VUČEDOLSKA KULTURA I

VUČEDOLSKI KULTURNI
KOMPLEKS
• Ljubljansko Barje – lokalitet na kojemu su 1875. g.
provedena prva planska arheološka istraživanja u
Sloveniji (Dragotin Dežman tj. Karl Deschmann,
prirodoslovac, političar, kustos, a kasnije i ravnatelj
Zemaljskog muzeja u Ljubljani)
• spomenute nalaze Moritz Hoernes uvrstio je u svoju
kapitalnu sintezu «Urgeschichte der bildenden Kunst in
Europa» (prvo izdanje 1898.), a potom i M. Wosinsky
1904. u svoje djelo o inkrustiranoj keramici «Die
inkrustierte Keramik der Stein- und Bronzezeit».
• U Hoernesovoj sintezi pojavili su se i prvi nalazi s
Vučedola
• Kustos i ravnatelj Narodnog muzeja, a i profesor na Arheološkom
zavodu Josip Brunšmid 1897. kopa prvi pokusni rov na Vučedolu
na položaju Gradac (Burg)
• Njegove je izvještaje M. Hoernes uklopio u svoj nešto opširniji rad o
novoj prethistorijskoj kulturi 1903. u Mitteilungen der
Prehistorischen Komission 1.
• G. 1928. Vučedol je ušao i u Ebertov Reallexicon der
Vorgeschichte.
• 1929. Vere Gordon Childe u djelu «The Danube in Prehistory»
predložio prvo službeno ime «slavonska kultura»
• Lokalitet Vučedol veću je pozornost privukao 1933. kada je Viktor
Hoffiller objavio izbor nalaza u 1. svesku jugoslavenskog dijela
edicije Corpus Vasorum antiquorum.
• prva sustavna i planska
istraživanja Vučedola proveo
je njemački arheolog i
paleontolog Robert Rudolf
Schmidt (1882. – 1950.) 1938.
godine
• U Hrvatsku je došao u svibnju
1938. na poziv grofice Sofije
Eltz
• Suradnici su mu Mirko Šeper
(kustos Arheološkog muzeja u
Zagrebu), Josip Klemenc
(kustos Arheološkog muzeja u
Zagrebu), Antun Bauer
(Hoffillerov asistent u
Arheološkom zavodu), Ivan
Marović, te Vladimir Milojčić,
student arheologije iz
Beograda
VUČEDOL
• kompleks prapovijesnih naselja smještenih
na visokom lesnom platou, na desnoj obali
Dunava, cca 5 km jugoistočno od
Vukovara.
• 4 lokaliteta: Gradac, Kukuruzište Streim,
Vinograd Streim, Vinograd Karasović
 Periodizacija

S. Dimitrijević:
Rana ili pretklasična faza – stupanj A
• Slavča (Nova Gradiška), Mitrovac-Gradac
(Požeška kotlina), Lovas-Gradac, Belegiš-
Šančine, Neštin-Kuluštra
• relativno jak kostolački utjecaj
Ranoklasična ili zrela faza – stupanj B1
• Vučedol, Sarvaš, Gomolava, Borinci,
Erdut, Ivankovo
• kulminacija vučedolskog stila, horizont
megaronskih kuća
Kasnoklasična faza – B2
• početak širenja vučedolske kulture
• Vinkovci-Hotel, Zók, Moldova Veche
Kasna faza ili faza regionalnih podvojenosti vučedolske kulture –
stupanj C
• horizont maksimalne ekspanzije vučedolske populacije, ali i raspada
jedinstvene kulturne fizionomije na niz regionalnih tipova:
• slavonsko-srijemski: Opatovac, Sotin, Orolik, Samatovci, Veliko
Trojstvo
• zapadnobosanski ili hrustovački: Hrustovača, Zecovi
• slovenski: Ljubljansko barje, Ptujski grad, Apatovac, neki lokaliteti u
Austriji
• južnobosanski ili Debelo brdo tip: Debelo Brdo kod Sarajeva
• šumadijski tip: Đurđevačka glavica
• Makó tip: sjev. Transdanubija, istočna Mađarska, Slovačka,
Moravska, okolica Praga, Vojvodina
• Nyirség tip: sjev.ist. dijelovi Karpatske kotline
 Problem podrijetla vučedolske kulture

• teza o nordijskom podrijetlu:C. Schuchardt, R.R.Schmidt,

Wilke, Reinecke, Pittioni
• teza o istočnoalpskom podrijetlu: Patay, Tompa
Mozsolics, Willvonseder, Benac
• teza o južnom podrijetlu: Hoernes, Childe (najmanje
pristalica)
• teza o autohtonom podrijetlu: Buttler, Korošec, Novotny,
Childe (u kasnijim radovima), Benac (tkđ), Dimitrijević,
Tasić, Jovanović
• teza o djelomičnom stepskom podrijetlu: Garašanin,
Kalicz
 Pokapanje
• Elipsasta nadsvođena grobna komora ispod apsidalne kuće 1 –
prilazne stepenice
• 2 osobe: muškarac i žena
• Inventar: 21 cijela posuda, 30 razlomljenih, 800 keramičkih ulomaka;
kosti janjeta, goveda, jelena, svinje i psa
• M.Garašanin: grobnica bračnog para, kao i
dječja grobnica iz badenskog sloja
pokazuje sličnosti s katakombnim
grobovima stepskih naroda
Grob 3/1985
8 individua: 1
muškarac (40-45
godina, 7 žena (od
toga jedna djevojčica
od 9 godina)
• Svi osim djeteta i
jedne žene imaju na
lubanji okruglu
brazgotinu, neki i
dvostruku, promjera
7-10 mm
• Na dosada istraženim dijelovima naselja
otkriveno je svega 18 ukopa – većina
stanovnika pokapala se ili izlagala negdje
drugdje
 Metalurgija
• Megaron ljevača bakra
Vučedol A
Vučedol B2
 Vučedol C

Hrustovački tip Slovenski tip