Professional Documents
Culture Documents
Postanak muzike
Otkud muzika? Muzika postoji otkad i ljudi. Sta i kako su praljudi svirali? Niko ne zna. Sredinom XIX veka javljaju se prve teorije o postanku muzike: - Britanski filozof, Herbert Spenser je smatrao da muzika nastaje u afektu usled viska energije, kada hocemo da izrazimo nase emocije kroz dizanje i spustanje glasa. On je vrsio oglede na zivotinjama kako bi dokazao svoju teoriju. - Carls Darvin je smatrao da muzika nastaje usled privlacenja suprotnih polova. On je takodje vrsio oglede na zivotinjama. - Karl Biher, Nemacki ekonomista je definisao muziku kao proizvod rada. Smatrao je da je muzika nastala sa proizvodnjom i da prati pokrete pri bilo kakvom radu. - Nemacki prirodnjak, Karl tumf je smatrao da je muzika nastala kao signalno sredstvo (da bi se primitivni ljudi dozvali medjusobno). - il Kombarje, Francuski muzikolog je doveo u medjusobnu vezu muziku i magiju, sto je u principu i najtacnija tvrdnja. Muziku koriste primitivni narodi starog veka: - Ljudi sa Cejlona (danasnja Sri Lanka); - Ljudi sa Gvineje (tadasnji Irijan); - Afrikanci; - Amazonci; - Aboridzini (Australija). Magija igra vaznu ulogu u zivotu primitivaca. Oni njom objasnjavaju sve natprirodne pojave. Muziku koriste pri ritualima. Tada upotrebljavaju tekst i melodiju, uz koju pevaju odredjeni tekst. Tadasnja muzika se sastojala u ponavljanju kratkih odlomaka uz dinamiku pri smenjivanju pevanja vraca i plemena. - Kasnije se javljaju napevi u kojima se upotrebljavaju V2, a kasnije i 4, 5 i 8. Vrste napeva su: radni, vojnicki, ljubavni (lirski) i uspavanke. - Najstarija lestvica je pentatonika. Ona je upotrebljavana u Kini, Japanu, Skotskoj, Irskoj, Madjarskoj... - Sto se tice viseglasja prvo se pevalo paralelno u 1, a kasnije i u svim ostalim intervalima, a najvise u 2, 4, 5 i 8, tek kasnije u 3. Prvi oblici viseglasja su: o Heterofonija dvoglasno, unisono pevanje koje se na sredini kompozicije siri u pevanje u 4 i 5, a zatim se ponovo vraca na unison; o Bordun 1 glas lezi, dok 2. gradi melodiju; o Imitacija ponavljanje jedne male fraze kroz glasove. - Instrumenti imaju veoma znacajnu ulogu u zivotu primitivaca. Prvo koriste dlanove i glas da proizvedu zvuk, kasnije udaraju dlanom o neki predmet, a jos kasnije predmetom o predmet. Tako nastaju prvi instrumenti: Udaraljke Prve udaraljke su pravljene od drveta, kamena, kostiju neprijatelja, metala. Duvacki instrumenti Prvi duvacki instrumenti su flaute od trske, drveta, i od kostiju zivotinja i zarobljenih neprijatelja. Kasnije se javljaju trube. Zicani instrumenti Prvi izvor zvuka u obliku zicanog instrumenta je tetiva luka. Kasnije se broj zica povecava i dodaje se rezonator, i tako nastaju citre, harfe, lire... Uz magiju i muziku pojavljuje se jos jedna vazna umetnost, a to je ples. Uz prizivanje raznih duhova i bogova i pesmu i svirku, javljaju se i igre oko vatre tj. prvi plesovi.
Egipat Misir
Egipat u starom veku ima veoma razvijenu kulturu i umetnosti vajarstvo, knjizevnost, a narocito muziku. Muzicari su smatrani faraonovim rodjacima, a bez muzike nije mogla da se zamisli ni jedna svecanost. Muzika se izvodila u hramovima, na dvorovima, ulicama, trgovima gde su ljudi i igrali-plesali. - Instrumenti koji su tada korisceni u Egiptu bili su: veliki broj udaraljki, flaute, trube, a narocito su bili zastupljeni zicani instrumenti, pre svega harfe. III miliona godina pre nove ere Egipcani su pravili savrsene harfe. To su bile harfe u obliku luka, tzv. lucne harfe. Sem harfe od zicanih instrumenata bile su zastupljene lutnje, citre i hidraulicne orgulje, koje su tada postojale samo u Egiptu i radile su pomocu vode i vazduha. - Egipcani su poznavali i orkestar vojni orkestar sastavljen od duvackih instrumenata i udaraljki. - Sto se tice teorije muzike u Egiptu su bile zastupljene Pentatonika i Hromatika. Poznaju intervale koji su imali znacajnu ulogu u muzici uopste, a najvise koriste 4, 5 i 8. Tada jos uvek nije bilo notacije.
Mesopotamija Irak
Prve civilizacije koje su naseljavale ovo podrucje su: Sumerci, Vavilonci i Asirci. Muzika je u Mesopotamiji bila vezana za religiju u crkve se uvode instrumenti. Sve crkve su gradjene uz pesmu, a u toku godine su se tacno rasporedjeno pevali crkveni napevi. Muzicare imamo i na dvoru, gde moze raditi i do 150 profesionalaca. - Od instrumenata koriste se: razne udaraljke, cegrtaljke, bubnjevi, duvacki instrumenti sa jezickom tipa oboe i roga, lire i harfe. - Ovi narodi takodje poznaju orkestar, a od terorije muzike poznaju intervale, od kojih su glavni 5 simbol 5 cula, i 7 simbol 7 dana u nedelji i broj tada poznatih planeta.
Palestina Izrael
Najznacajnija uloga muzike je u hramu i smatrali su je sredstvom za dobijanje Jehovine (bog) naklonosti. Muzika je imala veoma veliki znacaj Njihovi carevi su i sami bili kompozitori: Car David je napisao 150 psalama. Psalmi su pohvalne pesme Bogu, oni su jednoglasni, izvode se u recitativnom stilu uz pratnju nekog zicanog instrumenta. Car Solomon Pesma nad pesmama. - Profesionalci se javljaju kasnije. - Od teorije muzike poznaju pentatoniku, lestvicu od 8 tonova i ukrase koji su tada dosta bili upotrebljavani. Crkvene pesme su izvodili u stilu responzorijalnog pevanja dijalog izmedju svestenika i hora. - Istrumenti koje su koristili su: bubnjevi, kastanjete, trube od metala, za koje su verovali da rasteruju zle duhove, razne flaute i oboe sa jezickom, tipicno njihov instrument Sofar vrsta roga, razne harfe, lire lutnje...
Arapi
Svojim orijentalnim karakteristikama Arapi su mnogo uticali na evropsku muziku. Centri arapske muzike u starom veku su: Medina, Damask, Kordoba, Sevilja, Kairo i Bagdad, koji je imao orkestar od 200 clanova koji je izvodio 100 izabranih pesama iz toga doba, a najznacajniji centar je Kalifov dvor, gde su se izvodile narodne pesme. - U VIII veku Arapi u Kordobi osnivaju skolu sviranja i pevanja, a Sevilja postaje centar za proizvodnju najznacajnijih muzickih instrumenata. - Muzika je narodna (narod je stvarao muziku). Oblici koji su korisceni su: Balada vokalno-instrumentalna pesma od nekoliko stihova; Makami vokalno-instrumentalno delo zasnovano na improvizaciji. - Od teorije muzike poznaju dijatoniku, hromatiku i enharmoniju; lestvicu od osam stepeni i poznaju manje tonske razmake od polustepena (1/3, 1/4, 1/5, 1/6 stepena).
Kina
Kina je jedna od starih drzava. Njihovi filozofi su se bavili muzikom, npr. Konfucje. Kinezi su bili skloni velikim svecanostima i ceremonijama. Ni jedan vid kulture se nije mogao zamisliti bez muzike (hramovi, dvorovi, ulice, trgovi). Pesme i himne su pevane uz orkestar koji se sastojao od 500 do 700 clanova. Imali su veoma razvijenu teoriju muzike lestvice: - Pentatonika lestvica od 5 tonova, bez polustepena. Pet tonova smatraju simbolom zemlje, vatre, vode, drveta i ruda; ili simbolom drustvenog uredjenja: vladar, visoki drzavnici, narod, javni sluzbenici, proizvodi. Ova lestvica je koriscena i u svetovnoj i u duhovnoj crkvenoj muzici. - Tsai jui lestvica od 7 tonova i ponovljen 8. dur sa #4 stupnjem (lidijski modus). - Lestvica od 12 tonova hromatika svirali su je pomocu instrumenta Liu koji se sastojao od 12 cevcica razlicitih dimenzija. Broj dvanaest je bio simbol meseci u godini i broja apostola. - Instrumenti: Udaraljke prave ih od kamena, metala, bronze. Poznaju preko 40 vrsta bubnjeva, koji mogu dostici precnik i do 2,5 m. Karakteristican je tipicno kineski instrument King udaracki instrument od kamenih plocica po kojima se udaralo drvenim cekicem; Duvacki intrumenti imaju ih veliki broj: trube; flaute; Jo frula sa 7 rupica od bambusa; eng je imao rezonator od osusene tikve ili lubenice, u kome se nalazilo od 13 do 36 bambusovih trski razlicite velicine, a na posebnu trsku se uduvavao vazduh; Zicani: harfe; lire; Kin koji se svirao u lezecem polozaju i imao je od 5 do 15 zica; Lip slican gitari. - Izmedju VI i XII veka Kinom vlada dinastija Tang, a od VII do IX veka pojavljuju se novi instrumenti: lire, lutnje i harfe i veliki broj stranih muzicara. Od IX do XII veka pojavljuje se autenticna kineska vrsta muzike Song Scenska muzika koja predstavlja osnovu kineske opere. Ovde imamo recitacije, glumu i dekoraciju.
Indija
U Indiji se muzici pripisuje bozansko poreklo i magicna moc. Smatrali su da ona utice i na zivotinje i biljke. Muziku nalazimo u hramovima i na dvorovima, cak je i sam kralj komponovao muziku. Postoje 2 vrste muzike: Saman smirena melodija nema skokova, duhovnog karaktera; Raga je svetovna muzika eksplozivna, brza, razdragana, sa mnogo skokova i ukrasa (suprotnost Samana). - Imaju veoma razvijenu teoriju muzike. Poznaju pentatoniku kineska bez polustepana. Kasnije se pojavljuje lestvica od 7 tonova, gde je svaki stupanj je imao svoje ime zaceci solmizacije. Poznavali su razmake od stepena, tako da oktavu dele na 22 stepena. Obim melodije je isao i do 3 oktave. Poznaju cak i viseglasje Bordun (jedan glas lezi, dok drugi gradi melodiju). - Imaju veoma bogat instrumentarijum: gongovi, kastanjete, bubnjevi, frule, oboe, gajde, trube, rogovi, Vina tipicno indijski zicani instrument, Ravanastron, Sarangi. - Koriste karakteristicnu vrstu scenske muzike, koju su nazvali Igrana drama (u prevodu). Ona obuhvata glumu pod maskama, uz instrumentalnu pratnju i malo dekora.
o Nasuprot tragediji razvija se komedija, koja takodje, kao i tragedija, nastaje iz Ditiramba. U komediji se opisuju natprirodne sile, a izvodi se na gozbama pevanje i ples uz instrumentalnu pratnju. Kasnije iz komedije i tragedije nastaje opera. - Teorija muzike Grci su prvi podigli teoriju muzike na visi nivo. Dele intervale na konsonantne i disonantne; konsonantni su 4, 5 i 8, a disonantni su svi ostali intervali. Imali su znacaj I, IV i V stupnja i poznavali su dijatoniku, hromatiku i enharmoniju. Imali su oznake za duze i krace note U duzi slogovi; - kraci slogovi. Tetrahord je glavna lestvica i na njoj se gradi ova muzika. Vrsta se odredjuje brojem polustepena. Spajanjem tetrahorada dobijaju se prve lestvice koje su bile silazne. Ove lestvice dobijaju imena po grckim pokrainama (Dorija, Frigija Lidija...), ima ih sedam, a neke od njih su: o Dorska lestvica modus imala je polustepene izmedju 3. i 4., i 7. i 1. stupnja i bila je velicanstvena; o Frigijska lestvica modus je imala polustepene izmedju 2. i 3., i 6. i 7. stupnja i ona se koristila za opisivanje uzbudljivih dogadjaja; o Lidijska lestvica modus polustepeni izmedju 1. i 2., i 5. i 6. stupnja i njom se izrazavala patnja i bol. Prvi i poslednji ton tetrahorda su morali uvek biti fiksirani, a ostali su mogli da moduliraju. Notacija Kod Grka je veoma vaznu ulogu imao horovodja, jer pevaci, bez njega, nisu znali visinu i trajanje tona. Od najveceg znacaja je uvodjenje jedne crte, na kojoj se belezilo.
Rim
Postaje Evropski kulturni centar u II veku pre nove ere. Nema sopstvenu, autenticnu, muziku, vec na njega uticu Sirija, Egipat i Grcka. Muzicari i solisti su dovodjeni iz inostranstva, a imucniji ljudi su imali sopstvene orkestre. Najkasnije muzika dolazi do vladara Neron, Kalikula koji su bili kanibalisticki nastrojeni. - Muziku nalazimo u arenema pri borbi gladijatora i zivotinja koriste se duvacki instrumenti da bi docarali uzas borbe. - Instrumenti koje koriste su: Hidraulicne orgulje na dvorovima; Od duvackih instrumenata Aulos, trube, rogovi i Lituus; a od zicanih Kitara i Cimbal stoji vodoravno i svira se udaranjem palicama o zice.
- Instrumenti: razne udaraljke od bronze, gline, drveta bubnjevi, cegrtaljke, kastanjete...; duvacki flaute, trube, rogovi, oboe, aulos, metalne trube; zicani harfe, lire, lutnje, kitare, biva, samizen, koto...; i hidraulicne orgulje na princip vode i vazduha. - Prvi kompozitori su Amfion, Orfej, Marsej, Limos.
Srednji vek
U srednjem veku sve vise dolazi do sukoba naroda i vladajuce klase, i samim tim se slabi unutrasnja snaga Rima, a spoljasnji neprijatelji su bili Huni, Mongoli, cije je zajednicko ime bilo Varvari (tako su ih Rimljani zvali). 395. godine rimsko carstvo se cepa na I i Z i dolazi do preokreta i promene nacina zivota. 476. godina se smatra godinom koja je okoncala starovekovni robovlasnicki drustveni poredak i uspostavila srednjovekovni feudalisticki drustveni poredak. - U feudalistickom drustvenom uredjenju postoje dva sloja klase naroda: vladari feudalci feud, u prevodu, znaci zameljisni posed, a feudalci su bili veleposednici; i kmetovi ljudi koji su sluzili vladarima i crkvi, i koji su u principu bili (lose)placeni robovi. Sve ove promene donose veoma vazne poglede na svet, stvaranje i umetnost. Hriscanstvo je tada bilo glavna idejna snaga. Crkva nastoji da sebi privuce sto vise vernika. Sve je prozeto hriscanstvom, nalazimo ga u nauci, tehnici, umetnosti i u obicnom zivotu. Tada se razvija svetovna muzika. Srednji vek se deli na dva perioda: - Rani srednji vek od V do X veka tad se izvodila samo jednoglasna muzika; i - Kasni srednji vek, koji se moze podeliti na 2 perioda: Od 1000. do 1200. godine Romanika; i Od 1200. do 1400. godine Gotika obuhvata razvoj viseglasja i instrumentalnu muziku.
Crkvena muzika
U prvih sto godina srednjeg veka (pocetna faza srednjeg veka) Rim je zabranjivao propovedanje hriscanstva i vrsenje hriscanskih obreda, pa su hriscani bili prinudjeni da svoje obrede vrse u katakombama. Uz te obrede hriscani su pevali jednoglasne melodije, bez instrumenata i bez pokreta dakle crkvena muzika je tada bila vokalna. Car Konstantin 313. godine u Milanu dozvoljava propovedanje hriscanske vere, koja postaje glavna idejna snaga srednjeg veka. Pocinju da se zidaju crkve, a muzika je poverena profesionalcima i prenosi se usmenim putem. Bogosluzenja su bila na latinskom jeziku. Prve melodije se uzimaju iz Sirije, Izraela, Misira Egipta. Hriscanstvo se rasprostranjuje po celoj Evropi i u Bogosluzenje se uvode narodne melodije svaka drzava svoje narodne melodije (Srbi Osmoglasnik). - Rim kasnije ustanovljava pravilo da se Bogosluzenja u celoj Evropi moraju vrsiti na Latinskom jeziku, a u Rimu pocinje skupljanje melodija. Prvi sa skupljenjem melodija pocinje Papa Grgun I (560 604), koji poslednjih 14 godina svog zivota bira duhovne napeve svih naroda bez hromatike, enharmonije i bez velikih skokova mirne melodije u obimu linijskog sistema. Zbirka tih melodija nazvana je Antifonardi, i bila je zlatnim lancem vezana za oltar. Sve crkvene melodije nazvane su Gregorijanski koral. On se morao znati napamet, zbog cega se osniva posebna skola I skola u Rimu za ucenje Gregorijanskog korala. Karlo Veliki je uspostavio Gregorijanski koral u celoj Evropi. Izvodjenje Gregorijanskog korala: Svestenik izvodi psalmodijski solo; Naizmenicno pevanje svestenika i naroda (hora) responzorijalno pevanje; Dva hora u vidu antifonog pevanja (u vidu dijaloga). - U Gregorijanski koral se sve vise ubacuje narodnih motiva. Pojavljuju se prvi instrumenti i gluma. Opisuju se dogadjaji iz poslednjih Hristovih dana i tako nastaja Liturgijska drama. Od XIV do XVI veka pojavljuje se muzicki oblik nazvan Misterij. U njemu se opisuje zivot Isusa Hrista i njegovih ucenika. Izvode ga glumci i pevaci uz instrumentalnu pratnju.
Viseglasje
Na pocetku kasnog srednjeg veka XI vek, grad je sa zanatstvom i trgovinom centar okolnih zbivanja, a gradjanstvo postaje glavna motorna struktura. Grade se katedrale prva koja je izgradjena je Notr Dam; i univerziteti prvi je Sorbona u Francuskoj. U to doba javlja se pobuna protiv crkve i njenih shvatanja. Tada u Engleskoj nastaju prve viseglasne kompozicije, kasnije ih praktikuje i cela Evropa: - Prvi i nasjstariji oblik viseglasja je Organum. On je dvoglasan, jedan glas ima c. f. (cantus firmus zadati glas) melodija iz gregorijanskog korala, dok drugi prati c. f. paralelnim kretanjem u kvartama ili kvintama, ili unisono 4 i 5 unisono; - Diskant dvoglas sa gregorijanskom melodijom kao c. f. i pratecim glasom koji se kretao suprotno od c. f. i bio u sitnijim notnim vrednostima; - Gimel dvoglas u paralelnim 3 i 6; - Fo burdo troglas u paralelnim trozvucima; Kasnije u XII i XIII veku u Francuskoj, u crkvu se uvode orgulje. Prvi kompozitori su: Leonimus napisao 80 organuma; Magnus; Perotimus prvi pisao fo burdoe, cak i prve cetvoroglasne kompozicije i uvodi prvu podelu hora na 4 glasa: sopran, alt, tenor i bas. - Konduktus latinski (zbog Rima) strofican tekst i javlja se u kasnom srednjem veku; - Motetus je duhovna najcesce troglasna kompozicija. Ima jedan vodeci glas c. f., a na njemu se izvode dva razlicita teksta, na razlicitim jezicima. Tekstovi su bili svetovnog karaktera, tako da ovaj oblik u XIII veku dobija duhovno-svetovnu formu; Kasnije on dobija i instrumentalnu pratnju koja svira c. f. i on postaje svetovna melodija; - Hoketus je cetvoroglasan i karakterise ga isprekidana melodija sa mnogo pauza; - Rondelus je mogao biti troglasan ili cetvoroglasan i imao je jednu melodiju koja se provlacila kroz glasove; - Kanon je vrhunac polifonije u XIII veku i nastao je u Engleskoj. Sastoji se iz melodije koju imitiraju glasovi i traje sve dok poslednji glas bar jednom ne izlozi melodiju (temu). Najstarija kompozicija u obliku kanona je sestoglasni (4 tenora i 2 basa) kanon iz 1310 godine u durskoj lestvici Leto nam dolazi.
Instrumentalna muzika
Instrumentalna muzika se razvijala kroz ceo srednji vek. Imala je podredjeni polozaj u odnosu na vokalnu muziku zbog neprijateljskog stava crkve. Tada se razdvajaju deonice glasova i partiture su univerzalne za sve instrumente mogu da ih sviraju svi instrumenti koji imaju dovljno tonova (zica, rupica...). Usavrsava se tehnika, a instrumentalna muzika se samostalno izvodila samo za vreme plesa. - Postoji dosta slika, kipova, na zidovima i prozorima kuca, crkava, dvorova, pomocu kojih znamo kakvi su bili instrumenti u srednjem veku: Gudacki instrumenti javljaju se u IX veku i donose ih Arapi. To su: viela nemacki fidel 5 zica, raspon 2,5 oktave, koristili su ih putujuci muzicari; rebal 3 zice i svirala se kao danasnje gusle; rota 3 do 6 zica, u pocetku trzacki, a kasnije gudacki instrument; trumajs dug vrat, duga rezonatorska kutija, 1 zica; Trzacki instrumenti Najpopularniji instrumenti korisceni za prvi oblik instrumentalne muzike ples su harfa, lauta i lutnja i koristili su ih putujuci muzicari; Duvacki instrumenti Svi duvacki instrumenti korisceni su uglavnom solo i koristili su ih putujuci muzicari: rog bio je od metala, imao je najjaci zvuk i koristili su ga putujuci muzicari; almaj ili alimo preteca klarineta; blok flaute flaute od drveta; i razni oblici truba; Orgulje prvi oblik je portativ male, lako prenosive orgulje. Kasnije se usavrsavaju i uvode ih u crkvu zbog davanja intonacije pevacima. Prvi ih uvodi Pipin Mali. Orguljasi su bili profesionalci. - Prvi oblici instrumentalne muzike bili su plesovi (igre). Uglavnom su pisani u durskoj lestvici i varijacionog su oblika, viseglasje se koristilo u paralelnim 4 i 5. Najstarija zbirka instrumentalnih kompozicija je zbirka kompozicija za instrumente sa dirkama nazvana Kodeks (to su u stvari preradjene pesme). Najstarije igre su: Estampida, Sargarelo, Pavana, Galjarda, Cakona italijanske; i Rigodon, Paspje, Bure iz njih kasnije nastaje Svita.
Renesansa
Renasansa traje od 1300. do 1600. godine. Deli se na ranu (od 1300. do 1500. god.) i kasnu (od 1500. do 1600. god.) renesansu. Tada su grad i gradjanstvo bili osnovni cinioci drustva. Javlja se pobuna protiv feudalaca i crkve, i prva geografska, astronomska otkrica i otkrica u nauci, i tehnici. Pojavljuje se i Protestantizam oblik Hriscanske vere u kome se Biblija tumaci slobodno, a bogosluzenje (misa) je na narodnom jeziku. - Javlja se teorija Heliocentricnog sistema veca tela primoravaju manja da se okrecu oko njih. Prema toj teoriji Sunce je centar Suncevog sistema i oko njega se okrecu planete, i na osnovu toga nastaje Gregorijanski kalendar. Do pojave ove teorije vladalo je misljenje da je zemlja centar vasione tzv. Geocentricni sistem i prema njemu je vreme racunato po Julijanskom kalendaru. Heliocentricni sistem je pronasao Nikola Kopernik, a potvrdio ga Galileo Galilej. - Nosioci muzike su profesionalci, kojima je ona poverena. Javlja se interes za antiku. Preovladjuju vokalna dela i javlja se polifonija svi glasovi ravnopravni. Javljaju se: sve veca upotreba paralelnih terci i seksti konsonantni intervali, kadence, modusi, hromatika i durski i molski rod. Sve vise do izrazaja dolazi folklor i narodni uticaji, te se javljaju narodne pesme. Kompozitori u svojim delima opisuju vanmuzicke dogadjaje (prirodu, liriku, svakodnevni zivot) svetovna muzika, i voleli su da oponasaju zivotinje. Muzika je najvise povezana sa knjizevnoscu (Sekspir muzicka pratnja u dramama). Muzicki oblici korisceni u doba renesanse su: o Motet duhovni oblik opisuje dogadjaje iz Biblije. On je cetvoroglasan i izvodi se AKAPELA bez instrumentalne pratnje. Tekst je latinski i pisan je u stihovima. Sa svakim stihom pojavljuje se nov materijal, koji se ponavlja kroz glasove; o Misa duhovni oblik i ona zauzima glavni deo Bogosluzenja katolika. Ima vise stavova i svi stavovi su u istom tonalitetu. Misa moze biti: Horalna c. f. iz gregorijanskog korala i izvode je svestenik i hor uz pratnju orgulja; Akapela misa bez instrumentalne pratnje; Svetovna misa sa svetovnim c. f. o Madrigal svetovni oblik pisan na narodnom jeziku. Nastao je u Italiji i pisan je u 5 glasova sa razlicitom tematikom: Duhovni Biblija; Prateci instrumenti; Solisticki vodeci glas i instrumenti. o Narodna pesma nastala u narodu, na narodnom jeziku: U Italiji su to: kaa opisuje scene iz lova, vilota, frotola, balada; A u Francuskoj sanson. On nastaje u XI veku i svetovnog je karaktera. Pisan je u 2 ili 3 glasa, a kasnije dobija i instrumentalnu pratnju. Kasnije se broj glasova smanjuje tako da imamo vodeci glas uz pratnju nekog zicanog instrumenta.
Francuska renesansa
Francuska je prva drzava u kulturi i gradjansvo je glavno. U to vreme Francuska je bila centralisticka drzava imala je jedan dvor koji je odlucivao o svemu. Taj dvor se nalazio u Parizu, koji je tada bio centar kulture (imao je prvu katedralu Notr Dam, i prvi univerzitet Sorbona). - U to vreme se i svetovna i duhovna muzika podjednako upotrebljavaju. Zastupljena je polifonija, ali ima i homofonih elemenata. Polifonija je zasnovana na bazi imitacije i ubacuje se hromatika, sto je tada bilo veoma smelo. Vokalna dela dobijaju instrumentalnu pratnju. Preovladjuju modusi, ali se upotrebljava i dur-mol sistem. Sve se vise upotrebljavaju paralelne terce i sekste, a izbegavaju se 4 i 5. Javlja se sinkopirani ritam i sve vise do izrazaja dolazi vodjica. Postoji nekoliko zbirki pesama koje se cuvaju u nacionalnom muzeju u Parizu: balade, ronda, konduktusi, motetusi, virle (oblik instrumentalne muzike, ima karakter plesa).
Kompozitori: Filip de Vitri (1291 - 1367) najznacajniji kompozitor. Bio je svestran: knjizevnik, filozof, matematicar, istoricar, biskup, pedagog, muzicar, teoreticar. On se zalagao za paralelno kretanje u 3 i 6 i prvi pocinje da uvodi hromatiku. Najznacajniji su njegovi motetusi u 3 ili 4 glasa, sa 3 razlicita teksta na latinskom jeziku, u kojima napada svoje neprijatelje i opisuje mrznju prema Engleskoj. o Giom de Maso (1350 - 1377) najznacajniji uz de Vitrija. Pesnik i biskup, radio je 20 godina na dvoru u Ceskoj i obisao Italiju i Nemacku, i postao biskup u Remsu. I on se zalagao za paralelne 3 i 6. Sacuvano je njegovih 200 kompozicija: balade na Francuskom, ronda pod uticajem narodnog folklora. Njegova najznacajnija dela su moteti duhovni sa latinskim ili francuskim tekstovima iz Biblije. Kasnije im dodaje i instrumentalnu pratnju. Pisao je i mise koje su glavni oblik katolickog bogosluzenja. Najstarija misa je njegova misa Notr Dam. Misni ordinarijum obavezni stavovi mise su: Kirie, Gloria, Kredo, Sanktus u okviru kog se moze pojaviti Benediktus, i Agnus Dei (Jagnje Bozje). - Posle toga nastaje 100 godina pauze u Francuskoj muzici, a zatim se u kasnoj Francuskoj renesansi pojavljuje sanson troglasna narodna pesma sa instrumentalnom pratnjom i kompozitori: Kleman Zaneken (1472 - 1560) Svestenik, koji je radio u Bordou, Avru, Parizu kao dirigent i kompoziror. U svojim delima opisuje svakodnevni zivot, prirodu, istorijsko-herojske teme. Pisao je mise, motete, ali najznacajnije njegove kompozicije su sansoni, kojih je napisao 186. Sansoni su mu bili polifoni, troglasni, sa francuskim tekstom, a kasnije 2 glasa preuzimaju instrumenti. Neki od njegovih sansona su: Pevanje ptica, Lov na jelena, Krici Pariza, Brbljanje zena, Bitka kod Marinjana... Klod de Sermizi Klod Gidinel Giom Koste
Flamanski kompozitori
Flamanska drzava se sastojala od danasnje Holandije, Belgije i S-I Francuske Burgundije. Ona u doba renesanse postaje ekonomski, trgovacki i kulturno-umetnicki jaka. Glavni kulturni centri su bili: Kambre, Briz, Brisel, Amsterdam. Flamanski kompozitori vokalnu polifoniju dovode do savrsenstva i pisu: mise u cetiri glasa i svi stavovi su bili u istom tonalitetu; motete u cetiri glasa uglavnom sa duhovnim tekstom; sansone, troglasne u strofama, a kasnije dodaju instrumentalnu pratnju. Izvor njihovog viseglasja se nalazi u Engleskoj, i prvi flamanski kompozitor je bio Englez: - Dzon Dan Stejbl (1320 - 1353) Radio je u Kambreu, a zatim u Parizu kao horovodja, a kratko vreme i kao imitator. Pisao je mise, motete i sansone uz instrumentalnu pratnju. Najznacajniji flamanski kompozitor je bio: - Giom di Fajl (1400 - 1474). Ucio je muziku u crkvenoj skoli u Kambreu, gde se i rodio. Kasnije je radio kao pevac u Rimu i Parizu i bio je znacajan kao kompozitor. Sacuvano je oko 200 njegovih dela. Pisao je na Francuskom i Italijanskom jeziku. Pisao je svetovne mise sa c. f. prozetim narodnim motivima i instrumentalnom pratnjom, i pisao je i duhovne motete i sansone. Predstavnici sansona u Burgundiji su: - Zil Bensoa (1400 - 1460) Francuz; - Johanes Cikonija Italijan. Kasnije se formira nova skola u kojoj se javljaju: imitacija kroz glasove u razlicitim intervalima; augmentacija duplo uvecanje svih notnih vrednosti; deminucija duplo umanjenje svih notnih vrednosti; inverzija pojava istih intervala u suprotnom smeru. Predstavnici nove skole su: - Jan Okegen (1425 - 1493) iz Antverpena (Belgija). Muziku je ucio u Antverpenu, radio je na dvoru kod kralja Karla, a kasnije radi u Parizu. Bio je filozof, matematicar i kompozitor. Napisao je 15 misa, manji broj moteta i 20 sansona. Mise su se mogle pevati u sva 4 modusa, a najpoznatiji motet mu je Deotratias u 36 glasova; - Jakob Obreht (1430 - 1505) rodjen u Utrehtru. Radio je kao pevac i horovodja u Kambreu, Brizu i na kraju odlazi u Italiju gde i umire. Komponovao je dela pretezno narodnog, plesnog karaktera. Pisao je mise, motete, narodne pesme, prve oblike rekvijema i pasije;
Zosken de Pre (1440 - 1521) najznacajniji germanski i evropski renesansni kompozitor rodjen u Aneu. Kasnije je radio u Milanu, Rimu, Kambreu i Parizu. Njegove partiture su prve zabelezene partiture u muzici. Komponovao je: mise od kojih mu je najznacajnija Ave Marija; i sansone.
-
Engleska renesansa
U XVI veku Engleska renesansna muzika dostize vrhunac, a kasnije stagnira jer je Engleska bila osvajacka drzava. Na Englesku muziku uticu Italija i Flamanci. - Za vreme vladavine Tjudora Henria VII i VIII komponovane su mise, moteti i malo instrumentalne muzike. Kompozitori iz ovog perioda su Robert Faerfoks i Dzon Taverner. - Za vreme vlasti kraljice Elizabete razvija se Virdzinal preteca klavira, i scenska muzika koja je docaravala Sekspirove drame. Kompozitori su Robert Vajs i Dzon epard koji su pisali mise, motete i antele. - Krajem XVI i pocetkom XVII veka komponuju se madrigali i dela za virdzinal. Kompozitori: Vilijam Berg (1543 - 1623) orguljas na dvoru kraljice Elizabete i pisao je mise, motete i madrigale u dvohorskom stilu; Tomas Morli (1558 - 1603) Prvi je poceo da primenjuje dur-mol sistem i pisao je orguljsku muziku i engleske madrigale; Dzon Daunlend (1562 - 1625) pisao je madrigale i solo pesme uz pratnju lutnje; Orlando Gibons (1573 - 1625) je pisao madrigale pod uticajem Italije i kompozicije za virdzinal. Englezi su izmislili variacioni stil.
Nemacka renesansa
Renesansa u Nemackoj muzici obuhvata XV i XVI vek. Postoji nekoliko perioda u okviru nemacke renesanse: - U prvom periodu se komponuje duhovna muzika pod uticajem Flamanaca. - Drugi period se temelji na podrucju horske muzike koja je veoma razvijena. Razvijaju se: ode pohvalne pesme svetovnog karaktera, i one se najvise pisu; i lid nemacka narodna pesma, narocito razvijena u XV veku. Javljaju se i prve zbirke ovih pesama: Lohajmska zbirka zbirka narodnih pesama koje su bile jednoglasne uz pratnju nekog zicanog instrumenta ili viseglasne akapela u kojima je glavnu melodiju izvodio tenor; Berlinska zbirka uglavnom narodne pesme svetovnog karaktera. Iz ovog perioda kompozitori su: Hajnrih Fink (1445 - 1527) pisao je dvoglasne lidove u paralelnim tercama; Paul Hofhajmer (1459 - 1537) znacajan orguljas u Insbruku i Salcburgu; Hajnrih Isak (1450 - 1517) komponovao je mise, sansone i lidove, i dosta je pisao crkvenu muziku u flamanskom stilu, kao i instrumentalnu muziku; Tomas tolcer (1480 - 1526) sacuvano je njegovih 150 dela: lidovi, psalmi, himne, moteti, mise i instrumentalne kompozicije u vise stavova koje je on prvi patentirao. - Treci period je tipicno nemacki glavni nosioci muzike su maisterzengeri (majstori pevaci, u prevodu). Oni su radili u periodu od 1450 1600 godine i to su uglavnom bile zanatlije, a najvise obucari. Glavni kulturni centri u ovom periodu su bili Augzburg, Frankfurt, Minhen i Nirnberg. Kompozitori ovog razdoblja nemacke renesanse su: Hans Saks (1496 - 1576) komponovao je pesme koje su se obicno pevale uz gitaru ili neki drugi zicani instrument oko 2000 kompozicija uglavnom svetovnog karaktera; Ludvig Zenfl (1492 - 1555) prvi nemacki polifonicar koji je komponovao viseglasne nemacke narodne pesme. - IV period je doba reformacije. Reformacija je socijalni i idejni pokret koji je izrazavao zelje svih klasa. Ova reformacija se sastoji od slobodnog tumacenja Biblije i obuhvata obrede ne narodnom jeziku i samim tim mogu da ucestvuju svi vernici. Tako je nastao oblik katolicke vere Protestantizam i uglavnom su ga primili Germani. Tvorac reformacije i protestantizma je Martin Luter (1483 - 1546) flautista, svirao lutnju, i poznavao teoriju muzike i homofoniju. Melodija je tada bila mirna, bez skokova, a kasnije svi glasovi imaju isti ritmicki kostur. Osnovu protestantizma cini protestantski koral jednoglasne homofone melodije sa tekstom na narodnom jeziku, koje kasnije ulaze u bogosluzenje. To su psalmi, narodne pesme sa duhovnim tekstom, napevi minezengera, himne pa cak i napevi drugih naroda. Uvode orgulje u bogosluzenje bez kojih se ono kasnije ne moze zamisliti. Orgulje se razvijaju i nastaje instrumentalna muzika koju su Nemci doveli do savrsenstva; Kompozitori: o Johanes Ekard uvodi isti harmonski kostur za sve protestantske korale u Pruskoj; o Leonard Lehner pisao je duhovnu muziku motete, mise i psalme; o Hans Leo Hasler iz Nirnberga pisao je korale u 5 glasova i madrigale;
o Orlando di Laso (Roland de Lasus) (1530 - 1594) Flamanac rodjen u Anzeu. Bio je horovodja viceguvernera Sicilije, kasnije radi u Italiji, a zatim odlazi u Minhen gde komponuje oko 2000 savrsenih polifonih dela: sansona, lidova, 50 misa, 1200 moteta.
Italijanska renesansa
U prvom periodu muzika igra vaznu ulogu u zivotu. Komponuju se uglavnom svetovne pesme: Madrigal nastao u Italiji i ima 4 strofe po 3 stiha i priper od 2 stiha. Svaka strofa je imala istu melodiju i najcesce je bio troglasan. Tematika madrigala je satira, patetika i ljubavna poezija; Drugi oblik je Kaco, sto u prevodu znaci loviti opis ulicnih prizora i prirode, imao je dva dela. Prvi deo je imao polifoni oblik, a kasnije dobija instrumentalnu pratnju; Balada od 3 strofe i priper od 3 stiha: dogadjaju kome je ta balada posvecena. - Kompozitor iz ovog perioda je Francesko Landini (1325 - 1397) slepi orguljas u Firenci u crkvi Svetog Lorenca. Dela koja je pisao su na italijanskom ili latinskom jeziku. Napisao je 12 madrigala, 140 balada i nekoliko kacoa. Kasna renesansa u Italiji je pod uticajem Flamanaca doba XV veka, kada preovladavaju svetovni oblici: Vilota viseglasna dvopevna pesma polifona; Frotola homofona glavna deonica je u gornjem glasu, a kasnije dobija i instrumentalnu pratnju; Madrigal komponuje se sa nekoliko stihova i nema vise strofa. Svaki stih donosi novi materijal koji se imitira kroz glasove u pet glasova sa udvojenim unutrasnjim glasom. U njemu se razvija osecaj narodnog ritma narodne melodije. Pocinju da se upotrebljavaju tzv. madrigalizmi ustaljeni nizovi tonova za odredjene pojave ili pojmove. Kasnije kompozitor opisuje neki svoj unutrasnji nemir, a to radi upotrebom disonanci i modulacijama u dalje tonalitete. Madrigal tada postaje jednoglasan uz instrumentalnu pratnju. - Glavni kulturni centri Italije u doba kasne renesanse bili su Rim, Milano, Mantova i Venecija. U Veneciji je osnovana skola i osnovao ju je Andrijan Vilaet (1420 - 1462) Flamanac, horovodja u crkvi Svetog Marka. Najznacajniji su mu madrigali i orguljske kompozicije uz pratnju 2 hora (polifonija) i bilo je zastupljeno nijansiranje. o Cipijan van Rorec (1516 - 1565) prvi unosi romantiku sa svojim madrigalima koji su prva stampana muzicka literatura na svetu; o Jakov Arkadelt (1501 - 1567) komponovao je 120 sansona i 200 madrigala; o Andrea Gabrieli (1510 - 1586) bio je orguljas u crkvi Sv. Marka. Pisao je mise, madrigale, motete, psalme. Prvi pise instrumentalnu muziku ricerkare i kancone; o Nasledio ga je Djovani Gablrieli (1555 - 1643) koji je pisao ricerkare i kancone za orgulje. Kasnije radi u Minhenu i po povratku u Veneciju osniva orkestar i pocinje da pise muziku za orkestar. Upotrebljava 3 hora, i stvara kompozicije za jedan instrument; o Luka Morencio (1552 - 1599) rodjen u Beli, a ziveo u Rimu, Firenci, potom opet u Rimu, gde je i umro. Pisao je motete cak do 12 glasova moteti od 4, 5, 6... 12 glasova, koristi hromatiku i modulacije u udaljene tonalitete; o Karlo Djezoldo Venoja potice iz aristokratske porodice. Svirao je lutnju u svom dvorskom orkestru. Pisao je madrigale u kojima koristi hromatiku i modulacije.
Rim
U Rimu se komponuju duhovne forme mise i moteti. Muzika je mirna, izbegavaju se modulacije i skokovi, i pretrpana polifonija. Kompozitor je: - Djovani Pjer Luidji da Sante Palestrina ziveo je blizu Rima. Pisao je za akapela hor, i napisao je 326 moteta i 105 misa (u 6 glasova). Najznacajnija misa je posvecena papi Marmeliju. On je najznacajniji kompozitor cele renesanse.
Barok
Barok traje od 1600. do 1750. godine nove ere i veoma je znacajan, jer u tom periodu dolazi do velikih promena u zivotu pa i u muzici. Glavnu rec prvo vodi crkva i vladari, a kasnije dolazi do izrazaja narodna umetnost i sa jacanjem gradjanske klase pojavljuje se svetovna muzika, ali duhovna ne zamire. Vise se ne veruje slepo crkvi javlja se revolucionarni poredak i sve to zbog novih naucnih otkrica: heliocentricni sistem koji je otkrio Nikola Kopernik, a potvrdio Galileo Galilej; zakon gravitacije Isak Njutn; prvi dvogled; opservatorijum; prva stamparija; kapitalisticki poredak koji u potpunosti iskorenjuje feudalizam. Mozemo reci da Barok pocinje sa zavrsetkom zivota slavnih predstavnika renesanse Palestrine i Milastroa (1594), a zavrsava se okoncanjem zivota slavnog Baroknog polifonicara Johana Sebastijana Baha (1750). Barok se moze podeliti na tri perioda: - Prvi period traje od 1600. do 1650. godine i tada preovladjuju modusi, vokalna muzika i oblici iz doba renesanse misa motet i madrigal; - Drugi period traje od 1650. do 1700. godine. On je veoma znacajan jer se u ovom razdoblju pojavljuju vokalno-instrumentalni opusi: Opera (bel canto lepo pevanje), Kantata, Oratorijum i Pasija. U ovom periodu se upotrebljava dur-mol sistem; - Treci period obuhvata razdoblje od 1700. do 1750. godine. Ovde preovladava instrumentalna muzika sa ustaljenim dur-mol sistemom. Muzicki oblici koji vladaju ovim periodom su: koncert 2 vrste, sonata, svita, preludium, fantazija, fuga i tokata. Barok donosi motoricnost u muzici i pun je ukrasa, muzika je asimetricna (ne moze da se podeli na simetricne manje celine), a glavni izraz je harmonija melodija se gradi na harmonskim akordima. Preovladjuje svetovna muzika i javljaju se instrumentalna polifonija i vokalno-instrumentalna monodija (jedan glas iznad svih). - Harmonija se obelezava brojevima iznad odredjene melodije i to se naziva General bas. On se izvodi na instrumentu sa dirkama, na bazi improvizacije koja je njime uslovljena; u nekom tonalitetu koji se sada ustalio u upotrebi.
Opera nastanak
Opera je centralni muzicki oblik Barokne muzike. Nastala je u Italiji 1594. godine u Firenci. To je scenski muzicki oblik u kome nalazimo tekst za operu libreto, glumu, ples balet koji se takodje pojavljuje u epohi Baroka i sve to uz muzicku pratnju instrumenata i hora. - Prve opere su nazvane pastoralima. One su se sastojale od niza brojeva numera koje oznacavale nastupe glumaca. Opera je u sebi sadrzala arije, nastupe hora, recitativ koji izvodi jedan od likova uz instrumentalnu pratnju orkestra koji je bio veoma oskudan i imao samo dve deonice jednu za glasove i jednu za instrumente, i baletske igre. Opere su izvodjene na dvorovima, kod plemica u dvoristima, a kasnije u pozoristima. Libreto je bio takav da plemici i vlastela sami sebe vide na sceni, a tematika su bili istorijski dogadjaji i mitologija najcesce Grcka i Rimska. - Prvi oblici opere su: Grcka tragedija; Kineska opera; Misterij koji je bio popularan u srednjem veku, nastao iz korala. Sadrzao je glumu, muziku i ples, a tematika je bila duhovna (opisivao je dogadjaje iz Biblija tokom liturgijske godine); Komedija sluzila je za ismevanje i najvise su je pisali rimski pisci. Izvodila se uz glumu i muziku; Dramatski madrigal italijanska kompozicija. Glavni nosioc radnje bio je hor i pojedini pevaci koji su pevali i glumili neke radnje. Preko hora je ismevana italijanska vlastela; Pastorale opere mitoloskog sadrzaja (Grcka i Rimska mitologija), lirskog karaktera;
Opera u Firenci
Firenca je grad gde nastaje prva opera, nalazi se u pokraini Toskani, i ona je u XVII veku bila kulturni, politicki, ekonomski i umetnicki centar Italije. Toskansko narecje je bilo uzeto za glavni knjizevni jezik Italije i smatrano je najpravilnijim. Firenca je znacajna i po tome sto je u to vreme tu radio Galileo Galilej. - 1576. godine u Firenci je osnovano udruzenje intelektualaca Kamerata. To drustvo se okupljalo na dvoru Djovanija Barbija, bavili su se pomalo muzikom i razmatrali svetovnu italijansku formu Madrigal. Ovo udruzenje je bilo u funkciji do 1582. godine. - Druga kamerata je osnovana 1587. godine i dejstvovala je do 1592. godine. Ova kamerata se okupljala na dvoru Jakopa Korsija i njen cilj je bio da ozivi Grcku tragediju i sjedini sve umetnosti: knjizevnost, muziku, scenu, dekor... Uz sve ove umetnosti ubacuju i balet koji je nastao u Franscuskoj 1521 godine. Svi zahtevi ove kamerate su ispunjeni i 1594. u ovom gradu nastaje prva opera-pastorala Dafne po grckoj mitologiji, a kompozitor je bio Jakopo Peri. Prvi put ova opera je izvedena na dvoru Jakopa Korsija. 1600. godine Jakopo Peri komponuje svoju drugu operu pod nazivom Euridika. o Djulio Kacini (1550 - 1618) zatim komponuje svoju operu Euridika. Partitura je jednostavna ima samo 2 linijska sistema 1 za vokalne deonice i 2. za oskudni orkestar koji se sastojao od: 1 lire, 1 lutnje, nekoliko violina, nekoliko kitara i nekoliko cembala. Pratilo se na sluh i ti muzicari su bili odlicni improvizatori. Fanfare to su trube bez ventila, najavljuju pocetak opere; zatim sledi prolog u kome jedno lice, koje ne ucestvuje u samoj operi, ukratko otpeva sadrzaj opere uz pratnju cembala ili nekog zicanog instrumenta. - Znacajan operski kompozitor iz ovog doba je Klaudio Monteverdi (1567 - 1643) italijanski kompozitor rodjen u Kremoni. Tu je ucio violu, orgulje, pevanje i kompoziciju. Kasnije je sluzio kod vojvode od Mantove i prolazi svet kao violinista. Onda se vraca u Italiju u Veneciju, radi u crkvi Svetog Marka i komponuje, od duhovnih kompozicija mise i psalme, a od svetovnih madrigale u stilu monodije. Njegove opere su: Armida, Andromeda, najznacajnije su: Orfej, Krunisanje Popeje, Odisejev povratak. Negove opere pocinju fanfarama, zatim sledi prolog, numere, hor, balet. Tematika ovih opera je mitologija. Kasnije pise opere Serije koje opisuju istorijske dogadjaje. Opisuje zivot, zivotnu sredinu, bes, mrznju. Prvenstveno je vazna muzika. Arije su, bogate melodije i u njegovim operama se prvi put pojavljuje balet. Orkestar je veoma znacajan, ima znacajne partiture za sve instrumente (upotrebljava picikato i tremolo) i sastoji se od: 2 cembala, dvoje orgulja, 2 viole kontrabasa, 3 viole da gamba, 2 viole da braco, 2 kitare, 3 trube, 4 trombona, 2 korneta, flauta i oboa. Monteverdi u svojim operama upotrebljava cetvorozvuke, petozvuke, disonantne tonove, modulacije u udaljene tonalitete.
Opera u Rimu
U Rimu se javlja interes za operu medju gradjanstvom i bogatasima, a kasnije taj interes se prosirio po celoj Evropi. 1826. godine Domeniko Macoti (1592 - 1665) komponuje prvu znacajnu rimsku operu Adonisovi okovi. Tada se muzika izvodila na dvoru Barberinija, koji su otvorili i prvo opersko pozoriste u Rimu. - Stefano Landi (1580 - 1665) je drugi Rimski kompozitor, koji prvi u istoriji muzike u operu uvodi Uvertiru. Nju izvodi orkestar i ona docarava ambient i dogadjaje I cina opere. Trodelne je forme i prvi deo je brz, drugi spor i treci brz. Znacajne opere su mu: Sveti Aleksej u kojoj srecemo Kastrate ljudi zrtvovani radi lepog pevanja; i Orfejeva smrt sa elementima komike i humora. - Virdzilio Macoki i Antonio Abatini pojavljuje se Finale opere u kome vidimo sve prezivele likove opere. Tad se razvija i opera Revija, u kojoj se do iznemoglosti izrazava raskos i dekor (scena i kostimi). - Mikelandjelo Rosi (1600 - 1670) njegova najznacajnija opera je Erminija na Jordanu. Papa postaje Inosent X, koji se zalaze za crkvenu muziku. Tada Barberinijevi zatvaraju pozorista i beze u Francusku. Sa pojavom pape Inosenta X zavrsava se epoha rimske opere.
Opera u Veneciji
Venecija je u doba Baroka bila razvijen kulturni, ekonomski i politicki centar sa 40 000 stanovnika. Prvo pozoriste u Veneciji je otvoreno 1637. godine. To pozoriste je bilo javno i dostupno svim gradjanima, pa i gondolierima vozacima camaca, jer je ulaznica bila jeftina (2 lire). U Veneciji je u ovo doba otvoreno ukupno 8 pozorista u kojima je izvedeno oko 300 domacih opera; sa raskosnim dekorom, scenom i kostimima. Pozorista su radila u 3 sezone: od Januara do Marta; od Vaskrsa do Juna; i od Septembra do Decembra. Posto su se ta pozorista izdrzavala od ulaznica sve se vise smanjuje br. ucesnika orkestra i hora, i broj sveca osvetljenje. Menja se i tematika opera: lakrdijasi, lopovi, otmice, gluvi i slepi ljudi, trgovina decom. U operi, umesto drame, do izrazaja dolazi pevac kome je sve podredjeno. Tako dolazi do pojave neukusne parodije, a baleta skoro da nema u ovim operama. Kompozitori tadasnjice su: - Francesko Kavali (1602 - 1676) radio je kao pevac i orguljas u crkvi Svetog Marka. Okrece se mitologiji i pise opere pod narodnim uticajem ubacuje elemente komike. Sacuvano je njegovih 40 opera, a neke od njih su: Didona, Kserks, Herkul ljubavnik. U svim svojim operama on upotrebljava uvertiru. - Mark Antonio esti (1623 - 1669) radio kao pevac u kapeli u Becu gde je ostao do kraja zivota. Napisao je 150 opera, od kojih je sacuvano 20. U tim operama opisuje idilu, sa elementima komike, pri cemu istice vokalni virtuozitet i privlaci paznju na pevaca. Znacajne opere su mu: Zlatna jabuka komponovana 1667. godine. Veoma raskosna opera sa 1000 do 1500 clanova. Izvodjena je na poljanama, sa bogatom scenom, upotrebom slonova, masina, sa velikim orkestrima i horovima. Pisana je u 5 cinova jedna od prvih sa cinovima, imala je 67 prizora i u njoj je opisana jedna bitka. Venerini vrtovi. - Alesandro Stradela (1642 - 1682) imao je buran zivot. Prvenstveno je bio pesnik, sam je pisao libreta za svoje opere. U svojim operama istice lepo pevanje, cak nekad i pretera u tome. Njegova poznata opera je Horacije na mostu.
Opera u Napulju
Opera u Napulju se najkasnije razvija. Prvo je na dvorovima veliki broj sviraca i pevaca, horovi i balet, svirao, pevao i igrao za vreme dvorskih svecanosti i maskenbala; a onda je 1651. godine izvedena prva opera. - Alesandro Skarlati (1660 - 1725) prvi veliki majstor u italijanskoj kapeli. Pevac i horovodja koji je napisao 660 kantata, 20 oratorijuma, 200 misa, 115 opera (sacuvano) sa grckom i rimskom mitologijom: Mitridat, Pobeda casti, Grizelda. On je izgradio tip italijanske uvertire, koja se sastoji od brzog, laganog i brzog dela, i podigao orkestar, koji se nije menjao do Mocarta, na visi nivo. Orkestar se sastojao od I i II violina, nekoliko viola, nekoliko viloloncela i kontrabasa, oboe, rog, fagot i dve flaute. Skarlati je konstruisao i Napolitanski 6/3.
Opera u Francuskoj
Opera se u Francuskoj javlja kasno, i tada je primaju i u gradjanstvu i medju plemstvom. Francuska je tada bila centralisticka drzava (nije bila podeljene na manje oblasti, vec je imala samo jedan dvor u Parizu), tako da nema takmicenja medju dvorovima u muzici. - U to doba na dvoru se razvija balet instrumentalno delo; sa koreografijom, koja je bila prozeta pantomimom i bila je dosta izrazena; bez dramske radnje. Balet je bio omiljen u gradjanstvu, pa se najvise plesalo-igralo na ulicama. Prvi balet je nastao 1581. god. pod nazivom Komik, povodom vencanja u kraljevskoj porodici. Balet kasnije dobija recitacije, vokalne tacke, nastupe horova i sam ples balet. Teme su iz mitologije, i prikazuju se bogatim dekorom i masinama.
U drugoj fazi balet ima manje recitacija preovladjuju vokalne deonice; balet dobija kvalitetan tekst; gubi se dramska radnja, tako da se balet u ovoj fazi sveo na niz plesnih tacaka; a sto se tice tematike preovladava fantastika i egzotika. Ovaj balet pocinjao je uvertirom (orkestar upoznaje publiku sa radnjom u delu), koja se kasnije koristi za sve opere, i ovi baleti su izvodjeni na dvoru. - Za pojavu opere znacajan je kardinal Mazaren Italijan, ministar u vladi Luja XIV, upoznat sa Barberinijevom operom. Prvi je zvao operska drustva da izvode opere u Francuskoj. 1647. god. izvedena je prva opera Orfej Luidjija Gosija egzoticna bogata koreografija, dekor i scena (mnogo kostala). Najbilizi korak ka Francuskoj operi je Pastorala Robera ambera. Ovo delo je dozivelo veliki uspeh, tako da je amber morao da izgradi pozoriste, u kome je imao 146 izvodjenja ovog dela. Zan Batist Lili (1632 - 1687) rodjen u Italiji kao Djovani Batista Lili, sa 12 godina dolazi na francuski dvor. Bio je izvanredan violinista i baletan pisao je balete u kojima je i sam igrao. Lili kasnije otkupljuje amberovo pozoriste i naziva ga Operska akademija, a on postaje muzicki direrektor Pariza i dirigent orkestra muzicke skole. o Napisao je 15 opera, i o njima je morao obavestavati kralja. Teme ovih opera su iz grcke mitologije, i ovde su posebno znacajni orkestri i horovi. Pojedine opere imaju 5 cinova, bogat dekor i znacajniji libreto nego kod italijanskih opera. Njegove opere su raskosne i sastoje se od: Uvertire tipicno francuska i sastoji se od 3 dela (lagan brz lagan); Prologa u njemu se slavi kralj i njegove pobede, postupci; Scenske radnje u kojoj se smenjuju hor, solisti, balet i bogat orkestarkski aranzman. o Tematika opera je bila grcka mitologija, neke od njih su: Feton, Alesta, Tezej, Roland, Apis, Armida, Reno. Zan Filip Ramo (1683 - 1764) sa njim pocinje istorija francuske opere. Unosi se komik balet i jaca gradjanski stalez. Rodjen je u Dionu u muzickoj porodici. Ucio je u Italiji, a kasnije radi u vecini francuskih gradova, pa i na dvoru u Parizu, gde je bio kompozitor i dirigent. Kasno pocinje da pise opere, koje su imale mitolosku tematiku. U njegovim operama glavna je bila muzika i samim tim harmonija, znacajni su jos orkestar i balet. Njegove opere su: Hipolit i Aricija, Kastor i Polus, Hram slave, Pigmalion. o Ramo je tvorac harmonije kakva se i danas uci. Njega prvenstveno interesuje akord, uvodi sekstakorde i kvartsekstakorde, i znacaj I, IV i V stupnja. Uglavnom je koristio dur za izrazavanje velicanstvenosti, a mol za izrazavnje tuge i bola.
Opera u Engleskoj
U prvom periodu, kada se u Italiji pojavljuje opera, u Engleskoj postoje scenska dela: - U XVI veku izmedju cinova u Sekspirovim dramama pojavljuju se horske ili plesne tacke, pa cak i neke solo pesme (solisti i lutnja); - Maskarade scenska dela sa tematikom iz mitologije, ili su u njima opisani aktuelni dogadjaji iz zivota. Na maskaradama ucestvuju: hor sa solistima, orkestar i ima plesa. U drugom periodu Engleskom vladaju Puritanci, koji unistavaju sve partiture crkvene muzike i time pojacavaju interes za svetovna dela poput opera. U toku treceg perioda vladari Engleske su Stjuarti (kraljevska porodica), koji ozivljavaju interes za pozoriste. Carls II je imao svoj orkestar, i zvao je operske druzine iz Italije i Nemacke, pod cijim uicajem nastaje i prva engleska opera. Tad se javljaju 3 veoma vazna kompozitora: - Metju Lok (1630 - 1677) pisao je muziku za mnoge Sekspirove drame. Ima jednu znacajnu operu pod nazivom Engleska opera. - Dzon Blou (1648 - 1708) znacajna opera mu je Venus i Adonis, inace mitoloske tematike, nastala pod uticajem italijanske i francuske opere. - Henri Persl (1659 - 1695) najznacajniji engleski, barokni kompozitor. Bio je orguljas u Vestminsterskoj opatiji i kraljevskoj kapeli, a kasnije radi na dvoru. Komponovao je muziku za scenska dela: Kralj Artur, Don Kihot, Vilinska kraljica. Jedina opera mu je Didona i Enej tematika iz grcke mitologije.
Opera u Nemackoj
Opera se u Nemackoj prilicno brzo pojavljuje i 1627. godine pojavljuje se prva nemacka opera Dafne, koju je komponovao Hajnrih ic, otac nemacke muzike. - U pocetku se izvode italijanske i francuske opere, a svi pokusaji stvaranja nacionalne opere su propadali. Oni takodje pre opera imaju scenska dela: Misterij skolska priredba, sa pevackim tackama i malo instrumenata. Znacajni centri tada su: Bec, Minhen, Drezden, Lajpcig, gde se kasnije izvode domace i strane opere. - Krajem XVII veka glavni centar nemacke opere je Hamburg. Tu Johan Tajl 1678. godine operom Adam i Eva otvara prvo javno, opersko pozoriste, koje je radilo 60 godina. Kasnije se opera usavrsava i za tih 60 godina u tom pozoristu izvedeno je 250 opera, u kojima nije bilo kastrata (zrtava radi lepog pevanja). Znacajan je orkestar: cembala, viole da gamba, lutnje, bas, kontrabas, violine, fagot, flaute, oboe. Kompozitori: Rajnhard Hajzer (1674 - 1739) napisao oko 120 opera, sacuvano je 25 raznovrsna tematika. U njegovim operama znacajni su orkestar i hor tumac radnje. Oseca se uticaj francuske opere. Opere: Almira, Oktavija grcka mitologija; Krezus, Hamburski sajam, Jodelt poslednje dve su komicne pod uticajem Francuske. Georg Filip Teleman (1681 - 1767) iz Hamburga prvi je poceo da belezi biografije kompozitora. Osnovao je prvi muzicki casopis, i autor je 40 opera. Neke od njih su: Don Kihot; Pimpimona, Mirivajz grcka mitologija...
Opera je svetovni oblik podredjen gradjanstvu i plemicima, a crkva da bi vratila svoj ugled, gradi savremene katedrale. Nastaju dela koja su duhovna pasija, duhovna kantata i duhovni oratorijum.
Pasija
Pasija je vokalno-instrumentalno, scensko delo, koje izvode: solo pevaci, hor i orkestar. Ima recitativ, arije, nastupe solo pevaca, nastupe hora prostestantski koral harmonizovan za hor (u 4 glasa). Nemci koriste isti ritmicki kostur. Pasija se, kao muzicki oblik, sastoji od: uvertire daje intonaciju pevacima; propovedi, koju izvodi evangelist; nastupa solista; kracih polifonih melodija Turbi; nastupa horova; i na kraju protestantski koral. Radnja je staticna nema dekora i kostima, a ni baleta. Svi stoje mirno u frakovima. Pasija je izrazito duhovni oblik, jer koristi tekst iz biblije, koji opisuje Hristovo stradanje. - Pasije su pisali Hajnrih ic (1585 - 1672) otac Nemacke muzike. Posle njega pasije je pisao i J. S. Bah (1685 - 1750). Napisali su po tri istoimene pasije: Pasija po Mateju, Pasija po Jovanu i Pasija po Luki Bahova partitura je izgubljena. Smatra se da je Bah napisao i Pasiju po Marku i Pasiju po Pavlu.
Kantata
Naziv je nastao od italijanske reci cantare sto znaci pevati, iz polifonih moteta i madrigala uz instrumentalnu pratnju. Iz opere dobija recitativ i arije. - Prvo je nastala solo kantata. Izvodi je solista uz manji orkestar ili zicani instrument sa dirkama. - Kasnije nastaje horska kantata koju izvodi hor i solisti popularna je u Nemackoj. Sastoji se od: uvertire, zatim sledi nastup hora, solisti, arije, recitativi, ponovo hor i na kraju protestantski koral. Lirskog je karaktera, a moze biti duhovna i svetovna. Najvise kantata napisao je J. S. Bah.
Oratorijum
Naziv je nastao od latinske reci orator, sto znaci govornik. To je najslozeniji, najznacajniji i najgrandiozniji oblik. Vrhunac dozivljava u XVII i XVIII veku. - Oratorijum se vezuje za ime Filipa Nerija, italijanskog svestenika, koji je skupljao narod u prostoriji za molitvu, u crkvi, koja se zove oratorijum i pricao predavao im o veri (nesto kao veronauka, danas). Kasnije u duhovne vezbe uvodi instrumente i stroficne melodije, koje vode poreklo iz italijanskih pesama, koje se nazivaju laude. Laude su lirskog karaktera i opisuju dogadjaje iz Biblije. Zatim uvodi i soliste i hor. Kasnije oratorijum se izvodi u operskim salama (van crkve). - Sva barokna raskosnost u ovom obliku dolazi do izrazaja. Oratorijum je vokalno-instrumentalno delo, koje izvode solisti hor i orkestar. Ima uvertiru, soliste, horske deonice, recitativ i arije. - Oratorijum je epskog karaktera opisuje istorijske dogadjaje, i moze biti duhovni ili svetovni. Postoje dve vrste oratorijuma: Narodni vulgarni na narodnom jeziku, moze biti duhovni ili svetovni. Latinski oratorijum pisan je na latinskom jeziku, duhovnog je karaktera i izvodi se iskljucivo u crkvi.
Nemacka:
Hajnrih ic pisao je pasije.
Francuska:
Od duhovne muzike u Francuskoj je pisan motet uz instrumentalnu pratnju.
Engleska:
- Ovde je znacajan protestantski koral (uglavnom ga koriste germanski narodi), tako da je pisana muzika za jutarnju i vecernju molitvu.
- Djovani Baizieljo (1740 - 1816) napisao je oko 100 opera, a najznacajnije su mu Lepa mlinarica i Seviljski berberin.
Reforma opere
Cilj opere je muzicka drama. Medjutim opera se pretvara u neprirodno scensko delo, u kome dominira pevac (kastrat), ciji su zahtevi uglavnom bili da: mu se uloga ne zavrsi smrcu i da se sto vise istakne njegov vokalni virtuozitet. Scena i scensko okruzenje nisu bili vazni, bilo je vazno samo da se ispuni bina. Kostimi su izgledali futuristicki bili su deo garderobe. Dramska radnja je toliko bila nevazna, da gotovo da i ne postoji. Libreto je bio los zbog prilagodjavanja pevacu. Publika je dolazila na predstave, samo da bi slusala vokalni virtuozitet pevaca. - Kompozitor ovakvih opera je Pietro Metastazi. On je napisao 57 libreta i 1200 opera sa istorijsko herojskim motivima. On se uglavnom koristio italijanskom knjizevnoscu, tako da je i libreta pisao uglavnom na italijanskom jeziku. - Problemom opere bavili su se francuski filozofi: Denis Didro i Zan Zak Ruso. Cekao se kompozitor, koji ce izvrsiti reformu opere vratiti operu na staro. Pocetkom XVIII veka pojavio se takav kompozitor: - Kristofer Vilibald Gluk (1714 - 1788) nemacki kompozitor, rodjen u Erezbahu. Skolovao se u Ceskoj i Italiji, gde pise svoje prve opere. Kasnije se u Parizu upoznaje sa francuskim baletom. Posle odlazi u London gde je slusao Hendlove oratorijume, u kojima je hor nosilac dramske radnje. Na kraju odlazi u Bec gde provodi polednjih 35 godina svog zivota. Tematika Glukovih opera je mitologija (opere serije). Muzika i svi ostali elementi opere podredjeni su dramskoj radnji. Glukova reforma opere se ogleda u sledecem: Uvertira je italijanskog tipa trodelna (brz lagan brz deo) ili je to sonatni oblik prosirena. U oba slucaja ona nas upoznaje sa dramskom radnjom I cina. Hor glumi narod zasnovano na francuskom principu i Hendlovim oratorijumima. Balet je francuski balet i javlja se samo na mestima gde to radnja zahteva. Arije nema vokalnog isticanja, i ona mora da prati tekst. Orkestar je obogacen pojedinim instrumentima i prati recitativ.
Glukove opere: beznacajne: Demetrio, Hipolit, Altazerz; znacajnije opere su mu: Orfej, Alesta, Ifigenija na Aulidi, Ifigenija na Tauridi, Armida, Paris i Elena. Pisao je i zingspile: Prevareni kadija, Zacarano stablo.
Fuga naziv je nastao od italijanske reci fugare sto znaci bezati. To je najpolifoniji muzicki oblik zasnovan na imitaciji tema se imitira kroz glasove. Najcesce je pisana za istrumente sa dirkama i ima tri dela: ekspoziciju izlaganje teme kroz glasove; razvojni deo, gde se predstavlja novi materijal i; streta zakljucak tema se izlaze od najdubljeg do najviseg glasa.
Italijanski violinisti
Najznacajniji kulturni centri u ovom periodu u Italiji su Modena, Venecija, Bolonja i Padova. Uglavnom se pise kamerna muzika. - U prvom periodu znacajni kompozitori su: Djuzepe Toreli (1658 - 1709) pisao je uglavnom trio sonate i koncerta grosa. Pisao je i solo koncerte, gde je prvi uveo trostavacni sistem. Arkandjelo Koreli (1653 - 1713) najznacajniji uz Vivaldija. Prvo je bio u Bolonji, a zatim u Rimu, u sluzbi kardinala. Tu osniva skolu za ucenje sviranja violine. Pisao je trio sonate i 12 koncerta grosa, koji su imali od 3 do 6 stavova. - U drugom periodu se obogacuje violinska tehnika. Znacajni kompozitori iz ovog perioda su: Antonio Vivaldi (1678 - 1741) bio je svestenik. On je utemeljio violinsku skolu u Veneciji. Pisao je trio, solo sonate, sonate za violinu, za violoncelo; napisao je 446 koncerata, najznacajnija su mu koncerta grosa. Prvi uvodi Programnost u muziku iz naslova se moze zakljuciti sta kompozicija opisuje. U tim programskim delima se opisuju vanmuzicki dogadjaji priroda, npr: Oluja na moru, Cetiri godisnja doba, Lov (ovo su njegova najznacajnija koncerta grosa). Djuzepe Tartini (1692 - 1770) osnovao skolu za violinu u Padovi, gde je radio u gradskoj kapeli. Prvi uporebljava deblje zice; konstruisao je danasnje gudalo; obogacuje violinsku tehniku trileri, tremolo, koristi velike melodijske skokove, visezvuke. Napisao je 50 trio sonata, 160 sonata za violinu i 125 koncerata obe vrste.
Cembalo
Kod cembala ton nastaje tako sto prilikom pritiskanja dirke gavranovo pero okida zicu. Cembalo ima kratak pun ton, sto doprinosi vecoj motoricnosti, laksem izvodjenju ukrasa i postizanju brzeg tempa. Na jednom tonu se ne moze postici kresendo, samo prirodni dekresendo prilikom smanjenja amplitude vibriranja zice; tako da se ton moze svirati samo jako ili tiho. Znacajan kompozitor je: - Domenico Skarlati (1685 - 1757) rodjen je u Napulju u muzickoj porodici sin Alesandra Skarlatija. Kasnije odlazi u Rim, zatim u Lisabon, a zadnje godine svog zivota provodi u Madridu, kao dvorski kompozitor. Uneo je neke novine u tehniku sviranja, kao sto su veliki skokovi i sviranje ukrstenih ruku ruka preko ruke. Napisao je 550 sonata, jednostavacnih, dvodelnih. Sema njegovog tipa sonate je sledeca: U prvom delu, od moguca dva, se izlaze prva tema u tonicnom tonalitetu. Zatim sledi most, u kome se odvija modulacija, koja priprema drugu temu. Druga tema je: ako je osnovini tonalitet dur u dominantnom duru; a ako je osnovni tonalitet mol u dominantnom molu, ili duru, ili paralelnom duru. Posle druge teme sledi zavrsna grupa i to je kraj prvog dela. U drugom delu ovaj proces se ponavlja kao u ogledalu: prvo se izlaze I tema u D ili paralelnoj tonalnoj oblasti; zatim most sa modulacijom ovaj put priprema temu u osnovnom tonalitetu; druga tema u osnovnom tonalitetu; zavrsna grupa i kraj.
Klavsen
Kompozicije za klavsen proizilaze iz kompozicija za lutnju (zicani instrument). Klavsen je bio omiljeni instrument francuske burzoazije. U XVIII veku popularna su orguljska dela i dela za klavsen, u kojima se takodje koristi programnost (apsolutna muzika je suprotna programskoj kod nje se iz naslova ne moze zakljuciti sta kompozicija opisuje, drugim recima ona opisuje muzicke dogadjaje). Kompozitori: - arl Fransoa Kupren (1660 - 1733) iz muzicke je porodice. U Parizu je radio kao orguljas u crkvi, zatim na dvoru i u kapeli, gde je poducavao kraljevu decu. On takodje koristi programnost. Pisao je: trio sonate; koncerte 14 koncerata, od toga cetiri kraljevska koji su sadrzali 5 do 8 stavova; 115 klavsenskih kompozicija svita po obliku, inace nejednake strukture, jer su sadrzale od 3 do 23 stava, u kojima je opisivao portrete, prirodu, zoologiju zivotinje. Njegova znacajna dela (stavovi) su: Kneginja Marija, Kneginja od Sane, Sestra Monika, Tereza, Zeteoci, Procvatali vocnjaci, Male vetrenjace, Leptiri, Komarac, Zaljubljeni slavuj. - Zan Fransoa Dandrije - Luj Maan - Fransoa d Aenkur
- Od kamerne muzike pisao je sonate za razne instrumente, 2 svite, Muzika na vodi za gudacke instrumente (20 stavova), i Muzika za vatromet za duvacke instrumente.
Vilibald Gluk; italijanski violinisti Djuzepe Tartini, Arkandjelo Koreli, Antonio Vivaldi, Djuzepe Toreli; za instrumente sa dirkama arl Fransoa Kupren, Djerolamo Freskobaldi, Samuel ajt, Johan Jakob Fraberger, Johan Junau, Domenico Skarlati, Jan Peter Svelink; Dva najznacajnija kompozitora barokne epohe su Johan Sebastijan Bah i Georg Fridrih Hendl.
Predklasika Rokoko
Predklasika nastaje 1730. godine u Nemackoj. Tada se javlja teznja za vodecom mirnom, raspevanom melodijom, dok ostali glasovi obrazuju pratnju izradjenu na homofoniji napusta se barokna polifonija. Melodija ima korene u narodnoj umetnosti i sva dela nastaju prvenstveno na dvoru. Melodija je simetricna i samim tim se moze podeliti na manje celine, jer su one same po sebi simetricne (imaju 8, 16, 32 takta tj. kvadratne su strukture). U melodiji se pojavljuju dve teme suprotstavljene jedna drugoj i javljaju se nove dinamicke oznake crescendo i decrescendo. U Francuskoj i Italiji, za gudacke instrumente su komponovane melodije sa malo predznaka (dva do tri), jer je na ovim instrumentima veoma tesko svirati komplikovane melodije, zbog iskljucivo slusne kontrole izvodjenja tonova pri sviranju. Usavrsavaju se i sami instrumenti: violina u potpunosti zamenjuje stare viole, tako da one iscezavaju; a klavir je zamenio cembalo, i on je vodeci instrument u ovoj epohi, na dvoru i kod bogatih. - Oblici, koji su obelezili ovu epohu su: solisticki koncert, gudacki kvartet, klavirska sonata.
Predklasika u Nemackoj
U nemackoj postoje tri skole predstavnika predklasike, i to su: - Manhajmska skola kompozitora veoma nacajna. Feudalci nisu bili dovoljno bogati da bi drzali svoja pozorista i zato se okrecu instrumentalnoj muzici. Orkestri su se sastojali od: 10 I violina, 10 II violina, 4 violoncela, 4 kontrabasa, 2 flaute, 2 oboe, klarineta, fagota, 4 horne i timpana. Uglavnom su se pisale simfonije. Kompozitori: Johan tamic (1717 - 1757) Ceh po poreklu. Dosao je u Manhajm, gde je radio na dvoru kao dirigent poznatog manhajmskog orkestra. Napisao je 74 simfonije, pisao je jos i koncerte, violinske sonate i trio sonate pod uticajem nemackog i ceskog folklora. Karl i Anton tamic - Becka skola ovde se osecaju uticaji italijanskog Baroka, i folklora. Najvaznija je plesna muzika u gradskim kucama i kod bogatasa. Znacajan kompozitor becke skole je: Georg Kristof Vagen Zajl (1715 - 1777) pisao je simfonije, opere i sonate. - Berlinska skola severno nemacka skola na dvoru Fridriha II. Tu su pisane simfonije od 3 stava, sonate i koncerti. Kompozitori: Johan Joakom Kvanc (1697 - 1775) napisao je 300 koncerata za flautu. U berlinskoj skoli najznacajniji su sinovi Johana Sebastijana Baha: II Bahov sin Karl FIlip Emanuel Bah (1714 - 1788) proveo je 30 godina u Berlinu, a kasnije odlazi u Hamburg. Napisao je 60 klavirskih koncerata i 100 sonata. Najmladji Bahov sin Johan Kristijan Bah (1735 - 1782) Radio je u Berlinu, pa u Milanu kao orguljas i tu stvara 1. opere. Zadnjih 20 godina je proveo u Londonu. Napisao je 37 klavirskih koncerata, 12 klavirskih sonata, 30 klavirskih tria i pisao je simfonije u 3 stava. Najstariji Bahov sin Vilhem Frideman Bah (1710 - 1784) poznat kao klavsenista i orguljas. Pisao je simfonije i klavirske sonate. Johan Kristof Fridrih Bah Mihael Hajdn brat F. J. Hajdna Karl Diter fon Diterzdorf
Predklasika u Italiji
Javlja se u XVIII veku i zastupljena je instrumentalna muzika i pomalo opera. Kompozitori: - Djovani Batista Samartini (1699 - 1775) orguljas milanske crkve, osnovao je skolu u Milanu. Napisao je 24 simfonije u 3 stava (u Skarlatijevim stilu). - Luidji Bokerini (1743 - 1805) jedan je od najznacajnijih kompozitora za violoncelo. Radio je u Madridu. Napisao je 91 gudacki kvartet; 237 gudackih kvinteta sa dva violoncela 1. u literaturi; 51 gudacki trio za zicane gudacke instrumente; 20 simfonija; i koncerte uglavnom za violoncelo. - Mucio Klementi (1752 - 1832) jedan od prvih i najznacajnijih kompozitora za klavir, pored Karla ernija i Kramera. Pisao je; sonate 106; 50 sonata za klavir i violinu, klavir i violoncelo i klavir i flautu. Pedagog, koji je 1. iskoristio tehnicke mogucnosti klavira, koji potiskuje cembalo.
Klasicizam
Sam naziv KLASIKA predstavlja savrsenstvo uzor i putokaz. Klasicizam je doba kada na scenu stupaju becki klasicari. Ovo vreme se poklapa sa vremenom izbijanja francuske revolucije. Gradjanstvo je tada bilo nosilac ideja u drzavi, tako da se desava raskid umetnika sa dvorovima javljaju se slobodni umetnici (Mozart je prvi slobodni kompozitor), tako da nastaju revolucionarne pesme i javlja se homofonija. Samim tim melodija je mirna i simetricna (deljiva) bez mnogo ukrasa i matoricnosti, i uglavnom pocinje razlozenim akordom. - Pocetke homofinije imamo u operi, a glavni instrument klasike je klavir, drugi instrument je violina, a razvijaju se i drveni duvacki instrumenti klarinet (znacajan napredak) i flauta. Obogacuje se simfonijski orkestar (nastavlja se tradicija Manhajmske skole) i iscezavaju stari instrumenti (cembalo, stare viole i blok flaute). - Harmonija upotrebljavaju se: vantonalne dominante i II stupanj sa #3 (DD dominantina dominanta); slobodne modulacije; cresc. i decresc.; i pise se apsolutna muzika (sonate, simfonije, gudacki kvarteti i koncerti). - Kompozitori: Franc Jozef Hajdn poznat u Evropi, i u svom radu okrenut prirodi i narodu. U svojim delima koristi folklor raznih naroda i komponuje za svet. Volfgang Amadeus Mocart njega, nasuprot Hajdnu, zanima psihicko stanje, i najbolje su mu opere. Ludvig van Betoven u I fazi je bio klasicar, u II ima sopstveni stil komponovanja, a u trecoj fazi je romanticar. Muzika u doba francuske burzoaske revolucije Tada se desavaju velike promene u svesti covecanstva i javlja se kapitalizam. To je doba od 1789 1799. Muzika je u skladu sa revolucijom i nastaju masovne pesme, koje su pisane za narodne mase. Osniva se orkestar narodne garde, koji kasnije postaje simfonijski. Tada je napisano 2400 masovnih pesama, koje su izvodili orkestar, hor i solisti; pisane su i himne najznacajnija je Marseljeza, nastala kad su marsejski borci ulazili u Pariz dan pred rat sa Austrijom. Zbacen je kralj i uspostavljena prva republika na svetu. Pisu se i opere sa masovnom tematikom: Andre Modest Gretri pise operu Viljem Tel, a Zan Fransoa Lesije operu Trajanov trijumf.
Divertimento vid zabavne, instrumentalne, orkestarske muzike po izboru kompozitora u vise stavova.
Ludvig van Betoven u I fazi je bio klasicar, u II ima sopstveni stil komponovanja, a u trecoj fazi je romanticar.
Romantizam
Romantizam je pravac u umetnosti, koji se javlja u XIX veku, posle francuske burzoaske revolucije. Tada je nosilac ideja bilo gradjanstvo. Revolucija ima jako veliki uticaj na sve sfere zivota, a narocito na umetnost. Glavni kulturni centri tada su bili: Pariz, London, Drezden, Minhen, Lajpcig najznacajniji, Vajmar, Bajrojt; gradovi Skandinavije, Rusije: Moskva, Sankt Peterzburg; Madrid, Prag... - Karakteristike pravca: Fantastika posto neke ideje francuske burzoaske revolucije nisu ostvarene, javlja se razocarenje u stvarnost, pa umetnici podlezu pesimizmu. Inace umetnik se smatrao za vise bice nerazumljivo drustvu, tako da se povlaci u sebe i u svojoj masti ozivljava legendarne likove, carobnjake, dvorce. Javlja se uticaj folklora na umetnicku muziku, jer se umetnici povlace u pasivnije krajeve, u prirodu sela. Sklonost ka proslosti ozivljavaju se istorijske licnosti, junaci. Orijentalni elementi koriste se orijentalne lestvice i muzika ovih istocnjackih naroda se provlaci kroz umetnicka muzicka dela. Dela dobijaju programski karakter, mnogo bogatiju i raznovrsniju melodijsku liniju. Ritam se bazira na folkloru. Harmonska sredstva su takodje raznovrsnija smelije modulacije u udaljene tonalitete, pojavljuju se sekvence, dosta se upotrebljavaju disonance, hromatika i tonalitet je jos prisutan. - Instrumenti: Glavni instrument romantizma je klavir, koji dostize vrhunac izvodjacke tehnike i postaje kucni instrument; Violina izvodjacka praksa dolazi do krajnjih tehnickih mogucnosti u delima Paganinija i Ludviga pora. Orkestar dobija danasnju postavku. Klarinet, engleski rog, limeni duvaci se osamostaljuju i ulaze u orkestarsku upotrebu. - Oblici: Opera dostize vrhunac Dj. Verdi, Vagner, . Bize. Ide u dva smera: o Serija ozbiljna opisuje istorijske dogadjaje i heroje; o Komicna opera smesna, namenjena zabavi. Simfonijska poema jednoctavacna orkestarska kompozicija programskog karaktera. Klavirske minijature uglavnom trodelne narodne igre: Mazurke (dvor), Poloneze (selo), Valceri (za klavir), Noktirni, Prelidi, Fantazije, Empropti. Solo pesma pisana je za glas i klavir. Razvija se u dva smera: o Stroficna za svaku strofu, svira se ista muzika; o Prokomponovana iz 2 dela. - Savremeni dirigenti: Karl Maria Fon Veber on prvi koristi palice prilikom dirigovanja; F. List, H. Berlioz, R. Vagner, Gustav Maler, R. Straus, P. I. Cajkovski.
Opera u Francuskoj
U prvoj polovini XIX veka opera je slicna italijanskoj SERIJI (opera istorijsko-herojskog sadrzaja), jer je tada Francuskom vladao Napoleon. Ovde su se skupljali umetnici iz raznih drzava, jer je Pariz tada bio kulturna prestonica sveta. Pored Pariza i Bec kasnije postaje jedan od najznacajnih svetskih kulturnih centara. Pored gore pomenute opere serije postoji i komicna opera. Prva pleada kompozitora: - Nikolas Delarjak (1753 - 1809) napisao je komicnu operu Kuca na prodaju i seriju Gulistan., - Etjen Meil (1763 - 1817) napisao je oko 40 opera uglavnom serija, a neke od njih su Ariodant i Josif u Egiptu. U drugoj pleadi kompozitora, na sceni se koriste prave vojskovodje, konji, slonovi, zatim statisti. Opera se izvodila na otvorenom i kroz nju su velicali Napoleona. Glavni predstavnici ovakve opere su: - Fransoa Adrijen Boaldje (1775 - 1834) u Rusiji u Petrogradu se upoznaje sa ruskom muzikom, vraca se u Francusku i pise opere na libreta Eena Skriba. Opere: Crvenkapica, Gospodja u belom opisuje dvorac i duhove., - Danijel Fransoa Ober (1782 - 1871) u svojih 50 opera opisuje zivot: Nema iz Porticija opisuje namu devojku koja na kraju progovara; Bronzani konj; Krunski dijamanti; Zidar... U drugoj polovini XIX veka iscezava opera serija i Napoleon vise nije vladar Francuske. Razvija se opereta, a tematika opera su dogadjaji iz zivota. Kompozitori: Sarl Guno (1818 - 1893) napisao je veliki broj opera a neke od njih su: Romeo i Julija, Kraljica od Sabe, Faust., or Bize (1857 - 1873) rodjen je u Parizu u muzickoj porodici. Opere: Orlezijanka, najznacajnija njegova opera Karmen. Prve predstave ove opere nisu bile uspesne, pa je Bize zbog toga umro od tuge. Kasnije je ova opera postala veoma popularna., il Masne (1842 - 1912) njegove opere su: Manol, Verter, Don Kihot komponovan po istoimenom delu Miguela de Servantesa., Kamij Sen Sans (1845 1921) pijanista i dirigent, predavao na konzervatorijumu u Parizu. Napisao opere: Herkules, Samson i Dalila, Mrtvacki ples, i Herkulova mladost., ak Ofenbah rodjen kao Jakob Ofenbah (1819 - 1888) u Kelnu. Sa 12 godina sa roditeljima dolazi u Pariz. Uglavnom je pisao operete, sa elementima zabavne muzike u galopskim ritmovima. Tematika tih opereta je prosta. Neke od znacajnijih su: Orfej u podzemlju, Lepa Jelena, Modrobradi. Napisao je i jednu operu pod nazivom Hofnamova prica. Eduar Lalo Gustav Sarpantje
Opera u Italiji
U prvom periodu nastanka i razvoja opere u Italiji kompozitori rade u Parizu i komponuju slicne rodove, kao francuski kompozitori opere serije, i njima se dodvoravaju Napoleonu. Kompozitori: - Luidji Kerubini (1760 - 1842) rodjen u Firenci u muzickoj porodici. Ziveo je u Bolonji, Londonu, i zadnjih 50 godina u Parizu. Radio je na konzervatorijumu. Opere: Lodoiska Eliza, komicna Dva dana ili Vodonosa, Anakron, Alibaba., - Gasparo Spontini (1774 - 1851) rodjen u Ankoni, nije iz muzicke porodice. Studirao u Napulju, a zatim odlazi u Pariz kod kraljice Zozefine. Opere: Vestalka, Ferdinand Kortez, Agnesa Fon Hoen Staufen., - Djoakono Rosini (1792 - 1868) - rodjen u Bolonji u muzickoj porodici. Jedno vreme je ziveo u Parizu i u 36-oj godini prestaje da komponuje. Opere: Tankredi, Italijanka u Alziru, Viljen Tel, Otelo, Muhamed, remek delo mu je Seviljski berberin., - Vincenco Belini (1801 - 1835) rodjen na Siciliji, nije iz muzicke porodice. Radio je u Milanu. Opere: Norma najznacajnija, Puritanci, Mesecarka, Kapuleti i Montegi, i Gusar., - Gaetano Doniceti (1797 - 1848) iz Bergama. Ziveo je u Bolonji, u Milanu, malo u Rimu i na kraju u Parizu. Napisao je 73 opere, od kojih su znacajnije Lucija od Lamermura tu opisuje zivot jedne mlade dame; Ljubavni napitak, Dan Paskve, Lukrecija Bordzija. U drugom periodu se javlja veristicki vero-istiniti pravac. U delima se opisuje istiniti zivot, koji nas okruzuje dogodovstine iz naroda. Ubacuju se elementi folklora, a cilj opere je zabava za burzoaziju odmor od istorijskih opere. Ovo je pravac bez perspektive. Kompozitori: - Pietro Maskanji (1863 - 1945) najznacajnija opera mu je Kavaleria Rustikana, koja ima jedan cin i opisuje seljacku porodicu sa Sicilije. Zatim znacajne opere su mu i Iris, Fric i Maske., - Luidji Leonkavalo (1858 - 1919) napisao operu Pajaci, koja opisuje ljubomoru i ubistvo u putujucoj druzini., - Djakomo Pucini (1858 - 1924) on je vise lirik. Najbolje su mu opere sa zenskim likovima. Opere: Monon, Edgar, najznacajnije su: Boemi opisuje boemski zivot radost, tugu, veselje; Toska; Madam Baterflaj opisuje Japanku, sukob dva sveta, upotrebljava pentatoniku i celostepene lestvice; Djani Skiki komicna opera., - Djuzepe Verdi (1813 - 1901) iz muzicke porodice. Najznacajniji je operski kompozitor. Radio je u Rimu, Milanu i kao antisluhista nije primljen na konzervatorijum. Tematika opera mu je borba protiv Austrougarske i imaju narodni prizvuk, italijanske narodne pesme. Opere: Trubadur opisuje cigansku putujucu druzinu; Rigoleto opisuje dvorsku budalu i mladu devojku; Travijata pariski boemski zivot, komponovana po delu Aleksandra Dime Dama s kamelijama inspiracija; Nabukodonosor borba protiv Austrougarske; Otelo prema istoimenom Sekspirovom delu; Falstaf komicna opera; i vrhunska opera Aida komponovana povodom otvaranja Sueckog kanala.
Nemacki romantizam
- Jakob Libman Majerber (1791 - 1868). Rodjen je u Berlinu u bankarskoj porodici, a u Parizu provodi poslednje godine svog zivota. Pisao je opere u 5 cinova: I cin je obicno bio romansa glavni zaplet; II duet glavnih likova; III prizori sa mnogo statista; IV vrhunac radnje; i V cin sukob i kraj borbe. Opere: Rober Djavo, Hugenoti, Prorok, Dinora i afrikanka Vasko de Gama i crnkinja. - Karl Maria fon Veber (1786 - 1826) je rodjen u oficirskoj porodici. Otac mu je bio direktor pozorisne druzine. Radio je u Studgartu, Drezdenu, Becu, Parizu i u Londonu, gde je i umro. Opere: Carobni strelac, Eurianta, Oberon fantasticna. - Vilhem Rihard Vagner (1813 - 1883) je jedan od najznacajnijih kompozitora uopste u muzici. Rodjen je u Lajpcigu iz porodice policajaca. Seli se u Drezden i tu se preko pozorista upoznaje sa operom Veberov Carobni ctrelac. Ziveo je u Vircburgu, Magdeburgu, Parizu (od svojih dela, i to sve na visokoj nozi), Cirihu, Veneciji, vraca se u Lajpcig, potom zbog ustanka odlazi u Svajcarsku, zatim zivi u Milanu, opet u Svajcarskoj, Bajrojtu, gde je otvorio svoje narodno pozoriste (za sve ljude podjednako bez loza). Umro je u Veneciji. U operama opisuje germansku mitologiju reformista nemacke opere. Opere: Vile, Zabranjena ljubav nisu mnogo znacajne, kasnije najznacajnije: Holandjanin lutalica legenda o ukletom Holandjaninu; Tanhajzer minezenger; Loengrin; Tristan i Izolda; Majstori pevaci majsterzengeri; Parsifal Sveti gral; Prsten Nibelunga patuljasto germansko pleme traje 11h i sadrzi 4 opere: Rajnsko zlato, Valkira, Zigfrid, Sumrak bogova.
- Johanes Brams (1833 - 1897) rodjen je u Hamburgu u muzickoj porodici, otac mu je svirao kontrabas. Sa 14 godina poznat je kao pijanista, kasnije se bavi nemackim, a narocito madjarskim folklorom. Sakupio je veliki broj pesama i obradjivao je narodne teme. Komponovao je u duhu folklora. Za klavir je pisao sonate; varijacije na Hendlovu temu-napisao 25 varijacija, na Hajdnovu temu, na Paganinijevu temu; fantazije; interludiume; valcere; madjarske plesove. Kamerna muzika pisao je duete, tria, kvartete sa ili bez klavira za duvacke instrumente, i sonate za razne instrumente. Simfonije je pisao u stilu klasicara pod uticajem Mocarta i Betovena. Napisao ih je 4: u c molu, F Duru, G Duru i u e molu najznacajnija i sadrzi 31 varijaciju. Koncerti napisao je 2 klavirska koncerta i 1 violinski u D Duru. Vokalni opus veliki br. solo pesama, poseban ciklus Pesme ljubavi; kantatu Rinaldo; i najznacajnije njegovo delo Nemacki rekvijem. - Anton Brukner (1824 - 1896) je austrijski kompozitor rodjen u Ansfeldu. Potice iz porodice ucitelja. Bio je pobozan i radio je u crkvi. Bio je majstor orgulja. Kasnije pocinje da stvara. Napisao je: 3 mise: u d, e i f molu jedna od najlepsih misa; 9 simfonija, od kojih su najznacajnije od 4. do 9. - Gustav Maler (1860 - 1911) je rodjen u Austriji. Bio je upravnik becke opere 10 godina. Podigao je becku filharmoniju na danasnji nivo. Dela: najznacajnije su mu simfonije napisao ih je 9 I je u D Duru i govori o razocaranoj mladosti; II je u c molu i ima formu kantate; III je u d molu izvode je glasovi i ima tematiku svemira; IV je u C duru, u formi kantate; V, VI i VII su pisane za instrumente u formi klasicne sonate; VIII je najznacajnija, lirskog je karaktera i izvodi je 1000 izvodjaca; i IX simfonija ima pesimisticku tematiku i nedovrsena je. - Maks Reger (1873 - 1916) je radio u Visbadenu, Lajpcigu, Minhenu. On je Nemac i uglavnom je pisao muziku za orgulje: fantazije i fuge; ali i kamernu muziku; fantazije i minijature za klavir; varijacije za orkestar na Mocartove i Hilerove teme; 200 solo pesama ciklus Jednostavne pesme. - Hugo Volf (1860 - 1903) austrijski kompozitor. Nije iz muzicke porodice, ziveo je na ivici bede. Najznacajnija dela su mu solo pesme napisao je 6 zbirki pesama. Pisao je jos: 2 opere, od kojih je jedna sa spanskom tematikom; gudacke kvartete; serenade. - Rihard Straus (1864 - 1949) Nemac iz Minhena, rodjen u muzickoj porodici (nije u srodstvu sa Johanom Strausom). Radio je u Minhenu, Lajpcigu, Vajmaru, u Berlinu, gde stvara filharmoniju i podize joj ugled. Potom odlazi u Bec, zatim se povlaci u Bavarske planine na Alpima. Pisao je: simfonije najznacajnija mu je Alpska simfonija; kamerna dela; metamorfoze za gudacke instrumente; koncerte uglavnom za drvene duvace (klarinet i fagot); simfonijske poeme Don Zuan, Magbet, Don Kihot, Zivot junaka; solo pesme pod uticajem R. Sumana i F. Suberta, po delima Hermana Hesea i Jozefa Ajhendorfa; opere Guntram-nordijski germanski srednjevekovni junak, Solomaopis bolesne izopacene devojke, Elektra-opis zene koja zeli da osveti svoga oca. - Maks Bruh napisao je jedan violinski koncert. - Karl Rajneke - Franc Abt
Opera u Nemackoj
Javlja se uticaj Vagnera na nemacke kompozitore. Tematika opera je bila germanska mitologija, teska filozofija; opere su bile duge i zamarale publiku. Tada nastaju opere, jednostavne tematike i operete, sa kvalitetnim tekstom, kao vid zabave. Prva takva opera je bila Zolingena Viktora Neslera dobro je prihvacena i u njoj se oseca prizvuk nemackog folklora. Radnja je jednostavna i prijemciva. - Peter Kornelijus (1824 - 1874) je radio kao kompozitor u Minhenu. Najpoznatiji mu je zingspil komicna opera Bagdadski berberin. - Engelbert Humperdink (1854 - 1921). Opere su mu inspirisane fantastikom priroda, suma. Najznacajnije opere su mu Ivica i Marica i Kraljeva deca. - Hans Ficner (1864 - 1949). Posle Hitlera vratio se u Berlin. U delima izrazava bol, duhovnu krizu, mistiku i izolovanost. Najznacajnija opera mu je Palestrina. Sam je pisao libreta za svoje opere. Veoma je znacajna i opereta u to vreme, narocito u Becu, koji je bio centar kasnog romantizma. Kompozitori: - Franc Zupe (1819 - 1895) uvodi narodne galopske ritmove. Najznacajnije operete su mu: Pikova dama, Veseli momci, Laka konjica. - Johan Straus (1825 - 1899) je ziveo u Becu. Najznacajniji valceri su mu: Na lepom, plavom Dunavu, Price iz becke sume, Becka krv. Operete: 1001 noc, Karneval u Rimu, Slepi mis.
Ruski romantizam
Sredinom XVIII veka Rusija se oslobadja kmetstva i dolazi do krupnih promena u zivotu. Javlja se interes za istoriju, knjizevnost, jednom recju za umetnost. Ozivljavaju se heroji, istorijski dogadjaji. Uopste javlja se interes za narod i njegov zivot. Osnivaju se mnoge muzicke skole, gde se uci muzika, teorija itd, kao na Zapadu. - Osniva se konzervatorijum u Sankt Petersburgu, koga osniva Artur Rubinstajn. Tad se osniva i pevacko drustvo. Sledece godine Anton Rubinstajn osniva konzervatorijum u Moskvi. Na ova dva konzervatorijuma, izucavala se zapadnjacka muzika i primenjivali su se sistemi sa Zapada. - Nasuprot njima javlja se 5 kompozitora, koji temelje svoju muziku na ruskom folkloru. Oni su Mihaila Glinku, smatrali ocem ruske muzike, u kojoj su oni nalazili izvor za svoje kompozicije. U to doba komponuju se solo pesme na tekstove Puskina, Gogolja uz zicane instrumente najcesce uz klavir. Komponuju se i opere. U prvom periodu glavni kompozitor je: Mihail Ivanovic Glinka (1804 - 1857) prvi pravi ruski kompozitor, tvorac ruske muzike. Narocito se zanimao za narodni folklor. Bio je duze vreme u Parizu, a zatim se vratio u Rusiju, posle odlazi u Berlin, gde i umire. U njegovim delima se oseca uticaj zapada. Najznacajnije su mu opere epskog karaktera: Ivan Susanjin istorijsko-herojska opera, a ujedno i prva opera ove drzave, u kojoj je opisana istorija ruskog naroda i istoimeni junak. Ovde harmonija dolazi do izrazaja; Ruslan i Ljudmila pisana na Puskinov tekst. Pisao je i solo pesme i simfonije. - U drugom periodu znacajni kompozitori su: Milij Balakirjev (1837 - 1910) je osnovao rusku petorku. Bio je matematicar, osnivac nacionalnog pravca, koji je bio pod uticajem Glinke. Znacajan je i kao dirigent. Jedno vreme je bio u manastiru, a pre toga je bio ateista. Posle se vratio muzici. Pisao je uvertire, fantazije Islamej, simfonijske poeme Kralj Lir. Cezar Kjui (1835 - 1918) Francuz po poreklu. Otac mu je bio vojnik, a i on u pocetku. Kanije pise solo pesme i opere 12 od kojih su najznacajnije: Zarogljenik sa Kavkaza i Vilijem Redklif po engleskom romanu. Aleksandar Borodin (1833 - 1887) u pocetku je bio hemicar, osnivac moderne ruske hemije. Kasnije se bavi muzikom i pisao je: kamernu muziku, solo pesme, simfonijske poeme U srednjoj Aziji. Njegovo najznacajnije delo je opera Knez Igor u kojoj opisuje junaka iz XII veka u borbi protiv Poloveca varvarsko pleme. Modest Petrovic Musorgski (1839 - 1881) bio je notorni alkoholicar. Folklor poznaje od malena i koristi ga u svojim kompozicijama. U pocetku je bio cinovnik. Bio je tip ruskog realiste prikazivao zivot onakav kakav jeste. Pisao je: opere Boris Godunov dogadjaji iz XVII veka i opis istoimenog junaka, Sorocinski sajam Sorocin je pejzaz u Ukrajni, a ovo je prva ruska komicna opera; solo pesme ciklusi Decja soba, Bez Sunca i Pesme i plesovi smrti; najzanajnije delo mu je svita Slike sa izlozbe, koja ima fantasticnu orkestraciju i stavovi ove svite su Patuljak, Promenata, Stari zamak, Igra pilica, Kijevska vrata, Pijaca u Limozu, Koliba baba Jage, Dva jevreja... Nikolaj Rimski Korsakov (1844 - 1908) je rodjen u malom mestu u bilizini reke. Priroda mu daje inspiraciju za mnoga dela. Bio je i dirigent, pedagog i teoreticar. Jedno vreme radio je u Sankt Petersburgu. Rano se bavi komponovanjem. Napisao je 25 opera: Snezna devojka cerka Deda Mraza topi se sa prvim prolecnim Suncem; Prica o caru Saltanu; Zlatan petlic. Napisao je jos i: Simfonijsku svitu od 5 stovova Seherezada inspirisan pricom iz 1001 noci., stavovi ove svite su More i Isimbadova ladja, Pripovedanje carevica Kalendera, Carevic i carica, Praznik u Bagdadu, Sultan i njegova zena; Fantazije na srpske teme. - U trecem perodu najznacajniji kompozitor je Pjotr Iljic Cajkovski (1840 - 1893) drugaciji je od svih ostalih, pod uticajem je zapada, ali se oseca i uticaj ruskog folklora u njegovim delima. Rodjen je na planini Uralu i prvo je bio cinovnik, a sa 23 godine pocinje da se bavi muzikom. Bio je potpomognut bogatasicom, tako da je prosao Evropu. Bio je i dirigent i bavio se teorijom. Pisao je: o Prvenstveno simfonije napisao ih je 6 i u njima preovladjuje pesimizam. Tematika je sudbina, patetika, dusevna patnja, kriza. o Zatim Klavirske koncerte, od kojih su najznacajniji u G Duru, Es Duru i b molu (najznacajniji); violinski koncert u Bduru. o Solo pesme, pod uticajem folklora obradjivao folklor pojedinih naroda. o 2 albuma klavirskih minijatura Decji album i Godisnja doba. o Fantazije za orkestar. o Onda opere pod uticajem francuza Bizea, Masnea, u kojima opisuje ljubav. Prvu operu je napisao po Puskinovom delu Evgenije Onjegin, zatim slede: Pikova dama; Jolanta prva optimisticna. o Uvertire najznacajnije su mu Romeo i Julija i 1812.
o Balete, sa tematikom zasnovanom na legendama i bajkama. Najznacajniji su Trnova ruzica, Labudovo jezero i Krcko Orascic.
Ceska
U XIX veku desava se preporod ceske kulture. Tada kao i svi narodi, dobijaju identitet. Uticaj se javlja u muzici i knjizevnosti. Pise se o lepoti drzave (istorijat, heroji, opis zemlje). Kompozitori: - Bedzih Smetana (1824 - 1884) prvi i najznacajniji ceski kompozitor iz porodice pivara. U njegovoj pivnici se muziciralo, tako da se on zainteresovao za muziku. Studirao je u Pragu, Geteborgu u Svedskoj tu je radio kao dirigent i pijanista, zatim je radio u nemackim gradovima. Pisao je: Simfonijske poeme (imaju 1 stav); 9 simfonija od kojih su prve tri u opisima, a ostale su pod uticajem ceskog folklora. Kamernu muziku tria, kvartete i sonate za violinu i klavir. Klavirske minijature dve zbirke. Prva je pod uticajem Lista, Sumana i Vagnera; a u drugoj je obradjivao ceske plesove, tako da je pod uticajem folklora. Opere u kojima opisuje istorijske dogadjaje, ozivljava junake, opisuje prirodne lepote. Uglavnom su pod uticajem Vagnera i Majerbera. Najznacajnije su: Prodana nevesta nezeljen brak sa devojcine strane; Dalibor; Brandenburzani oblast u Nemackoj Brandenburg. - Antonjin Dvorzak (1841 - 1904) iz porodice je mesara. Dosao u Prag, gde je radio kao orguljas u crkvama i kao violinista. Boravio je jos i u Becu, jedno vreme u Engleskoj i na kraju duze vreme u Njujorku. Potom se vraca u Prag gde i umire. U delima koristi ceski i slovenski folklor i malo indijanskog folklora. Pise pod uticajem Lista i Vagnera. Simfonije napisao ih je 9, a najznacajnije su mu od 5. do 9, gde koristi folklor indijanaca i opisuje SAD simfonije iz novog sveta. Kamernu muziku klavirska tria, gudacke kvartete i kvintete. Koncerte: za klavir u g molu, violinski u a molu i za violoncelo u h molu. Za klavir pise plesove prvo cetvororucno, a kasnije za orkestar. U njima je obradjivao folklor Slovena. Za orkestar: simfonijske varijacije, 5 simfonijskih poema i slovenske rapsodije.
Skandinavija
(Norveska, Svedska, Finska, Danska)
Preci Norvezana su Vikinzi. U Skandinaviji se oseca uticaj nemackog folklora. Kompozitori: - Edvard Hagelub Grig (1843 - 1907) rodjen u Norveskoj, studirao je u Lajpcigu, a posle se vraca u Norvesku. Stvarao je pod uticajem norveskog folklora: Klavirske kompozicije sonate, koncert u a molu, zbirka od 66 minijatura lirske kompozicije pod uticajem norveskog folklora. Kamernu muziku sonate za violinu i klavir, gudacke kvartete i sonate za razne instrumente. Za orkestar simfonijske poeme i svite u 4, 5, 6 i 7 stavova. Jedna od znacajnijih svita mu je U jesen. - Jan Sibelijus (1865 - 1957) Finac, koji je pisao simfonijske svite i poeme: Prolecna pesma, Cetiri legende za orkestar, Labud i Finlandija. Napisao je jos i tri simfonije i veliki broj solo pesama. - Nils Gade Danska.
Spanija
Spanci su kolonizirali i osvajali i od renesanse do XIX veka nemaju predstavnika u muzici. Predstavnici spanske muzike XIX veka: - Isak Albeniz (1860 - 1903). Radio je malo u Belgiji, Nemackoj i malo u Americi. Bio je pesnik klavira. Uglavnom je pisao svite od nekoliko stavova, koje je nazivao Spanske svite. Najznacajnija je Spanska iberija poluostrvo gde se Spanija nalazi. Zatim pisao je jos i: orkestarske svite; simfonijske poeme, od kojih je najznacajnija Katalonija; i scenska dela opere Kralj Artur. - Manuel de Falja (1876 - 1946) ziveo je u Parizu i tamo se upoznao sa impresionistima. Radio je i u Argentini. Pisao je: Koncerte za razne instrumente; Za klavir minijature, pod uticajem folklora;
Savremena muzika
Savremena muzika je muzika XX-og veka. Ovaj muzicki pravac mozemo podeliti na dva perioda: period izmedju dva svetska rata i period posle drugog svetskog rata. Ova dva perioda se razlikuju po politickim, ekonomskim karakteristikama i drustvenim dogadjajima. Razvija se tehnologija, ekonomija napreduje, dinamika zivota je burna. Muzika nema zajednicki karakter, kao u baroku, klasicizmu i prethodnim pravcima. Glavno obelezje ove muzike je heterogenost. Kompozitori ove epohe uglavnom teze ka inovacijama, mada ima i onih koji polaze od tradicije, tako da prema tome ima i dve vrste pravaca na bazi ove podele: oni koji teze tradiciji to su u principu stariji pravci, koji koriste moderan nacin izrazavanja neobarok, neoklasicizam, neoromantizam; i oni koji teze inovacijama ekspresionizam, futurizam, nacionalni smer, elektronska i konkretna muzika, dzez, i zabavna - popularna muzika. Karakteristike pravca: - Muzika se temelji na 12 tonova, koji se ravnopravno upotrebljavaju. Tezi se ka rasturanju tonaliteta. Bitonalnost u kompoziciji se istovremeno cuju dva tonaliteta. Politonalnost u jednoj kompoziciji zvuci vise tonaliteta. U prethodna dva primera tonalitet jos uvek postoji, ali se slabi njegov znacaj. Atonalnost potpuni raskid sa tonalitetom i na tome se temelji savremena muzika. Svih dvanaest tonova su ravnopravi. Arnold Senberg je medju prvima upotrebljavao ovaj sistem. o Dodekafonija koristi 12 hromatskih tonova i smatra se matematickim nacinom komponovanja. Prvo se ispise svih 12 hromatskih tonova redosled nije bitan i odredjuje ga kompozitor to je tzv. prva serija; u drugoj seriji se ceo taj niz izlozi unazad, tako da se dobija niz od 24 tona, kada se sve sabere; u trecoj seriji se prva serija ispise kao u ogledalu (svi intervali koji su isli navise, sada idu nanize i obrnuto) i sada imamo 36 tonova; u cetvrtoj seriji se treca izlozi unazad. Posle toga se sve ove cetiri serije pomeraju hromatski navise ili nanize, tako da kada 4 serije pomnozimo sa 12 hromatskih tonova dobijamo 48 kombinacija po 12 tonova. Ovde se ne koriste notne vrednosti, vec je samo obelezena visina tonova. o Serijalna muzika ovde su osim visine, date i ostale karakteristike tona trajanje, jacina i boja. o Aleatorika ALEA znaci kocka. To je okvirna melodija, na osnovu koje izvodjac gradi improvizaciju. o Cetvrttonska muzika prvi ju je koristio Aloiz Haba. On deli oktavu na 24 jednaka dela, po uzoru na Indijsku i Arapsku muziku. Konstruisao je klavir i klarinet za izvodjenje cetvrttonskih kompozicija i izmislio oznake za obelezavanje cetvrtstepena (b, d, >, #). - Ritam u savremenom svetu javljaju se novi ritmovi, koji imaju oslonac u folkloru ili prate rad masina i fabrickih postrojenja, i uglavnom su sinkopirani 5/16, 7/8, 5/8. Javljaju se: poliritmija ceste promene ritma; aritmija, ametrika ovde se taktne crte ne koriste. - Orkestar broj izvodjaca se smanjuje i do izrazaja dolaze duvacki instrumenti, jer imaju najjaci zvuk (na to utice dzez muzika), koriste se udaraljke po potrebi, i uvode elektricni instrumenti. Tezi se ka stvaranju sto bizarnijeg, strasnijeg zvuka, jer je svrha ove muzike da opise rat.
- Forma nema novih oblika i uglavnom se komponuje instrumentalna polifonija. Kompozicije su kratke zbog atonalnosti. Koriste se forme: etide, sonate, simfonije, kvarteta, koncerta, fuge, preludiuma. Kompozitori za svoje kompozicije nemaju strucne nazive, pa im cak daju apstraktne, npr. Struktura, Segmenti, Perspektiva, Magicni kvadrati, Cudjenje. Od vokalno-instrumentalne muzike komponuju se opere; oratorijumi, u kojima je hor glavni; i baleti, koji u ovom periodu dostizu vrhunac. - Elektronska i konkretna muzika nastaju u labaratorijama uz pomoc masina, bez upotrebe instrumenata. Konkretna muzika snimaju se sumovi i zvukovi iz prirode sveta koji nas okruzuje, kasnije se preradjuju i dobijaju se novi zvuci, koji se koriste kao efekti u filmovima. Ovakav nacin obrade zvuka prvi su koristili Darijus Mijo, Pjer Sefer, Karl Hajnc Stokhauzen. Elektronska muzika masine i generatori proizvode zvukove, koji se kasnije preradjuju i izoblicuju, a zatim koriste u filmovima. Za sva ova snimanja zvuka koristila se magnetofonska traka. - Javlja se novo notno pismo, koje su stvorili avangardisti eksperimentatori. Partiture su pisane u karakteristicnim oblicima. - Muzicka propaganda (radio, televizija, gramofonske ploce) ima veoma vaznu ulogu u sirenju i razvitku muzike. - Kompozitori ove epohe su vise eksperimentatori, nego kompozitori. Francuska: Darijus Mijo, Olivije Mesijan, Pjer Bulez, Erih Sati, Fransis Pulank, Artur Honeger... Italija: Feruco Buzoni, Luidji dalla Pikola, Luidji Nono, Djankarlo Menoti. Engleska: Gustav Holst, Ralf Von Vilijams, Bendzamin Britn. Rusija: Sergej Prokofjev, Dmitrij Sostakovic, Igor Stravinski, Aram Hacaturijan. Nemacka: Arnold Senberg, Alban Berg, Anton Vebern, Paul Hindemit, Karl Orf (Karmina burana njgovo najznacajnije delo - kantata).
Ekspresionizam
Ekspresionizam se javlja izmedju dva svetska rata, u Nemackoj, kao odgovor impresionizmu, posle istrazivanja Zigmunda Frojda. Zasniva sa na dodekafoniji i atonalnosti. Melodije sadrze velike intervalske skokove; ceste pauze; preovladjuju disonance; upotrebljavaju se disonantni intervali (2 i 4), disonantni akordi; svi tonovi su ravnopravni, napusten je tonalitet to cak ide dotle da se jedan ton ne sme ponoviti, da se ne bi stekao utisak tonike; a sto se tice dinamike, prisutne su sve oznake od ppp do fff. Muziku uglavnom izvode mali ansambli. Kompozitori: - Arnold enberg (1874 - 1951) rodjen je u Becu i nije iz muzicke porodice. Kao mlad uci da svira violinu, sa 8 godina komponuje, a kasnije uci da svira i klavir. Prvo je radio kao cinovnik, a zatim kao profesor u Berlinu, Njujorku, Los Andjelesu, Bostonu... U prvom periodu komponuje: gudacki sekstet Preobrazena noc; operu, koju izvodi veliki broj solista, sa tematikom iz nordijske mitologije (Svedjani, Norvezani, Danci), pod nazivom Pesme iz Gurea; simfonijsku poemu Peleas i Melisanda; i kamernu simfoniju. U drugom periodu uopste nije upotrebljavao tonalitet i komponovao je: 3 klavirske kompozicije; operu Monodrama; Pjero mesear najbizarnije njegovo delo; kamerna dela kvartete i varijacije za orkestar, komponovane po principu dodekafonije; operu u jednom cinu Od danas do sutra. U Americi je pisao koncerte za violinu i orkestar, i kvartete. Tek na kraju zivota vraca se upotrebi tonaliteta i tada pise: kamerne simfonije; svitu za gudacke instrumente Oda Napoleonu; Preziveli iz Varsave; i nezavrsenu operu Mojsije i Aron. - Alban Berg (1885 - 1935) rodjen u Becu u muzickoj porodici. Bio je Senbergov ucenik. U I periodu je impresionista, a u II periodu je pod uticajem Senberga (atonalnosti, ekspresionizma). Komponovao je klavirske sonate, koncerte za klavir, orkestarske kompozicije, svite, violinski koncert u dodekafoniji Vocek vojnik iz I svetskog rata, i operu Lulu.
- Anton Vebern (1883 - 1945) rodjen u Becu, ucio kod Senberga i bio pravi ekspresionista. Radio je na akademiji kao profesor, horovodja i dirigent. Komponovao je: razne kompozicije za klavir, orkestar, simfonije za razne instrumente, kvartete, varijacije, kantate, solo pesme. Njegov rad dosta utice na austrijske i nemacke kompozitore.
Ostali ekspresionisti
- Bela Bartok (1881 - 1945) madjarski kompozitor, ucio i radio u Budimpesti. Sa Zoltanom Kodaljem je sakupljao i obradjivao folklornu muziku. Komponovao je i svoje kompozicije, sa folklornim motivima. Posto je bio protivnik Hitlera i nacista bezi u SAD. Tamo je radio u Los Andjelesu i Njujorku, gde je i umro u bedi. Pisao je: Simfonijske poeme, od kojih je najznacajnija Kosut ime junaka. 14 baleta. 3 klavirska koncerta. Kamernu muziku 6 gudackih kvarteta, u kojima koristi disonantne akorde; zbirku kratkih melodija (153 melodije), pod nazivom Mikrokosmos; i sonate za razne instrumente, uz pratnju udaraljki. Scenska dela najznacajnija su: opera Dvorac Modrobradog, baleti: Drveni princ, Cudecni mandarin sa istocnjackim motivima. Za orkestar koncert Muzika za gudace, udaraljke i celestu. - Igor Stravinski (1882 - 1971) ruski kompozitor iz muzicke porodice. U I teriodu je pod uticajem impresionizma, a u II podleze uticaju ekspresionizma. Dela: Crkvena muzika: oratorijum najznacijniji je Pla proroka Jeremije. Koncerti: violinski koncerti in D i in C. Simfonije u stilu klasicara. Opere: Zivot razvratnika; posto je veci deo zivota proveo u Americi dosta se bavi folklorom indijanaca i crnaca i tako nastaje opera Kralj Edip. Baleti su mu inspirisani bajkama: ar ptica; Petruka tematika ruske bajke; Poseenje prolea opisuje pagansku Rusiju i pisan je u politonalnosti; Price o vojniku; Puinela. - Sergej Prokofjev (1891 - 1953) takodje ruski kompozitor, ucio kod Korskakova, a kasnije zivi u Parizu, Njujorku i na kraju se vraca u Rusiju. Za klavir je komponovao cikluse minijatura Nestalne vizije i Sarkazmi politonalnost. Koncerti napisao ih je 5: in C, in Des, u g molu za klavir; i 2 violinska koncerta. Za orkestar je komponovao 5 simfonija u stilu klasnicnih kompozitora i simfonijske poeme, od kojih je najznacajnija Pea i vuk. Od vokalno-instrumentalnih dela napisao je kantatu Aleksandar Nevski. Znacajna scenska dela su mu: opere Ljubav za 3 pomorandze, Rat i mir; baleti Prica o kamenom cvetu, Romeo i Julija i Pepeljuga. - Paul Hindemit (1895 - 1963) nemacki kompozitor. Studirao je u Frankfurtu. Kao protivnik Hitlera bezi u Ankaru Turska, a zatim odlazi u SAD. Nazvan je Bahom XX veka, jer je bio veoma dobar polifonicar. Dela: Koncerti i orkestarske kompozicije: zbirka od nekoliko polifonih koncerata, nazvani jos Savremeni brandenburski koncerti; koncerti za violinu, violoncelo, violu i nekoliko za klavir. Takodje je pisao koncerte za violu d amore, rog i hornu. Simfonije u duhu Betovena. Za orkestar koncertne svite Plemenita vizija i Svira hardigardija. Kamerna muzika pod uticajem romantizma 4 gudacka kvarteta i sonate za razne instrumente. Scenska dela: opere: Novosti dana komicna opera tj. muzicka komedija; Slika Matis; Harmonija sveta inspiracija su mu bila astronomska istrazivanja.
Nacionalne skole
U delima kompozitora nacionalne skole dolazi do izrazaja teznja za folklorom. Neke izvorne melodije se preradjuju i za orkestar. Kompozitori: - or Enesko (1881 - 1955) direktor opere u Budimpesti. Napisao je dve rapsodije u kojima se oseca uticaj folklora. - Zoltan Kodalj (1882 - 1967) sa Bartokom je sakupljao madjarske folklorne melodije i obradjivao ih. Dela: Madjarski psalmi orkestarsko delo i opera Hari Janos. - Aram Hacaturijan (1903 - 1978) kompozitor iz Jermenije, i u njegovim delima oseca se uticaj folklora. Dela: balet Gajana ciji je najznacajniji deo Igra sablji. - Dmitrij ostakovi (1906 - 1975) studirao i radio u Lenjingradu i Moskvi. Pisao je: kamerna dela tria, kvartete, kvintete; klavirske preludiume pod uticajem Debisija i Skrjabina; koncerte za klavir i violinu; i 15 simfonija pod uticajem Cajkovskog. - Hektor Vilja Lobos (1887 - 1959) rodjen u Brazilu, studirao u Parizu. Pisao je: svite Brazilske bahijame; i kompozicije za gitaru i orkestar. - Ernst Bloh (1880 - 1959) Amerikanac, koji je studirao u Belgiji i Nemackoj. Komponovao je orkestarske svite, koncerte, rapsodije, i simfonije, od kojih mu je najznacajnija Izraelska. - Arnold Koplend napisao 3 simfonije, koncert za klarinet i orkestar posvecen Beniju Gudmanu, i kantatu Linkonov portret.
Eksperimentatori
Eksperimentatori eksperimentisu sa etvrttonskom muzikom. Predstavnici: - Aloiz Haba pisao svite i sonate u stilu etvrttonske muzike. - Edgar Varez radio je u Parizu i Njujorku. Napisao dela Integrali, Pustinje. - Olivije Mesijan pise elektronsku i serijalnu muzike. Pise pticju muziku, jer je mnogo voleo prirodu. Njegovo znacajno delo je Vaskresenje mrtvih. - Dzon Kejdz pisao dela za magnetofonsku traku cak za 42 tranzistora. - Vitold Lutoslavski dela su mu pod uticajem folklora i u njima koristi dodekafoniju i aleatoriku. Venecijanske igre, Zalosna muzika i II simfonija su mu najznacajnija dela. - Luidji Nono komponovao dela za magnetofonsku traku elektronsku muziku. - Kitof Tenderecki inspirise ga Biblija. Znacajna dela su mu Djavoli i Pasija po Luki. - Karl Hajnc Stokhauzen iz Kelna. Pisao je razna dela u stilu elektronske muzike. - Pjer Bulez ziveo u Parizu i pise serijalnu muziku: eki bez gospodara za orkestar; i kantatu Vereniko lice.
Antiromanticari
- arls Ajvs (1874 - 1954) po poreklu je bio Amerikanac, biznismen u pocetku, a kasnije se bavi muzikom bio je orguljas. U njegovim delima se oseca cetvrttonska muzika, politonalnost, poliritmija. Pise kamernu, simfonijsku muziku, klavirska dela i solo pesme. - Erih Sati (1866 - 1925) profesor na Pariskom konzervatorijumu. Komponovao je kratke kompozicije bez naslova. - Artur Honeger (1892 - 1955) Nemac po poreklu, ali je rodjen u Francuskoj i ucio u Parizu. Komponuje pod uticajem Baha, Semberga, Stravinskog. Napisao je: 5 simfonija; scenska dela oratorijumi Igra mrtvih, Jovanka Orleanka i Kralj David. - Darijus Mijo (1892 - 1974) francuski kompozitor, ziveo i radio u Parizu, posle otisao u SAD. Pise dzez, crnacku, jevrejsku i indijansku muziku. Komponovao je kamernu muziku i balet Stvaranje sveta. - Fransis Pulank } - Luj Direr } francuski kompozitori - or Brik }
Novoromanticari
- Djankarlo Menoti italijanski kompozitor. Radio je u Rimu i Milanu. Znacajno delo mu je opera Telefon. - Hajnrih Zutermajer svajcarski kompozitor. Radio je u Nemackoj, Italiji, Francuskoj. Znacajno delo mu je opera Romeo i Julija. - Bendzamin Britn (1913 - 1976) engleski kompozitor, najznacajniji novoromanticar. Melodije su mu u stilu njegove drzave. Od vokalno-instrumentalnog opusa napisao je Ratni rekvijem i tri opere: Otmica Lukrecije, Piter Grajms i Mali dimnicar.