Karmena

turistidko mjesto Orebii na juZnoj obali,
k o j e j e d o b r o m c e s r o m p o v e z a n os
Jadranskom magistralom (70 km do
Stona). U Orebiiu postoji PD Su. Ilrya
(obavijesti: Ivica Tro janovii,
tel. 02017l3-916). Iz srediSta Orebiia
polazi se u s. smjeru prema selu Rusko-
viiu, odakle bi bio najkraii uspon, ali
iemo nakon nekoliko min skrenuti zani-
mljivijim purem lijevo. Uzak kolni put
vodi najprije do zaseoka Karmen i crkve

137
 Gospeod Karmeni (172 n).
Kraj crkveje rustidnaloda, a okolo
rastu stoljetni dempresi.Nedaleko
su ruSevine gotidkog dvora trstenidkoga
kneza iz 14. sr. Od Karmena se ide dalje
preko Guriia Sela do iznad Bilopolja,
gdje podinje vrlo oltar uspon do planin-
ske visoravni. Put nije markiran. Preko
visoravni, skreiuii sve viSe desno, stiie se
na vrh mimo obnovljene planinarsko-
lovadke kuiice (kljud drLe Hruatshe iume).
Sv. Ilija (961 m). Prema tradiciji, vrh se
nekad zvao Perunovo brdo, a s dolaskom
kriianswa sv. Ilija je zamljenio starosla-
venskog boga Peruna. Po narodnom
vjerovanju sv. Ilija ima gromovnidke spo-
sobnosti, isto kao Perun, pazato takvu
zamjenu imena susreiemo i na drugim
planinama. Na vrhu je nekoi bila i kape-
lica tom svecu, ali su je razruSili gromovi.
llijino brdo i Orebi( u njegovu podno2ju
uuT,,,,
N..d?1L?,,11,?:
138
Vidik s vrha na obje strane seie do mora,
a u s. smjeru, preko Nerewanskog kana-
la, na velidanstveno Biokovo. Zaljetnih
vruiina uspon treba poduzeti vrlo rano
ujutro, a silazak predveder.
Prilaz automobilom. Iz Orebiia treba
iii cestom uz more 7 km na zapad u selo
Viganj, izakojega se cesta u zavojima po-
stupno diZe u unutrainjost otoka. Nakon
6 km (usput na kriianju desno!) stiZe u
napuiteno selo Gornju Nakovanu (300
m), gdje podinje pjeladki uspon. Iz sela se
ide u i. smjeru preko polja, zatim oltrijim
usponom do prve lovadko-planinarske
kuiice Polje, potom do druge, vei spo-
menute, isto takve kuiice, na vrh (2 h).
Taj zaobilazni prrlazje najljepli i danas se
najviSe upotrebljava. Osim toga, odatle je
i najlakSijer podinje na visini od 300 m.
Bijelestijene 59 Papuk, srediSnji 9
Biokovo preko Makra 130 Papuk, zapadni 12
Biokovo preko VelikogBrda 134 Promina 118
Bielolasica64 Ravna gora 37
Bojinacna juinom Velebitu 1l I Risnjak s istodnestrane 75
Burni Bitorai 67 Risnjak sa zapadne strane 72
Dabarski kukovi u sredniemVelebitu 101 Roianski kukovi u sjevernomVelebitu 93
Dinara izKijeva ll3
Samarskestijene 62
Dinara iz Knina 116
Samoborskogorje, istodni dio 45
Ivanldicaiz Budin5dine 31 Samoborsko gorje, zapadni dio 50
Ivan5dicaizLobora 28 Skradskivrh 69
IvanSdica,istodna 32 Sniei.nik 77
Kalnidko gorje 42 StrahiniSdica35
Klek 56 Sv. Ilija na Peljelcu 137
Kozjak, sredi5nji 120 Svetobrdo i Paklenica
Kozjak, zapadni 123 na juZnom Velebitu 105
Kunagora 40 Satorinau srednjemVelebitu 99
Medvednica,Hunjka i Petstostuba 17
Udka iz Lovrana 85
Medvednica,istodna l4
Udka iz Veprinca 82
Medvednica,Rudarskivn 23
Medvednica,Sljeme 20 Vaganskivrh na juZnom Velebitu 109
Medvednica,zapadna 25 Veliki Kozjak u sjevernomVelebitu 96
Mosor, sredi5nji 125 Vidova gora na otoku Bradu 135
Mosor, zapad,ni 128 ZaviLanna sjevernomVelebitu 90
Obrud 80 Zbevnica 86
Osor5iica 88 Zumberadkagora 53

139
 Dr. ZelikoPoliok(Zogreb,1926l,profesorMedicinskog fokulretou
Zogrebu,primoriiusi oiorinoloringolog, sviefski putnik, himoloioc
ie
i putopisoc.Ploninorstuom se bqvi polo stolieco.osnovooje broino
ploninorsko drustuo,bio predsiednik Hrvotskogo ploninorskog sCIvezo
,|30
i obiovio,uz struinihrodovoi kniigo,gotovotisuiuploninorrkih
ilonoko.Ustoie urednik,,Liieiniikih novino"ivei 40 godinourednik
,,Hrvofskogploninoro". Proputovoo ie svoveio europskogorlo, zotim
Arorot,RockyMountoins,plonineMongolile,Kurdistono, Indonezije,
Keniie,Kine,Toilondo,o oveie godineposiefioi vulkoneno polinezili.
Prvije postoviohrvotskuzqsfovuno Himslqli (1971).Autorie desetok
ploninorskih kniigoi vodieo:velebit11969l,Hrvatskoplaninarstuo
{1975l, Hrvorskoploninorskaknjizevnosr (1gg4l, Hrvafskeplonine
.|998.
tod I 975. do per izdonio)ird. clqn le Druituohrvorskih
kniizevnikoi Akodemiiemedicinskih znonostiHrvotskete pocosni
ilqn Hrvotskogo ploninorskog sovezCI i Hrvotskogo lileeniekogzboro.
Nosilocie TrofeiofiziekekultureHrvotske, TrofeioMedunorodnogo
olimpijskogodboroSportond the Environment i stotinfok drugih
priznonio.