Pustolovina u Hrvatskoj - epizoda 01-Klinovima do neba autor : Mario Saletto HRT 1997.

Gradi Starigrad pod Velebitom, najveom hrvatskom planinom, polazite je u udesni kraki fenomen - Nacionalni park Veliku Paklenicu. Dva divovska poprena kanjona; Mala i Velika Paklenica tu presijecaju obalne uzdune grebene 145 km dugake planine. Surove stijene Velike Paklenice, posebno glasoviti Ania Kuk s 350 m ne prekinute okomice, svjetski alpinisti smatraju najboljim europskim proljetnim poligonom i za najtee uspone na granici mogueg. Dok su sve Alpe jo pod dubokim snijegom i ledom, u Paklenici, na obali Jadrana i rubu ugodne mediteranske klime, ve za Uskrs okupi se do 400 penjaa pustolova. A za prvosvibanjske blagdane doe ih i vie od 1000 sa svih strana svijeta, od Slovenije, Njemake i panjolske do Novog Zelanda. Tu smo zatekeli i vrhunske hrvatske "himalajce" na treningu za uspon na krov svijeta Mt.Everest. Pratimo njihov ivot i pripreme u kampu i penjemo se njima na stijenu; i uz klasine alpinistike "naveze", i sa smionim slobodnim penjaima, koji do vrha i svog "dodira neba" penju bez osiguranja klinovima. A zatim se sputamo u podzemlje "pakla" Pakl-enice, prelijepu pilju Manitu Pe. U drugom dijelu te pustolovine se s lanovima Gorske slube spaavanja uspinjemo na Klek, planinu zastraujuih okomitih stijena na kojoj su Hrvati, kao deveti narod na svijetu, jo 1874.g. osnovali vlastito "Hrvatsko planinarsko drutvo". Spaavatelji pokazuju razliite tehnike uspona na vrlo tekoj Jugoisto-noj stijeni, a zatim i nain sputanja stradalog alpiniste niz okomitu stijenu. dokumentarni film documentary Mario Saletto HRT alpinizam Ekipa: producent programa Miro Mio; producentica serije Jasna Ferluga; skladatelj Arsen Dedi; tekst itao Vladimir Mahovli; montaerke Vesna Ferenak i Bernarda Fruk; autor teksta, snimatelj i redatelj Mario Saletto; urednik Obrazovnog programa Marijan Bui croatia hrvatska

Pustolovina u Hrvatskoj - epizoda 02- Na divljim vodama Od oko 300 km ukupne duine rijeke Kupe, prvih 140 zavojito se provlai kroz guste ume Gorskog Kotara. Vei dio toga toka do grada Ozlja dravna je granica izmeu Hrvatske i Slovenije, za ljubitelje raftinga i kanuiste doputeno vrlo "meka". Rijeka je mjestimino tako uska da vam je lijevo veslo u jednoj, a desno u drugoj dravi! Organiziravi ekspediciju s dva vea i jednim manjim pneumatskim raftom-dvojcem odluili sedmodnevnim raftingom krenuti od samog izvora Kupe. To je privlano modro jezerce izgubljeno u praumi sjeverno od Delnica, u kojem se jata divljih pataka jo ne boje ovjeka jer je on tu rijedak gost. to veslajui, to nosei amce preko divljih brzica i kaskadnih slapova, uspjeli smo Kupom doi do Osilnice, graninog mjesta gdje poinju i sve traeniji slovenski turistiki viknedraftinzi do Vinice. Uz noenje u atorima i vlastitu pripremu hrane, rafting na jo neistraenoj

Kupi sve do Ozlja bila je pustolovina u "divljini" hrvatsko-slovenskih uma, gotovo uz bok onih svjetski razvikanih u Alpama, Andama ili Himalajama. U drugoj plovidbi, na rijeci Dobri, do sada jedinoj hrvatskoj rijeci s organiziranim turistikim raftingom, ekspedicija je imala i istraivaki karakter; u smislu mogunosti za taj uzbudljivi port malenim raftom smo istraili i pritoke Dobre, Kamanik i Bistrac. A na kraju te mokre pustolovine, sudjelovali smo u turistikom, a zatim i u natjecateljskom 30 km dugakom raftingu na Dobri, od Goljaka do Lea. Pustolovina u Hrvatskoj - epizoda 03-Camcem na planinu Na Kornatskom otoju postoji oznaena Planinarska transverzala na koju se, penjui se na najzanimljivije vrhove, od otoka do otoka moe brodicom. Organizirali smo trekkingveslaku ekspediciju kako bismo nautiarima - koji veinom upoznaju samo sidrita - otkrili i vrlo zanimljivu unutranjost, a i stigli do 235 m visokih vrhova otoka Nacionalnog parka Kornati i Parka prirode Telaica.

Na pet kajaka-dvojaca posade su bile po jedan iskusni kajaka i planinar. Bio je to pravi pohod u divljinu, u svibnju, kad inae sivi, kameniti Kornati osvanu u arkim bojama proljetnog cvijea, a na otocima jo nema ljetnih stanovnika te murterskih ribara i teaka. U veslanju od Murtera do Biograda i usponima na 20 najviih vrhova doivljavamo nepoznata plodna polja, jezerca, ovja carstva i nezaboravne poglede s otonih vrhova.