EKOLOGIJA U KATELIMA SE ODRAVA PRVI HRVATSKI EKO-REFERENDUM

Zeleni, HDZ i udruge branitelja trae zatvaranje sporne tvornice emu se protivi Vlada i Stoer za obranu Adriavinila
f ^ raani Katela, prvi u Hrvatskoj, 'm odluuju na referendumu o va^ "irnom ekolokom i ekonomskom ^^fcj problemu. U nedjelju, 14. oujka, oni e se izjasniti o pitanju: "Jeste li za budunost Katela bez bazne kemijske industrije - proizvodnje PVC-a?". Referendum je raspisan jednoglasnom odlukom vijenika katelanskog Gradskog vijea, na prijedlog kluba zastupnika vladajueg HDZ-a. Temperamentni su se Dalmatinci estoko podijelili oko sudbine sporne tvornice Adriavinila (bivi Inavinil i bivi Jugovinit), proizvoaa PVC-praha. Rije je o dugogodinjoj borbi proturjenih interesa, zapoetoj prije 15-ak godina. Jugovinil je u to doba doao na zao glas zbog isputanja ive u Katelanski zaljev. iva je isputana iz pogona za proizvodnju natrijeve luine i klora, jo od poetka 50-ih godina. Tek su 1980. znanstvenici iz'Instituta Ruer Bokovii splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo obavili prva mjerenja. U otpadnim vodama Jugovinila naene su koncentracije i 18 puta vee od tada maksimalno doputenih, a u koljkama iz zaljeva 35 puta vee od doputenih koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija. Znanstvenici su tada oznaeni kao "zeleni paniari i smutljivci". Danas je taj pogon zatvoren, ali situacija se ponavlja. "To je uvijek bila politika tvornica i velik gubita, a svi su incidenti bili slubena tajna", kae mr. se. Goranka Adam, strunjak za polimerizaciju, koja je i sama nekada radila u Ina vinilu. "Ljudi koji su u Stoeru za obranu bili su u tvornici 20 i vie godina rukovoditelji, odgovorni za sve to se dogaalo. Sada nastavljaju jednako: lau, napadaju, ne brinu za ljudske ivote. Nadaju se da e novom vlasniku prodavati svoju utnju kao i dosad."

Adriavinil pred isceznucem

Podrke i sotonizacija

Sporna postrojenja u Katelima

Nekadanji industrijski div, utemeljen nedugo poslije Drugog svjetskog rata, od nekadanjih 3650 radnika sveden je na desetinu tog broja. Oni koji su ostali, okupljeni u Stoeru za obranu Adria vinila, ogoreno brane svoja radna mjesta. "Svi mi branitelji, koji smo 1991. branili pukom domovinu, spremni smo opet uzeti puke u ruke i braniti svoja radna mjesta", kae Tomislav Radi, strojar, tajnik Stoera. "Proli smo tjedan bili kod Matee i Seksa, juer smo razgovarali s ministrom Porgesom, pisali smo uredu predsjednika Tumana, svima smo to rekli. Mi samo traimo da se stranom partneru dopusti da uloi novac, da se nastavi s proizvodnjom, da dobijemo plae. Glupani i idioti bacaju sve nae perspektive u vodu zbog svog uskog interesa."

Nasuprot tome, est katelanskih ogranaka udruga proizalih iz Domovinskog rata iznosi u svojem pismu Matei: "Nismo se borili i ginuli za Hrvatsku koja e za aku Judinih srebrnjaka rtvovati zdravlje i budunost naeg grada." Predstavnici hrvatske vlade izrazili su podrku nastavku rada spornih pogona. Stoer za obranu Adriavinila optuuje "lokalne monike", koji "kontinuirano rade na sotonizaciji Adriavinila, vjerni svom programskom opredjeljenju iz 1990. godine, prema kojem e Jugovinil "zatvorit, sorit i zaorat." (To je bilo u programu HDZ-a, koji i danas ima veinu u Katelima.) Oni istiu da je njihova proizvodnja "ekoloki besprijekorna", pozivajui se na autoritet prof. dr. se. Igora atia s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Istodobno, istiu potrebu ouvanja industrijske proizvodnje i radnih mjesta za strunjake. "Zar je mogue da se u situaciji podijeljena samo Roglieva biografija, a HUP-ovi namjetenici komentirali su izostanak biografije drugoga kandidata inako sigurnom pobjedom Branka Roglia.

l i

Guci jedini plaa gotovinom

Nelikvidnost u hrvatskom gospodarstvu poput poasti hara i najvei m poslovnim sustavima, poput, na primjer, Podravke koja tekom mukom naplauje prodanu robu. Podravkini se menaderi snalaze na razne naine da, prelome dugove, a
13. OUJKA 1999. Obzor

najee im to uspijeva kompenzacijama, branom, eerom i uljem koje im trgovci daju umjesto gotovine. U Podravci kau da im je jedini siguran domai platia na kojega mogu raunati Vjekoslav Guci, brat Josipa Gucia i vlasnik poduzea Getroa. Kako Cefro radi prema naelu - "plati i nosi", tako i mlai G ucimoe podmirivati svoje obveze.

Rogli pobjednik i prije izbora

Proli je tjedan Udruga poslo-

davaca Hrvatske provela izbore za elnog o v je k a HUP-a. Kao to je poznato pobijedio je Branko Rogli, vlasnik Tvornice baterija iz Zagreba. No i prije glasovanja, ini se da Roglieva pobjeda nije dolazila u pitanje, jer je drugi kandidat Emil Tedeschi samo figurirao u HUP-ovim demokratskim izborima. Naime, nekoliko sati uoi finala novinarima je

Orearova banka u blokadi

Hrvatska gospodarska banka, poput niza ostalih manjih banka, nala se u nezavidnim financijskim problemima. Podizanje gotovine s rauna je ogranieno, pa se tedie pitaju kako e doi do svoje uteevine. Osim te nepozna-

EKOLOGIJA
kada nezaposlenost vie do neba eli u cijelosti unititi tehnika struka, a preostale relikte prekvalificirati u konobare i poljodjelce." Ekoloki kritiari istiu kao kljunu golemu opasnost od vinil-klorid-monomera (VCM), sirovine za proizvodnju PVC-a. 5000 prostornih metara, to znai priblino pet brodova tako razvikane BrigiteMontanari. Samo to je ovdje sluaj da je to praktiki u gusto naseljenu podruju." Prve su kue udaljene 80 metara, postrojenje je u srcu grada. Poslovodstvo Adriavinila i Stoer za obranu tvrde da je tehnologija moderna i potpuno sigurna, ali ne iznose nikakve podatke o eventualnim poboljanjima u posljednjih desetak godina. Da bi se uklonila opasnost od eksplozije, koja bi mogla "sorit" sve zgrade do daljine od 700 metara, a stakla bi popucala do deset kilometara, povremeno se VCM isputa u okoli, u more ili u zrak, a povremeno dolazi i do sluajnih isputanja. Gradski odbor HDZa Katela iznosi u svojem saopenju za javnost 9. oujka niz takvih incidenata koji su se dobubrege, slezenu, krv, srce... Mnogi se bivi radnici Adriavinila danas estoko bore za njezino zatvaranje. Ovih je dana umro 70-godinji Katelanin Toni Boin, koji je godinama radio u autoklavu u Adriavinilu. Umro je od angiosarkoma jetre, bolesti za koju je poznato da je izaziva iskljuivo VCM. Njegov sin Joko pie u pismu upuenom Zlatku Matei: "Mojeg oca vie nema, i to im pratam, jer bilo je doba svekolikih zabluda, ali neka se ne igraju s mojom djecom! To neu dopustiti nikome." Treba li, da bi se sauvalo oko 250 za zdravlje opasnih radnih mjesta (jer i od ostalih radnika stotinjak bi trebalo otpustiti) ostaviti tako stranu opasnost usred grada? Kao "strateki partner", koji bi uloio 23,5 milijuna dolara u nastavak proizvodnje, pojavljuje se maarska tvrtka BorsodChem. Katastrofalna ekoloka mjerila bivih komunistikih zemalja dobro su poznata. Obzor je potkraj 1997. pisao o golemu skladitu opasnog otpada kemijske industrije na desetak kilometara od hrvatske granice, u kojem je 17.000 tona opasnog otpada u bavama jednostavno ukopano ili poloeno na zemlju, bez ikakve zatite. Neodoljiv je utisak da je rije o tipinom ekolokom imperijalizmu. S druge strane, grad Katela prikupio je est ponuda za organizaciju nove proizvodnje na sada neiskoritenu zemljitu Adriavinila. Prema rijeima gradonaelnika Ante Sanadera (koji i sam ivi na 500 metara od pogona, za razliku od poslovodstva Adriavinila koje, prema tvrdnji Goranke Adam, ima stanove u Splitu), ponuai nude primat u zapoljavanju sadanjim radnicima Adrivinila, uz plaene programe prekvalifikacije. Gradski odbor Katela, kojem je na elu Mate Barun, koji je nekada, takoer, radio kao vatrogasac u tadanjem Jugovinilu, nudi kompromisno rjeenje: zatvaranje pogona tek za tri do pet godina, kada zaivi nova proizvodnja.

Vrlo velika opasnost

"ati je strojar, poznat je po tome da kemiarima voli drati predavanja o kemiji", kae Adam. Na molbu nevladinih organizacija za okoli iz Katela i Splita, koje trae zatvaranje pogona, svoje je miljenje izrazio prof. dr. se. Stanko Uri s farmaceutskobiokemijskog fakulteta u Zagrebu. "Ta je proizvodnja ekoloki neopravdana i posebnfrna lokaciji Katela nepoeljna i nedopustiva", kae Uri. "Relevantni civilizacijski standardi ne doputaju lociranje takve proizvodnje na udaljenosti manjoj od osam kilometara od naselja (vidi npr. Propise amerike Federalne slube za sigurnost i zdravstvenu kontrolu u industriji iz 1980. i 1983.)". VCM je izrazito kancerogen i toksian, a istodobno lako zapaljiv i eksplozivan. Sam je prijevoz vrlo opasan, na to je prije desetak godina dramatino upozorio sluaj broda Brigita Montanari, koji je potonuo i morale su se provesti vrlo teke i skupe operacije da se VCM isprazni i sprijei katastrofalan pomor ivota u moru. Osobito je rizian dio pretakanje. U krugu Adriavinila, VCM se skladiti u tekuem stanju pod tlakom u golemim kuglastim kontejnerima koji dominiraju krajolikom. Uz sve druge nevolje, VCM je i jako korozivan i ve su sredinom osamdesetih primijeene pukotine na kuglama. Godine 1989. obavljen je opsean inspekcijski pregled stanja sigurnosti 15-ak velikih industrijskih pogona u Hrvatskoj. U materijalu upuenom Saboru, s oznakom "povjerljivo", istie se o Jugovinilu: "Opasnost od akcidentalnih situacija vrlo je velika. (...) Dovoljno je spomenuti da samo dvije kugle za smjetaj vrlo opasnog vinilklorid-monomera imaju zapreminu ukupno nie, tu banku prati vlasnika e nigma. Naime, nikada nije objelodanjeno tko je od "Croatia osiguranja" kupio veinski vlasniki paket dionica te banke. U javnosti pak tenisa i poslovni ovjek Bruno Orear figurira kao najzvunije dioniarsko ime u toj banci koja je oito dola pod udar nelikvidnosti.

Poslovodstvo Adriavinila \ Stoer za obranu tvrde da je tehnologija modema i potpuno sigurna, ali ne iznose nikakve podatke o eventualnim poboljanjima u posljednjih desetak godina
godili posljednjih godina.

Katastrofalna ekoloka mjerila

Udruge za okoli navode na svojem plakatu podatak daje, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, smrtnost dojenadi u Katelima tri puta vea nego u Splitu. Nije neobino da su upravo radnici, o kojima se navodno toliko vodi briga, najvee rtve vlastite tvornice. 1975. godine u tvornici Gudrich u SAD-u otkriveno je da je broj oboljelih od raka medu radnicima daleko vei nego u okolnom stanovnitvu. Time potaknuta istraivanja pokazala su strahovitu kancerogenost VCM-a, koji utjee na plua,

ZORAN Om
toga fonda. On je, naime, prije nego to je krenuo u veleposianike vode podijelio zaposlenima 9,6 milijuna kuna kredita za stambene svrhe. Zaposlenima u fondu koji primaju skromne inovnike plae, taj e Zoriev potez pomoi da se doepaju stambenih kvadrata. Moda bi, s obzirom na rigorozne bankarske uvjete, i druge tvrtke trebale misliti o svojim | radnicima na slian nain.
Obzor 13. OUJKA 1999.

Malenica prijeti rasprodajom dunikih poduzea

Nakon to su banke i tedionice masovno poele rasprodavati stanove za koje su graanima dali kredite koje ne mogu otplaivati, slinom se poslu misli posvetiti i Zavod za platni promet. ef Vladina povjer-

enstva za doprinose Branko Malenica i direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje trai od Matee da ovlasti ZAP da nasilno oduzima imovinu poduzea koja ne plaaju doprinose i njihovu imovinu rasprodaje na javnim drabama. ini se da e agencije za prodaju nekretnina dobiti veliku konkurenciju.

Zori podijelio stambene kredite

Novi veleposlanik RH u BiH, Dami r Zori i donedavni ef Mirovinskog fonda ostat e u dobroj uspomeni zaposlenicima