Sibenski List, 16. Sijecnja 2014.

ibenskilist
u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 16. SIJENJA 2014. BROJ 2612 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10
R. JOVII: POEO SAM KAO NAPADA A NA GOL SAM STAO JER MI SE NIJE DALO TRATI!
STR. 50
www.sibenski-list.hr
1 kWh PRIHOD 1 lipa
ibenik je lani od svoja tri vjetroparka inkasirao samo - 235 tisua kuna!
SEMIRA KUGOR: AKO NAM ODUZMU 20 POSTO PREDMETA ZA LEGALIZACIJU, UPANIJA E IZGUBITI TRI MILIJUNA KUNA!
STR. 20 STR. 8
CRNA BILANCA: GINU LJUDI NA ELJEZNIKIN PRELAZIN? A KAKO NEE KAD SAMO NA ITNIU AUTI MISENO DVAPUT SKRE RAMPU!
STR. 5
aktualno
ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist
JE LI POSTOJEI MODEL INVESTIRANJA U VJETROELEKTRANE U DALMACIJI VELIKI PROMAAJ
ibenik je od svoja tri lani inkasirao samo 23

MARIJAN DAMBO IBENIK
marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr
Prole godine grad ibenik od vjetroelektrana na svojem podruju inkasirao je mizernih 235 tisua kuna. Podatak je okantan, pogotovo ako se zna da je ovaj grad, sa svoja tri vjetroparka snage 40 megawata, hrvatski lider u proizvodnji energije iz ove vrste obnovljivih izvora. Ako lider u tom biznisu kupi mrvice ispod stola, onda je opravdano upitati se jesu li ovakvi energetski objekti za Hrvatsku, a pogotovo za Dalmaciju potpuni promaaj. Naravno, ako zanemarimo globalni interes to vea proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Tim prije jer od vie stotina lokacija u prostornom planu drave, koje bi u prvoj fazi imale snagu tisuu i 300 megawata, veina e biti smjetena upravo u Dalmaciji. -Ovaj problem na koji sam
upozoravao godinama, bit e sve vie u fokusu stanovnika lokalnih zajednica iznad ijih glava se vrte vjetroelektrane. Istina je, naime, da Hrvatska uope nije osmislila model od kojeg bi koristi imala, u prvom redu, lokalna zajednica, a potom i drava u cjelini te, naravno, i investitori. Mi smo u taj brzorastui biznis uli bez ikakve strategije. Sve se svelo na iznajmljivanje brda za sitne pare gdje strani investitori postavljaju svoje agregate i to iskljuivo od uvoznih komponenata. Tu struju po povlatenim cijenama isporuuju u na energetski sustav. Kakav je rezultat? Lokalno stanovnitvo dobiva mrvice, nema zapoljavanja, niti sinergijske koristi koja bi se mogla izvui ako bismo i sami proizvodili opremu. Danas gotovo sve vjetroelektrane u ovom dijelu Dalmacije nadzire i odrava sa-
mo jedan zaposlenik?! Toliko o otvaranju novih radnih mjesta. U isto vrijeme trpe ekoloku tetu, a takvu struju strancima koju proizvode na njihovim brdima i od njihove bure i juga subvencioniraju svakog mjeseca uz redovite raune, ovako najkrae sagledava problem Paolo Cota, donedavni prvi ovjek prominske opine.
Cota se sustavno energetskom problematikom poeo baviti prije nekoliko godina kada je poeo lobirati za gradnju velike solarne elektrane na podruju Promine. -Opina Promina godinje bi od hidroelektrane Miljacka inkasirala najvie 250 tisua kuna. Od gradnje solarne elektrane korist je viestruka. Ne samo to bismo
Investitori svjesni problema
imali veliki broj zaposlenih, ve se u tim uvjetima bavio ulaganjibismo mogli instalirati svoje pa- ma u proizvodnju? Tu, zapravo, nele, a lokalna zajednica bi, uz i lei odgovor zato Konar nije naknadu po proizvedenom kilo- imao potrebnu dravnu logistiku vatu, popriline novce inkasirala kako bi se to prije ukljuio u ovu i od komunalnog doprinosa koji veliku utrku u proizvodnji opreme se naplauje po hektaru. Mi danas za vjetroelektrane. Nije nam namjera voditi od postojeih hidroelektrakampanju protiv dosana ne moemo naplatiti danjih, aktualnih i ni kune, kae Cota. budui investitora u Hrvatska je imala vjetroelektrane. Posve preduvjete da gotovo na ibenskopostane regionalni po kWh kninskom podruju lider u obnovljivim ostaje lokalnoj gdje su u prostornim izvorima energije. I zajednici planovima rezervirato ne samo po koliine ak 22 lokacije za te ni proizvedene energije, energetske objekte. No, krajnje ve, prije svega, kao drava koja bi nudila kompletne usluge ze- je vrijeme da se stave karte na mljama u regiji i to od projektira- stol i vidi to se moe uiniti da nja, do opreme i odravanja. No, ne postanemo svojevrsna kolonija izostala je strategija jer su se svi velikim investitorima. -Mi uredno na svaki isporueni okrenuli uvozu, to je odgovaralo partikularnim interesima, pa ak i kilovat sat elektrine energije lovladi kojoj je bilo bitno da napuni kalnoj zajednici uplaujemo proproraun od PDV-a i carina. Tko bi pisanu jednu lipu. Naalost, od
1 LIPA
NIKOLINA VUKOVI
aktualno
Paul Cota
i vjetroparka 35 tisua kuna!

toga novca danas koristi nemaju, recimo, mjetani Danila iznad ijih glava se vrte moje vjetroelektrane, kae Slaven Tudi koji na brdu iznad Danila ima instalirano sedam vjetroagregata. Slino razmilja i Bojan Reec, direktor austrijske tvrtke rP Global za Hrvatsku koja na tri lokacije oko Danila gradi jedan od najveih vjetroparkova u Dalmaciji. -Lokalna zajednica je bila iznimno kooperativna, a koristi koje lokalna zajednica ima od vjetroelektrana jest prema Ugovorima obvezujuih jedna lipa po proizvedenom kWh. Meutim, na Holding prepoznaje vanost lokalne zajednice, uvijek nastojimo ouvati dobre odnose, tako da smo i u ovom sluaju, oslukujui probleme i potrebe, uinili i dodatno koliko je to bilo mogue, a vjerujem da e tako ostati i sve ove godine koje e vjetroelektrana raditi. Mi nastojimo i nastojat emo pri-
Hodajui kolegij na Danilu
donositi zajednici u cjelini, jer istinski elimo da spomen ovog naeg uspjenog pothvata budi pozitivne konotacije, kae Reec. Zapravo, investitori igraju prema pravilima koja im je uspostavila drava. -Ta pravila su loa. Mi smo prije sedam godina zapoeli bitku protiv vjetroelektrana iznad naih glava i nismo je dobili. Traili smo, ako nita, da se barem moraju odmaknuti najmanje 800 metara. Nismo uspjeli. Vizualno nam smetaju, stvaraju veliku buku i ometaju normalan dotok svjetlosti. Kad ve nismo to uspjeli, zapoeli smo novu bitku. Sramota je da od tih vjetroelektrana mi mjetani nemamo nikakve materijalne koristi. Traili smo od prethodne gradske garniture na elu sa gradonaelnikom Antom upanoviem da cjelokupan iznos koji plaaju vlasnici vjetroparkova uplauju za potrebe Danila. To traimo i od gradonaelnika eljka Buria koji je obeao da e ovih dana tim povodom odrati takozvani hodajui kolegij u Danilu. Nadamo se da emo postii dogovor, kae Miro Vuki, pot-
I HE plaaju jednu lipu:

Zanimljivo je da prevelike koristi, ako zanemarimo zapoljavanje lokalne radne snage, stanovnici nemaju ni od hidroelektrana. Taj sitni koji se ubire, i to jedna lipa po kilovat satu, ubiru opine i gradovi gdje se nalaze hidroelektrane. Knin inkasira novce od Kria i Golubia, Promina, Ervenik i Kistanje poneto izvuku od Miljacke, a od Jaruge novac odlazi ibeniku, Skradinu i Drniu.
predsjednik MO Danila. -Da se pogreno ne razumijemo. Nismo mi apriori protiv tih vjetroelektrana. Ali ovakav koncept apsolutno je neodriv i on se mora mijenjati u korist lokalne zajednice. Uspostavili smo dobre odnose sa investitorima, pogotovo s gospodinom Reecom. ak smo postigli i neke manje dogovore. Recimo, dogovorili smo se da oni investiraju u dovretak jednog dijela vodovodne mree u Danilu. No, to je stvar dobre volje. Meutim, mi traimo da se sustavno promijene pravila igre i u tome emo ustrajati. Ako bude potrebno, idemo i do Strasbourga, kae Vuki. U gradskoj upravi ibenika su nam potvrdili kako e gradonaelnik Buri sa svojim suradnicima uskoro u Danilo. -Lani smo naplatili 235 tisua, a preklani, zbog povoljnijih meteorolokih prilika, valjda je bilo vie vjetra pogodnog za rad vjetroagregata, inkasirali pola milijuna kuna. Inae, sasvim je jasno da bismo eljeli da taj iznos koji ostaje lokalnoj zajednici, bude vei, kau u gradskoj upravi.
Pametno rjeenje iz vedske

-Rjeenja ima. Ne treba otkrivati toplu vodu, kae Cota. On navodi primjer manjeg sela na sjeveru vedske s jedva 50-ak stanovnika kojeg je jednom prilikom i posjetio. -Drava je dala poticaje i omoguila da mjetani instaliraju vjetroelektranu snage 16 megawata i njeno upravljanje prepustila mjetanima. Oni godinje inkasiraju oko 750 tisua eura i od toga ive, koluju djecu. ak su nabavili i helikopter za pruanje medicinske pomoi, dopremu hrane i drugih potreptina i do najudaljenijih kua u tom ribarskom selu. Zapravo, svaki stanovnik od tih vjetroelektrana godinje inkasira oko sto tisua kuna.
aktualno
TOPLA ZIMA I PELE Na obalnom podruju opasnost od pomora pela jako mala
Pele pojele zalihe meda - treba ih hraniti eernom pogaom i postaviti higijenske pojilice!
-Obalno podruje je izuzeto od opasnosti pomora, jer pele mogu zimovati ak i ako su potroile rezerve hrane u konici s obzirom na to da imaju pau rumarina. Gubici zbog nedostatka hrane mogu nastati ako izostane i ta paa, a pele se ne dohranjuje. Ono to se moe dogoditi zbog izmijenjenih klimatskih uvjeta u obalnom, ali i drugim podrujima, jesu bolesti, budui da ovo vrijeme ubrzava njihov razvoj, rekla nam je dr.sc. Janja Filipi s kninskog Veleuilita Marko Maruli
KATARINA RUDAN IBENIK
NIKOLINA VUKOVI
katarina.rudan@sibenski-list.hr
nozema cerane, ali je o razmjerima tete rano govoriti.
Toplo vrijeme koje nas u zimskom godinjem dobu ve dugo prati utjee na na ivotni bioritam, ali i na ivot biljka i ivotinja. Tako pele, umjesto da miruju u svojim konicama, za ovo doba godine su vrlo aktivne, a strunjaci najavljuju da bi moglo biti velikih posljedica za pelinje zajednice. Pelarske udruge 'Propolis' i 'Pelinjak' te Hrvatska poljoprivredna agencija uputile su stoga ovih dana hitan apel medijima kojim pozivaju sve hrvatske pelare da odmah ispune upitnik o ovogodinjim gubicima pela i dostave ga Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. Potpisnik apela, Damir Rogulja, predsjednik Udruge 'Pelinjak' navodi da je situacija alarmantna jer im s terena dolaze informacije o naglom slabljenju brojnih pelinjih zajednica i njihovom odumiranju, te da ovo toplo vrijeme moe dovesti do dosad nezapamenih gubitaka na pelinjacima diljem Hrvatske. Rogulja nam je u telefonskom razgovor rekao da je ovih dana provedena analiza na 40 uzoraka pelinjih zajednica u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koja je pokazala da su oboljele od
-Pelarima preporuujemo da odmah pregledaju svoje konice i u onima gdje su pele izile na satonou znai da su ostale bez hrane. Na mjesto izlaska, satonou, treba odmah staviti eernu pogau, a nikako okvire meda, pogotovo ne iz zajednica koje su ostale bez pela, jer ako je u pitanju bilo kakva bolest time e se samo ubrzati propadanje ve ionako oslabljenih zajednica. Svakako treba uzeti uzorke mrtvih pela i pospremiti ih u papirnatu ambalau na neko hladnije mjesto kako bi se u narednom razdoblju mogle dati na analizu uzroka uginua. to je vrlo bitno istaknuti, u blizinu pelinjaka treba postaviti higijenske pojilice s ispravnom vodom, kako pele ne bi morale letjeti daleko od konice u potragu za vodom koja zbog ustajalosti moe biti higijensko neispravna i prouzroiti bolesti, kae Rogulja. Pelinje zajednice su, nastavlja, mirovale u studenome, a zbog visokih temperatura su se probudile i sad ih je nemogue zaustaviti, pa su svakodnevne kontrole stanja u pelinjacima potrebne kako se
Rogulja: Obavezni pratiti stanje u konicama
Dragan Plavi je svojim pelama ostavio dovoljne koliine meda u konici

VANO JE ISPUNITI ANKETNI LISTI
Anketni listi o gubicima pelinjih zajednica u 2013./14. godini, moe se dobiti elektronikom potom ako se kontaktira Hrvatska poljoprivredna agencija ili UP 'Pelinjak' Zagreb. Iz pelarskih udruga 'Propolis' i 'Pelinjak' te Hrvatske poljoprivredne agencije apeliraju na sve pelare da animiraju elnike svojih udruga kako bi organizirali isprint i podjelu upitnika koji je ponudila HPA, te da se ispunjeni upitnici organizirano prikupe i to prije dostave Agenciji (adresa je u upitniku). Agronomski fakultet u Zagrebu e pristigle upitnike obraditi i analizirati, te po potrebi dati preporuke o irim aktivnostima ukoliko prikupljeni podaci potvrde crne vijesti o enormnim gubicima pela. -Ova anketa je od iznimne vanosti jer se akcija moe poduzeti tek kad prikupimo egzaktne podatke o stvarnom stanju pelinjeg fonda u Hrvatskoj u ovom trenutku, poruuju pelarima.
ne bi dogodio pomor pela zbog nedostatka hrane ili iz nekog drugog razloga. Za razliku od kontinentalnog dijela Hrvatske, gdje je opasnost od teta u pelinjima zajednicama izraena, u Dalmaciji, a time i u naoj upaniji, prema rijeima dr. sc. Janje Filipi sa kninskog Veleuilita Marko Maruli stanje nije alarmantno.
-Obalno podruje je od takvih opasnosti izuzeto jer pele mogu zimovati, ak i ako su potroile rezerve hrane u konici s obzirom na to da imaju pau rumarina. Gubici zbog nedostatka hrane mogu nastati ako izostane i ta paa, a pele se ne dohranjuje. No, pelari znaju kako e postupati u takvim sluajevima. Ono to se moe dogoditi zbog izmijenjenih klimatskih uvjeta u obalnom, ali i drugim podrujima, je razvoj bole-
Plavi: Nemamo dojava o pomoru pela
sti jer ovo vrijeme ubrzava njihov razvoj, rekla nam je Filipi. Jedan od ibenskih pelara s 25 godinjim iskustvom, Dragan Plavi, ujedno i predsjednik Udruge pelara 'Pela' ibenik, kae da u njegovom pelinjaku u Dubravi s 80 pelinjih zajednica, nema nikakvih problema. -Pela je u ovim vremenskim uvjetima aktivna i troi tri puta vie hrane nego u vrijeme hibernacije i najbolje bi bilo da su pelari ostavili dovoljne koliine meda u sau. Iskusni pelari znaju da je to bolje rjeenje jer med, ako ga pela ne potroi tijekom zime, nee propasti. Sae na proljee mogu biti samo punije. U udruzi, koja broji oko 80 lanova, nemamo nikakvih dojava o pomoru pela, a takoer moram podsjetiti da su gotovo svi nai lanovi zavrili kolu za pelare i to znanje primjenjuju u praksi, pa tako i u ovim okolnostima, zakljuuje Plavi.
DO 31. SIJENJA ibensko Veleuilite mora resornom ministarstvu poslati na potvrdu novi statut
Prvo novi statut, pa tek onda natjeaj za novog dekana

ibensko Veleuilite i novu je 2014. godine poelo s vriteljicom dunosti dekanice na elu i za sada jo nema najava kada bi ta privremena situacija mogla biti okonana te raspisan natjeaj i izabran novi elni ovjek jedine ibenske visokokolske ustanove. Veleuilite od 1. listopada i poetka ove akademske godine vodi Anita Grubii kao v. d. dekanice. Na to ju je mjesto imenovalo Upravno vijee Veleuilita nakon to je triput odbilo potvrditi Ivicu Poljika kojeg je na za dekana eljelo Struno vijee, umjesto dotadanjeg Marka Radaia koji je otiao u mirovinu. O izboru novog dekana, sudei prema rijeima Grubii, na Veleuilitu ibenik e razmiljati tek kada bude donesen novi statut te svi dokumenti usklaeni s novim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju donesen prole godine u kolovozu. Bez novog statuta nema ni novog natjeaja za dekana, a 31. sijenja istjee rok do kada taj dokument mora biti poslan Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta da ga potvrdi. Prije toga mora ga prihvatiti najprije Struno vijee Veleuilita, a ono bi se uskoro trebalo sastati, kako najavljuje Grubii. Nakon toga svoje e rei i Upravno vijee, a tek kada sve to potvrdi resorno ministarstvo moi e se raspisati natjeaj za novog dekana. Kada e to biti, Grubii pak nije eljela prognozirati. M.L.
aktualno
GOVOREI OTVORENO
PIE: ZDRAVKO PILI
ZAPOSLENICI TUILI GRADSKU KNJINICU J. IGORI
V. Laki: Nemamo ni iro rauna, a kamoli novca

MARIJA LONAR IBENIK
...jer godinama nije isplaivala regres iako je to obveza iz Kolektivnog ugovora
marija.loncar@sibenski-list.hr
Mi ne proputamo ni jednu priliku da utrostruimo administraciju. Legalizacija je za to najbolji primjer!

Zna li itko o kojoj se sumi uope radi? Ima li ikakav izraun koliko e nas to kotati? Naravno da nema. Kod nas sve radi na ho-ruk a raunica se pravi na kraju. Kad ponestane novca pa treba ii vanka po novo zaduivanje i novu prodaju dravnih obveznica
ivot u Hrvatskoj nalikuje na film 'Beskrajni dan'. Ba onako kako se Bil Muray svako jutro budio u Punxsutawneyu, u istom krevetu, uz istu muziku, u isti sat i minutu, i proivljava nanovo uvijek isti dan, 2. veljae u kojem unaprijed zna to e mu se dogoditi, tako i mi nakon svakih izbora lokalnih ili dravnih, sasvim svejedno nanovo sluamo uvijek jednu te istu priu. Za koju unaprijed znamo kako e zavriti. Evo, uzmimo za primjer samo legalizaciju. I to samo u ibensko-kninskoj upaniji u kojoj je do 1. srpnja prole godine zaprimljeno to u upaniji, to u Gradu ibeniku oko 30 tisua zahtjeva za legalizaciju. Svatko normalan znao je da se ti zahtjevi ne mogu obraditi, odnosno graevine legalizirati do 2015. kako je to ministrica udarniki najavila jo lani, ali to joj nije smetalo da nastavi u istom tonu ne da hoe, nego se i mora! Pa su se u gradske i upanijske urede za legalizaciju leva-leva poeli primati novi ljudi arhitekti, inenjeri graevine, elektrotehnike, pravnici, administrativci. Narasli su dva ili tri puta, ali svejedno nisu stigli do zadane brojke od 20 posto rijeenih predmeta pa je drava i ministrica Mrak Tarita poetkom prolog mjeseca osnovala i dravnu Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgraenih zgrada. Koja e umjesto 'nesposobnih' jedinica lokalne samouprave obaviti taj posao o njihovom troku. Primajui, naravno, u radni odnos opet puste arhitekte, inenjere graevine, elektrotehnike, pravnike i administrativce. Za koje valja osigurati i nove prostore, nakon to su upanije i gradovi ve unajmili nove za poveani obujam posla i kupiti im nove kompjutore, nove stolove. Bujat e dakle dravni aparat i administracija, ista ona za koju se koalicija na vlasti kune kako e je smanjiti i kako nee biti novog zapoljavanja na snazi je uostalom, jo i zabrana zapoljavanja u dravnoj slubi. Izgovor je, dakako, kako to nee dodatno kotati dravu, taj e se troak platiti od prihoda koji se od legalizacije uberu, ali to je pria koja teko da dri vodu. Pa nije legalizacija samo papir, nego i prikljuivanje svih nezakonito izgraenih graevina na infrastrukturu ceste, struju, vodu. Tko e to platiti ako se sav novac od legalizacije - nakon to su ve jedinice lokalne samouprave komunalne doprinose srezale gotovo na nita upotrijebi za plaanje administracije? Zna li itko o kojoj se sumi uope radi? Ima li ikakav izraun koliko e nas to kotati? Naravno da nema. Kod nas sve radi na ho-ruk a raunica se pravi na kraju. Kad ponestane novca pa treba ii vanka po novo zaduivanje i novu prodaju dravnih obveznica. I na koncu, to e biti sa svim tim silnim kadrom kad se legalizacija zavri? Iskustvo ui ostat e i dalje na proraunskim jaslama. Kao i svi drugi prije njih. I onda sjedne pred TV i slua o nunom rastereenju privrede, poduzetim mjerama tednje, ukidanju nepotrebnih agencija i parafiskalnih nameta, o racionalizaciji dravne uprave i sanaciji zdravstva. Kako Milanovi i Lini danas, tako Kosorica i uker juer, Sanader s Hitro.hr i onim karikaturalnim papirnatim karama prekjuer, a stanje isto, nepromijenjeno, a dug sve vei, zaposlenih u dravnoj slubi sve vie, onih koji neto stvaraju i proizvode sve manje i manje. Ba kao u filmu 'Beskrajni dan' - uvijek jedna te ista repriza koju vie nitko nema volje ni gledati ni sluati
Leva-leva zapoljavanje
Zaposlenici Gradske knjinice 'Juraj igori', njih 28, tuili su knjinicu zbog godinama neisplaenog regresa za godinji odmor te trae da im se isplati odteta ukupno od oko 150 000 kuna plus pripadajue kamate. Tubu je 31. svibnja prole godine podnio Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi koji u knjinici ima svoju podrunicu, a novo roite, tree do sada zakazano, najavljeno je idueg tjedna 21. sijenja. Tubu su ibenski knjiniari odluili podii nakon to im se godinama nije isplaivao regres iako je to bilo regulirano i utvreno potpisanim Kolektivnim ugovorom. Utueni iznos odnosi se na razdoblje od tri godine, to jest 2010., 2011. i 2012. godinu, a sve to je bilo neisplaeno prije toga otilo je u zastaru, objanjava sindikalna povjerenica u knjinici Gana Bujas. -Prema naem izraunu poslodavac nam duguje oko 5 500 kuna ukupno za tri godine i to za svakog od nas 28 koji smo potpisali tubu. To su zapravo gotovo svi lanovi podrunice u knjinici, osim njih troje koji nisu stali uz tubu kae Bujas. Iako su i zaposlenici u ostalim ibenskim kulturnim ustanovama: muzeju, kazalitu i Galeriji sv. Krevana, takoer ostali bez regresa, jedino je sindikat u knjinici odluio traiti nazad obeani novac. -Ne znam zato drugi nisu napravili isto to i mi. Mi smo dobro proitali i prouili dokumente te smo odluili da se ne odreknemo
Vilijam Laki
Ukoliko bi sud presudio da moramo zaposlenicima platiti zaostale regrese, knjinica nema odakle i sve emo morati proslijediti Gradu ibeniku kao naem vlasniku i osnivau. Mi nemamo novca niti imamo svoj iro raun jer ve nekoliko godina sve ide preko sustava gradske riznice objanjava ravnatelj knjinice Vilijam Laki koji je i sam lan sindikata, ali ga je u ovom sluaju, kao poslodavca, taj isti sindikat tuio
onoga to nam je zajameno Kolektivnim ugovorom i na to se poslodavac obvezao. To nije kao boinica, primjerice, gdje je reeno da se moe isplatiti ako ima sredstava istie Bujas. tovie, vjeruje kako presuda u korist sindikata nije uope upitna te da e radnici na kraju svoj kuni budet ipak podebljati za koju tisuu kuna. Sitnica, ali, rei e Bujas, u ovakvim vremenima, i te kako veseli. -Ono to bi eventualno moglo biti sporno je visina iznosa koji traimo. Naime, iznos za regres jednak je osnovici plae, a ta osnovica rauna se kao polovica bruto plae ostvarene u RH u prethodnoj godini. Sve je, dakle, utvreno i poznato, a ukoliko druga strana to bude osporavala, odvjetnica Hrvatskog sindikata zaposlenih u kulturi zatrait e financijsko vjetaenje. No, nadamo se da do toga nee doi, jer bi time trokovi samo porasli! U ovom sporu posebno je zanimljiva pozicija ravnatelja Gradske knjinice 'Juraj igori' Vilijama Lakia. Iako je i sam lan sindikata, Laki je tuena strana u ovom postupku. -To je neobina situacija, jer iako sam ovdje u ulozi poslodavca, knjinica to zapravo ne moe biti. Mi nemamo novca i nita ne moemo platiti. Nemamo niti svoj iro raun. Ve etiri godine sve ide preko sustava gradske riznice, pa ukoliko bi sud presudio da knjinica mora zaposlenicima platiti zaostale regrese, mi emo to morati samo proslijediti Gradu ibeniku kao vlasniku i osnivau knjinice rekao je Laki.
Ve dosadna repriza
Gana Bujas
NIKOLINA VUKOVI
aktualno
Mladi ibenanin zavrio polugodinje struno usavravanje na Azorima
Vice Krnevi: Na Azorima sam imao stipendiju od 760 eura i odmah sam dobio ponudu za posao!
KREIMIR GULIN IBENIK
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
Vice Krnevi, jedan je od troje ibenana ukljuenih u program meunarodne razmjene mladih Eurodyssee. Taj diplomirani inenjer umarstva, nedavno se vratio s polugodinjeg profesionalnog i jezinog usavravanja u Ponta Delgadi na portugalskim Azorima. Krnevi je svoje stairanje imao u tvrtki Dive Azores gdje je radio na prouavanju kitova te skupljanju i analizi podataka. Evo to Vice kae o proteklih pola godine koje je proveo na Azorima: -Iznimno sam zadovoljan s provedbom programa. Moje iskustvo na Azorima je iznad svih oekivanja. Predloio bih svima mladima da se prijave na program meunarodne razmjene mladih - rekao je Krnevi. Mladi ibenanin dobio je i ponudu da ostane u Portugalu, no odluio se vratiti u rodni grad. -Jedan od razloga je to sam bio nostalgian za ibenikom. I dalje u depu imam ponudu da se vratim u Portugal. Meutim, prije u probati sve opcije u ibeniku. Ako se nita ne ostvari, mogue je da se vratim na Azore - veli Krnevi. U Portugalu je imao stipendiju od 760 eura, koju osigurava regija domain. -Taj novac mi je bio vie nego dovoljan za pokrivanje svih trokova. ak sam uspio neto i utedjeti. Inae, u Portugalu je jeftinije nego u nas, bilo u trgovinama ili kafiima i restoranima. Jedino to su vii trokovi stanovanja. Osim Krnevia, na Azorima je estomjeseno profesionalno i jezino usavravanje klesala i ibenanka Ana Stoi. Od ibenana, jo je i Morana Peria u listopadu prole godine odabrana za polugodinje stairanje u Barceloni. U Kreimirovu gradu oito vlada veliki interes za ukljuivanje u program Eurodyssee. -Trenutano, na listi imamo petnaestak kandidata koji aktivno trae mogunost strunog
Vice Krnevi
Goran Pauk
Prouavao kitove
Jedan od razloga to sam se vratio je to sam bio nostalgian za ibenikom. I dalje u depu imam ponudu da se vratim u Portugal. Meutim, prije u probati sve opcije u ibeniku. Ako se nita ne ostvari, mogue je da se vratim na Azore
usavravanja. S obzirom na poveani interes, ponovno smo objavili javni poziv koji je otvoren do 1. Oujka - izvijestila je Lucija Auina, koordinatorica projekta Eurodyssee u upaniji.
Koje struke su najtraenije u europskom programu razmjene mladih? -Teko je izdvojiti neka zanimanja koja bi bila najtraenija. Vrata su otvorena svima i svi se primaju. Moemo izdvojiti jedino neke europske regije koje primaju najvie kandidata. To su svakako Portugal i panjolske regije Valencia i Katalonija - govori Auina. Podsjetimo, ibensko-kninska upanija postala je aktivni sudionik programa Eurodyssee primivi panjolku Pilar Gomis na tromjeseno struno usavravanje. Tijekom ove godine planiraju ugostiti jo dvoje novih vjebenika. -U veljai emo objaviti natjeaj i oekujemo da emo kandidate primiti u svibnju. Najvjerojatnije, usavravat e se u sektoru turizma - zakljuila je Lucija Auina.
Najvie u Portugal i Kataloniju
Eurodyssee - vrijedno iskustvo

ibensko-kninska upanija se u travnju 2012. godine ukljuila u Eurodyssee, meunarodni program razmjene mladih izmeu regija lanica Skuptine europskih regija. Svrha Eurodyssee programa je omoguiti mladima od 18 do 32 godine da obavljanjem prakse u tvrtkama ili institucijama iz razliitih podruja, steknu profesionalno iskustvo i naue jezik zemlje domaina.
NIKA STIPANIEV / CROPIX
aktualno
ULAGANJA U KOLSTVO U proloj godinu uloeno pet milijuna kuna iz dravnog i pola milijuna kuna iz upanijskog prorauna
MILIJUNA KUNA uloeno je u kapitalna ulaganja u kolama
MILIJUN KUNA realizirano je planom tekueg investiranja i odravanja kola
1.38 500
Glazbenoj koli kupljene digitalne orgulje od 127 tisua kuna, a Prometno tehnikoj vozilo za 87 tisua kuna
KATARINA RUDAN
TISUA KUNA vlastitih prihoda uloila je upanija za iri pedagoki standard
Za kapitalne projekte u osnovnim i srednjim kolama kojima se osigurava minimalni pedagoki standard, ibensko-kninska upanija je na ime decentraliziranih sredstava iz dravnog prorauna dobila neto vie od tri milijuna kuna. Ukupno je od tog za osnovno kolstvo osigurano 1.600.000, a za srednje 1.300.000 kuna. Sva sredstva su utroena i svi planirani projekti realizirani. Za plan tekueg investiranja i odravanja osnovnih i srednjih kola iz decentraliziranih sredstava, upanija je kao osniva kola dobila 1.380.000 kuna. Taj novac je utroen za ureenje zgrada i opremanje kola, 730.000 kuna u osnovnim i 650.000 kuna u srednjim kolama. Tako je ukupno u proloj godini iz decentraliziranih sredstva na kole utroeno oko pet milijuna kuna. Usto, upanija je za iri pedagoki standard dodatno uloila pola milijuna kuna vlastitih sredstava i to 300.000 kuna za sanaciju i adaptaciju kolskih objekata i nabavu nove
opreme, a 200.000 kuna za natjecanja, manifestacije i smotre u osnovnim i srednjim kolama. Koliko e sredstava u ovoj godini upanija dobiti iz dravnog prorauna za potrebe kola, u Upravnom odjelu za prosvjetu, znanost, kulturu i sport u ovom trenutku ne znaju, Vlada jo nije donijela odluku o raspodjeli decentraliziranih sredstava za kole po osnivaima. Vjeruju da e iznos biti na razini prologodinjeg pa je tako uvrten u upanijski proraun, plan rada i financijski plan Upravnog odjela.
-Realizacijom kapitalnih projekata posebnu pozornost posveujemo osiguravanju uvjeta rada kolskih ustanova, a sve s namjerom da svim uenicima omoguimo kvalitetno obrazovanje. Novim ulaganjima iz godine u godinu poboljava se i unapreuje pedagoki standard u naim kolama, a tako je bilo i u proloj godini. Iz decentraliziranih sredstava u osnovnom kolstvu najvie je, 600.000 kuna,
U vodiku kolu uloeno 600.000 kuna
Najvie je uloeno u Turistiko ugostiteljsku kolu u ibeniku, neto vie od pola milijuna kuna i to za drugu fazu radova na ureenja proelja zgrade i osiguranje pristupanosti osobama s invaliditetom te za nabavu i ugradnju vertikalne platforme za Ulaganja u srednje kole osobe s invaliditetom u -Kad se radi o kapitalnim prosamoj zgradi jektima u srednjim kolama iz
DIJANA ERCEGOVI PROELNICA UPANIJSKOG UREDA U PROSVJETU, ZNANOST, KULTURU I SPORT
investirano u koli u Vodicama za radove na sanaciji ravnog krova i zamjeni dotrajalih rasvjetnih tijela u kolskoj zgradi, kae Dijana Ercegovi, proelnica upanijskog Ureda u prosvjetu, znanost, kulturu i sport. Za sanaciju sanitarija u primotenskoj koli utroeno je neto vie od 400.000 kuna, u kolu dr. Franje Tumana u Kninu neto vie od 300.000 kuna za zamjenu oploenja ispred glavnog ulaza i ureenje okolia, a u drniku kolu Antuna Mihanovia Petropoljskog 80.000 kuna za sanaciju svlaionica u sportskoj dvorani. U kninsku kolu Domovinske zahvalnosti za nabavu opreme za informatiku uionicu i nabavu kolskog namjetaja uloeno je 160.000 kuna, u kolu u Rogoznici 57.000 kuna za nabavu informatike opreme a u kolu Kistanje 53.000 kuna za kupnju kolskog namjetaja.
decentraliziranih sredstava koje je upanija dobila iz dravnog prorauna najvie je uloeno u
Turistiko ugostiteljsku kolu u ibeniku, neto vie od pola milijuna kuna i to za drugu fazu radova na ureenja proelja zgrade i osiguranje pristupanosti osobama s invaliditetom te za nabavu i ugradnju vertikalne platforme za osobe s invaliditetom u samoj zgradi, istie Ercegovi. U ibensku Gimnaziju Antuna Vrania uloeno je 340.000 kuna na zamjenu prozora na kolskoj zgradi, dok je Medicinskoj i kemijskoj koli prebaeno 140.000 kuna za ureenje laboratorija i nabavu opreme za uionicu. ibenskoj Glazbenoj koli Ivana Lukaia iz decentraliziranih sredstava kupljene su digitalne orgulje vrijedne 127.500 kuna, a Prometno-tehnikoj koli osobno vozilo, za osposobljavanje redovnih uenika za vozaa, vrijedno 87.000 kuna. Nisu izostavljene niti kninske srednje kole, pa je za nabavu opreme za praktikum u Srednjoj koli Lovre Montija uloeno 50.000 kuna, a na zgradi Srednje strukovne kole kralja Zvonimira izvedeni su radovi na sanaciju dijela krovita u vrijednosti od 91.000 kuna.
Intervju tjedna SEMIRA KUGOR PROELNICA UPANIJSKOG UPRAVNOG ODJELA ZA PR
aktualno
Ako nam oduzmu 20 posto legalizaciju, upanija e iz

KATARINA RUDAN
Na mjesto proelnice imenovani ste prije osam dana, tonije 7. sijenja. S obzirom na to da se radi o jednom od Upravnih odjela koji je pretrpan poslom zbog velikog broja predmeta legalizacije bespravno sagraenih zgrada, jeste li svjesni u kakvu ste 'kaetu brukava' upali? -Znala sam to me eka i spremna sam zajedno sa svim zaposlenicima nastaviti raditi ne samo na tim predmetima, ve i na svim tekuim poslovima. Jasno je da u ovih sedam dana nisam mogla napraviti kompletno izvjee o stanju predmeta koji se odnose na legalizaciju po svakoj godini i vrsti predmeta. Izrada kompletnog godinjeg izvjea o radu Upravnog odjela je u tijeku, a izvjee vezano uz legalizaciju sam uspjela napraviti. Na Upravni odjel je, i po starom i novom zakonu o legalizaciji, zaprimio ukupno 22 166 zahtjeva za legalizaciju do 30. lipnja prole godine. Do 31. prosinca rijeena su 1472 predmeta ili 6,7 posto od ukupnog broja, a od toga je 1401 dobio pozitivno rjeenje. U odnosu na druge hrvatske upanije mi smo, u prosjeku po broju rijeenih predmeta i na dan 31. listopada kad je objavljena zadnja rang lista na stranicama ministarstva, na sedmom mjestu izmeu 20 upanija i Grada Zagreba. Odjel nije ispunio kvotu od 20 posto rijeenosti predmeta. Kad e vam Agencija za ozakonjenje nezakonito izgraenih zgrada, koja je dodue u osnivanju, zakucati na vrata? -Tono je da kvota nije ispunjena i po tomu bismo mi Agenciji trebali predati 2961
predmet. Kad e do toga doi, u ovom trenutku doista ne znam. Nikakve instrukcije od resornog ministarstva jo nismo dobili, a hoe li u tom segmentu biti kakvih promjena ne bih eljela nagaati. Ako do oduzimanja predmeta doe, to e znaiti i oko 3 000 000 kuna manje u upanijski prorauna, jer upaniji
ko je zamiljeno gdje e fiziki raditi ljudi koji budu primljeni u Agenciju koja ima status javne ustanove, kako e i hoe li obavljati oevid na terenu, moi izdavati rjeenja. Dosta je nepoznanica i mi o tomu nemamo nikakvih informacija. Imam osjeaj da je svrha osnivanja Agencije sasvim neka druga, a
da e rjeavanje ii bre ako predmete podijelimo i po kategorijama bespravno sagraenih zgrada, a po Zakonu o legalizaciju ih je etiri: zahtjevna zgrada, manje zahtjevna zgrada, jednostavna zgrada i pomona zgrada. To je moja vizija i mislim da bih takvom selekcijom olakala posao svojim djelatni-
Izmjenama zakona, odredba o formiranju Agencije stupila je na snagu 3. prosinca, i tada nam je reeno da do 31.prosinca moramo rijeiti 20 posto predmeta, to je bilo prekratko razdoblje. Neka sami graani iz toga zakljue koliko je to realno te koliko se potuju upanije i gradovi, koji imaju ogromno iskustvo u tom poslu. Nadalje, mi ne znamo kako je zamiljeno gdje e fiziki raditi ljudi koji budu primljeni u Agenciju koja ima status javne ustanove, kako e i hoe li obavljati oevid na terenu, moi izdavati rjeenja. Dosta je nepoznanica i mi o tomu nemamo nikakvih informacija
u prosjeku pripadne oko 1000 kuna od naknade po predmetu. Veina vaih kolega u Hrvatskoj, kao i upanijske i gradske vlasti doekale su 'na no' odluku o formiranju Agencije i oduzimanje predmeta. Kakav je va stav? -Nisam a priori protivnik Agencije ako e se u njoj zapoljavati ljudi iz naih gradova i opina, jer e novac indirektno ostajati tu. Ali tu ima drugih otvoreni pitanja. Izmjenama zakona odredba o formiranju Agencije stupila je na snagu 3. prosinca, i tada nam je reeno da do 31. prosinca moramo rijeiti 20 posto predmeta, to je bilo prekratko razdoblje. Neka sami graani iz toga zakljue koliko je to realno te koliko se potuju upanije i gradovi, koji imaju ogromno iskustvo u tom poslu. Nadalje, mi ne znamo kane rjeenje u 'okovima' legalizacija i u tom smislu sam protiv. cima. Moram pohvaliti te ljude jer osim ovog obilnog posla na legalizaciji, oni obavljaju jako zahtjevan redovni posao koji ne smije trpjeti. Osim tog 1. sijenja su na snagu stupila tri nova zakona vezana uz prostorno ureenje, gradnju i graevinsku inspekciju i oni donose neka nova rjeenje i novi nain postupanja. Meutim, dok ministarstvo ne donese nove pravilnike o postupanju, a to mora biti kroz est mjeseci, mi postupamo po starim pravilnicima. Mislim da e zbog toga u svemu biti malo zbrke i za nas pravnike, a kamoli ne za graevinare i arhitekte, dok se ne donesu podzakonski akti u skladu s novim propisima. Dodatni prostor za rad Upravnog odjela je osiguran krajem prole godine, a upanija i va prethodnik Gojislav
Krni poeli su s opremanjem i kadrovskim ekipiranjem iskljuivo za potrebe poslova na predmetima legalizacije. Je li taj postupak okonan i koliko e ljudi raditi na legalizaciji? -U ibeniku i naim ispostavama u Kninu, Drniu i Rogoznici na poslovima legalizacije radilo je 16 naih stalnih zaposlenika i po svakom je bilo 1386 predmeta. Naravno da je taj broj ljudi nedostatan za rad na poslovima legalizacije i redovnim poslovima. Do sada su radili pola radnog vremena na redovnim i pola na poslovima legalizacije.
Kadrovsko ekipiranje i rokovi

Poetkom prosinca primljeno je deset novih djelatnik na odreeno vrijeme od est mjeseci, a meu njima je sedam diplomiranih pravnika, dva diplomirana inenjera elektrotehnike i jedan inenjer graevine. Svi su oni s radnim iskustvom i poloenim pravosudnim i strunim ispitima, svaki od njih ima mentora i mislim da e nakon probnog roka od dva mjeseca moi samostalno raditi na predmetima. Takoer je primljeno i devetero mladih ljudi kroz program poticajnih mjera zapoljavanje Hrvatskog zavoda za zapoljavanje na struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa na godinu dana, i oni obavljaju jedan lavovski posao logistike. Dakle, trenutno je 36 ljudi koji se bave legalizacijom, a uvjerila sam se u ovom kratkom vremenu da novoprimljeni, a sve su to mladi ljudi, brzo ue i ulaze u posao. Zbog toga vjerujem da e oni vrlo skoro biti spremni preuzeti poslove na legalizaciji i tada emo taj posao odvojiti od naeg redovnog i legalizaciju e raditi upravo tih 19 primljenih osoba. Prije mog dolaska zatra-
Selekcija predmeta
Imate li razraen plan kako ete i na koji nain ubrzati rjeavanje predmeta jer sljedei rok za ispunjenje kvote od 35 posto je 30. lipnja a vrijeme e brzo proletjeti? -Jedan od mojih prvih koraka koje u poduzeti je selekcija predmeta. Prvo, izdvojiti predmete koji su stigli nakon 30. lipnja i sukladno zakonskim odredbama krenuti u njihovo odbacivanje. Potom emo izdvojiti predmete koji su samo na zahtjevu i nemaju priloen niti jedan dokument i oni nam u ovom trenutku nisu prioritet u rjeavanju. Rjeavat e se zahtjevi koji imaju sve ili im nedostaje neki dokument. Smatram
Vojnik sam svoje stranke
U HDZ-u ste od osnivanja stranke, odlikovana visokim dravnim odlijem - Redom hrvatskog trolista za iznimne zasluge civila u Domovinskom ratu, bili ste politiki vrlo aktivni, a onda ste 2000tih godina nestali s lokalne politike scene. to se dogodilo i kakve su danas vae ambicije u stranci? -S ponosom i danas, kad se moju stranku sotonizira zbog pojedinaca i kad brojni negiraju da su bili njezini lanovi, istiem da sam jedna od utemeljitelja HDZ-a na ibenskom podruju, sa iskaznicom broj 1. u drugom ogranku u bivoj opini ibenik. Sudjelovala sam u osnivanju stranke vjerujui u stvaranje drave Hrvatske i bolje budunosti za sve nas. Danas,
nakon toliko godina, jako sam razoarana kao i velika veina naih graana. Ali jo uvijek vjerujem da se sve dade popraviti. Istina je da sam dugo obian lan stranke, trenutno sam samo u Izvrnom odboru u svom temeljnom ogranku u Dubravi. Bila sam lan Poglavarstva i upanijske skuptine, tajnica Skuptine opine, proelnica Ureda upana, ali nisam bila u stranakim tijelima koji odluuju. Ponosna sam na odlije koje ste spomenuli, nisam ga materijalizirala u smislu koristoljublja i nemam status branitelja, to sam realno govorei i mogla traiti. Taj moj odlazak s politike scene, kako kaete, dogodio se dolaskom Sanadera na elo HDZ-a i kad se poelo s detuma-
nizacijom stranke, mislim da sam kao utemeljitelj stranke tada nekim postala smetnja. Nadalje, vjeiti sam borac za istinu i pravdu, a oito se takva u tim burnim vremenima nisam uklapala u kliej. Neovisno o svemu ostala sam vojnik svoje stranke i ako u stranci netko ocijeni da svojim iskustvom mogu pomoi kvalitetnijem radu stranke, spremna sam pomoi. Sama se nametati neu, nisam lakta, a ako mi se dade zadatak ja u ga izvriti. Za uzvrat ne traim nita, niti sam ikad traila. No i za ovo imenovanje proelnice elim vjerovati da je netko u stranci, neovisno o tomu to sam jedina ispunjavala uvjete, prepoznao moj rad i da i ono nije sluajno.
aktualno
ROSTORNO UREENJE I GRADNJU
o predmeta za zgubiti tri milijuna kuna!

NIKOLINA VUKOVI
eno je zapoljavanje jo est osoba za struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa kroz program poticajnih mjera HZZ-a, ali postupak jo nije proveden. Meutim, uza sve to inimo na kadrovskom ekipiranju i opremanju, uvaavajui i mjere koje donosi resorno ministarstvo, nisam sigurna da e se do 31. prosinca 2015. godine rijeiti 80 posto predmeta legalizacije. Masu je predmeta, ne samo u naoj, nego u veini upanija u Hrvatskoj i puno posla oko svakog i,iskreno, moje osobno miljenje je da e se rok morati produiti. Na odjel bi, primjerice, do 30. lipnja ove godine, prema zadanoj kvoti od 35 posto, trebao rijeiti 7100 predmeta legalizacije, ali nema anse da to, uza sve to inimo u organizacijskom smislu, uspijemo. Do sada se u naem Uredu, ukljuujui i ispostave, u prosjeku mjeseno rjeavalo 120 predmeta, to znai da taj 'posao stoljea', kako ga je nazvala naa ministrica Anka Mrak Tarita, objektivno ne moemo okonati do kraja 2015. godine i pri tomu ne zapostaviti redovne poslove, kako nam se sutra ne bi dogodila neka nova legalizacija.
Namjeten sudski postupak

U Upravni odjel doli ste i ibenske carinske ispostave. Protiv vas je voen sudski postupak kad ste kao proelnica tadanje Carinarnice ibenik optueni za kazneno djelo zlouporabe poloaja. Izjavljivali ste da pojedince iz HDZ-a drite odgovornima za taj postupak. Osloboeni ste svih optubi. Kako ste sve to proivljavali? -U tom tekom postupku i za mene najteem razdoblju u ivotu, najvea satisfakcija mi je bila podrka obitelji i graana, ljudi koji me poznaju, koji su mi davali podrku i vjerovali u moju nevinost. Svoj posao sve ove godine sam radila struno i zakonito, uvijek otvorena za rjeenje problema ali u okviru zakonske norme. Svih tih 15 godina, koliko sam bila proelnica Carine, inila sam ogromne
napore kako bih pomogla naem gospodarstvu. S ponosom mogu rei da moda danas ne bi bilo ni Vinarije, ni TLM-a, ni KALUN-a, ni Knaufa i DIV-a, naih marina i drugih privrednih subjekata da s ljudima u Carini jednim velikim angamanom, neovisno o radnom vremenu, nismo nalazili rjeenja koje e sauvati svako radno mjesto na nain da drava ne bude oteena, a da 'majica bude prije koulje'. Ali postoje i oni koji rjeavaju probleme ili predmete na drugaiji nain. Otvoreno mogu rei da je postupak voen protiv mene bio namjeten, jer u vrijeme za koje me je USKOK teretio, da sam zaboravila neto potpisati ili da sam neto stavila u kafetin, ja uope nisam radila. Po prvi put sam u to vrijeme 2007. godine koristila mjesec i pol dana godinjeg odmora, a zamijenio me ovjek kojemu je ovlasti za to dao Mladen Barii, koji je tada bio na elu Carine. Nisu mi nali nikakav krimen i, da skratim priu, predmet je ponovo otvoren kad su u zatvoru zavrili Barii i Sanader. Moj predmet je rjeavan za upanijskom sudu u Splitu, USKOK se alio, a u travnju 2013. godine Vrhovni sud RH odbio je albu USKOK-a i osloboena sam svih optuaba. U slubu sam vraena 15. srpnja. Bila sam pod suspenzijom dvije i pol godine, primala 60 posto plae. Rei u i to da do danas nisam obeteena i da mi drava zbog tog postupka na ime trokova i uskraene pune plae duguje oko 200.000 kuna, to u kako stvari stoje - morati rjeavati tubom. Moram naglasiti da mi je za sve to vrijeme snagu davala vjera u hrvatsko pravosue i vjera u Boga i nisam klonula duhom. Ali, to je samo jedan od postupaka, a bilo ih je jo koje su se temeljili na anonimnim prijavama, bilo je oevida i ispitivanja. Zapravo, moj krini put u Carini poinje ve od rujna 2004. godine kad sam sasvim sluajno sa svojom slubom zaustavila carinjenje dva broda sa vanbrodskim motorima, jer da sam to pustila dravni proraun bi bio oteen. Svemu tomu tada su kumovali pojedinci iz moje stranke koji su oito smatrali da bih trebala raditi na drugaiji nain. Ali, ja sam legalist i za mene je zakon svetinja i kako na tom tako i na svakom drugom radnom mjestu.
10
upanija
RAT PRIOPENJIMA na relaciji HDZ - SDP - Opina Tisno
Hadezeovci prozvali vladajue zbog skrivanja informacija, a SDP uzvratio prozivanjem Jelene Obratov za nezakonito zapoljavanje!
HDZ-ovi vijenici opine Tisno, kako stoji u priopenju, upozoravaju na sustavno krenje prava na pristup informacijama i na ponaanje vladajue garniture u opini Tisno.Praina se nije slegla, a SDP je uzvratio udarac priopenjem koje potpisuje Miljenko Metrov, predsjednik tinjanskog SDP-a, a u kojem optuuje Jelenu Obratov, povjerenicu Opinske organizacije HDZ-a Tisno i opinsku vijenicu, za nezakonito zapoljavanje na radno mjesto proelnice Jedinstvenog upravnog odjela opine Stankovci
ih ovaj put protokolirali na protokolu Opine Tisno. Iako se prema l.13 Poslovnika Opinskog vijea odgovor na takve zahtjeve vijenika mora dati najkasnije u roku od 30 dana, traene odgovore nismo jo uvijek zaprimili, pie u priopenju. naelnika opine imenovali Ante Maraa (HL) i Jelena Obratov (HDZ). Pitaju naelnika Klarina gdje je nestala ta transparentnost danas kada on obnaa dunost opinskog naelnika, a za to je znao prozivati bivu. -Osjeamo se pomalo bespomono i omalovaeno kada ne moemo doi do podataka na koje imamo pravo, i to u dananje vrijeme kada pristup informacijama i transparentnost predstavljaju poetna slova abecede demokracije i borbe protiv korupcije, piu vijenici HDZ-a opine Tisno.
Jelena Obratov
KATARINA RUDAN TISNO
Prije vikenda priopenjem za javnost medijima su se obratili vijenici HDZ-a opine Tisno da bi, kako je navedeno u priopenju, upozorili na sustavno krenje prava na pristup informacijama vijenicima Opinskog vijea opine Tisno, kao i na ponaanje vladajue garniture u opini Tisno koje se ne pridrava odluka Opinskog vijea te time obezvrjeuje rad samog Vijea i omalovaava nas, opinske vijenike U nastavku priopenja navodi se da od 26. kolovoza 2013. godine pokuavaju doi do podataka vezanih za sporazum o financiranju projekta Jugobran koji su sklopili Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture te Opina Tisno, da su ga zatraili na uvid kao i podatke o ostvarenju sporazuma i plaanju izvoaima radova, ali ih do danas nisu dobili. Istog dana zatraili su, stoji u priopenju, i podatke vezane za selekciju otpada te oba pismena zahtjeva predali predsjedniku Opinskog vijea. -Na iduoj sjednici OV-a u listopadu dobili smo odgovor da su oba zahtjeva izgubljena. Vjerujemo da se u radu dogode pogreke, pa smo 7. listopada 2013. podnijeli nove zahtjeve te
Ivan Klarin, opinski naelnik

NEPOTPISANA PRIOPENJA SU NEOZBILJNA -Svako priopenje upueno medijima iza kojeg ne stoji osoba s imenom i prezimenom je politiki neozbiljno i neodgovorno, pa ne znam na koga se komentar odnosi. Svakako, u tom priopenju vijenika HDZ-a navedeno je svega i svaega, a najvie neistine. Ne stoji da nemaju pristupa informacijama, jer u redovnim izvjetajima o izvrenju prorauna je navedena svaka stavka o prihodima i rashodima, ali ono nikako da shvate da one informacije koje podlijeu Zakonu o zatiti osobnih interesa ne moemo dati niti njima niti bilo komu drugom. Inae su HDZ-ovi vijenici u ovom sazivu podnijeli oko tridesetak zahtjeva za informacije, a odgovore dobili na vie od dvadeset. To ne spominju, kao ni injenicu da je opina Tisno iz tree prela u etvrtu, viu skupinu prema stupnju razvijenosti jedinica lokalne samouprave RH, to se dogodilo u zadnje tri godine. Da su vjerodostojni, onda bi tu injenicu neovisno o politikoj opciji, smatrali uspjehom, rekao nam je Klarin.
Transparentnost da ili ne?

Nadalje u priopenju, na ijem kraju nema imena i potpisa osoba, navode da im je naelnik Ivan Klarin na 5. sjednici Opinskog vijea u prosincu 2013. godine usmeno odgovorio kako su takvi podaci tajni te da ih ne mogu dobiti. -Na takav odgovor postavili smo protupitanje kako je mogue da je Opina Tisno tijekom predizborne kampanje objavila sporazum o financiranju starakog doma u Tisnom, ako su takvi sporazumi tajni?! Dobili smo odgovor kako se ni taj sporazum nije trebao objaviti, ali je objavljen u korist predizborne kampanje, pie u priopenje. Nezadovoljni radom mjerodavnih opinskih slubi i elnika, meu ostalim navode i sluaj raspisivanje Javnog poziva za iskazivanje interesa za izgradnju turistikih kapaciteta, bez prethodnog osnivanja povjerenstva kako je dogovoreno na sjednici Vijea u iji sastav bi se uz
Metrov: Obratov zaposlena zbog podobnosti

Nije trebalo ekati dugo. Nakon mirnog vikenda, u ponedjeljak medijima je stiglo novo priopenje. Ovaj put iz SDP-a opine Tisno, a potpisuje ga Miljenko Metrov, predsjednik te Opinske organizacije. U njemu Metrov optuuje Jelenu Obratov, povjerenicu Opinske organizacije HDZ-a Tisno i opinsku vijenicu, koja je da podsjetimo bila i kandidatkinja za naelnicu opine na prolim izborima, za nezakonito zapoljavanje na radno mjesto proelnice Jedinstvenog upravnog odjela opine Stankovci. Metrov navodi da su u natjeaju za imenovanje proelnika kao
posebni uvjeti navedeni magistar pravne struke, najmanje dvije godine radnog iskustva u struci na odgovarajuim poslovima te da ima saznanja da Obratov nema niti jednog dana radnog staa kao diplomirani pravnik. -Isto tako, prema Uredbi Vlade RH o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, kao uvjet za radno mjesto proelnika jedinstvenog upravnog odjela potrebno je pet godina radnog iskustva u struci, a ne dvije kako navodi natjeaj, stoga je oito da se radi o nezakonitom prilagoenom natjeaju, navodi Metrov. Takoer navodi kako se sam natjeaj u najveoj mjeri nastojao drati u tajnosti, da nije objavljen ni na web stranicama Opine Stankovci kao ni vrijeme odravanja prethodne provjere znanja i sposobnosti, to je zakonska obveza po Zakonu o slubenicima i namjetenicima u lokalnoj (podrunoj) samoupravi. Metrov, dodaje kako smatra da javnost mora biti upoznata s ovakvim sluajevima nezakonitog zapoljavanja nekvalificiranih osoba i tekog krenja zakona, a osobe koje ispunjavaju uvjete ne mogu se zaposliti sve dok se budu zapoljavali podobni, a ne kvalificirani. Upitana za komentar, Jelena Obratov nam je kratko rekla da ne eli komentirati niske udarce Miljenka Metrova.
oglasi
11
12
upanija
ROGOZNICA Za odravanje komunalne infrastrukture ak 6 milijuna kuna
Tko ivi od turizma, u obalu mora i ulagati
Sandra Jakeli
Za odravanje komunalne infrastrukture u ovoj godini opinska uprava planira utroiti neto manje od est milijuna kuna. Neki oporbeni vijenici zakljuili da je taj iznos preveliki i da bi dio novca bilo bolje utroiti u neke nove projekte, meutim, kae rogoznika naelnica Sandra Jakeli, podruje opine je veliko, 71 etvorni kilometar, s obalnom crtom dugom preko 50
itavo naseljeno podruje opine i sve javne prometnice pokrivene su primjerenom javnom rasvjetom. Za odravanje javne rasvjete predvieno je utroiti milijun kuna, a za potronju elektrine energije jo 1,6 milijuna kuna.
kilometara. U obalnom podruju opine sva naselja su turistika, pa i standardi u infrastrukturi trebaju biti znatno vei. itavo naseljeno podruje opine i sve javne prometnice pokrivene su primjerenom javnom rasvjetom. Za odravanje javne rasvjete predvieno je utroiti milijun kuna, a za potronju elektrine energije jo 1,6 milijuna kuna. U opini je 80 kilome-
tara nerazvrstanih cesta, od toga 55 kilometara zemljanih, dok je 25 kilometara asfaltne ceste. Za njihovo odravanje i probijanje novih putova, u ovoj su godini rezervirana 2,3 milijuna proraunskih kuna. Za nekoncesionirane plae predvieno je utroiti 330 tisua kuna, dok je za nabavu sadnih materijala za zelene povrina namijenjeno 165 tisua kuna.
Na podruju opine su etiri groblja, a njihovo odravanje povjereno je opinskom komunalcu kovacinu. Opinskim komunalcima povjereno je ienje ostalih javnih povrina u svim naseljima koja se moraju istiti svakog radnog dana, a u turistikoj sezoni i dva puta dnevno. Za tu namjenu Opina je izdvojila 1,2 milijuna kuna.VEDRANA STOI
STIPENDIRANJE STUDENATA Dodijeljeno 15 novih stipendija
Svim brucoima koji su ispunili uvjete natjeaja 750 kuna mjeseno

Ove godine smo dodijelili
najvei broj novih stipendija do sada, jer su svim studentima koji su se javili na natjeaj te zadovoljili natjeajne uvjete, stipendije i odobrene kako bi im se olakao ivot u drugim gradovima daleko od obiteljskog doma, kae gradonaelnica Branka Juriev Martinev
VODI KROZ VODICE
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Grad Vodice - Tajnitvo 022/444-906 TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111 Puko otvoreno uilite - 022/445001 ACI Marina Vodice - 022/443 086 Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169 Autobusni kolodvor - 022/ 443 627 Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440 014 Luka kapetanija - 022/ 443 055 Matini ured Vodice - 022/ 443 036 Pota Vodice - 022/ 442 200 Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834 Veterinarska ambulanta Vodice - 022/ 443 355 deurni telefon: - 099 700 3737 (0-24h)
Poetkom tjedna u vodikoj vijenici je gradonaelnica Branka Juriev Martinev potpisala ugovore o stipendiranju u 2013./14. akademskoj godini s 15 novih korisnika. Petnaest je starih korisnika gradske stipendije pa se tako iz gradskog prorauna ukupno stipendira 30 vodikih studenata. Nakon zakljuenog natjeaja za prikupljanje ponuda radi dodjele stipendija redovnim studentima s prebivalitem na podruju grada Vodica, razmatrane su pristigle prijave prema kriterijima uspjeha u dosadanjem kolovanju i izvannastavnim aktivnostima, sudjelovanju na natjecanjima te prema socijalnom statusu. Umjesto prvotno planiranih deset, dodijeljeno je 15
novih stipendija i to svim brucoima koji su ispunili traene uvjete natjeaja. Studenti stipendiju primaju od 1. listopada 2013. do 15. srpnja 2013. godine u mjesenom iznosu od 750 kuna, za to je u vodikom proraunu osigurano 300.000 kuna. -Ove godine smo dodijelili najvei broj novih stipendija do sada, jer su svim studentima koji su se javili na natjeaj te zadovoljili natjeajne uvjete, stipendije i odobrene kako bi im se olakao ivot u drugim gradovima daleko od obiteljskog doma. Na taj nain elimo pomoi i pomaemo i studente i njihovim obiteljima u ovim kriznim vremenima, kae gradonaelnica Branka Juriev Martinev. KATARINA RUDAN
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE) POLASCI IZ Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5 Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5 6.45 7.50 14.0 POLASCI IZ Srima - Hotel Olympia Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00 Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE) POLASCI IZ ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0 ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0 Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05 Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15 6.50 11.00 14.25 POLASCI IZ Vodice Grabovci 7.05 11.15 14.4 Gaelezi 7.10 11.25 14.5 ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od 31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
upanija
13
PRORAUNSKI NOVAC za socijalne, zdravstvene i humanitarne programe i pomoi

U gradskom proraunu osigurano je gotovo pola milijuna kuna za djelovanje ostalih udruga civilnog drutva. Najvie je pripalo DVD-u Vodice, ali tu je jo i Udruga roditelja Zlatna ribica koja organizira dnevne djeje igraonice i radionice za svu otonu djecu s Prvia, Udruga potoraa, Matica umirovljenika, Klub navijaa Torcida, Zajednica Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Zaviajno drutvo Vodiana u Zagrebu, Udruga Mali porat, vodiki lovci, maslinari i uljari aktivni kroz udrugu Traulik, ibenik Meteo, Moto klub Okit, braniteljske udruge proizale iz Domovinskog rata, Udruga Hrvatski domobran, Udruga gluhih i nagluhih osoba te Centar za hagioterapiju.
Za vii standard u zdravstvu i socijali - 2,3 milijuna kuna

KATARINA RUDAN VODICE
Branka Juriev Martinev
U gradskom proraunu Vodica za socijalne programe i druge oblike skrbi planirano je neto vie od 1,5 milijuna kuna, to je vie nego u prethodnim godinama, a najvie novca bit e iskoriteno za programe socijalne skrbi. Izdvajanja su to kojima se osigurava vii standard socijalne, zdravstvene i humanitarne zatite od onog koji je graanima osiguran sredstvima iz dravnog prorauna, poruuju iz gradske uprave. Razliitim oblicima i programima pomoi osobama slabijeg imovinskog stanja bit e izdvojeno 915 tisua kuna. Meu ostalim radi se o pokrivanju trokova za ogrjev, podmirivanje trokova reija i stanovanja te pomo u nabavi kunih potreptina. Tu su i novane pomoi za novoroenad, subvencioniranje autobusnih karata za uenike i plaanje troka boravka djece u gradskom vrtiu, ime nastojimo olakati ivot brojnijim
Zaposleno i est ena
Razliitim oblicima i programima pomoi osobama slabijeg imovinskog stanja bit e izdvojeno 915 TISUA KUNA, to je u ovom dijelu najvea stavka. Meu ostalim radi se o pokrivanju trokova za ogrjev, podmirivanje trokova reija i stanovanja, te pomo u nabavi kunih potreptina. Tu su i novane pomoi za novoroenad, subvencioniranje autobusnih karata za uenike i plaanje troka boravka djece u gradskom vrtiu, ime nastojimo olakati ivot brojnijim obiteljima i stimulirati pozitivnu natalitetnu politiku, kae gradonaelnica Branka Juriev Martinev
s vodikog podruja kojima je potrebna panja i pomo u kui. Za poboljanu zdravstvenu zatitu stanovnika Vodica u gradskom proraunu planirano je izdvojiti 380.000 kuna. Tim novcem e biti osiguran rad timova hitne medicinske pomoi i dodatnog turistikog tima tijekom sezone, te poboljanje primarne zdravstvene zatite vodikih sportaa. -Na naem podruju djeluju i gradske humanitarne udruge koje skrbe za potrebite sugraane i svopoboljanje kvalitete jim programima i raznim zdravstvene aktivnostima prikupljaju Geronto domaica - za zatite sredstava za trokove lijeepomo nemonima nja ili nabavu potreptina za Za pomo nemonima i staunesreene obitelji i na taj im rijima koji ive sami organiziranain pomau, a njihov rad se na je i sluba geronto domaifinancira iz prorauna. Taca kroz javne radove, jedan ko je ove godine osigurano od programa poticanja ukupno 210 tisua kuna zapoljavanja Hrvatskog TISUA KUNA za djelovanje Udruge Daj zavoda za zapoljavanje. namijenjeno je za 5 od srca, za rad Crvenog Zaposleno je est ena financiranje rada kria i Caritasa te za klubokoje redovitim posjetima i gradskih ve dobrovoljnih darivatelja obavljanjem manjih kuanhumanitarnih krvi iz Vodica i iste Velike, skih poslova skrbe o dvadeudruga kae gradonaelnica. setak starijih i nemonih obitelji obiteljima i stimulirati pozitivnu natalitetnu politiku, kae gradonaelnica Branka Juriev Martinev. U stavci od 915 tisua kuna su jo i razne TISUA KUNA druge pomoi: od stambeosigurano je za nog zbrinjavanja hrvatskih rad ostalih udruga branitelja do subvencionicivilnog drutva ranja autobusnog prijevoza za djecu, udovice i roditelje hrvatskih branitelja, ali i za umirovljenike. Osiguran je i novac za tee bolesne i invalidne osobe s vodikog podruja, a sve s ciljem da im se olaka ivot TISUA KUNA i prue humaniji uvjeti za planirano je za egzistenciju.
500 380 210
14
upanija
Prvi hrvatski dragovoljci iz 1990. obiljeavaju 23. obljetnicu prvog postrojavanja

NIKOLINA VUKOVI
Kazivanja izgubljenog vremena
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
Salbunari su imali pasji ivot
Spomen-ploe u Primotenu, Mravnici i Pirovcu

viti spomen-obiljeja na zgradu Mjesnog odbora Mravnica gdje je IBENIK 16. listopada 1990. godine usklaPrvi hrvatski dragovoljci 1990. diteno prvo naoruanje, a potom godine, s podruja bive opine podijeljeno po mjesnim zajednicaibenik, koji nisu osnovali niti ma bive opine ibenik. -Spomen-obiljeja emo poimaju namjeru osnivati jo jednu braniteljsku udrugu, sastali su se staviti i na hotele Marina luica 10. sijenja i osnovali Odbor za u Primotenu i Miran u Pirovcu obiljeavanje znaajnih datuma u kojima su boravili mobilizirani vezanih uz poetak priprema za dragovoljci od 21. do 25. sijenja obranu samostalne i neovisne 1991. godine. Obiljeavanje tih dogaaja bit e tradicionalno, Hrvatske. U odboru koji broji svake godine u sijenju, pa 21 lana su predstavnici tako i ove. Tako emo nekadanjih mjesnih 23. obljetnicu obiljeodbora s podruja iti u subotu 25. sitadanje opine, a jenja okupljanjem meu sobom su za DRAGOVOLJACA na gradskom groblju koordinatora izabilo je na prvom Kvanj i polaganjem brali Paka Eraka i postrojavanju vijenca u 10 sati. jo devetero njegovih 1991. godine Misa zadunica za sve pomonika. poginule hrvatske branitelje sluit e se u 11 sati u crkvi sv. AnPrvo naoruanje dobili te na ubievcu, a potom zajed16. listopada 1990. -Zadaa Odbora je istinito prika- niko druenje u crkvenoj dvorazivanje poetaka o pripremama za ni. Stoga pozivam sve dragovoljce obranu Hrvatske kako bi oni dobili koji su u redove Hrvatske vojske adekvatno mjesto u novijoj hrvat- stupili do 1. srpnja 1991. godine skoj povijesti, kao temelj na koji da se odazovu i sudjeluju u obisu se dograivali dogaaji koji su ljeavanju 23. obljetnice, poruuje slijedili. Za na prostor znaajno je Erak. Podsjetimo, ibenski dragonekoliko datuma. Prvi je 16. listo- voljci su se prvi put okupili prole pad 1990. godine koji je vezan uz godine 26. sijenja te prigodno i nabavu i podjelu prvog naoruanja, skromno obiljeili 22 godine od zatim je to vrijeme od 21. do 25. si- prve mobilizacije, kad se povijejenja 1991. godine kad je prove- sne 1991. godine, 23. sijenja, u dena prva mobilizacija i 2. svibnja primotenskom hotelu Marina 1991. godine kao poetak konane luica i pirovakom Miranu pomobilizacije i kasnije zauzimanje strojilo 546 prvih ibenskih dragovoljaca koji su se tim inom beprvih linija obrane, kae Erak. Istie da je jedna od zadaa zuvjetno stavili na raspolaganje Odbora za 25. obljetnicu posta- obrani Hrvatske.
KATARINA RUDAN
Pako Erak
546
Obiljeavanje tih dogaaja bit e tradicionalno, svake godine u sijenju, pa tako i ove. Tako emo 23. obljetnicu obiljeiti u subotu 25. sijenja okupljanjem na gradskom groblju Kvanj i polaganjem vijenca u 10 sati. Misa zadunica za sve poginule hrvatske branitelje sluit e se u 11 sati u crkvi sv. Ante na ubievcu. Pozivam sve dragovoljce koji su u redove Hrvatske vojske stupili do 1. srpnja 1991. godine da se odazovu i sudjeluju u obiljeavanju, poruuje Pako Erak
U ovoj kolumni moete proitati dio kazivanja Ante Grgasa iz Zablaa, a u kojem govori kako su nekad preivljavali vadei salbun pijesak ili iskrcavajui crvenu zemlju u ibeniku. Sve do pasanoga rata vodekar se jako slabo ivilo. Nikoliko familj su dobivale pomo iz Merik od svojih, ke su tamo imali, poslali bi in koje oldo, rane oli robe, kod svih je bila velika mierija. Svit je kuava raditi a mu drago, bilo ki posa, samo da se prirani. Ono nita polja, a smo imali, sve se obraivalo, a najvie su to radile ene. Kad bi se svoje polje izradilo, onda se odilo raditi u drugoga na urnatu, najvie u ibenanov. Muki bi se vrtili vamo i tamo, da bi dikodar apali ku urnatu. Puno je bilo nas mukih ki smo odili na salbun vadili sprinu. Onomu ki je ima svoj brod bilo je jo kako-tako, on je dobija jedan dija za sebe, a jedan dija za brod, ali oni ki bi radili kod njega imali bi jedan dija, a ti dija bi bija od dvadeset do najvie trideset dinari i to kad bi se brod salbuna izvadija i kad bi se salbun moga prodati. Oditi na salbun bija je pasji ivot. Tribalo se ustajati rano, i po dvi ure prije zore. Odilo se na salbun tamo izmeu Krapna i Solarisa. Kad bi se dolo tamo, svurga bi se brod i unda bi vazeja svaki lopatu i ajde vadi. Salbun se vadija tako da bi svak od nas tri, koliko bi nas bilo u svakoj brodi, ima jedno debelo kopie, dugo i do osan metri, na komu je bila jedna lopata i to bi se kopie puavalo u more na dubinu od pet, est, sedan metri, kako kad i onda bi se su ton lopaton zabadalo dolikar u dno mora, u salbun i onda vui gorikar-dolikar izvui punu lopatu, a dikodar i nita. I tako dok se ne bi napunila brod salbuna. Dikodar bi se ualo napuniti brod kroz tri oli etri ure, a dikodar po sedan-osan uri. Bilo bi jo kako-tako kad bi bilo lipo teplo vrime. Ali ualo bi dikodar biti i toliko zima da bi se ruke ledile na kopiu, jer se ualo oditi po svakakovu vrimenu, u svako doba godine. E, sad kad bi se tako nakrcali salbuna, ala ga vozi u ibenik oli u ko drugo misto, iskrcati ga i unda pomalo put doma. I uz ti priveliki trud da se je bilo makar naisti, ali nije. Ali koliko je bilo teko salbun izvaditi iz mora, jo je bilo tee prodati ga. Pasji je to bija ivot, ali tribalo je iviti, dobiti ki olad, kupiti dici kruva. Osin salbuna druge dobie nije bilo. Kuavali su niki, a i ja sam, oditi u ibenik na iskrcavanje crvene zemlje vazmi ujutro mur i motiku i ajde na noge put ibenika. Bija bi ovik sritan ako bi ga ti dan primili da iskrcaje zemlju, jerbo se puno puti znalo dojti tamo i kad bi doa onda ti reu: Ajde doma, danas nema posla, oli bi vazelo koga jaega samo, a druge poalji doma. Odilo se i u Crnicu. Tamo se radija umitni gnjoj iramida. Radili bi tamo po cile dane za nikoliko dinari, a posal je bija takav da bi ti oni gnjoj izija ruke i noge, sve krvavo, izideno, sve do mesa. Ali da je bilo i takova posla najti Valjalo je iviti.
upanija
15
U PRIPREMI Vinko Bulat bivi uenik Osnovne kole Unei priprema monografiju o svojoj koli
Rijeju i slikom kroz pola stoljea kole u Uneiu

KATARINA RUDAN UNEI
Osnovna kola Jakova Gotovca u Uneiu u svibnju obiljeava 50 godina rada i djelovanja u dananjoj kolskoj zgradi. U povodu te velike obljetnice Vinko Bulat, jedan od tisue bivih uenika te kole, danas vii savjetnik u upanijskom Upravnom odjelu za prosvjetu, znanost kulturu i sport, priprema prigodnu monografiju. -U prikupljanju grae pomau i djelatnici kole koja e biti nakladnik. elja nam je u monografiji, koja e imati preko 200 stranica, tekstom i fotografijama prikazati tih 50 godina rada, od rujna 1964. godine kad su otvorena vrata nove kolske zgrade do danas. Bit e tu povijest kole i kolstva na uneikom podruju, kolske aktivnosti popis svih djelatnika koji su u koli radili kroz proteklih 50 godina, popis svih uenika koji su uspjeno zavrili osmi razred, uspjesi uenika na raznim kolskim natjecanjima i smotrama, a dio e biti posveen i
-elja nam je u monografiji, tekstom i fotografijama prikazati 50 godina rada i djelovanja kole, od rujna 1964. godine kad su otvorena vrata nove kolske zgrade do danas. Potrebna nam je pomo bivih uenika, pa ih molimo da nam ustupe fotografije koje e im nakon obavljenog posla biti vraene, poruuje Vinko Bulat, autor monografije
Bulatova druga monograja
Monografija 50 godina kole u Uneiu, druga je Bulatova monografija koja govori o povijesti kolstva u Zagori. Prva pod naslovom 60 godina kolstva u Mirlovi Zagori izdana je 2006. godine. Uneika osnovna kola nekad je imala 12 podrunih kola a danas djeluje samo jedna ona u Mirlovi Zagori.
NIKOLINA VUKOVI
kolskom listu 'Mladi Zagorani' koji je svojedobno izlazio. Takoer emo uvrstiti lanke iz novina koji govore o aktivnostima i dogaajima u koli, kazuje Bulat. U monografiji e biti mjesta i za ekologiju i kolski botaniki vrt te za svjedoenja bivih ravnatelja i nastavnika, kao i bivih uenika koji su danas uspje-
ni i poznati znanstvenici i sportai i izvan granica Hrvatske. -Zamolio bih sve bive uenike i djelatnike, posebno starije generacije, da nam za potrebe tiskanja kolske monografije ustupe fotografije koje su moda zametnuli u nekoj ladici. Zanimaju nas zajednike fotografije razreda ili tre-
nutak zabiljeen na nekom sportskom susretu, ekskurziji, kolskoj priredbi, izletu i slino. Dakle, sve ono to je vezano uz kolu, a kako bismo znali o emu i komu je rije naznaiti datum, dogaaj i imena osoba na fotografiji, te sve poslati na adresu kole, a adresom poiljatelja kako bismo vlasniku nakon
obavljenog posla mogli fotografije vratiti, istie Bulat. Povijesni pregled osnivanja i rada podrunih kola koje su djelovale na uneikom podruju, za monografiju priprema Jakov Grbea, nastavnik hrvatskoga jezika koji je svoj radni vijek proveo u osnovnoj koli Unei, a danas umirovljenik.
16
upanija
ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist ibenski
DRNIKI AMARCORD
PRVI GLAS STANKOVACA Neunitivo natjecanje pjevaa amatera odrano po
PIE: URO PERLI
Kad oban mobitelon alje ovce u Ameriku!

ta god sam stariji, sve sam zanovetniji. Najvie zanovetan samom sebi, dodue, i svojoj zakonitoj. Te zato ovo, zato ono!? Najvie me muilo ono sa Evropom. Kad smo tribali ui u nju, jedni govore ovako, drugi onako, a zapravo niko nije siguran to je to to nas u Evropi eka. Jedni su govorili da e svi pamidori morati biti kao bliznaci, kukumari da e morati biti, da izvinete, toliki i toliki i sve tako redom. A zapravo nita, oni samo trae vie rae i vie potenja. Ja nekako sve tee pratim ove moderne trendove, tehnologiju i sve te sline stvari. Ma nije to ba nama ni jednostavno. Rodi se u vremenu kad su se uvale ovce, a obani se dovikivali s brda na brdo. I jo ako juina nosi glas, moe te i ne uti. Sada moderni oban moe lagano ietati u gaj s ovcama, i ako mu se hoe, zovne malo brata u Ameriku i mobitelom mu snima njegove ovice i tako bratu poalje djeli zaviaja, djeli uspomena. Jest, mobiteli su sve bolji i sve suvremeniji, ali je ovaca svakim danom sve manje. Zna ta moderna tehnologija biti vrlo zafrkana stvar. Nema dugo, eem ja popodne kroz povijesnu jezgru grada Drnia, kako ja volim zvati onaj dio ispod Gradine. Nigdi nikog, ja sam, ki uk. Vidim izdaljega, ide moj prijatelj, inenjer, pametan ovik, neto govori i lagano mlati rukama, a nigdi nikog. Sami on i ja. Pripa sam se da se nije jadan malo maka. Tek kad sam mu doa blie, vidio sam mu ice u uima, on mi ree da su to slualice, a odmah uza nj bio je i mikrofon. I moe li sada zamisliti Zagreb? Ide ulicom pusti svit, svi govore, a niko ni s kim ne govori. Pa ti voli modernu tehnologiju i ice u uima ! To me podsjetilo na nae staro, davno pokojno kino Zora. Bilo je to jedino misto za zabavu u gradu, u doba kad u nas jo nije bilo televizije. Bilo je to predivno kino, imalo je parter i balkon, i znalo se dobro ko di sidi, ko s kime ljubuje, i ko drhti od enje da takne dragu ruku. Bilo je to kino s predstavama utorkom, etvrtkom, subotom i nedjeljom, prva i druga predstava. Odoh ja malo predaleko, uvijek me takne malo to nae bive kino. Nije ono ba bilo cinestar, ali je, sasvim sigurno, bilo misto gdje su zaete mnoge ljubavi, a pala je i poneka suza dok se gledao Bijeli jorgovan, Prodavaica ljubiica i mali Joselito s pjesmom Mama u filmu Majko sluaj moju pjesmu. Svi smo bili oduevljeni repertoarom dok jednom nije doao Ples na kii s Gene Kellyjem. Kau u najavi, izvrstan mjuzikl. Od mojih prijatelja niko iv nije zna ta je to mjuzikl. Naravno, svi gledamo film, idu cura i momak ulicom, priaju, najednom on njoj iz ista mira poe pivat. Ona mirno i zaljubljeno slua, pa najedanput iz ista mira pone i ona pivat. I tako jedan ir pivanja, jedan ir etnje. Da je tako napravit ir po Drniu, pa i po ibeniku, neka je on puno vei i ima kazalite, s curom poet pivat iz ista mira, svak bi reka da smo rabambili. Pratili bi nas ozbiljni saaljivi pogledi uz obavezan komentar: teta, tako mladi pa nu ta im se desi! Poslin su nam nai obrazovaniji sugraani rekli da je to puno lipo i da je to umjetnost, taj mjuzikl, i da se ne smimo njin rugat. Vidio bih ja kako bi proli da su to govorili mome didu Ivanu. On nikad nije s babom Anom ni piva ni eta, al kad bi s ljudima uz dvolitra zapiva, ulo ga se do pod Prominu.
Murterski pje dobro prolaze

Festival amatera odrao se pod glavnim pokroviteljstvom Opine, koja je donirala 10.000 kuna te u organizaciji Glazbenog drutva 'Stankovci'. Novano su pripomogle i privatne tvrtke sa stankovakog podruja. Pobjednica ovog tradicionalnog festivala amatera koji u kontinuitetu traje od 1978. godine, prema broju osvojenih bodova je Lucija Bukuli s pjesmom 'Utjeha', poznata virska pjevaka zvijezda. Stankovanka Maja Klari s pjesmom 'Ima jedan svijet' osvojila je dvije prestine nagrade. Pobjednica je festivala u kategoriji glasovanja publike, to je nakon metu. Murteraninu Josipu Juragi gromoglasnog pljeska u prepu- pripalo je tree mjesto strunog irija. Bibinjka Natalija Papi noj dvorani Doma kulture bilo s uspjenicom 'Crni lepi oekivano, a osvojila je i tir' osvojila je nagradu nagradu za drugo mjedebitanta godine. Za sto u kategoriji Strunajbolji scenski nanog ocjenjivakog stup izabran je Masuda. IZVOAA te Vidi iz Polae s nastupilo je na pjesmom 'Dao sam Nezaboravljeni Prvom glasu ti duu'. Veteranu Vinko Orlovi Zigi Stankovaca Marinku Miletiu Joi, Naime, nagrada pukojega je auditorij vie publike od prole godine nosi ime 'Vinko Orlovi Zigi', po le- ta zvao na bis, bio je 33. nastup gendarnom pjevau 'Prvog glasa' zaredom, kao debitant pojavio se na svim festivalima, koji je, na- daleke 1981. godine. Festival amatera na kojem je alost, tragino nastradao u pro-
17
Prema ocjeni irija pobjednica ovogodinjeg festivala amatera Prvi glas Stankovaca je Viranka Lucija Bukuli
a p r e la z i Pr e ko s la p im s k ih dr ce s t a jo o je s t r a n e Na ob i vremena. z e s e b r o jn r ij e ke n a la ji h s u n e k i d ko m li n ov i, o i v r a e n i u i o b n ov lj e n n kc ij u iz v o r n u f u
znate li..
roki slap
izuzetno zanimljiv zbog kaskada u koje je narod nazvao Ogrlice, zbog osebujne i bogate vegetacije, mlinova i stupa te mnogo ega drugoga
upanija
17
evai uvijek e u Stankovcima

sudjelovalo 17 izvoaa pratila je glazbena grupa '033' na elu s iskusnim polivalentnim glazbenikom i pjevaem Kreom Pelaiem, inae sinom maestra Slavka Pelaia i predsjednikom Glazbenog drutva 'Stankovci'. Pljesak auditorija izmamio je bezbroj puta 14-godinji bubnjar Roko Dubravica koji je bez partiture i nota besprijekorno izveo svoj poznati show s udaraljkama u stilu najveih svjetskih bubnjara. Brojni natjecatelji doli su iz Vira, Nina, Bibinja, Polae, ibenika, Murtera, s podruja dvije susjedne upanije, Zadarske i ibensko-kninske.
o 36 put
NAPISAO I SNIMIO: NENAD MARINA
Poeli jo 1925. godine

Poetak glazbenog ivota u Stankovcima zapoinje 1925. godine osnivanjem Sokolskog drutva, a prije 78 godina osnovana je Mjesna glazba Stankovci. Sokolsko drutvo preuzima ulogu javnog i kulturnog-prosvjetnog drutva iji se rad odvija po sekcijama. U drutvu djeluje recitatorska, pjevaka i guslarska grupa, izvoai tjelesnih vjebi i vjebi na spravama. Nakon kupnje instrumenata u Zagrebu 1934. godine prvi kapelnik drutva postaje glazbeni uitelj i pedagog Ludvig Bai.
Stankovaka legenda Marinko Mileti-Joa
Entuzijazam bez presedana

U vihoru Domovinskog rata Prvi glas Stankovaca se odravao u izbjeglitvu. Godine 1991. uoi boinih i novogodinjih blagdana, Stankovani i njihovi vjerni gosti-izvoai pjevaju u vodikom hotelu Olimpija u Vodicama. U istom hotelu, pod istim uvjetima, u najeem ratnom vihoru nastupaju i naredne 1992. godine. Godinu dana kasnije, 1993. godine Prvi glas Stankovaca odran je u kino dvorani Pirovac.
Maja Klari, pobjednica u kategoriji glasova publike i drugo mjesto irija
Veteran Drago Labor uruio je nagradu Mati Vidiu
Izvoai i pjesme:
Martina Markovi Ti si mi u krvi Jere Mori S kim s noas spavala Borna Nimac Ljubav je tajna dvaju svjetova Olga Savi U meni jesen je Roko Orlovi Ilegala Dijana Mareti Isti kao ti Ana iki Krade sve Lucija Bukuli Utjeha Natalija Papi Crni Leptir Klaudija Baus Ona ili ja Josip Juraga Pobjegao sam Petra Tabula Ti me iznevjeri Mate Vidi Dao sam ti duu Maja Klari Ima jedan svijet Marinko Mileti Zlatne godine Ivana Mari Ostala si uvijek ista Gabrijela Vueti Kemija
Iskusna Anela Vrop odlino se snala u ulozi voditeljice
18
oglasi
REPUBLIKA HRVATSKA IBENSKO-KNINSKA UPANIJA GRAD IBENIK KLASA: 604-02/14-01/3 UR.BROJ: 2182/01-05/1-14-1 ibenik, 13. sijenja 2014. Na temelju lanka 10. Pravilnika o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata Grada ibenika (Slubeni glasnik Grada ibenika, broj 10/11) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata Grada ibenika (Slubeni glasnik Grada ibenika, broj 10/13), gradonaelnik grada ibenika raspisuje za dodjelu studentskih stipendija za 2014. godinu Pravo sudjelovanja na natjeaju za dodjelu studentskih stipendija imaju studenti koji se koluju u RH na sveuilinim preddiplomskim, integriranim i strunim studijima, te sveuilinim diplomskim i strunim specijalistikim diplomskim studijima, kojima je osniva Republika Hrvatska, a koji ispunjavaju ove uvjete: - da su dravljani Republike Hrvatske; - da su redoviti studenti s prebivalitem na podruju grada ibenika, - da imaju prosjek ocjena svih predmeta u svim razredima srednje kole, ukljuujui i zavrni ispit (ili dravnu maturu) najmanje 4,20, a u kategoriji prema socijalnom statusu i kategoriji C) i kategoriji D) najmanje 4,00 (ako su upisali prvu godinu sveuilinog preddiplomskog, integriranog ili strunog studija), - da imaju prosjek ocjena svih poloenih ispita na preddiplomskom sveuilinom ili strunom studiju najmanje 3,50 (ako su upisali prvu godinu sveuilinog diplomskog ili strunog specijalistikog diplomskog studija), - da nisu korisnici nikakve druge stipendije ili potpore iz drugih izvora, - da nisu stariji od 25 godina prilikom prijave na natjeaj, - da nemaju status apsolventa, - da su redovito upisivali vie godine studija bez ponavljanja, osim zbog vie sile, - da nisu ve do sada koristili i izgubili stipendiju Grada ibenika zbog toga to nisu redovno (bez ponavljanja) upisali sljedeu akademsku godinu, to su prekinuli obrazovanje, to nisu potovali odredbe ugovora, te su svojom voljom otkazali ugovor o stipendiranju. I. Stipendije za sveuiline preddiplomske studije, integrirane i strune studije dodjeljuju se u ovim kategorijama: KATEGORIJA A) Studenti 1. godine sveuilinih preddiplomskih studija, integriranih i strunih studija neovisno o socijalnom statusu - 3 stipendije; KATEGORIJA B) Studenti 1. godine sveuilinih preddiplomskih studija, integriranih i strunih studija prema socijalnom statusu - 3 stipendije; KATEGORIJA C) Studenti 1. godine sveuilinih preddiplomskih studija, integriranih i strunih studija - invalidi Domovinskog rata i djeca poginulih pripadnika MUP-a i HV-a u Domovinskom ratu - 1 stipendija; KATEGORIJA D) Studenti 1. godine sveuilinih preddiplomskih studija, integriranih i strunih studija na studijima od posebnog interesa za grad ibenik (deficitarna zvanja) 5 stipendija. II. Stipendije za diplomske i specijalistike diplomske strune studije dodjeljuju se za ove kategorije: KATEGORIJA E) Studenti 1. godine sveuilinih diplomskih i specijalistikih diplomskih strunih studija neovisno o socijalnom statusu - 2 stipendije; KATEGORIJA F) Studenti 1. godine sveuilinih diplomskih i specijalistikih diplomskih strunih studija prema socijalnom statusu - 2 stipendije; KATEGORIJA G) Studenti 1. godine sveuilinih diplomskih i specijalistikih diplomskih strunih studija - invalidi Domovinskog rata i djeca poginulih pripadnika MUP-a i HV-a u Domovinskom ratu - 1 stipendija. III. Visina stipendije iznosi 700,00 kuna mjeseno. IV. Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapoljavanje za podruje grada ibenika, gradonaelnik grada ibenika kao deficitarna zvanja utvrdio je struni
studij sestrinstva, te sveuiline studije: graevinarstvo, matematika, edukacijska rehabilitacija, medicina, psihologija, socijalni rad i strojarstvo. V. Stipendije e biti dodijeljene sukladno uvjetima, kriterijima i u postupku kako je propisano spomenutim Pravilnikom o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata Grada ibenika i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata Grada ibenika. Pravilnici iz stavka 1. ove toke izvjeeni su na oglasnoj ploi Grada ibenika, uz ovaj natjeaj, te na web stranici grada ibenika www.sibenik.hr. VI. U prijavi se mora naznaiti u okviru koje kategorije se kandidat natjee, te priloiti sve isprave potrebne za ocjenu o udovoljavanju uvjetima natjeaja i za rangiranje kandidata, u smislu toaka II. i IV. Pravilnika o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata Grada ibenika i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata Grada ibenika i to: - svi kandidati - dokaze o upisu i prebivalitu (ne starije od 3 mjeseca), domovnicu, te pisanu izjavu da ne primaju neku drugu stipendiju (ovjerenu kod javnog biljenika), te - kandidati KATEGORIJE A) - svjedodbe svih razreda srednje kole i svjedodbu ili potvrdu o poloenim ispitima dravne mature, te dokaz o postignutim rezultatima na natjecanjima. - kandidati KATEGORIJE B) - svjedodbe svih razreda srednje kole i svjedodbu ili potvrdu o poloenim ispitima dravne mature, te dokaz o socijalnom statusu. Socijalni status podrazumijeva sljedee: a) ako ukupna neto primanja po lanu obitelji u prethodna tri mjeseca ne prelaze mjeseno 1.119,53 kuna (IP obrazac poslodavca za sve zaposlene lanove zajednikog kuanstva, potvrda o isplaenoj mirovini koju izdaje nadlena podruna sluba HZMO-a za umirovljene lanove zajednikog kuanstva, uvjerenje o prebivalitu svih lanova zajednikog kuanstva) b) ako je kandidat dijete samohranog roditelja (vjenani list o razvrgnutom braku roditelja, potvrda o statusu koju izdaje Centar za socijalnu skrb ne starije od 3 mjeseca ili drugi dokaz o statusu samohranog roditelja) c) ako su kandidatu oba roditelja nezaposlena (potvrda o nezaposlenosti koju izdaje Hrvatski zavod za zapoljavanje RH ne starije od 30 dana) d) ako kandidat, njegov roditelj ili skrbnik prima stalnu novanu pomo (potvrda Centra za socijalnu skrb ne starije od 3 mjeseca) e) ako je kandidat smjeten u udomiteljskoj obitelji ili domu socijalne skrbi radi pomanjkanja adekvatne roditeljske skrbi (Uvjerenje sa Centra za socijalnu skrb ne starije od 3 mjeseca) - kandidati KATEGORIJE C) svjedodbe svih razreda srednje kole i svjedodbu ili potvrdu o poloenim ispitima dravne mature, dokaz o statusu invalida Domovinskog rata, odnosno statusu djeteta poginulog pripadnika MUP-a ili HV u Domovinskom ratu; - kandidati KATEGORIJE D) - svjedodbe svih razreda srednje kole i svjedodbu ili potvrdu o poloenim ispitima dravne mature; - kandidati KATEGORIJE E) - uspjeh u prethodnim godinama preddiplomskog studija (prijepis ocjena), potvrda da su za vrijeme studiranja redovito (bez ponavljanja) upisivali studijske godine predviene studijskim programom, dokaz o postignutim rezultatima u znanstveno-istraivakom podruju; - kandidati KATEGORIJE F) - uspjeh u prethodnim godinama preddiplomskog studija (prijepis ocjena), potvrda da su za vrijeme studiranja redovito (bez ponavljanja) upisivali studijske godine predviene studijskim programom, te dokaz o socijalnom statusu. Socijalni status podrazumijeva sljedee: a) ako ukupna neto primanja po lanu obitelji u prethodna tri mjeseca ne prelaze mjeseno 1.119,53 kuna (IP obrazac poslodavca za sve zaposlene lanove zajednikog kuanstva, potvrda o isplaenoj mirovini koju izdaje nadlena podruna sluba HZMO-a za umirovljene lanove zajednikog kuanstva, uvjerenje o prebivalitu svih lanova zajednikog kuanstva) b) ako je kandidat dijete samohranog roditelja (vjenani list o razvrgnutom braku roditelja, potvrda o statusu koju izdaje Centar za socijalnu skrb - ne starije od 3 mjeseca ili drugi dokaz o statusu samohranog roditelja) c) ako su kandidatu oba roditelja nezaposlena (potvrda o nezaposlenosti koju izdaje Hrvatski zavod za zapoljavanje RH ne starije od 30 dana) d) ako kandidat, njegov roditelj ili skrbnik prima stalnu novanu pomo (uvjerenje Centra za socijalnu skrb ne starije od 3 mjeseca) e) ako je kandidat smjeten u udomiteljskoj obitelji ili domu socijalne skrbi radi pomanjkanja adekvatne roditeljske skrbi (Uvjerenje sa Centra za socijalnu skrb ne starije od 3 mjeseca) - kandidati KATEGORIJE G) uspjeh u prethodnim godinama preddiplomskog studija (prijepis ocjena), potvrda da su za vrijeme studiranja redovito (bez ponavljanja) upisivali studijske godine predviene studijskim programom, dokaz o statusu invalida Domovinskog rata, odnosno statusu djeteta poginulog pripadnika MUP-a ili HV u Domovinskom ratu. VII. Prijave na natjeaj podnose se Komisiji za dodjelu stipendija Grada ibenika, u roku od 15 dana od objave ovog natjeaja u ibenskom listu i ibenskom tjedniku. VIII. Rezultati natjeaja bit e objavljeni 15 dana nakon isteka roka za prijavu na natjeaj. Nepravodobne i nepotpune prijave nee se razmatrati. GRADONAELNIK eljko Buri, dr.med.,v.r.
NATJEAJ
upanija
19
VjeKOSLav Ban Pomorac, strastveni radioamater, crta i slikar, dvije treine ivota proveo je plovei morima svijeta
Na brodovima i morima 40 godina, a danas u portu - s mirovinom od 1 200 kuna!

JOKO ELAR
redakcija@sibenski-list.hr
Na poetku ove pomorske prie, pune odricanja i opasnosti u plovidbama svim morima svijeta jednoga 'malog ovjeka', ibenanina Vjekoslava Bana (62), brodskog elektriara sa statusom asnika na velikim brodovima monih svjetskih kompanija, treba se prisjetiti stare latinske uzreice: 'Nautare nacesse est, vivere non necesse' - ploviti se mora, ivjeti ne mora. Ona zapravo govori o snazi volje ljudi koji svoje ivote stavljaju na kunju nesmiljenim udima i udima - morskih prostranstava.
Ban je u svoje 62 godine ivota, ak etrdeset proveo na brodovima, opasnim velikim tankerima, koji su sa svojim teretom nafte, plina i benzina, prave plovee 'male atomske bombe', to je, zamalo, iskusio i na vlastitoj koi. Vijeku smo upoznali preko jednoga javljanja radiovezom prijatelju radioamateru, jer je i on aktivni radioamater u svojem klubu na ubievcu. Njegov kod i glas mnogi, osobito pomorci, poznaju diljem Lijepe nae i izvan nje. Kako se godine 1973. Vjekoslav otisnuo iz ibenika na more, kada su mu bile tek 22 godine? Trailo se posla na brodovima u nas i vani, pripovijeda Vjekoslav dok mu neki, kao lahor lagani smijeak, lebdi oko usana. Mnogi mladi a i stariji odlazili su na more. Masovno. Okuao sam se, preko prijatelja, i ja. Najprije u talijanskoj kompaniji Camenari, jednu est mjeseci, a onda sam otiao u Trst, u ured Onassisove 'Olvmpic Maritime', tada jedne od najjaih brodarskih komapnija na svijetu. Neki od brodova kojima smo prevozili naftu iz Nigerije u Europu bili su orijai od 400 tisua tona deplasmana. A na njima sami Grci. Na jednom brodu sam se ak naao s Cristinom Onassis, ija ki Atina (unuka Aristotellesa Onassisa) danas vodi njihovu kompaniju. Na takvim brodovima doivio sam i dvije strane havarije. Najprije je jedan tanker gorio usred Atlantika, posada je gasila cijelu no u najveoj opasnosti od eksplozije broda i uspjela ga spasiti. Drugi put, nadomak Gibraltara, eksplodirao je stroj broda od
Posla na brodovima koliko hoe
Nema gdje nisam bio. Istona i zapadna obala Amerike, Karipski otoci, Kanada, Velika jezera, Afrika, Cape Town, Australija, Novi Zeland, Pacifik, Koraljni otoci, Indija, Japan, Koreja, Indonezija, Havaji (Pearl Harbour), Filipini. Puno uspomena, puno dogaaja, kao da je sve to bilo nedavno. Ponekad u mislima jo plovim veli 62-godinji pomorac
80.000 tona Onassisove kompanije, koji smo takoer uspjeli spasiti. A u doba iransko-irakoga rata u lukama Perzijskoga zaljeva, gledao sam s posadom kako ljudi gore u jednoj luci, a psi jedu ljuska tijela' Govorei to Vjekoslav je gotovo zaplakao. Nita nisu mogli initi, nego se udaljiti iz toga pakla. Trpjeli su i od nasrtaja gusara, pljakaa i ubojica. Nikad nisu znali hoe li iz neke luke izai ivi. Gdje ste sve bili, kamo i kuda ste plovili? -Nema gdje nisam bio. Istona i zapadna obala Amerike, Karipski otoci, Kanada, Velika jezera, Afrika, Cape Town, Australija, Novi Zeland, Pacifik, Koraljni otoci, Indija, Japan, Koreja, Indonezija, Havaji (Pearl Harbour), Filipini. Puno uspomena, puno dogaaja, kao da je sve to bilo nedavno. Ponekad u mislima jo plovim.' Uza sve nedae, Ban se nije bojao mora i plovidbe uzdu i poprijeko globusa. Ali strahovao je od letenja, esto urei za svojim brodom i ukrcajem na neki veliki vija. Najdui mu je bio onaj od Sirije do Koreje, oko Afrike. Puna 72 dana, brzinom broda od petnaestak milja na sat. A najdui let izdrao je 'jettom' na relaciji Split - Frankfurt Singapur Ochland Apia TongaTonga - Pago-Pago (film 'Zaarani otok'). Vie od 15 000 kilometara i dvadesetak sati u zraku! I za sav taj teki kruh hrvatskog pomorca, za sve tolike godine na valovima uzburkanog mora i nemirnoga svijeta, Vjekoslav Ban danas prima mirovinu od 1200 kuna?! Zato, to mu gazde u monim kompanijama za koje je rtvovao zdravlje i riskirao ivot, nisu plaale socijalno osiguranje. Kako se ono u nas u doba socijalizma (za kapitalizam) govorilo: 'Izrabljivanje ovjeka od drugog ovjeka'. U Banovom sluaju blizu je istine.
Dvadeset sati u zraku
20
reportaa
ELJEZNICU GUTA VE DALJINA Od pruge je nekad ivio i Perkovi i itni a danas se o njoj govori sam
Ginu ljudi na eljeznikin pre kad samo na itniu auti mis

Nekada je eljeznika stanica u Perkoviu bila puna putnika, a danas rijetko tko vie putuje vlakom Puni ili prazni vagoni, za zaposlene u H-u nema odmora
Do eljeznike stanice itni vodi bijeli put sa kojeg je ukradena oznaka zabrane prometovanja
Nepotivanje ogranienja brzine preko eljeznike pruge u itniu znade biti vrlo opasno
Naselja koja na mnoge naine obiljeava suivot sa eljeznikim tranicama, vlakovima, zvukom sirena, reskim pozdravom zvidaljki eljezniara koji ispraaju strojovoe i putnike, gotovo da se ne mijenjaju. Njihove vizure, koliko god se kue gradile i dograivale, a ljudi dolazili i odlazili uvijek su gotovo iste. Kao da je eljeznica utisnula trajan peat na njih. Makar je takav Perkovi koji sa eljeznikom prugom druguje od davne 1877. godine, kada ga je ona spojila sa ibenikom. Zgrada eljeznike stanice od klesanog kamena srce je mjesta. Do prije dva-tri desetljea njezine su ekaonice bile prepune, a danas ih na ivotu dri tek aica stalnih putnika i to, kako nam rekoe prometnici, najvie ujutro oko 9 sati i popodne oko 16.2016.30. Vremena su se promijeni-
eljeznica je boji
blagoslov i za itni i za druga mista da je imati pameti i potivat znakove. Mala napii vako - ovi ti jadni eljezniari dvaput na misec minjaju rampu. Zato? Pa skru je ovi s autetinan. I psuju ka bisni pasi. Sria je ta ove nove rampe imaju niki zglob, pa se minja samo jedan dija. Da je minjat cilu rampu, vrag bi ji ode na itniu napripravija! veli nam Mile sa itnia
la. Pria nam to gospoa Dragica koju smo zatekli iza zgrade. I ona je, poput mnogih u Perkoviu, pa i pokojnog joj supruga, mirovinu zaradila na eljeznici i sada joj je pomalo tuno, od 2005. godine, kada je primila prvi mirovinski odrezak, promatrati lagano umiranje hraniteljice cijelog kraja.
-Vlak vozi do Zagreba. To je najee odredite. Milijun puta sam promislila zato putnika karta ne bi bila 100 kuna. Imali bi putnike, a uvijek raunam da je bolje vozit sto putnika za sto kuna, nego 20 za 200 kuna... Vlak ionako vozi, mora se odravati, platiti osoblje, a prazni ih vagoni platiti ne mogu. Ko bi razumio kako menaderi nisu doli na tu ideju... udi se naa
Prelazi se i u Perkoviu, jo kako
sugovornica. I zaista, oko podneva u stanici ne zatekosmo nijednog putnika, ali za zaposlenike radni je dan bio u punom jeku. Ispratismo nekoliko vlakova, mahnusmo i strojovoama. Sve onako, namutavo. Priali bi oni s nama da smo doli neslubeno. A slubeno, eto, ne smiju. ao im je. No i slubeno i neslubeno smo do daske o eljeznici i svemu emu je ona zajedniki nazivnik, uz kavu (i za zub glasniju glazbu od uobiajene), raspredali sa Zlatkom Ercegom Becom, fetivim Perkovianinom. Kako i ne bi kad je Beco i sam desetljeima zaraivao plau strojovoe, a iz Perkovia nikada nije otiao, niti e otii. Previe se posljednjih dana govorilo o traginoj nesrei u Rainama koja je na pruzi, nadomak stanice, odnijela dva
mlada ivota, a da ga ne bismo upitali ima li rjeenja za takve kolosijeke kojima se stalno hoda ili ih se prelazi. -Prelazi se i u Perkoviu. Aj, sad, reci pravo, jesi li ikad prila priko pruge. Jesi! A ko nije! Nema rjeenja za to ni u Perkoviu, ni u Rainama... U pitanju je svijest ljudi. Tako je uvijek bilo, i bit e. Koliko se puta u ibeniku prolazilo priko pruge na brdo ljubavi dok je bilo aktualno. Ih! A u Rainama su uvik prilazili iz Gornjih u Donje. I to ti je tako. Vlakovi su, dri Beco, sve prazniji jer su skupi. A drugo, veli, ne ide vlak kad je tebe volja, nema ni udobnosti, pa onda svako malo ostaju u kvaru... -Lake je ulit gorivo u auto, upali i vozi. Krene kad te je volja, doe di te je i kad te je volja... E, kad se sitim nekada-
reportaa
37
elazin? A kako nee ginit seno dvaput skre rampu!

Grafiti na vagonu unijeli su boje u sivo perkoviko prijepodne
mo kad netko na njoj pogine
PIE: MARINA JURKOVI | FOTO: NIKOLINA VUKOVI
Zlatko Erceg Beco
2013. 34 smrtna sluaja U 2013. godini na eljeznikim prugama u Hrvatskoj ukupno su bila 34 smrtna sluaja, doznajemo iz Hrvatskih eljeznica. Od toga je bilo 11 smrtno stradalih na eljezniko cestovnim prijelazima, 1 smrtno stradali eljezniki radnik prilikom obilaska pruge, 6 osoba koje su se neovlateno kretale prugom te 16 samoubojstava .
2012. 38 smrtnih sluajeva U 2012. godini bilo je ukupno 38 smrtnih sluaja, od toga 8 smrtno stradalih na eljezniko cestovnim prijelazima, 6 smrtno stradalih izvan podruja CP-a i 24 samoubojstva.
Sve je tu: i stanica, i vlak, i prometnik

njih guvi u vagonima... Nema onoga, mladog il starog, ko iz Perkovia nije ia vlakom. A gotovo pa i nema kue iz koje nije bilo zaposlenog u eljeznici. Il eljeznici, il TLM-u. Priao nam je Beco i o stresnom poslu strojovoe i eljeznikim nesreama i o mjestima koja su se proula upravo po njima. Nije nam trebalo dugo da itni izaberemo za nastavak i kraj reportae. Prije mjesec dana vlak je upravo tamo usmrtio osam krava mjetanke Stane Alduk, ali nije to bio izolirani sluaj. Bijelim putem skrenusmo uz prugu, pravo do eljeznike stanice itni i parkirasmo u malom usjeku, pred oima dvojice zabezeknutih eljezniara. -Znate li vi da je ovim putom zabranjeno ii do stanice? -Kako bismo to znali?! Nema nikakvog upozorenja! -A kako e ga bit kad su nam ukrali tablu! Eno, vidi li one krave i sad. Stalno se tuda prilazi. Nije se uditi kad se desi zlo! - prostoduan je Mile. I sve zazire od Nikolininog fotoaparata. kivaje se. -Nemoj me, boga ti, slikavat, vidi kakav sam, ka crni vrag! Rei e mi u selu ta san se ja ima zubat za novine. A volja me re jer znan kako je ode radit i ivit. eljeznica je boji blagoslov i za itni i za druga mista da je imati pameti i potovat znakove. Mala napii vako: ovi ti jadni eljezniari dvaput na misec minjaju rampu. Zato? Pa skre je ovi s autetinan. I psuju ka bisni pasi. Sria je ta ove nove rampe imaju niki zglob, pa se minja samo jedan dija. Da je minjat cilu rampu, vrag bi ji ode na itniu napripravija! Ode tako Mile svojim, a mi svojim putem.
I tako se, da simpatini dvojac ne dovodimo u nezgodnu situaciju na radnom mjestu zaputismo se do dozvoljene zone. Mile iz susjednih Planjana kojeg smo zatekli u prolazu i sam je nekad radio na eljeznici. -Moj sinko, uvik se kae vlak naletija na auto il autobus, al jo nisam ima za ut da je auto podletija pod vlak il ove nesritne krave. A ta e vlak neg naletit ako ne more na vrime zakoit?! Ode ti se zna desit da se priko pruge goni po 20 krava, a njima triba vrimena da priu. Pa kako su jedanput prile, unda se tribaju i vratit.
Blagoslov, da je imat pameti!
2011. 51 smrtni sluaj U 2011. godini bila je ukupno 51 usmrena osoba, od toga 15 na eljezniko-cestovnim prijelazima, 10 smrtno stradalih osoba koje su se neovlateno kretale prugom i 26 samoubojstava.
2010. 45 smrtnih sluajeva U 2010. godini bilo je ukupno 45 smrtnih sluaja, od toga 7 smrtnih sluaja na eljezniko cestovnim prijelazima, 19 smrtno stradalih osoba koje su se neovlateno kretale prugom i 19 samoubojstava.
38
kultura
HRVATSKI KLUB PUTNIKA
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
najitanije knjige
BELETRISTIKA 1. Srest emo se opet Antonio Barii 2. Inferno Dan Brown 3. Sluba, druba, pronja, brak Alice Munro 4. A planine su odjekivale Khaled Hosseini 5. Pedeset nijansi trilogija (Sive, Mraniji i Slobodniji) - E. L. James
Svi koji su u protekloj godini putovali i ele se prijaviti u nekoj od navedenih kategorija mogu to napraviti do 1. travnja, a pobjednici e biti proglaeni 17. svibnja u ibeniku na ovogodinjem Hrvatskom festivalu putnika
Nikola Baraka
Nagrada nazvana po prerano preminuloj lanici kluba Dijani Klari

Hrvatski festival putnika svoje e tree izdanje doivjeti u svibnju u ibeniku, a jedna od novosti je i Nagrada Dijana Klari koja e ove godine prvi put biti dodijeljena najboljem putniku, za najbolju putopisnu fotografiju, film, putopis i putovanje. Nagradu je pokrenuo Hrvatski klub putnika, predsjednik kojeg je ibenanin Nikola Baraka, a nazvana je po ibenanki Dijani Klari, lanici kluba i zaljubljenici u putovanje, ali i fotografiju koja je lani preminula u 27. godini ivota nakon kratke i teke bolesti. Nagrada je pokrenuta u znak sjeanja na tu diplomiranu ekonomisticu koja je svoje fotografije i dojmove s putovanja po Australiji, Irskoj i drugim europskim zemljama na svojim izlobama podijelila i sa ibenskom publikom. Hrvatski klub putnika, kako se to navodi na slubenim stranicama udruge, na elu koje je ibenanin Nikola Baraka, nagradu e dodjeljivati u pet kategorija: za najbolji putopis odnosno objavljenu reportaa, esej, blog, poeziju ili prozu, putopisnu fotografija, putopisni film te putniki projekt koji e se birati pre-
...nagrauje najbolje putnike, fotografije, putopise, filmove i putovanja
PUBLICISTIKA 1. Soda bikarbona: lijeenje raka za sve, bogate i siromane Mark Sircus 2. ibenik na kvadrat Ivica Poljiak 3. Istine i lai o hrani Anita upe 4. Mo Rhonda Byrne 5. Peta haaka kolona i njezine rtve Zdravko Tomac
NIKOLINA VUKOVI
najgledaniji dvd filmovi

1. U dobru i u zlu David O. Russell 2. Nuspojave Steven Soderbergh 3. Prije ponoi Richard Linklater 4. Zero Dark Thirty Kathryn Bigelow 5. Grijesi oeva Derek Cianfrance
ma tomu koliko je bio originalan i inovativan, odnosno koliko je traio hrabrosti da se ostvari ili je imao posebnu zadau humanitarnu ili, primjerice, zabavnu. Birat e se i najbolji putnik ili putniki par godine i to prema uspjenosti i/ili znaenju njihova pothvata. Svi koji su u protekloj godini putovali i ele se prijaviti u nekoj od navedenih kategorija mogu to napraviti do 1. travnja, a pobjednici e biti proglaeni 17. svibnja u ibeniku na ovogodinjem Hrvatskom festivalu putnika. M. LONAR
najsluaniji cd naslovi
1. Random Acces Memories Daft Punk (disco, electroni, funk) 2. Wise Up Ghost Elvis Costello&Roots (funk, r&b) 3. Like Clockwork Queens of the Stone Age (alternative rock) 4. Trouble Will Find Me The National (indie rock, post-punk revival) 5. MBV My Bloody Valentine (shoegazing)
KULTURNI TOP 3
Humor Knjinica
Gradska knjinica Juraj igori ibenik uvijek vrvi dogaanjima. Kao kulturne dogaaje prologa tjedna izdvojila bih izlobu plakata Veliki europski znanstvenici koju su organizirale Knjinice grada Zagreba, a ime se pridruuju obiljeavanju ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U knjinici je predstavljen i novi broj Svetog Mihovila, glasila ibenske biskupije. I ovog utorka imali smo dva dogaaja: predstavljanje knjige irajski bul: (izabrane pjesme) Ivana Dobre irjanina i izlobu oslikanih oblutaka Cvijee u mojoj dui Milke Kandido.
Azimut
Marina ali Polegubi

DIPLOMIRANA KNJINIARKA
Nedavno sa proitala knjigu 8 posto ni od ega mladoga idovskog pisca Etgara Hereta. To je knjiga kratkih pria koje prilino podsjeaju na duhovite prie Ephraima Kishona. Pomalo su i kafkijanske, pisane svakodnevnim govorom o svakodnevnim stvarima, duboke, a opet jednostavne. Mislim da ljudi ba i nisu upoznati s njegovim opusom. Svakako preporuujem ovu knjigu, pogotovo ako se elite odmaknuti od svakodnevnih problema, malo se opustiti i nasmijati.
U etvrtak sam bila na svirci makarskog benda Dudlai u ibenskom klubu Azimut. Bend je prilino specifian, izvode pjesme dalmatinskog rock-blues ugoaja. Svirka je bila zanimljiva, momci su, takoer, super. ao mi je to nije bilo vie ljudi da malo zapleu. Drago mi je to u Azimutu, pored poznatih, nastupaju i manje poznati bendovi. Mislim da je to jako dobro za grad koji je, otkad je Azimuta, prilino ivnuo.
kultura
39
ORIANA KUNI na 64. Berlinale odlazi prvi put kao lanica irija
Ovo je velika ast, oduvijek sam voljela i cijenila Berlinski festival

ibenska glumica i jedina casting direktorica u Hrvatskoj Oriana Kuni na ovogodinji Berlinale (6. - 16. veljae) odlazi kao lanica irija za nagradu Shooting Stars. Zajedno s preostala etiri lana irija tu e nagradu u sklopu trodnevnog festivalskog programa dodijeliti desetero najveih glumakih nada Europe
MARIJA LONAR IBENIK
NIKOLINA VUKOVI
dogaaji
sibenski.hr
Kulturni centar Vodice
arolije imitacije Denisa Baia

Poznati hrvatski glumac i imitator Denis Bai gostuje u Vodicama. U petak 17. sijenja u vodikom Kulturnom centru izvest e svoje arolije imitacije u kojima e oponaat neke od najpoznatijih likova iz hrvatskog drutveno politikog ivota, ali i obine ljude u njihovim svakodnevnim zgodama na raznim jezicima i dijalektima. U svojoj satirinoj predstavi Bai e publiku pokuati nasmijati kao Franjo Tuman, Stipe Mesi, Tito, Ljubo esi Rojs, iro Blaevi i dr. M. L.
marija.loncar@sibenski-list.hr
Idue godine obiljeava se 400 godina Machinae Novae Fausta Vrania

Oriana Kuni
Oriana Kuni, koja se prije nekoliko godina nastanila u rodnom ibeniku te je kao glumica zaposlena u HNK-u, ujedno jedina hrvatska casting direktorica i jedna od rijetkih strunjakinja u regiji za to specifino podruje filmske pretprodukcije, s posebnim uzbuenjem iekuje ovogodinji 64. meunarodni filmski festival u Berlinu koji e se odrati od 6. do 16. veljae. Kuni je do sada na Berlinaleu sudjelovala ve etiri puta i to s filmovima Grbavica i Na putu Jasmile bani, Obrana i zatita Bobe Jelia te Storm Hans-Christiana Schmida koji je 2009. godine igrao i u slubenoj konkurenciji Berlinalea. Meutim, ovaj put u Berlin odlazi iz drugih razloga - kao lanica irija za nagradu Shooting Stars koja promovira mlade glumake talente. Deset najboljih i najperspektivnijih mladih glumaca iz Europe Kuni je u prosincu izabrala zajedno s ostala etiri lana irija, a to je norveki glumac Anders Baasmo Christiansen (Kon-Tiki), njemaka redateljica Hermine Huntgeburth (Bijeli Masai), britanski filmski kritiar i novinar Charles Gant te luksemburki producent Jani Thiltges. Nagrade pobjednicima bit e uruene na samom festivalu tijekom trodnevnog programa na kojem e se oni predstaviti. Shooting Stars se dodjeljuje posljednjih 17 godina Berlinalea, i dobili su je i glumci koji su postali filmske zvijezde, poput Daniela Craiga i mnogih drugih. Nagradu su dobile i dvije hrvatske glumice: Zrinka Cvitei 2010., a godinu dana poslije i Marija karii. Ovaj put, meutim, meu top ten nema hrvatskih glumakih talenata, istie Kuni. -Konkurencija je bila stvarno vrlo otra. Na Goran Bogdan bio
UNESCO prihvatio pokroviteljstvo

Pod UNESCO-ovim pokroviteljstvom idue e se godine u Hrvatskoj obiljeiti 400. godinjica izdavanja knjige Machinae novae slavnog ibenanina Fausta Vrania. Tako je odluila Opa skuptina UNESCO-a na zasjedanju krajem prole godine, a na prijedlog Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Ministarstva kulture RH o obiljeavanju godinjica u 2014. i 2015. godini, koje su znaajne za hrvatsku i europsku kulturu. U ovoj godini tako e s pod pokroviteljstvom UNESCO-a obiljeiti 100 godina smrti pjesnika, novelista, feljtonista, esejista i putopisca Antuna Gustava Matoa (1873.-1914.) te 200 godina roenja pjesnika, jezikoslovca i politiara Ivana Maurania (1814.-1890.). Idue godine slavit e se 200 godina roenja Josipa Jurja Strossmayera, politiara, biskupa i dobroinitelja (1815.-1905.) te 400 godina izdavanja Vranievih Machinae novae (1615). Godinjice istaknutih osoba i dogaaja obiljeavaju se kako bi se na njih skrenula pozornost ire javnosti te ukazalo koliko su ti dogaaji ili povijesne osobe svojim radom i ivotom pridonijele meusobnom obogaivanju kultura i razumijevanja meu narodima. Istaknute obljetnice u Hrvatskoj se pod pokroviteljstvom UNESCO-a obiljeavaju od 2006. godine. Bit e zanimljivo vidjeti hoe li se ibenik i na koji nain ukljuiti u obiljeavanje 400. godinjice Vranievih Novih strojeva, budui da se tako esto volimo hvali slavnim sugraaninom iz prolosti. M. L.
Otra konkurencija
je s filmom Sonja i bik u uem izboru da ue u deset najboljih koji e dobiti nagradu, ali na moju alost na kraju nije upao meu tih deset. Inae, za iriranje trebala sam pogledati 28 filmova iz cijele Europe. Sve materijale dobili smo unaprijed, a kada smo se svi sastali u prosincu predstavljali smo i obrazlagali svoje prijedloge i izabrali najbolje. Bilo je uzbudljivo s puno argumentirane rasprave, a ja sam zadovoljna jer je od deset najboljih s mog popisa, ak sedam njih na kraju odabrano za nagradu! Kuni ne krije da joj ovogodinje sudjelovanje na Berlinaleu predstavlja veliku ast, vrh vrhova u njenoj karijeri casting direktorice. -Berlinski filmski festival iznimno cijenim, jer njeguje europski film i nije se toliko komercijalizirao. Kada su me pozvali ovog ljeta da mi kau da sam predloena za lanicu irija mislila sam da je to
Vrh vrhova
Konkurencija je bila stvarno vrlo otra. Na Goran Bogdan bio je s filmom Sonja i bik u uem izboru da ue u deset najboljih koji e dobiti nagradu, ali na moju alost na kraju nije upao meu tih deset. Inae, za iriranje trebala sam pogledati 28 filmova iz cijele Europe!
neka ala. Jedva sam u to povjerovala i kad su me slubeno nazvali. Tek sam svega postala svjesna kada sam dobila svoju torbu s filmovima i svim materijalima koje sam trebala pogledati i prouiti pripovijeda Kuni. Poziv da bude lanica irija za nagradu Shooting Stars, Kuni je dobila od organizacije European Film Promotion koji je osnovao tu nagradu, a na preporuku Ivane Ivii iz Hrvatskog audiovizualnog centra koji je lan European Film Promotion od 2009. godine. Shooting Stars promovira mlada i perspektivne glumice i glumce koji su ve ostvarili zapaen uspjeh u svojim zemljama i za koje iri procjenjuje da imaju potencijal za stvaranje meunarodne filmske karijere. Oriana Kuni glumu je diplomirala u Sarajevu na tamonjoj akademiji, a povijest kazalita u Veneciji. U svojoj biografiji od sada e moi napisati i da je bila prva lanica irija iz Hrvatske na Berlinaleu.
40
panoptikum
batina
CRTICE O STARINAMA 744
PIE: IVO pRLJAN
JO JEDAN TRAG TVORNICE BETTIZZA

l Prva velika ibenska tvornica izgraena je u Crnici. Osnovalo ju
je drutvo SUFID, proizvodila je karbid i umjetno gnojivo, a prva probna proizvodnja napravljena je 1903. godine. Za potrebe tvornice podignuta je tzv. kua glavnog inenjera. Ova jednokatnica ima neuobiajeni peterokutni tloris i skromna proelja, a nalazi se nad morem tik uz dananju plau Banj. Ispred zgrade je fragment ograde iz lijevanog cementa. Ograde iz lijevanog cementa, iz vremena izgradnje kue glavnog inenjera, proizvodila je splitska tvornica cementa Bettizza-Gilardi. U to vrijeme cementne ograde razliitih oblika bile su vrlo popularne i distribuirale su se diljem Dalmacije od poetka 20. stoljea te uglavnom do II. svjetskog rata.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (481)
572
Kad tradicija pokisne

Pie: Drago Margu
pIE: JAdRAN KALE
Gak
Jeste li znali?
Da je gak (Nycticorax nycticorax) mala aplja pogrbljenog dranja, zbog ega joj tijelo izgleda kratko i zbijeno. Duina tijela odrasle ptice je od 58 do 65, raspon krila od 90 do 100 cm a teina od 500 do 800 g. Spolni dimorfizam nije izraen. Tijelo je sivo-bijele, lea i tjeme crne, a krila sive boje. Za udvaranja i gnijeenja na glavi ima duga, bijela pera koja tvore krunu ili kukmu. Oi su izrazito crvene, kratki kljun crne boje. Noge su ute boje, za udvaranja crvenkaste. Ptii su smee boje, s bijelim pjegama na krilima i leima i smeim pjegama na prsima i trbuhu. Rasprostranjen je u zapadnom palearktiku, u centralnoj i junoj Aziji, u Africi, Sjevernoj i Junoj Americi i na Madagaskaru. Selica je. Jesenska selidba je u rujnu i listopad. Proljetni povratak iz zimovalita u oujku i travnju. Zimuje u Africi. U NP Krka je redovita preletnica, pojedinano ili u manjim jatima, zabiljeena na obala kraj manastira Krka i na Visovakom jezeru. ivi u movarama, na slatkovodnim stajaicama i tekuicama s bujno vodenom vegetacijom, na boatim uima, a za selidbe i na morskim obalama. Drutvena je cijele godine. Aktivna je uglavnom nou, danju se skriva u gustoj vegetaciji. Leti brzo, brzim zamasima krila, iroko rairenih krila. Hrani se ribom, vodozemcima, sitnim gmazovima, vodenim i kopnenim kukcima, mekucima, rakovima, sitnim sisavcima te jajima i mladim pticama. Plijen lovi samotno, uglavnom nou, hodajui u pliaku ili vrebajui stojei na obali. Gnijezde se u kolonijama, uz obale movara, jezera i rijeka s bujni grmljem i vrbama. Pare se jednom godinje od travnja do lipnja. Monogamni su. Gnijezdo je plitko, izgraeno od granja i trske. Smjeteno je na granama vrba, rijetko na niskom grmlju ili na tlu u blizini vode. Gradnju gnijezda zapone mujak, a zavri ga enka. enka polae od tri do pet plavo-zelenih jaja. Na jajima lei od 24 do 26 dana. Na jajima lee i o mladima se brinu oba roditelja. Ptii su uavci. Gnijezdo naputaju nakon 3 tjedna. Za let su sposobni sa 40 dana, a osamostale se u dobi od 7 do 8 tjedana. U Hrvatskoj je vrsta niskog rizika. Ugroen je gubitkom stanita, isuivanjem movara, paljenjem i sjeom trske, hidrotehnikim zahvatima, sjeom stabala i oneienjem vodotoka pesticidima.
Razliita poratna solidariziranja s narodom u povijesnoj kui Matavulj

Neobinom sluajnou ibenski su beskunici ovih dana konaite dobili u dijelu kue Matavulj, koja je u svojoj dvostoljetnoj povijesti osim rodne kue ibenske kape 1945. godine pod vodstvom Milke Bui jo uzmogla biti i ibenskim sjeditem Crvenog kria i internatom ratne siroadi. Uope se u nasljeu ovog kompleksa, od njegovih destilerijskih poetaka u pukoj katnici s istonog kuta sve do meuratnog industrijskog aneksa gdje se proizvodila oja za kape, ne moe porei vodilja socijalne osjetljivosti kakva se danas zna nazivati socijalnim poduzetnitvom. Takva je kapilarna uvezanost u drutveno tkivo svojeg grada i kraja tek poetak prie koja zavrava posve drugaije od dananjeg dara beskunicima. U dugom XIX. stoljeu, za koje kau kako je sadrajno trajalo sve od Francuske revolucije do 1. sv. rata, ovdje su obiteljski historijat zapoeli priprosti puani a zavrili salonski graani povukavi za sobom u preobrazbu itav grad. Promijenjeni drutveni krajolik neko srednjovjekovnog a sada obeavajue industrijaliziranog ibenika preuredio je ivot svake obitelji i svake kue. Ono to su prije po kuama bili multifunkcionalni prostori bez privatnosti postalo je intimizirano podruje sa svojim novim barijerama, zavjesama prema ulici a zatvorenim vratima osobnih soba u unutranjosti. Usput, ono se trebalo i odgovarajue opremiti, pa su osvanula trita novih obrtnika. Paradni prostor kue, tinel, je iz starine posudio obrasce kakve je prilagodio izradama i plasmanu novog vremena, s kredencom na kojoj je gusta boja sakrivala strukturu drveta pokorene prirode. U njenom krajoliku sada se poelo razgaljivati estetikom, pa su se vinogradi i maslinici poeli poimati kao pejsai. Uz korisne ivotinje pojavila se i nova vrsta, kuni ljubimci, o kakvima vie nije bilo bajki. Prijanji ritam sveanosti sroen po poljodjelskom kalendaru dobio je ceremonijalne parnjake: proslave roendana, imendana i privatnih obljetnica. Prirodno shvaanje vremena svaijim se satom pretoilo u privatno mjerenje temporalnog kapitala. Ono to se dogaalo u preobrazujuim kuama poput Matavuljeve kroz sve te mentalne promjene tie se zajednice. Predindustrijski je puanin ivio u svojem kraju (tako su i pojmovno nastale povijesne dalmatinske krajine), no u industrijskom gradu ivi se u domovini, u nacionalnoj dravi koja je svojim graanima kao utjehu zbog rastrzanosti modernog doba omoguila novi, iri nazivnik pripadnosti. Proces proizvodnje tog novog drutvenog lijepka najvaniji je proizvod graanskih kua poput Matavuljeve, Mazzolenijeve i drugih, s vanim ulogama manjinskih dijelova zajednice. Stari je puanin svojim pretcima tovanje odavao vezanou za zemlju, dok je novome i bez zemlje to postalo mogue obiljeavanjem obiteljskih obljetnica i fotografskim portretiranjem. Vie nije bio presudan fiziki smjetaj, ve drutveni poloaj. krinjica dragocjenosti vie nisu bile antike drevnosti iz aristokratskih rodoslova, ve narod. Posezanjem za narodnim tradicijama nacija se legitimirala kao vrijedna i vana. Tako je nastala ibenska kapa. Nekidan vieni nain solidariziranja sa zajednicom i njenim nevoljnicima vie slinosti dijeli s korporativnim marketingom. Iznad budueg konaita je rastreseni krov koji prokinjava, pod njim je nekadanja destilerijska konoba s promoenim zidom a graevinska kalkulacija popravaka ustupljenog vlasnitva bit e briga beskunika. O ratnoj siroadi se brinulo bolje.
Iz kuine babe Tonke
panoptikum
41
I u zagori su dola moderna vrimena namisto krava pod bika, rodijak Antia vodi kuju border kolija u Kistanje pod pasa!
Mae mi nikidan rodijak Antia iz auta. Maen i ja njemu da stane, al on mae da ne more , jerbo da uri, ima posla. Aj, sta je, otvara prozor Kud si zapriija, nemoj biat od svoga svita, stani sa svojin ljudin! poe ja, al Antia ne eka kraja - Daj s ljudin ja bi, drage volje, al sa besposliarin ta urlaju okolo ki gluve kuke i ne znaju ta e od sebe, ne mogu! A kud ava nosi svoje? upita ga ja, a on se uozbilji Ma, tira mi se kuja pa je vozin na parenje! Koja kuja? E, sad koja kuja, razumi mi se ti sad u pase pa e vridit da ti kaen. Border koli, eto koja! E, kad tute nisan puka od smija, ne znan kad u zacenija san se brate od smija, zamal mi uni moj vrag od Antie nije ruke ujtija kako je naglo pritisnija pucu za zatvorit prozor na auti. ludija diga glavu , ne mogu se stat smijat. A di je goni? U Kistanje, tamo san je i uzeja! A ima li bak papire? Koga e mi vraga papiri, plaat ja papire, i besposliare ki ta si i ti, da mi lupaju peate na njizi. Svejednako se za tene more ujtit 100, 150 eura s papirin i bez njizi! S papirin mo vie! uozbilji se sada ja Jel ti mene uje? Kad odbije troak jopet ti ostade isto 100, 150 eura. Pa ta bi se ja undak zajebava s papirin? A i bolje mi je vako kad su bez papira, javie mi se ljudi kojiman triba pas za uvrat ovce, a ne besposliari ta bi ga etali po Poljani i ta bi me zvali u po noi pitat kojin ga amponon kupan. A moja kuja lei u prpi zajedno s ovcan pue sad i Antia od smija, a uto se i mala oglasi iz portapaka Av,av! Zlata ona meni vridi, uvrne sto glava blaga, voda i tamo amo, skae in po lein dok i ne svrne na pravi put!- fali kuju Antia a meni vajik jedna slika prid oin. Slika mi pokojne babe Tonke kako vrti glavon gledajui dvi odrasle ov-
I tu se nas dva oba uvatimo smijat jerbo smo se sitili oba kako smom ki dica pratile babe kad bi gonile kravu pod bika. Ja na Ljubostinje, a on u Sedrami kod Kee, il u Mose kod enskonje. A ovika su tako zvali zato ta je zna sve enske posle i kruv ukuvat, i plest i okrpit. A krava kad bi se tirala, kad bi se mamila, onda bi se reklo da vodi jaala bi po drugin kravama na ispai, dizala se prvin nogon na nji ki da je muko. Eno je, vodi, vrime jon je, triba je gonit pod baka! reka bi narod
ine, od ene i dice, di vode kuju pod pasa. Aj da je kravu pod bika, il kobilu pod angira, il bar kozu pod jarca al kuju, ki dva mulca. I to jo u autu ki gospou. U ta ste godine ubrali, moj Boe, ta je ovo na svit dolo, sve bez pameti, poludilo . Pa kau nema kie? A kome e padat, ovoj izgometi ... I tu se nas dva oba uvatimo smijat jerbo smo se sitili oba kako smom ki dica pratile babe kad bi gonile kravu pod bika. Ja na Ljubostinje, a on u Sedrami kod Kee, il kod enskonje. A ovika su tako zvali zato ta je zna sve enske posle i kruv ukuvat, i plest i okrpit. A krava kad bi se tirala, kad bi se mamila, onda bi se reklo da vodi jaala bi po drugin kravama na ispai, dizala se prvin nogon na nji ki da je muko. Eno je, vodi, vrime jon je, triba je gonit pod baka! reka bi narod. A ko krava ne bi ostajala stelna, onda bi se bakonja minja, ili ko bi bilo do nje, pa bi pobacivala il bi bila jalova bi kravi brzo dola smrtna ura, s uicama sikire meu rogove. Nije u stare zemane svit nita ranija od ega nije bilo naprtka. Zna kako je bilo, Antia velju ja ko bik nije moga pogodit, il je bija mlad i neiskusan, gazda bi mu pomoga, pa bi kravi dra rep u stranu. Moga bi i ti tako kuji zajebajen ja, a vrag poprivaa Dopae me jo vikat ki, ki, ki pa upade u smij i on. Vrag bi crni zna ta mu je to ki, ki, ki, znailo, i jel to ita biku vridilo il nije, al eto Antia panti da se tako u otin prilikan vikalo...
A lui san ja kome se ispovidan mrsi iznutra Antia, a mene ve narod okolo gleda ki da san po-
A lui san ja kome se ispovidan!
Kad bik nije moga pogodit!
Stoji to na kraju pisma to ga je u redakciju ibenskog lista uputila Katica Jurkovi Hordov, s nekoliko starih crno-bijelih fotki iz ezdesetih godina prolog stoljea koje su omoguile pokretanje nove rubrike u naim i vaim novinama ibenskog mementa. Kao to joj i samo ime govori, ova e rubrika donositi stare, crno-bijele fotografije ibenika, ibenana, ibenanki, ali i svih ostalih iz svih naih mista od Murtera do Rogoznice, od Strmice do irja. A ureivat e je sami itatelji! to znai objavljivat emo vae fotografije, iz vaih obiteljskih albuma, krinja i veltrina, vaih sretnih i tunih obiteljskih trenutaka, ali i trenutaka svih naih gradova i opina iz upanije. Nita zato ako ne znate tko je ili to je na fotografiji znat e netko drugi koji e nam se javiti, dopuniti podatke, baciti novo svjetlo na zaboravljene ili izgubljene trenutke prolosti.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka, nosi staro i uvodi novo.
PASTIRICA POD DINAROM Ovaj lik jedne smjerne, dobre ene, priproste pastirice na obroncima Dinare, u zimi 2010. godine kamerom smo zabiljeili u Unitima, sedlu na teritoriju BiH, osamdesetak kilometara od Kijeva na sjever. Unita, iako u drugoj dravi, upuena su na kijevski kraj. Tamo je doktor, sveenik, trgovina, pota. Jedino imaju groblje. Njih niti tridesetak stanovnika. ena je Savka Grizelj, od nekih pedesetak godina, iako izgleda starije. Na licu kao da joj lebdi osmijeh zadovoljstva. Zbog onih dvadesetak ovaca to e dati janjce, zbog pei na drva koja grije u staroj kui, zbog onih nekoliko granica u ruci za potpalu, zbog toga to snijeg kopni, zbog tog, to je juer dobila pismo od sina Nikada nije vidjela ni uivala obilje, pa joj je i siromaan ivot u planini ono to se samo po sebi razumije. Zdravlje i rumeno lice podarila joj je priroda. Kazala je e biti sretna i zadovoljna ako sva janjad preivi zimu i ako ne bude vukova. Nema televizije ni radija. Kad padne prvi mrak, vatra se ugasi, odlazi u svoju sobicu na poinak. A s jutra, opet s ovcama u pau na pustopoljine Dinare. Njihov way of life!
TEKST I FOTO:
J. ELAR
DJEJE IGRE S PULETOM U PRIMOTENU Fotografija je iz polovice ezdesetih godina, snimljena pred primotenskim Esperanto kampom na poluotoku Radui, dok su se hoteli tek gradili. U blizini je mala uma atora i po koja kamp kuica s restoranom jo nedovrenim. Dakle, nekako kao poeci turistikoga zamaha u uvjetima kakvi su tada bili i kad je tek prola magistrala koja e Primoten preporoditi. Ova djeca, gosti stranih turista kampista, nisu imala svojih igraonica, niti vrtia, niti su ih posjeivala djeja kazalita ili putujue trupe. Snalazila su se kako znaju i oito su bila sretna. Dobro im je doao i mali tovar, kao pravi draesni ljubimac koji voli s djecom. To malo pule nije bilo za slikanje uz naplatu, niti je bilo egzotino opremljeno, nego se pojavilo meu njima onakvim kakav jest. I nije to bila nikakva senzacija koju bi poticao gospodar umilne ivotinje, ve obian susret ba neeg autohtonog, a to se, valjda, vidi i na slici.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
42
more
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
NEOBINA NASTAVA Komiki uenici njeguju tradiciju i ue korisnu vjetinu
Petice iz suenja make!
Bioprognoza
Zagreb Rijeka
Biometeoroloke prilike e u prvom dijelu dana biti razmjerno nepovoljne to kod meteoropata moe uzrokovati glavobolju, razdraljivost, umor i slabiju koncentraciju. Tijekom dana e nepovoljan vremenski utjecaj slabiti pa e i tegobe polako poputati.
za 7 dana
Zanimljiv je taj ivot u Komii na zapadnoj strani otoka Visa, u gradiu kojega ve odavno krasi epitet Zadar najribarskije mjesto na Jadranu. Stoga ne iznenauje to njegovi vr ibenik sni ribari ele da i njihovi potomci Split naue ribolovne vjetine, ali i umijee pripremanja i blagovanja lovine. Kada je rije o suenju ribe, poua Dubrovnik vanje mladih tome umijeu na sebe file:///C:/Users/nino/Desktop/Prognoza vremena za 7 dana.htm je preuzeo Vlado Valenti, profesor povijesti i zemljopisa u tamonjoj osnovnoj koli. 7-dnevna vremenska prognoza na temelju -Ve est godina imamo Uenirezultata prognostikog modela ECMWF-a ku zadrugu Osnovne kole Komia, unutar koje s uenicima estog i ibenik sedmog razreda suim ribu. DoniTmin Tmax vjetar raju nam je komiki ribari, redom make, pa godinje dobijemo oko etvrtak 5 C 13 C 300 kilograma sirovine, a onda nas 16.01.2014. 41 F 55 F posao eka pria nam profesor Vlado, dok s uenicima skida s konopa Petak 5 C 14 C osuene make. I dodaje kako svi oni 17.01.2014. 41 F 57 F sa zanimanjem ue i rade posao tradicionalnog suenje ribe. 12 C 15 C Subota Zimsko sunce 54 F 59 F 18.01.2014. Saznajemo kako se u Komii uglavnom sui maka, kako oni Nedjelja 10 C 15 C kau, te pas, tabinja i raa. Pritom 19.01.2014. 50 F 59 F se maka sreuje po starom nainu na alu. -Klinci iste make uz more, na 7 C 14 C Ponedjeljak alu. Prvo je rasplate po leima 45 F 57 F 20.01.2014. uzdu, pa joj otkinu glavu i rep te izvade utrobu. Zatim ribu operu u Utorak 7 C 13 C moru, a potom se ona soli krupnom 21.01.2014. 45 F 55 F solju. Rairimo je u plastinoj posudi i posolimo da se kompletno riba prekrije te poklopimo. Drimo tako 6 C 12 C Srijeda ribu u salamuri nekih pet-est da43 F 54 F 22.01.2014. na, a potom se vadi vani i vjea na konop, negdje na vjetrovitom mjestu. Kada je ljeto, sui se u hladu, a Dravni hidrometeoroloki zavod zimi na suncu. Ljeti je dovoljno deset dana suenja, a zimi se zna i po
mjesec i pol dana ekati da se riba osui. Treba je svaku veer prije noi spremati u kuu, pa opet ujutro na sunce iznijeti objanjava nam tehniku suenja Vlado Valenti. Ujedno napominje kako svi uenici sudjeluju u toj aktivnosti, s tim da su oni koji ne vole seciranje i ienje ribe zadueni za prodaju. -Maka je interesantna, jer se sui bez onih daica, ne treba je rairiti na vjetru. A kako joj je trajnost u osuenom stanju dvije godine, esto se ba njenom suenju na otoku pribjegavalo. Bila je prava zimska spiza koja je uvijek bila sigurna, i onda kada bi loe vrijeme onemoguilo dostavu hrane s kopna. Nakon to se riba osui, najbolje ju je zamotati u papir, spremiti u vrstu papirnatu vreu kao to su one od brana te odloiti u suhu prostoriju. Iako osuene make mogu dugo trajati, one to ih osue Vlado i uenici u sklopu praktine nastave na temu kako ivjeti na otoku po receptu naih starih, imaju puno krai sueni vijek. Traene su, pa se odmah cijela zaliha proda, osobito pred Boi i blagdan svetoga Nikole. -Novac od prodaje ide za na izlet. Uenike odvedemo na Palagruu, jer, vjerujte mi, 90 posto Komiana nije bilo na tom puinskom otoku, osim profesionalnih ribara. Tako nai aci obiu Palagruu, a
imamo i izlete oko otoka Visa te oko Sveca. Uvijek edukativnog sadraja i uz neku ekoloku akciju zakljuuje svoju priu komiki profesor povijesti, zemljopisa i tradicijskog suenja ribe, dok svoje uenike hvali i ravnateljica Osnovne kole Komia Melita Mardei. -Kroz ruke naih djevojica i djeaka proe godinje tristotinjak kilograma ribe, a na kraju se osuenih 40 do 60 kila u paketima od po pola kile za samo desetak minuta proda Komianima. Dovoljno da se ova vrijedna akcija nastavi, to vie to osim edukacije i njegovanja starog naina suenja ribe, djeca zaraenim novcem sama sebi osiguraju i izlet. -Lipo nam i stvarno gutamo, i na plai dok ribu sreujemo za salamuru, a evo i sada dok je suimo uglas e nam mali suari, dok profesoru Vladi pomau s ograde iza zgrade Dobrovoljnog vatrogasnog drutva skinuti razmjetene make nakon cijeloga dana suenja na suncu. Vie od dvjesto ih je nanizano na konope, a sve ih treba prije mraka u skladite vratiti te opet ujutro na sunce i buru izloiti. No, to je to njima. Kad se slono late posla uz vesele dosjetke, sve je uas gotovo. A jo kada znaju da na koncu za njihov trud stie i nagrada kud e bolje kole!SANDRA BAROT
Lipo nam je..
Brza prodaja
14.1.2014. 20:47
gastronomija
43
TJESTENINA DUU DAJE da se s njom u kuharstvu eksperimentira. Evo jednoga post blagdanskoga primjera
UDRUENJE HRVATSKIH TRGOVAKIH KUA
Pata u petti umaku od rajica s pancetom i luganigama

Na ugrijano maslinovo ulje stavila se isjeena jedna velika kapula, pola kitice perina, tri enja luka, granica rumarina, sol, papar, eer i tanja feta sitno narezane pancete. Kad se sve to ispirjalo, dodalo se malo vode u ulilo pola boce te ekstra pasate. Ostavilo se prokuhati jedno osam minuta na laganijoj vatri, a onda dodalo est luganiga. U gradu ih, koliko znamo, ima samo na jednome mjestu - u Ivia. One su tu da dadu dodatan gut umaku i u tome nismo pogrijeili
fine talijanske pasate petti, u boci od 0,70 litara, za koju se kae da je100 posto toskanska rajica i gusto unico. Metnimo rei. Gust je, s komadiima pomidore, nije sama voda. To je dakle, bila baza. Na ugrijano maslinovo ulje stavila se isjeena jedna velika kapula, pola kitice perina, tri enja luka, granica rumarina, sol, papar, eer i tanja feta sitno narezane pancete. Kad se sve to ispirjalo, dodalo se malo vode u ulilo pola boce te ekstra pasate. Ostavilo se prokuhati jedno osam minuta na laganijoj vatri, a onda dodalo est luganiga. U gradu ih, koliko znamo, ima samo na jednome mjestu - u Ivia. One su tu da dadu dodatan gut umaku i u tome nismo pogrijeili.Jedino se ne smije pustiti da due kuhaju, jer se mogu poeti raspadati. S dodatkom jo malo vode prokuhano je da umak malo zagusti. I muzika finita. Druga vana stvar: odabir tjestenine. Ili smo na penete jer su praktine, dobro prime umak, a i izgledom su primamljive, posebno one talijanske i to glasovite Fiamma vesuviana (Vatra Vezuva). Sugestivan naziv, nema to. Talijani su veliki majstori tjestenine, valja im priznati. Veliina, boja, dizajn, injenica da se ne lijepi, da nakon kuhanja ostaje iva i sama od sebe ukusna, njihova pata je vrhunska. I jeftina je. Stavili smo pola vreice. Vie nego dovoljno za dvije osobe. Ostalo je jo sloiti obje komponente, tjesteninu i umak. Lijepo, na plitkomu pladnju. Bilo je gotovo zauujue kako je izvrstan umak nastao od uporabljenih sirovina. Approffitate vi, rekli bi nai susjedi - iskoristite i vi! J. ELAR
TSKIH TRGOVAKIH KUA
Akcija!
8.1. - 14.1.
3 69
kn/kom
PENINI MIJEANI KRUH KRUH PROMINSKI BAGUETTE 300 G
4 99
kn/kg
MRKVA DOMAA
Manitra na pomidore kako se u nas kae, koja se puno spremala tamo od pedesetih pa nadalje, nije nikakav kulinarski tos. Al, jelo je vrlo ukusno (tko voli tjesteninu, naravno) uz glavni uvjet da je ug pravljen od najboljih domaih pomidora. Ali, tko e ih dati. Sada imamo uglavnom one iz staklenika. Ni okusa ni mirisa. Nikakvi ih zaini ne mogu oplemeniti. U najbolju ruku, mogu posluiti za salatu. A izgleda da se za to i uzgajaju. Posluili smo se stoga nadomjestkom u obliku ekstra
1 89
IBENANI KUINAJU
kn/kom
JOGURT VRSTI 180 G, DOMAA KRAVICA
Volim papreno i slatko-kiselo

-Volim kinesku i japansku kuhinju, ali i neobine, intenzivne okuse, zbog kojih mora ukljuiti sva nepca. Tako uivam u svemu to je papreno, dobro zainjeno, ali i slatko kiselo. Od kuhanja kod kue drae mi je ta jela kuati u restoranima priznaje Gordana, ibenanka s njemakom adresom, koju TV gledatelji pamte kao ljepoticu iz filmskog serijala Winnetou. -Meutim, iako nerado kuham, i zbog toga to smatram da se to mora raditi s ljubavlju, osim toga to je znanost, ali kada se ipak naem za tednjakom volim eksperimentirati, pa se iz toga esto izrodi neko novo, neobino jelo. Ako moram izabrati omiljeno, to bi bilo sladoled, a nikako ne volim masno i bezukusno. U Klnu gdje ivim, sreom, ima restorana gotovo svake svjetske kuhinje, pa tko to voli, ovdje zaista moe istraivati gastronomiju. N.B.
Gordana Zeitz eko,

glumica
ARF CREAM CITRO
9 99
kn/kom
DJELO KARTICE SE MOGU PREDIGNUTI U UDRUZI UMIROVLJENIKA U IBENIKU, SARAJEVSKA 7, 22000 IBENIK, TEL: 022 214 028
KINESKA PILETINA U SLATKO-KISELOM UMAKU Oko 400 grama pileih prsa nasjeckati na kockice. Popriti na ulju dok meso ne potamni, a potom zaliti vodom i nastaviti kuhati oko 15 minuta. Meso potom staviti u blender, zajedno s 2 lice nasjeckanog mladog luka, pola liice papra, liicu i pol umbira, 2 lice krunih mrvica, 2 renja nasjeckanog enjaka, licu soja sosa, 2 lice oyster umaka i liicu sezamovog ulja. Sve dobro samljeti. Oblikovati kuglice i prije prenja ih staviti u hladnjak na pola sata. Pobraniti i ispriti u suncokretovom ili ulju kikirikija. Ocijediti na papirnatom ubrusu. Za umak u loni dodati 12 lica riinog octa i 5 lica eera, zagrijati dok se eer ne otopi. Zatim dodati 3-4 liice umaka od soje i 7 lica ketchupa, dobro promijeati, ne smije zakuhati, a nakon minutu maknuti sa tednjaka. Posluiti s kuhanom riom, umak preliti preko okruglica.
44
banak / in memoriam
BROJ 336
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 67454

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime, adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 67454 (6,20 kn/SMS s PDV-om). Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
060 559 559 (3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o. Trtarska 113, 22 000 ibenik tel: +385 22 217 570 +385 22 217 651
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BALDEKIN, stan od 40 m2, 9. kat, jednosoban, istona strana, ureen i useljiv, drvarnica, 56.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022/217 570, 022/217 651. (1401453) METERIZE, stan 47, 61 m2, 1-soban, 4. kat, balkon, nova stolarija, lift, drvarnica, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1386177) SKRADIN, stan 44 m2, 1. kat, 1-soban, u odlinom stanju, atraktivna lokacija, 46.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1413578) IBENIK, BALDEKIN, ex Skopska, stan 36, 7 m2, jednosoban, otkupljen, prodajem. Tel. 022 213 863, od 14 do 19 sati. (1300420) UBIEVAC, stan 20, 54 m2, prizemlje zgrade, 1-soban, kompletno renoviran, 38.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1352121) TRIBUNJ, stan 34, 94m2, 1. kat, 1-soban, useljiv, loa, parking, do mora 200m. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1415832)
BUALE, stan 47, 01m2 na 3.katu, 2 sobe, balkon, potrebna adaptacija, juna strana. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1415830) CENTAR stan 46, 14m2 s galerijom, 3. kat, 2 sobe, renoviran i odmah useljiv. 52.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1415829) PIROVAC, stan 46, 49m2, 1. kat, 2 sobe, useljiv, balkon, parking, do mora 250m. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1415834)
OSTALO
MERCEDES 124 300 TD, 90. god., u dijelove, prodajem. Mob. 091/25398-38. (764883) PEUGEOT 406 97. god., dijelove limarije i mehanike. Mob. 099/34759-85. (785956) VW T4 1.9 D, 1.9 TD, 2.4 D, 95. god., dijelove prodajem. Mob. 099/347-59-85. (783490)
Split
GUSTIRNA , opina Marina, parcela (maslinik) sa 22 kom. maslina 15 god. stare, 300 metara udaljena od sela. Mob. 098/162-6824. (1409470) MASLINIK od 18 kom. maslina u Gustirni (Marina), teren pogodan za gradnju kue ili vikendice. Sva infrastruktura rijeena do parcele. Mob. 098/162-68-24. (1409467)
VODICE STANOVI u novogradnji,

45-55 m2, useljivi, mirna lokacija, pogled na more, uporabna, EC=B, do mora 1.500m.
ibenik
SVE POTREBNE informacije za kupnju najpovoljnijih rabljenih automobila iz Belgije na tel. 00321/27-46-351, e-mail: nino.dragana@telenet.be (1416756)
Cijena: 1.250 /m2
www.interservis-bulat.hr
TROSOBNI I VEI
BRODOVI,AMCI
ibenik
METERIZE, stan 76, 83m2, 2. kat, 3 sobe, balkon, odmah useljiv, EC=B, juna strana. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1415831)
ibenik
DRVENA GAJETA 6 m, motor Volvo penta 12-15 ks, dobro ouvan, pogodan za ribarenje, prodajem. Zvati naveer. Tel. 022 570 475. (1407279) DRVENA GAJETA , 6 metara, motor Volvo penta 12 do 15 KS, dobro ouvan, pogodan za ribarenje. Zvati naveer. Tel. 022 570 475. (1416802)
OSTALO
IBENIK-MAURICA Iznajmljuje se poslovni prostor veliine 105 m2 u prizemlju zgrade u ibeniku, ul. 3. studenoga br. 18. Pogodno za trgovinu, obrt i druge tihe djelatnosti. Kontakt: 098 926 9661
U Razorima kod ibenika, iza kamenoloma, prodaju se dvije parcele poljoprivrednog zemljita, zajedno ili zasebno, svaka veliine oko 5000 metara etvornih. Zemljite se nalazi na atraktivnoj lokaciji nadomak ibenika (7 km od centra grada) gdje je planirana poslovna zona. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 181 9262 Perilica rublja Gorenje WS 40085, kao nova. Energetska uinkovitost A+, 33 cm irina vrata, tiha u radu, punjenje 4,5 kg, stara godinu dana, 4 puta bila u uporabi. Cijena po dogovoru. Kontakt: 095/3927979
Ostala mjesta
NOVI ZAGREB, ulica Kamenarka 22, komforan trosobni stan 108 m2, III kat, dvije kupaonice, dvije loe, centralno etano grijanje. Mob. 098/955 07 78 . (1364435)
MERCEDES
ibenik
CO2 APARAT za zavarivanje, 200 A s bocom, 2200 kn i boce za autogeno zavarivanje, s manometrima i cijevima na kolicima, 1500 kn. Tel. 022/ 565 895. (1416796)
Split
0-24 AKO AUTA MERCEDES po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (851566)
Split
JORKIRSKI TERIJERI, dvije enke i shih-tzu tenad 3 mj., vrhunski uzgoj, ipirani i cijepljeni. Mob. 098/97-86087. (1329513)
KODA
VISOKO TLANI PERA, 700 kn, pilu za kamen FI 350 mm Teco 4500 kn i pilu za ploice FI 200 mm, 600 kn. Tel. 022/ 565 - 895. (1416795)
DVOSOBNI
ibenik
IBENIK, MARIBORSKA 69, iznajmljujem trosoban nenamjeten stan. Tel. 218 775. (1416794)
Split
0 - 24 AUTA KODA do 14 god starosti po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (884933)
ibenik
JORKIRSKI TERIJERI, tenci, dvije enke, cijepljene i ipirane, s rodovnicom, od vrhunskog uzgoja. Mob. 098 9786 087. (1416812) SHI TZU TENCI, mujak i enka, cijepljeni i ipirani, s rodovnicom, od vrhunskog uzgoja. Mob. 098 9786 087. (1416811)
ibenik
BRODARICA , stan 61m2, 1. kat novogradnje, 2 sobe, balkon, parking, EC=B, do mora 90m. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1415833)
ZDRAVSTVENE USLUGE
ibenik ibenik
IBENIK, CENTAR, kamena kua s dvoritem , prodajem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/286-036, 098 533 998. (1188892)
IBENIK CENTAR iznajmljujem poslovni prostor u centru grada iza Croatia osiguranja pogodan za ured, frizer ili sl. Mob: 098/941 86 68.
REZERVNI DIJELOVI
Split
MASERKA RADI sportsku, medicinsku i klasinu masau. Mob. 092 121 35 32. (1369897)
POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE
16/1/2014
Za oglas koji se ponavlja iz nekog prethodnog izdanja Banka dovoljno je upisati ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). Na jednom kuponu moete upisati najvie tri razliite ifre.
TUNO SJEANJE
na nau dragu
DOROTEU KLARI
15. 1. 2005. 15. 1. 2014.
Draga naa Tea, neka te vjeno prate nae misli, ljubav i molitve. Tvoji najmiliji
U svaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakom kuponu otisnut je datum njegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potom ili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik, telefaxom na broj: 022/ 330-100
Poivala u miru Bojem !
oglasi
45
46
sport
PREGLED IBENSKE SPOR

RUJAN
Rujan je sportski mjesec u kojem se dogaaju mnoge stvari. Veslai ibenske Krke nastupili su na dravnom prvenstvu za mlae uzraste, koje je odrano na zagrebakom Jarunu i u ibenik se vratili sa sedam odlija, od ega dva zlatna. Do kraja su otili Josip Laa i Antonio oga u dvojcu bez kormilara u konkurenciji juniora te kadet Nino Perii u skifu, a osvojena su jo dva srebra i tri bronce. Novica Ljubii, vjerni suradnik ibenskog upana i predsjednika HNK-a ibenik, postao je direktor posrnulog ligaa. Novica je uz Pauka od 2005. godine, a dokazao se u organizaciji finala hrvatskog kupa 2010. godine. Napokon je raspleten Gordijski vor oko uneike Zagore, koja je tek iz treeg pokuaja uspjela sauvati treeli-
Krka od zlata, Novica Ljubii novi direktor ibenika
gaki status, koji je njoj i Neretvi bio ugroen zbog izbacivanja ibenika u treu ligu. Tako treeligaki jug u ovoj sezoni broji 18 klubova. Startala je i upanijska nogometna liga, u koju su kao glavni favoriti uli stogodinjaci iz Knina. Dinara je ove godine odluila krenuti po novi naslov i kvalifikacije u kojima eli dosei vii rang. U okviru proslave stotog roendana na igralitu kraj Pruge gostovao je i Hajduk, protiv kojega je Dinara bila na dvije minute do povijesne pobjede, no na kraju je ipak zavrilo miroljubivo 1:1. Rujan e pamtiti i ibenski tenisai veterani, koji su nastupili na jednom od najveih veteranskih turnira u regiji, onom vinkovakom, koji se odrao po 33. put. Na turniru je nastupilo 11 ibenana a s naslovom po-
bjednika vratili su se Neven Naki i Stipe Lovri-ipe. Podsolarsko su ponovno okupirali automobilisti na utrci dravnog prvenstva u autoslalomu. ibenska utrka koja je odrana u organizaciji upanijskog auto i karting saveza, i koja nosi naziv Memorijal Sreka Bure okupila je 48 vozaa, a AKK Rogoznica je u generalnom plasmanu klubova osvojila tree mjesto, dok je njihov voza Joso Todorovi bio drugi generalno.
Ivan Letica, junior ibenskog Dalmatina osvojio je bronanu medalju u kick boxingu na europskom prvenstvu u poljskoj, ime je nastavio nisku uspjeha svoga kluba, a jo mlau sedmogodinji voza kartinga Franko kugor u posljednjoj utrci sezone voenoj u Novom Marofu stigao je do svoje prve pobjede. Juniorke Viktorije osvojile su bronanu medalju na zavrnici hrvatskog kupa u vaterpolu, a srebro im je izmaklo samo zbog
loije gol razlike. ahisti ibenika izborili su ostanak u 1B ligi i tako zadrali kontinuitet. Uspjeni su bili i Vodiani koji su po 13. put organizirali veteranski rukometni turnir Memorijal Ante Mihi-Bogde na kojem su nastupili klubovi iz Slovenije, BiH i Hrvatske. U treeligakom prvenstvu ibenik je ostvario rekordnu pobjedu nad Konavlaninom od 7:0, ali su se ponovno zakuhale stvari na relaciji ibenik Hajduk HNS.
LISTOPAD
Nives nastavila niz, bronca M. Rudana

Brazilski Sao Paolo bio je domain svjetskog prvenstva u kickboxingu, na kojem se okupilo vie od 400 boraca u mukoj i enskoj kategoriji. ibenik je sigurno jedan od rijetkih gradova koji je na tom natjecanju imao ak dva predstavnika. Nives Radi, lanica Dalmatina, ponovno je dominirala u svojoj kategoriji i bez veih problema otila do kraja te se tako okitila jo jednim naslovom svjetske prvakinje. Tine je samo nastavila niz godine koji e bilo koji sporta ili sportaica teko ponoviti. Na istom natjecanju nastupio je i Mate Rudan, lan Petra Kreimira IV. jedan od najsvestranijih boraca na ovom podruju, koji je osvojio bronanu medalju. Njega je na putu do finala zaustavio kasniji svjetski prvak, no i ova medalja za Matu je zlatnoga sjaja. U borbu za svjetsko zlato, put Sarajeva je krenuo i profesor Zvonimir Erak, koji je nastupio na svjetskom prvenstvu veterana u hrvanju. Ovaj put pred sobom je imao iznimno teke protivnike pa s ponosom moe rei kakao je jedini borac kojega nije tuirao kasniji svjetski prvak Georgi Hristov. Odran je tradicionalni Primov memorijal za koarkaice, na kojem su igraice ibenika bile dominantne pa su s dvije pobjede stigle do, svakako, najdraeg naslova. One su u polufinalu svladale Split, da bi u finalu bez veih problema bile bolje od Zadra sa 85:58. Startala je i A-1 liga, u kojoj ibenik ima dva kluba, koji su u sezonu krenuli sa razliitim ambicijama, no samo otvorenje nije sjelo ni jednima. Jolly Jadranska banka je iznenaujue poraena u gostima kod Krievaca koji su prvi kandidat za naputanje prvoligakog drutva, dok je GKK ibenik poraen na Baldekinu od Zagreba. I drugo kolo je donijelo poraze obiju momadi, graane je pobijedio Kvarner takoer na Baldekinu a bankare Zagreba u Trnskom. ibenskim vozaima dobro ide. lanovi AKK ibenik nastupili su na brdsko brzinskoj utrci u Omiu, gdje su u konkurenciji timova osvojili drugo mjesto u generalnom plasmanu i svoje anse za naslov viceprvaka uinili znatno veim. Zagora je po drugi put na Uneiu ugostila zagrebaki Dinamo u hrvatskom kupu. Ovaj put plavi su bili puno jai i proli dalje sa sigurnih 5:0, a Borovitu u sjeanju ostaje samo dobra feta. U upanijskoj nogometnoj ligi dolo je do prvih problema, naime momad Rogoznice je odustala od natjecanja.
sport
47
RTSKE 2013. GODINE

STUDENI
Odpondedoponde
Branko Iljadica Rapo pokupio sve, gradski derbi na Baldekinu

ibensko jedrenje iz godine u godinu postaje pravi ibenski brend. Da je to tako potvruje i Branko Iljadica Rapo, koji je na zavrnici ORC jedriliarskog kupa koja je odrana ispred Katela uzeo sve. Pobijedio je u toj posljednjoj regati i ponio naslov pobjednika ORC kupa te na otvorenom prvenstvu Hrvatske za manje jedrilice ponovno bio najbolji i ponio dvostruku krunu. Nekako u isto vrijeme jedrilo se i na ibenskom kupalitu Jadriji, koja je ve tradicionalno domain posljednje regate kupa Hrvatske u jedrenju na dasci, popularno nazvane Hell of wind. Uz domae snage nastupili su i zaljubljenici u ovaj sport iz Slovenije i Maarske, a naslov pobjednika pripao je splitskom daskau Luki Maratoviu. Studeni svakako moemo nazvati i mjesecom ibenskog vaterpola. Nakon podueg posta vaterpolisti su prvo ugodno iznenadili igravi neodlueno u Utrinama protiv Medveaka, bilo je 8:8, a nakon toga uslijedila je i prva pobjeda, i to ona nad slovenskim Branikom od 11:3. Pokrenuli su se i koarkaki prvoligai, Jolly je pobijedio u Dardi sa 78:63, a graani su na
VAJIK KONTRA NJIZI

Ajmo steite kajie, vrime je, a jeste ga i derali ovi zadnji dana od godine, muko isukrsta, nije van smetalo je l prasetina ili tuevina. Ja san u nike mire Dunku pua krv na uvo brtulinon, i teke ga ibicon tuka po uvu da provari u njemu. A sade, sade svi gledaju po friiderin je l togod ostalo, a ostalo nije nia jerbo se nema mire. Dodue i ja san ovi dana inija ovu moju da svari teke pure i mlika, jer mi je tumak ranjen. I tako dok je ona varila uletija mi je Dunko sa frikin informacijama. -Otkade ti govorin da triba utrnit nike novine, otkade, evo jesi vidja danas. Oni mandrili su ukrali sve ta su imali od nas. Ima ezdeset godina kade je port u pitanju maaju se u ibenik za ime in srce oe, i sade u novinan pie kako e i olija odnit da in bude spozor za koarku, a gledaj nogomet, jo uvik nam nisu dali nae olde, a ve idu dalje, istresa je u sekundi moj Dunko. Nisan se tija upuat u velike divane, nega san mu reka da svak more re ta ga je volja, pa tako i ovi pisat, dok ima crnila. Najbolje je u svemen ta je to izalo u subotu, a nai oba pobjedili za vikend, a usput da spomenen oni izgubili, pa neka piu i dalje. Neka nam je balun u treoj ligi, ali zato u koarci moremo do vrva, eto in nek patu. ibenski port nikad nije poiva na oldin, jerbo ih jo od ibenke i TLM-a nije ni bilo, nego na naem dipetu i krvi, a ovi ta su u Splitu odnili i crno ispod nokata, e neka vrate olde pa e i njijov port i prema gori. Dodue ima i u nas taki stvari, eto od kada ikada vraamo olde za vaterpolo, i jo uvik smo u prvoj ligi, veli Dunko da emo biti dok se ne javi neki klub koji bi tija ui, ali more bit da emo prije vratit dugove, pa emo mi bit jopet jaki ki u nike zemane. Jo mi smeta kad povezuju port i pulitiku. Velu iza ovog kluba stoji ova stranka, a iza onog drugog ona, pa bogare ti oemo bit ka Rusi ili Rumunji ili biva nam drava. Partijski klub, pa ondak ona Steaua, klub od milicije, pa oni CSKA klub od vojske. U nas bi bija recimo od HDZ-a, pa SDP-a, pa HNS-a, jedino mi nije jasno koji bi bija od HSU-a, vjerojatno bi se penijuni bacili na balote, neka, neka, ajte evala van bilo
Baldekinu zaustavili lidera Alkara i to sa uvjerljivih 76:55. Bila je to uvertira za prvi gradski derbi, u kojem su koarkai GKK ibenika pokazali veu elju za pobjedom i na kraju noeni publikom slavili sa 71:63. Sve to bilo je preteko breme na leima odlinog trenera Ivana Velia, koji je nakon poraza u gradskom derbiju podnio ostavku i napustio Jolly s kojim je u protekloj sezoni biljeio velike uspjehe poput pobjede nad Zadrom u Vi-
njiku i Cibonom u Draenovu domu. Lucija Jurkovi Peria u stopu prati Nives Radi kada je u pitanju borba za najbolju ibensku sportaicu. Ona je na Mitingu Mladosti u Zagrebu osvojila dva seniorska zlata, uz dva dravna rekorda, to joj je donijelo status reprezentativke za prvenstvo Europe u plivanju. Gimnastiari Dipeta u Ogulinu su nastupili na zavrnici hrvatskog kupa. Davorin Dobrijevi osvojio je bronanu medalju u B programu
meu seniorima, dok je isto polo za rukom i mladom Kreimiru intiu meu pomlatkom. Dinara je sukladno vlastitim oekivanjima osvojila jesenski naslov u upanijskoj ligi, a laskavih titula doepali su se i boari. Marko Gojevi prvak je upanije u blianju i izbijanju, dok je Mladen Mati najbolji u preciznom izbijanju. Obojica su pobjedama u upanijskom natjecanju stekli pravo nastupa na dravnim prvenstvima.
STUDENI
Nogometai vodei u 3. ligi, otiao Ross

Nevjerojatna Nives Radi zavrila je natjecateljsku godinu jo jednim naslovom, i to ni manje ni vie nego svjetske prvakinje u aavate boksu. Nakon odlinog nastupa na polufinalnom turniru u Francuskoj Nives je na kineskom otoku Hainan u finalu svladala aktualnu svjetsku prvakinju, Tunianku Wided Younsi i tako postala prvakinja svijeta i u tom borilakom sportu. ibenski zaljev bijelio se i ove godine za blagdan sv. Nikole. ibenska regata krstaa, 14. po redu, okupila je jedriliare iz cijele regije, a ove godine biljeimo nastup i vedske posade zaljubljene u ibenik. Da sve ostane u ibenskim okvirima pobrinuo se Branko Iljadica-Rapo koji je i ove godine uhvatio najbolji vjetar i dojedrio do naslova pobjednika. Novu pobjedu u gradskom derbiju izvojevali su koarkai GKK ibenika, koji su savladali Jolly Jadransku banku i tako izborili plasman u etvrt zavrnicu. 'Bankari' su nastupili bez Ronalda Rossa koji je bez ikakvih objanjenja napustio ibenik i preselio se u Grku. Nakon dugog traenja i promjena na klupi nogometai ibenika ipak su u zavrnici prvenstva pohvatali konce i pobjedom u zadnjem kolu prvoga dijela nad Zmajem na Koruli izbili na elo treeligake kolone. Tri pogotka Mira Slavice dovela su 'naranaste' na poziciju koja im prema svemu i pripada. Zagora iz Uneia nema vremena za miran zimski san, pa su ve u prosincu poeli s preslagivanjem. Prvo u stoeru, a vjerojatno e biti i igrakih promjena pa je tako Davora opa na klupi momadi s Borovita zamijenio nekadanji veznjak DOK-a i Zagore Hrvoje Duji. Plivaice 'ibenika' odlino su plivale na ekipnom prvenstvu Hrvatske odranom u Rijeci. One su predvoene nevjerojatnom Lucijom Jurkovi Periom osvojile drugo mjesto u B diviziji i izborile plasman meu osam najboljih ekipa u sljedeoj sezoni. Ivica Matas, trener vratara ibenika napustio je ubievac i pridruio se ibenskoj koloniji u Kini. Naime, Matas je postao dio stoera Gorana Tomia u pekinkim Bejing Baxima zaduen za rad s vratarima.
48
sport
kOArkA Graani nastavili pobjedniki niz, u Trnskom svladan Zagreb sa 74:70
ibenik slavi Roka Badima

ANTE BARANI
josip alEta car
sport@sibenski-list.hr
Koarkaka bajka GKK ibenika ide dalje. Posljednje gostovanje kod lidera prvenstva momadi zagreba u Trnskom pokazalo je da ova momad sa pravom rauna na Ligu za prvaka, to je sada i realnost. -Ja sam na poetku prvenstva rekao kako je kroz ligu za prvaka najlake osigurati ostanak u prvoj ligi to je bio na cilj u prvoj sezoni, i mislim da smo na dobrom putu mada je pred nama jo dosta posla, no moram pohvaliti igrae koji su pokazali karakter i hrabrost i iznijeli teret ove za nas vrlo znaajne pobjede. Takoer veliko hvala i naim navijaima koji su bili sa nama u Zagrebu, zadovoljno je zborio Jeronimo arin trener ibenika. Da e to biti otvorena utakmica u kojoj ibenani ele sve, najavio je ve na otvorenju susreta Domagoj Bai svojom prvom tricom. Domaini su se konsolidirali, i koristei nadmo u reketu preokrenuli rezultat na 9:3. Tada slijedi furiozna serija naranastih od 18:0. Krenuo je Petani tricama, zatim i amadan sa nekoliko ubaaja iz reketa, a kada se prikljuio i Bai razlika
ibenani nakon ovog uspjenog gostovanja putuju u Rijeku gdje ih eka ogled sa Kvarnerom. Biti e to susret dvije borbene momadi u kojem e do pobjede stii ona ekipa koja bude pokazala vie hrabrosti, a naranasti barem u tome do sada nisu oskudijevali. Kvarner i ibenik svoj susret igraju u subotu sa poetkom u 20,30 sati
je rasla, da bi sve zasladio svojom tricom mladi Kalpi. To kao da je malo uljuljalo graane, pa Zagreb serijom od 11:0 hvata prikljuak, a do odmora ak uspijevaju preokrenuti na 38:35. U drugom djelu igralo se ko za ko, kao da se sve kuhalo za neizvjesnu zavrnicu, gdje su ibenani pokazali vie hrabrosti, a u pravom trileru iskoio je esnaestogodinji Roko Badim. Nakon pete osobne greke Franka Kalpia Roko je uao u igru posljednje dvije minute. Najprije je nakon prekraja na njemu pri rezultatu 68:67 poput rutinera ubacio dva slobodna bacanja, na to mu je odgovorio ganec sa dva pogotka sa druge strane, da bi ve u slijedeem napadu Roko pogodio tricu koja je prelomila susret i donijela zasluenu pobjedu ibeniku. Veselje etrdesetak Funcuta i igraa u Trnskom moglo je da pone. Ova pobjeda vrlo je znaajna u daljnjoj borbi za jedno od pet mjesta koja vode u Ligu za prvaka, jer se u gornjem dijelu stvorila velika guva. ak pet klubova ima omjer od 7 pobjeda i 3 poraza, dok je sa pobjedom manje Jolly i izmeu tih est ekipa vodit e se borba za ulazak u ligu za prvaka.
sport
49
KOARKAKI TROFEJ IBENSKOG LISTA

I u Trnskom protiv Zagreba, po tko zna koji put ove godine, pokazalo se da je Zadranin kljuni kotai koji je pokrenuo naranasti stroj. Petani je maestralno dirigirao ibenskom momadi. Osim osnovnog posla playmakera (7 asistencija), postigao je 21 ko uz 50 posto uta. Zabio je tri trice, a kada nije ilo izvana pogaao je iz prodora ili je iskusno iznuivao slobodna bacanja. Na koncu, odlina valorizacija 28 - sve u svemu uinak za peticu! S puno skepse doekan je prvi nastup novog Jollyjevog Amerikanca. Mnogi su sumnjiavo vrtjeli glavom zbog njegove statistike iz biveg kluba sa Cipra. Meutim, Paul je igrao vrlo dobro protiv Krievaca u svom debiju za bankare. Premda je stigao s reputacijom klasinog razigravaa - iskazao se i kao vrstan strijelac. Ubacio je 19 koeva, od ega etiri trice uz samo jedan promaaj. Statistiku je napunio i s pet asistencija. Prvi dojam - pozitivan. Samo dvije minute provedene na parketu protiv Zagreba bile su dovoljne da ovog 16-godinjaka uvrstimo u nau rubriku. Razlog je taj to je Badim presudio u trenucima kada se rjeavalo pitanje pobjednika. Hladnokrvno poput pravog rutinera, najprije je pogodio dva slobodna bacanja, da bi u iduem napadu, bez puno razmiljanja uzeo otvoreni ut za tricu - i pogodio. Zanimljivo, arin je za Badimom posegnuo kada je ponestalo ideje u ibenskom napadu. Kapetan i vrijedni brani Jolly, malo-pomalo promie se u jednog od nositelja igre bankara. Da se na njega trener Matov moe osloniti pokazao je i na utakmici protiv Krievaca. Maksimalno je iskoristio ukazanih 16 minuta, zabivi 19 koeva uz odlinih 75 posto uta. Tome je pridodao pet skokova i etiri asistencije. Uz standardno korektnu obranu, moemo zakljuiti da je Katura imao jako dobru veer.
KOARKA A-1 Jolly pobjedom najavio konsolidaciju

ANTE BARANI
Teo Petani
BODOVA
Miguel Paul
BODA
Roko Badim
BODA
Samo da se ovako nastavi i dalje

JOSIP ALETA CAR IBENIK
Luka Katura
BODA
Domagoj Bai
BOD
Uz amadana i Petanija, Bai je karta na koju trener graana Jeronimo arin uvijek moe zaigrati bez straha. Bao je i kontra mrava besprijekorno odradio svoju napadaku ulogu. Kad god bi Zagrepani skupili reket, Domagoj je trpao izvana. Ukupno, postigao je 16 koeva, od ega etiri trice. Nije sva Baieva kvaliteta samo u utovima. Stigao je on pokupiti i etiri skoka, a ni Zagrebovi vanjski igrai nisu se ba nazabijali preko njega.
Zavren je odmor za hrvatske koarkake prvoligae. Utakmicama 10. kola nastavljeno je prvenstvo koje je do sada obilovalo iznenaenjima i neizvjesnou. Koarkai Jollyja Jadranske banke u poprilino izmijenjenom sastavu doekali su svoje velike dunike, sastav Krievaca, koji im je na startu prvenstva nanio poraz koji je poprilino uzdrmao redove 'bankara'. ibenani su pak igru poeli sa tri nova igraa, dodue u tu kategoriju ipak ne bismo svrstali Denisa Vrsaljka. Uz njega ibenskoj publici predstavio se Josip Surina i Amerikanac Miguel Paul, igra koji bi trebao nadomjestiti dojueranjeg miljenika Baldekina Ronalda Rossa. to se tie same utakmice, ona je rijeena ve u prvim minutama kada su domai serijom od 15:1 razrijeili sve dileme. Miguel Paul imao je odlino utersko veer pogodivi etiri trice iz pet pokuaja, a Domagoj Bubalo je dominirao u reketu. Ve standardno dobar bio je i kapetan Luka Katura, dok svakako
Standardni Luka Katura
POREDAK: 23 - Ljubo amadan, 19 - Ronald Ross, 18 - Teo Petani, 16 - Domagoj Bai, 11 - Ana Vrsaljko, 9 - Ana Semren, 7 - Martina Gambiraa, Ozren Mii...
valja istaknuti odlinu partiju Paka Vrlike koji je uz 11 poena upisao i 8 skokova te ponio epitet najborbenijeg igraa utakmice. Pruio je Anelko Matov ansu i onim mlaima, pa tako biljeimo i tricu sedamnaestogodinjeg Ivana Perkovia te vrlo dobru rolu Nikole Rose. -Znali smo da moramo to prije napraviti razliku jer emo na taj nain kupiti mirnou, stoga mogu samo estitati svojim igraima koji su od prve minute krenuli snano i ve na startu osigurali veliku razliku koja je zavrila na 38 poena. Zadovoljan sam onim to su pokazali novi igrai, iako je evidentno da mladoga Surinu moramo jo ekati da se privikne na na nain igre, dok je Vrsaljko to napravio rutinski. to se tie Paula, zadovoljan sam i nadam se da e nastaviti u istom stilu, rekao je Anelko Matov. Ono to svakako veseli navijae Jollyja Jadranske banke je injenica da su u ovom susretu njihovi ljubimci igrali kudikamo bre nego do sada, pa se javljalo jako puno prigoda za otvoreni ut, a sve sputene lopte u reket prema Domagoju Bubalu, ibenski centar je uglavnom rjeavao u svoju korist. Miguel Paul bio je pod povealom i ne treba uditi to su ga
Bankari su od prve minute pokazali jednu sasvim drugaiju koarku, koja je uz bri protok lopte sadravala i veliku borbenost svih igraa na parketu, pa su gosti iz Krievaca unato porazu od 96:58 dobro i proli, a ako se po jutru dan poznaje, onda e navijai Jollya, uz novopridolog amerikanca Miguela Paula, vrlo brzo zaboraviti donedavnog ljubimca Ronalda Rossa
svi gledali kroz Rossa, no mladi dvadeset trogodinji Amerikanac pokazao je da zna koarku. Nije troio vrijeme dugotrajnim 'pumpanjem' lopte. Stalnim pasovima tjerao je suigra ne tranje i otvaranje, to je donijelo vrlo dobar postotak vanjskog uta. U obrani su ibenani igrali vrlo snano, a ono to je svakako dobro je svojevrsno buenje Dina Cinca, koji je pokazao da nije zaboravio igrati koarku. Simpatine goste eka borba za ostanak, a hoe li u tome uspjeti ostaje da se vidi. -Mi danas nismo imali odgovora za snanu i otru igru domaina, stoga je pobjeda Jollyja zasluena. Evidentno je da je gospodin Matov posloio stvari, pa u nastavku oekujem da ibenani krenu prema vrhu, dok nas oekuje estoka borba za ostanak, istaknuo je Luka Bujas, mladi trener Krievaca. Sljedee kolo pokazat e koliko zaista moe ova momad, jer im u goste stie lider Zagreb. injenica jest da su 'bankari' promijenili nain igranja i to je ono to budi vjeru da je kriza iza njih. Jolly Jadranska banka i Zagreb igraju u subotu u 19 sati.
Probudio se i Cinac
50
sport
IVA POVIJEST IBENSKOG SPORTA

ANTE BARANI
RADE JOVII LEGEND
Poeo sam stao na gol

JOSIP ALETA CAR
PLETIKOSA ILI LADI

Teko pitanje, ali ipak Ladi, mislim da je kompletniji vratar
Sad ste me nali, oba jako kvalitetni, no prednost dajem Zoranu jer je za razliku od Hrvoja ipak mirniji, dok Hrvoja nosi temperament
ZORAN ILI HRVOJE SLAVICA
NAJBOLJI VRATAR SVIH VREMENA

Lav Jain
TKO JE VEI CIRKUSANT NA GOLU HIGUITA ILI SKAKI

Nema neke razlike, obojica su isti
ibenski nogomet oduvijek je vrvio dobrim vratarima. Neki od njih dogurali su do reprezentacije, poput Zorana Slavice, a neki i do Bundeslige, kao Mladen Pralija ili Tihomir Bulat. Sve njih na odreen nain povezuje i simpatini ezdeset etverogodinji Rade Jovii, vratar koji je uvao mreu ibenika od 1981. do 1988. godine. Sa ibenikom je osvojio titulu amaterskog prvaka Jugoslavije, kada su savladali Kolubaru iz Lazarevca sa 2:0, a po prirodi optimist pamti samo dobre stvari. -Ja se mogu pohvaliti sa ak dvije takve titule amaterskog prvaka Jugoslavije, jer sam taj naslov osvojio i s Jedinstvom iz Brkog, no ipak ova ibenska mi je puno draa, jer sam ja ipak ibenanin, s osmijehom zapoinje razgovor simpatini Rade. Prve nogometne korake uinio je u rodnom Erdeviku u Srijemu, gdje mu je ivjela obitelj, no s njegovim odrastanjem kao jedinca roditelji su prodali kuu i kupili novu u Sremskoj Mitrovici, a Rade prve nogometne korake ini u domicilnom Radnikom. -Samo su vei klubovi imali kompletan pomladak, mi zonai tek od juniora. U to vrijeme bila je selekcija u drugoligau Sremu, gdje sam se i ja prijavio, ali ne za vratara, ve za napadaa. Odlino sam utirao lijevom i desnom nogom, a kada sam na toj kontrolnoj utakmici zabio jedan gol, tadanji voditelj omladinskog pogona koba Stefanovi, koji je gore bio neto kao pokojni Stojo Mileta kod nas, odmah me je upisao. Sjeam se kako mi je dao propusnicu za utakmice prve momadi, no ja se nikada nisam pojavio na treningu, ve sam preao u Radniki koji je bio iz moga kvarta, tonije iz Hesne ili tonije Hesendorfa. To je bio kvart gdje je ivjela njemaka manjina. Tu sam odmah stao na gol, jer mi se jednostavno nije dalo trati.
U Srijemu naao enu iz - Rupa

I tako ste postali vratar sa dvanaest godina u klubu koji nije imao pionire, ve samo juniore i seniore? -Ba tako, i onda kako sam bio mlad, ve tada sam znao braniti za juniore, pa bi me vercali na tuu knjiicu, ali ve nakon ne-
koliko godina sam preao u seniore, gdje sam na vrata seniorske momadi stao sa sedamnaest i branio sve do odlaska 1971. godine. U tom vaem kvartu samo nekoliko ulica dalje ivjela je i jedna Zlata Rada, djevojka iji su roditelji u kolonizaciji stigli u Srijem, inae rodom iz Rupa? -Da, bila je Zlata koja me je uvijek mjerkala u koli, a kasnije sam doznao da me je uvijek i pratila, pa smo prohodali, da bismo se samo tri godine kasnije, kada sam ja imao devetnaest i oenili. Tako ste prije dolaska u ibenik ve postali ibenski zet?! -Upravo tako, ibenski kraj je uvijek bio u obitelji moje supruge, na kraju kada smo mi doli ovdje, punica je nakon odlaska u mirovinu takoer dola, tako da smo na okupu, a u Srijemu je ostala samo moja majka. Ipak va put do ibenika je iao preko Brkog. -Pa taj nogomet je poeo za mene dobro, pa su se neki klubovi zanimali za mene. Mjesec dana sam proveo i s Partizanom, a u to vrijeme kada sam se odluio otii najupornije je bio Novi Sad, no ja sam ipak otiao u Brko. Naime, od moga suigraa Milovanovia otac je bio direktor banke u idu pa budui da je njegov sin bio na meti Jedinstva, on im je ponudio i mene. Oni su se odmah odluili uzeti me, tako da sam zavrio Jedinstvu. Kada sam doao branio je Ibrahim Siro, nekadanji vratar Sarajeva, a ve sljedee godine sam postao standardan. U Brko niste ili sami? - Kako sam se oenio i dobio sina i obitelj je otila sa mnom. U Brkom sam dobio stan i zaposlio se u nogometnom savezu, a ugovor mi je trajao do 1979. godine. Godinu prije doli su iz Rudara Velenje i ponudili ugovor da boli glava, ali klub me nije htio pustiti. Kada mi je nakon est mjeseci ugovor istekao, niti u snu nisam htio potpisati novi, budui da nisu eljeli niti razgovarati o mom odlasku u Rudar. Kaete da je bilo interesa za vas, a vi u ibenik. to je presudilo? -Bilo je raznih upita, javljali su se Sarajevo, eljezniar, Sloboda Tuzla je bila najupornija, no pokojni Pere Ujevi je inzistirao da doem u ibenik, i bio vrlo konkretan. U Brko je doao Ante Nini koji je bio direktor kluba i mi smo se dogovorili u pet minuta, a najdrae mi je bilo da Jedinstvo
sport
51
DARNI VRATAR IBENIKA KOJI JE ODGOJIO GENERACIJE VRHUNSKIH GOLMANA
m kao napada, ali sam ol jer mi se nije dalo trati!
Iz Brkog sam trebao otii u Rudar iz Velenja, no iz kluba me nisu pustili, iako sam trebao dobiti dobre novce, a odtetu bi dobilo i Jedinstvo. Kada mi je istekao ugovor otiao sam u ibenik iz inata, a njima nije pripalo nita, prisjea se s osmijehom simpatini Rade, ovjek koji je odgojio silne generacije odlinih vratara
nije dobilo nita, jer sam otiao kao slobodan igra. Stigli ste u ibenik, u sasvim novu sredinu, kao ste se snali? -Ma bilo je super od prve. Golman ibenika tada je bio Esad Komi, no ja sam odmah stao na gol i tako u dvije sezone nisam propustio niti jednu utakmicu. Zanimljivo je bilo kada sam odlazio iz Brkog, moja supruga je javila majci da idemo u ibenik, no ona to nije vjerovala. Tek kada joj je jedan roak proitao da smo u ibeniku, onda je povjerovala, i poela kovati planove o povratku u rodni kraj. Ipak sport je sastavljen od uspona i padova, dvije sezone ste branili a da niste propustili utakmicu, a onda je dola ozljeda. -Tono tako, 1982. godine mi je pukla ahilova tetiva pa je uslijedila pauza. Doktori su mi rekli kako u morati pauzirati negdje do listopada, a ja sam ve na pripremama u srpnju trao po Kupresu. Na gol sam se vratio u prijateljskoj utakmici kada smo pobijedili Crvenu zvezdu sa 2:0, tada sam branio 25 minuta. Memorija vas dobro slui, sjeate li se naslova amaterskog prvaka protiv Kolubare? -Kako ne. Kako su lige bile podijeljene, prvo su se igrali polufinalni turniri. Mi smo igrali u bili dobri treneri, ali moram rei Vrbasu, gdje smo savladali pred- da je Anelko Aralica barem za stavnika Bosne Slogu iz Doboja mene kao vratara radio izvrsne sa 1:0, a u odluujuem susretu treninge, toga se rado sjeam. za ulazak u finale pobijedili smo No bez nogometa se nije modomai Vrbas na penale. Sjeam glo! -Ja sam doslovce s gola sjeo na se da sam obranio dva penala, ali smo i mi promaili. Onda u klupu. im sam zavrio karijeru dodatnoj seriji Duka (Mikulii) otiao sam u Skradin i bio pola je pogodio, a ja obranio, pa smo sezone trener SOK-a. Kada sam otili u finale. drijebom je odlu- se vratio, Aralica je preuzeo Meeno da se finale igra u ibeniku talca, pa sam otiao s njim u Crnicu. Nakon prvog dijela sezone i mi smo slavili sa 2:0. Nakon ozljede ste se vratili i eka je otiao a ja sam ostao kao igrali sve 1988. kada ste rekli trener u Metalcu jo godinu i pol. U to vrijeme bilo je zazbogom nogometu. nimljivo i na ubiev-Branio sam do 38. cu? godine, i kada uz-Dobro ste se mete u obzir da toga sjetili. Tada sam zapoeo sa je Cukrov kao 12, kao senior GODINA trener potjerao poeo sa 17, vidiimao je kad je Skakia iz kluba, te da je bilo puno pa je Zoran Slaviutakmica u ivotu. zakljuio igraku ca bio jedini vratar Moda sam mogao karijeru u klubu. Tako sam ja jo, no jednostavno kao trener Metalca jo desam elio otii kada sam jo bio dobar. Lijepo je i danas ka- vet utakmica bio priuvni vratar da vas u gradu sretnu oni stariji ibenika. navijai i prisjete se kako ste bili Zavrili ste i trenersku kolu, i ve dugo godina radite kao dobri. Sigurno ste promijenili puno trener vratara, to je ipak malo drugaije nego kada priprematrenera? -Samo u ibeniku redali su se te momad za utakmicu, radite ore Mili, Alojz Reni, Pere s pojedincem. -Da, trenersku sam zavrio u Nadoveza, Milan Ribar, svi oni su Sarajevu dok sam branio u Brkom. Gledajte, vratari jesu specifini, no ja sam jednostavno jo kao vratar znao i elio da u se baviti ovim poslom. Tako sam, radei sa raznim trenerima, sakupljao sve ono dobro i na kraju napravio jednu skriptu o treninzima vratara, koju su koristili moji uenici, koji bi to od mene zatraili. je od koje vrste, dakle vadim sve to doe na tap. No moram vam rei jo neto u vezi s ribolovom. Ja sam kao igra zaista meditirao na moru lovei ribu i to mi je dosta pomagalo. Tu priu sam ispriao i Tihomiru Bulatu koji je iz ibenika otiao u Bundesligu, a Tiho me i danas nazove pa kae: -Zaista ste bili u pravu s ribolovom, ja sam se sluio vaom metodom i puno mi je pomoglo. A nogomet ste potpuno zaboravili, stanete li uope na gol? -Nikako. Jednom prilikom kada je Goran Tomi doao na mjesto trenera imali smo trening i nedostajao je vratar, to je bilo zadnji put da sam branio. Nakon treninga Gogo mi je rekao kako mu je otac priao o mojim kvalitetama, a da se sada i sam uvjerio. No najzanimljiviji je bio Hrvoje Slavica koji mi je rekao kako sam ih postidio, no ja sam im odgovorio da sam ja to iz elje, dok oni brane svaki dan. Inae Rade Jovii je ponosni djed triju unuka koje su mu podarile kerke Nataa i Danijela. Kao zaposlenik HNK ibenika broji dane do penzije, no kako sam kae teko e je doekati jer se rok za odlazak u mirovinu produava svake godine, a on bi samo malo odmorio od nogometa.
Tajna je u - ribi
Iako rodom iz Srijema nakon 33 godine u ibeniku postali ste pravi Dalmatinac, ovisnik o moru i ribarenju. -A meni su jo u Srijemu govorili kako sam se rodio u brodu, jer sve svoje slobodno vrijeme sam provodio na Savi, gdje sam ribario. U ibeniku sam odmah nastavio s tim. Bio sam jedan od prvih koji je dolazio u kanal i lovio tapom. Danas imam drvenu pasaru od 6 metara koja ima kabinu i natkabinu, i svaki slobodni trenutak provodim u ribolovu. Da ne zaboravim da mi je brod kupila punica, pa sam joj ga otplaivao u ribi. Jeste li se specijalizirali za neku vrstu ribe? -Ne, lovim sve odreda, samo vodim rauna o staunima, kada
38
52
sport
NOGOMET Preoblikovanje ibenika ulazi u zavrnu fazu
Linievo ministarstvo dug kluba od 58 milijuna kuna prebacilo gradskoj upravi

KREIMIR GULIN IBENIK
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
Preoblikovanje HNK ibenika konano ulazi u zavrnu fazu. Kako je i bilo oekivano, Grad ibenik e postati veinski vlasnik treeligaa sa ubievca. To je postalo sasvim jasno kada je na adresu HNK ibenika stigla dugo oekivana vijest s Markova trga. Naime, sukladno odluci Vlade RH, Ministarstvo financija supotpisalo je s Gradom ibenikom ugovor kojim Linievo ministarstvo prenosi svoja potraivanja u korist Grada ibenika. Rije je o oko 58,4 milijuna kuna duga prema dravi koje su vodee garniture na ubievcu nagomilale u dva posljednja desetljea. Uglavnom, radi se o poreznom dugu. -Prije svega, elim razjasniti da Grad ibenik ovim inom ne preuzima nikakvu obvezu plaanja duga nogometnog kluba. Sada je samo stvorena pretpostavka da Grad ibenik postane veinski vlasnik budueg sportsko dionikog drutva 'ibenik'. Dugo smo ekali ovu odluku Vlade kako bismo
mogli nastaviti s procesom preoblikovanja kluba - kazao je Goran Pauk, predsjednik HNK ibenik. A u kojoj fazi je preoblikovanje ibenika? Jo uvijek traje peti upisni krug dionica u kojem je cilj doi do est milijuna kuna, na koliko je procijenjen temeljni kapital kluba. Do sada je Grad ibenik deponirao milijun kuna, a u preostalim upisnim krugovima pojedinci su upisali skromnih tridesetak tisua kuna. Dio vjerovnika, tonije bivih i sadanjih igraa ibenika, pretvorio je oko milijun kuna svoga duga u dionice. U tu grupu spada i jo nekolicina vjerovnika, poput 'Slaptoursa' i jo nekih dobavljaa. Takoer, razgovara se i sa lanovima radne zajednice da dio pretvore u dionice. Meutim, unato svim tim pokuajima teko e se doi do eljenih est milijuna kuna. Koliko e 'papirnatog novca' nedostajati teko je procijeniti - vjerojatno izmeu 1,5 i 2 milijuna kuna. No, tu 'u igru' opet ulazi Grad ibenik koji e 'oprostiti' klubu taj iznos od svote od 58,4 milijuna kuna. Kada zavri ta pravno-financijska
Goran Pauk
Bulat u Albaniju - vratio se Futin

Premda je do poetka proljetnog dijela prvenstva u 3. HNL-jug jo mjesec i po dana, na ubievcu je dosta ivo. Trener Nikica Cukrov poeo je vjebati s grupom mladih igraa. Slubena prozivka sazvana je za ponedjeljak 20. sijenja, to e oznaiti i pravi poetak priprema. Otvoren je zimski mercato na ubievcu. Tako je ibenik napustio iskusni Ante Bulat, kojemu se ukazala solidna ponuda iz Albanije. U matino jato vratio se mladi krilni napada Luka Futin, koji je proteklu sezonu proveo u Bosni i Hercegovini, tonije u GOK-u iz Gabele. Sasvim sigurno, do oujka e biti jo dosta kadrovskih promjena na ubievcu
gimnastika, Grad ibenik kao veinski vlasnik, zajedno s ostalim dioniarima, trebao bi sazvati skuptinu koja e imenovati nova upravljaka tijela sportsko dionikog drutva. Inae, osnivanje aportsko dionikog drutva svi u klubu, ali i oni oko njega, ekaju kao ozebli sunce. I to iz vrlo jednostavnog razloga. Naime, osnivanje sportsko dionikog drutva omoguit e da klub napokon dobije raun preko kojeg e moi poslovati. -Kada dobijemo novi raun moi emo upravljati novcem koji je Hajduk deponirao kod jednog javnog biljenika, a rije je o famoznom dugu Spliana za transfer Ante Rukavine u Grku. Tim novcem planiramo poplaati sve dugove koji su nam ostali - objanjava Pauk. On je nepopravljivi optimist glede procesa preoblikovanja. -Zaista mislim da smo uli u fini tog mukotrpnog posla. Rasplet te prie uslijedit e vrlo brzo... a nakon toga otvoreno idemo na drugu ligu - zavrio je predsjednik HNK ibenika.
BICIKLIZAM Odrano dravno prvenstvo u ciklokrosu
Jabuka od bronce
Biciklisti tribunjskog 'Kamena' krenuli su u novu kalendarsku godinu kako bi smo rekli 'trista s mista' jer vremena za rekuperaciju nakon boinih i novogodinjih blagdana nije bilo previe, s obzirom na to da ih je ekala utrka dravnog prvenstva u ciklokrosu. Naime ciklokros je disciplina koja se odrava u zimskom periodu, a radi se o svojevrsnom spoju brdskog i cestovnog biciklizma, za to su potrebni neto drugaiji bicikli, a posebno gume, koje moraju izdrati sve, od asfalta do kamenja i brdovitog terena. Ovogodinje izdanje prvenstva Hrvatske odrano je u Svetoj Nedjelji u organizaciji istoimenog kluba. U vrlo jakoj konkurenciji nastupio je i David Jabuka, kojem je ovo bila prva utrka u juniorskoj konkurenciji. Nakon iscrpljujue vonje David se dokopao cilja za 40 minuta i 31 sekundu, to mu je bilo dostatno za tree mjesto i bronanu medalju. -Zadovoljan sam rezultatom, prvenstveno jer je to bila moja prva utrka meu juniorima, gdje sam pokazao da se mogu nositi sa njima, zadovoljno je kazao tribunjski biciklist. Ovaj uspjeh dobar je poticaj mladom Tribunjcu za natjecanje u novoj sezoni. B.J.
sport
53
NOGOMET Solaris kup za mlae uzraste
PIE: IVO MIKULIIN
ARIN ZASLUUJE PRIZNANJE

Nije bilo sve tako crno na vaterpolskoj utakmici Hrvatska - Maarska kao tragian krajnji ishod. ibenska je publika iskazala ne samo iznimno domoljublje, ve i visoku razinu sportske kulture. Zbog naina, kojim je pozdravila goste i sluala njihovu himnu. ibenani su, dakako, prije susreta posebno gromko pozdravili svog izbornika Ivicu Tucka. Sjajnog strunjaka, kojemu je srea definitivno okrenula lea u dva prva susreta Svjetske lige. A Tucak pripada onoj skupini ibenskih sportaa, koji su razmiljali kao treneri i dok su bili igrai. Kao to su se ponaali, primjerice, Nikica Cukrov, eljko Mareti ili Mile Petkovi u nogometu ili Jeronimo arin u koarci. Ako bismo se zadrali na potonjem, onda je posve jasno da je koristio ve poznatu pilu naopako pokojnog Bie Mladinia, kad je prije dva susreta sa Zagrebom neumorno hvalio i mrave i njihova trenera Danijela Jusupa. Oito, ibenski je trener bolje proitao igru lidera iz Trnskog nego Jusup koarkaku formulu s Baldekina. Vrijedna pobjeda u sudaru sa Zagrebom ili sedmi uzastopni uspjeh naranastih prosto nas tjera da Funcute, momadsku kemiju i Tea Petanija barem na trenutak stavimo u drugi plan. Da odamo zaslueno priznanje radu i strategiji Jeronima arina. U viem rangu natjecanja ibenik igra puno bolje sa, na papiru, slabijim sastavom! Jer, otiao je Junakovi i Grgat, a doao samo Petani (op.p. Porzingis je na izlaznim vratima bez bitnog utjecaja na jesen graana). Zanijekati ulogu trenera ili strunog stoera u tom usponu bilo bi posve promaeno. Samo u istinskom poimanju koarke kao kolektivne igre mogu u kljunim trenucima izroniti epizodisti ili mladci, kao to je to uinio prole nedjelje mladi Roko Badim. A prije samo tri mjeseca na Baldekinu se ukalo o arinovoj neizbjenoj smjeni!? Samokritinim uvianjem vlastitih propusta mladi je trener napravio silan preokret u igri i rezultatima. Servirao nam jo jedan, novi argument staroj tezi da sportski ibenik mora biti i te kako strpljiv sa svojim, domaim trenerima. O toj bi temi Anelko Matov, aktualni trener KK Jolly JB-a mogao napisati i doktorat! Njega su mijenjali i bez poraza, i prije poetka prvenstva (op.p. Matov je kao trener uveo ibenku u Regionalnu ligu), jer se to uinilo mudrim nekom koarkakom prolazniku u upravi kluba. I Anelkov se rukopis, ba kao arinov u nastupima graana, poeo utiti u Jollijevoj igri. Kao znak da drugi ibenski klub ne kani nimalo posustati u borbi za plasman u Ligu za prvaka. A ako uspiju oba ibenska kluba bit e u najmanju ruku zanimljivije. I, nema dvojbe, jo vatrenije na Baldekinu. Nije to nikakvo paljenje stare vatre. Ona je odavno upaljena s malim ansama da se ugasi! Barem dok je arina, Funcuta i - Josipa Stojanovia!
Generacija 2001. godite
ibenani nadmaili svu konkurenciju

JOSIP ALETA CAR
U ak tri od etiri konkurencije ibenski djeaci su pokazali najbolji nogomet i zaslueno ponijeli naslov pobjednika ovogodinjeg izdanja kupa to ga ve tradicionalno na igralitu u Vodicama organizira kola nogometa zagrebakog Dinama
nera Hrvoja Kuluia uz odline igre osvojili su etvrto mjesto. Oni godinu dana stariji koje je vodio Zoran Slavica pokazali su najvie u toj kategoriji i zaslueno osvojili prvo mjesto. Iz te momadi dolazi i najbolji igra turnira Toni Gulam. Stariji tii, djeaci roeni 2003. godine, pod vodstvom dvojca Ivo upe i eljko Mareti takoer su pokazali najvii nivo igre i zaslueno uzeli prvo mjesto uz maksimalni broj bodova. U konkurenciji svih kola najboljim je proglaen ibenanin Duje kugor. Najstarija generacija, mlai pioniri,igrai roeni 2001./02. pod vodstvom trenera Ranka Lakia nastavila je stopama svojih mlaih kolega
Iz redova naranastih dolaze oba najbolja pojedinca. To su Antonio akovi, najbolji vratar i Ante Bujas najbolji igra turnira. Kapetanima momadi nagrade je uruio legendarni trener NK ibenik Ivo upe
Netom iza Nove godine mali nogometai preplavili su Vodice gdje se i ove godine odrao veliki turnir za male nogometae, to ga ve tradicionalno organizira kola nogometa zagrebakog Dinama. Na turniru je nastupilo vie od 350 malih nogometaa u etiri dobne skupine. Tako su ove godine nastupili klubovi iz Zagreba, Zadra, Dubrovnika te iz nae upanije. Mali nogometai kole nogometa HNK ibenika igrali su u svim kategorijama i postigli odline rezultate. Oni najmlai djeaci roeni 2005. godine pod vodstvom tre-
i osvojila uvjerljivo prvo mjesto pobijedivi sve suparnike u svom dijelu turnira s ukupnom gol razlikom 23:1. Pokazatelj uvjerljivosti je rezultat 3:0 protiv vrnjaka kole nogometa Dinamo Zagreb koji su osvojili drugo mjesto. Iz redova naranastih dolaze oba najbolja pojedinca. To su Antonio akovi, najbolji vratar i Ante Bujas najbolji igra turnira. Kapetanima momadi nagrade je uruio legendarni trener NK ibenik Ivo upe. Treba napomenuti kako je nagradu za Fair-play ekipu dobila kola nogometa Joso Bego koja u naoj upaniji djeluje od prole godine, i koji su se takoer natjecali u svim dobnim skupinama.
Prvo mjesto osvojili su i djeaci roeni 2004. godine
54
sport
BOANJE UPANIJSKA ZIMSKA LIGA
Sonkovi do prvoga mjesta

Borislav juras
Savren bodovni uinak boara iste Velike trajao je do 7. kola Zimske upanijske lige. Najprije ga je sruila momad Stankovaca. Potom su igrai iste u zavrnim minutama prosuli pobjedu protiv Sonkovia. Izgubili prednost na tri zjoga, time i utakmicu 8:0, ali i suparnicima prepustili prvo mjesto na ljestvici Rezultati, 6. kolo: Primoten Banzogo 4:4; po disciplinama, pojedinano: I. Prgin Teskera 4:13, parovi: J. Prgin, J. obanov Barii, Prnjak (Radaj) 13:11, J. Matoin, J. Jurin Blaevi (K. Gulin), Ma. Mareti 13:7, blianje i izbijanje u krug: M. Huljev Vulinovi 10:20. Igrano ranije: Pirovac Vodice 1:7, Zagora Stankovci 4:4, Telekom Sonkovi 4:4, Solaris Croatia 2:6. 7. kolo: Vodice Sonkovi 2:6; po disciplinama, pojedinano: I. Arambaa Skejo 1:13, parovi: M. Perica, Podrug Ml. Mati, Mate Mati 4:11, . Rak, N. Arambaa L. Mati (Drago Mati), J. Mati 13:8, blianje i izbijanje u krug: R. Kursar Marko Mati 8:14. Zagora Pirovac 3:5; po disciplinama, pojedinano: G. Slavica Letica 2:13, parovi: Petrovi, Sivar Kartelo, Obrstar 10:10, D. Rak, I. Mori M. Baus, M. Erak 9:13, blianje i izbijanje u krug: B. Klisovi A. Bari 19:10. Telekom Primoten 4:4; po disciplinama, pojedinano: Lemac M. Huljev 12:13, parovi: Ledenko, Ercegovac J. Matoin, J. obanov 13:6, ivkovi, Zv. Raki I. Prgin, J. Prgin 3:13, blianje i izbijanje u krug: S. Raki I. Skori 18:15. ista Velika Stankovci 2:6; po disciplinama, pojedinano: N. Stori Pintur 3:13, parovi: Zd. Stori, Anton Stori T. Bulat, B. Dubravica 7:8, Zv. Stori, J. Pei Konjevi, M. Dubravica (R. Perica)
12:13, blianje i izbijanje u krug: Ante Stori D. Savi 21:13. Banzogo Solaris 2:6; po disciplinama, pojedinano: Radaj V. Brati 3:13, parovi: Barii, Prnjak Galei, Ban 10:11, Gulin, Krni (Ma. Mareti) Bai, Vrankulj 4:13, blianje i izbijanje u krug: Vulinovi Brajkovi 22:21. 8. kolo: Pirovac - ista Velika 2:6; po disciplinama, pojedinano: Letica N. Stori 13:9, parovi: Erak, M. Bari A. unjerga, Anton Stori 8:9, Obrstar, Kartelo J. Pei, Zv. Stori 6:13, blianje i izbijanje u krug: A. Bari Ante Stori 11:20. Primoten Vodice 4:4; po disciplinama, pojedinano: M. Huljev I. Arambaa 4:13, parovi: I. Prgin, J. Prgin iin, M. Perica 13:0, J. Papak, J. obanov . Rak, Bakovi 10:13, blianje
i izbijanje u krug: J. Matoin R. Kursar 19:17. Sonkovi Zagora 6:2; po disciplinama, pojedinano: Ml. Mati A. Gulin 13:10, L. Mati, Mate Mati A. Mori, G. Slavica 10:8, Dr. Mati, J. Mati Dragutin, Petrovi 8:4, blianje i izbijanje u krug: Marko Mati B. Klisovi 21:23. Solaris Telekom 2:6; po disciplinama; pojedinano: V. Brati Lemac 4:13, parovi: Galei, Ban kugor, ivkovi 13:6, Bai, Vrankulj Ledenko, Ercegovac 8:13, blianje i izbijanje u krug: Brajkovi A. Raki 21:22. Croatia Banzogo 7:1; po disciplinama, pojedinano: Begura Teskera 13:1, parovi: Jurica, Mi. Mareti K. Gulin, Radaj 13:1, Rupi, J. Jurkovi Barii, Prnjak (Ma. Mareti) 11:7, blianje i izbijanje u krug: I. Jurkovi Vu-
linovi 20:20. 9. kolo: ista Velika Sonkovi 0:8; po disciplinama, pojedinano: Anton Stori Skejo 12:13, parovi: unjerga, J. Pei Ml. Mati, D. Mati (Vukui) 10:11, N. Stori, Zv. Stori J. Mati, Mate Mati (L. Mati) 8:9, blianje i izbijanje u krug: Ante Stori Marko Mati 15:26. Primoten Zagora 1:7; po disciplinama, pojedinano: M. Huljev Lj. Grubii 11:13, parovi: I. Matoin, J. Jurin M. Petrovi, D. Rak 2:13, T. Gaperov, J. obanov A. Mori, G. Slavica 11:11, blianje i izbijanje u krug: I. Prgin B. Klisovi 6:15. Vodice Solaris 4:4; po disciplinama, pojedinano: Kursar V. Brati 9:13, parovi: D. Arambaa, . Rak G. Vuki, J. Vuki 13:10,
I. Arambaa, M. Perica Brajkovi, Mari 5:13, blianje i izbijanje u krug: N. Arambaa Bai 17:14. Poredak: Sonkovi 13 bodova (8 utakmica), ista Velika 12 (7), Telekom 11 (8), Croatia 10 (7), Solaris 10 (8), Vodice 9 (8), Stankovci 6 (7), Banzogo 5 (8), Primoten 5 (8), Zagora 3 (8) i Pirovac 2 boda (8). Parovi 10. kola, etvrtak: Primoten ista Velika (17.15), Solaris Zagora (19), petak: Sonkovi Stankovci (17.15) i Croatia Vodice (19), subota: Banzogo Telekom (17.15). 11. kolo, subota: ista Velika Solaris (19), ponedjeljak: Zagora Croatia (17.15) i Vodice Banzogo (19), utorak: Stankovci Primoten (17.15) i Pirovac Sonkovi (19). Sve utakmice se igraju u dvorani Bribirskih knezova.
NOGOMET Zagora poela s pripremama
Trener Duji prozvao igrae na Borovitu

Ovoga vikenda oivjelo je uneiko Borovite. Tjedan dana prije ostalih dalmatinskih treeligaa novi trener Hrvoje Duji prozvao je nogometae pred kojima je vrlo teak zadatak - osigurati ostanak u vrlo probranom drutvu znatno bogatijih treeligaa. Igrae je na prozivci pozdravio i predsjednik kluba Zdravko Raji, koji se nakon teke prometne nesree uspjeno oporavlja. Nakon to ih je trener upoznao s planom i programom priprema na teren su istrali: Vuki, Orlovi, komrlj, Mileti, Antonio Elez, Toni Elez (doao iz Dinare) Kurbaa, A. Male, Slugan, uras, aleta, Mladen Bukarica (doao iz Rudara, Siveri), Marin Borozon, Nui, imi, Emer, Lipoti, Rodi, Matija, Nii (doao iz Vala), Marenzzi. Zagora je ostala bez vrlo pouzdanog stopera Mate Jakelia te dosadanjih priuva Batinice i Plejia Pomonik i desna ruka treneru Dujiu bit e Marko Mihaljevi Dido, koji e, ako bude potrebno, uskoiti i meu vratnice. Kako smo uli od 'tehnika' Sandija koprca, spominju se jo tri zvuna imena, no drimo ih u velikoj tajnosti do njihova potpisa za klub. Da spomenemo da je svoje usluge klubu nudio i Branimir Borozan, koji je u sezoni 2011./12. igrao u ovom klubu, no to je uinio samo radi toga da utjera dugovanje kluba iz Hrvaca. eka nas vrlo teka zadaa u nastavku da ovoj brojci od 17 bodova dodamo jo 27 te se sa sadanjeg 15. mjesta popnemo samo dva mjesta vie, na mjesto koje garantira siguran ostanak. Uinit emo sve da to i ostvarimo, kazao nam je trener Hrvoje Duji. K.M.
sport
55
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK NINOSLAV PAVI
VATERPOLO Spektakl u Crnici

ibenskilist
GODINA LII BROJ 2612
Glavni urednik: Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr) Izvrni urednik: Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr) Redakcija: Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr) Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr) Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr) Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr) Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr) Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr) Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr) Fotoreporteri: Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr) Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr) Grafika priprema: Grafiki urednik Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr) Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr) Urednica priloga Bora: Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr) Marketing: ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr) Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr) Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr) Mobitel: 091.302.01.06 Adresa: Petra Grubiia 3 22000 ibenik Telefoni: 022/201-269 022/201-270 Faks: 022/330-100 iro raun broj: 2411006-1100004846 Osniva i izdava: ibenski list d.o.o. Direktor: Miroslav Ivi Tiskar: Slobodna Dalmacija d.d. Rukopisi i fotografije se ne vraaju. List izlazi tjedno.
Tuckova bajka bez sretnog zavretka

BORISLAV JURAS IBENIK
Nakon nekoliko godina, mali zimski bazen u Crnici je opet bio pretijesan za sve znatieljnike i ljubitelje vaterpola. I opet ga je napunio Ivica Tucak! Ne tako davno, uspijevalo mu je isto dok je vodio vaterpoliste ibenika u pohod na LEN-a kup, Euroligu i hrvatsko prvenstvo. Ovaj put bio je u ulozi izbornika hrvatske seniorske reprezentacije, aktualnih olimpijskih pobjednika. No, ispunjene tribine i u ovom sluaju nisu doekale radost velike pobjede. Svjetski prvaci, Maari, trijumfirali su nakon izvoenja peteraca (8:7, nakon 32. minute igre je bilo 6:6), pa tako vaterpolska bajka opet nije imala sretan zavretak. -Zadovoljan jesam, ali ne i rezultatom. Cijelu smo utakmicu imali pod kontrolom, sveli igru na ono to smo eljeli, tvrdu, ahovsku partiju. Naalost, opet se dogodilo da smo primili pogodak za izjednaenje iz niega. Ovaj put etiri sekunde prije kraja, a protiv Grka se isto dogodilo etiri desetinke do kraja utakmice. Oito nam se
neto vraa. Morat emo izvui pouke iz ovoga - konstatirao je Tucak, jedini ibenanin meu izravnim akterima utakmice. On i kompletna reprezentacija, unato krajnjem ishodu utakmice koja im je donijela samo bod, i na minimum svela anse za prolaz u zavrnicu Svjetske lige, bili su tri dana iznimno ugoeni u ibeniku. Osim prijema u Gradskoj vijenici, na radost najmlaih, primljeni su i u djejem vrtiu Jutro, iji su polaznici i tete takoer bili meu navijaima na tribinama, koje su primile i znatno vie ljudi nego to imaju sjedeih mjesta. Stvoren je lijep ambijent, koji se dojmio i Sandra Sukna, jednoga od najboljih hrvatskih vaterpolista -ibenik je pokazao da je grad vaterpola. Ovo je dokaz i da zasluuje jai klupski vaterpolo. Vidi se da ljudi razumiju igru, bili su nam dodatna snaga. Istaknuo je kako je uvijek lijepo igrati za hrvatsku reprezentaciju, ali -Puno nam igraa fali, tek se nalazimo. Poslije Londona smo izgubili estoricu, sad ostali bez jo dva vrhunska. U takvoj situaciji, niti jedna reprezentacija ne bi mogla
konkurirati svjetskim prvacima, kao to mi radimo. Maari, ali i suci i delegat, nakon utakmice izrekli su same pohvale za organizaciju sportskoga dogaaja godine u ibeniku, dvoboja olimpijskih pobjednika i svjetskih prvaka. U koordinaciji s HVSom, servisne slube su bile Grad ibenik, Javna ustanova Sportski objekti te VK ibenik. Moe li ovakav dogaaj pomoi da i ibenski vaterpolo ipak oivi, krene naprijed, kako je uoi utakmice i najavio izbornik Tucak?! -Ako izvuemo samo pet posto koristi iz cijeloga ovog spektakla, bit e iznimno mnogo. A ve je velika stvar to je cijeli balkon bio pun mladih, djece koja treniraju vaterpolo. Vidio sam i mnotvo onih koji su odavno prestali trenirati. Sigurno su u velikom broju bili i oni koji nikad nisu zaigrali, niti uivo gledali vaterpolo, a ovakav dogaaj, iako nije obilovao spektakularnim potezima, moe ih pribliiti, zainteresirati da ponu - kazao je Denis Seferovi, jedan od trenera mlaih uzrasta u vaterpolskome klubu ibenik.
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor: Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina: direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr)
VATERPOLO Nastavljena sezona u regionalnoj ligi
S minusom i u novu godinu

Nova godina nije vaterpolistima ibenika donijela nove navike u bazenu. Nastavili su s porazima i nakon mjesec dana stanke u Jadranskoj ligi. Splitski je POK bio bolji u Crnici. Rezultatski uvjerljivo, 16:9. Veim dijelom utakmice takav je, na strani gostiju, bio i stvarni odnos snaga u plivalitu. Iznimka je razdoblje od pet minuta u drugoj etvrtini. To je moda i najbolje razdoblje igre ibenskih mladia ove sezone. Napravili su niz atraktivnih akcija, postigli ak pet lijepih pogodaka, ali i dostigli startni minus od tri pogotka (0:3). Odmah nakon Bulatova pogotka za 5:5, potencijalnu neizvjesnost utakmice je praktiki odnijelo tree iskljuenje juniorskoga reprezentativca Baia. Ali, pomalo je unijelo i pretjeranu nervozu. POK se opet odlijepio i samo podebljavao prednost u utakmici koju su obiljeili i nesportski potezi, nepotrebna udaranja s obje strane -Dola je do izraaja njihova pojedinana kvaliteta. Ljevak Franievi nam je zabio pet pogodaka, a unakazio nas je i Pavlovi, koji spada meu tri najbolja sidraa u Europi. Naalost, opet smo loe uli u utakmicu. Kao da dica jo ne vjeruju da se mogu nositi sa ovakvim suparnikom, koji je po kvaliteti peti ili esti u Jadranskoj ligi. Ipak, vratili smo se, pritom izgubili i dosta energije, ali i krajem druge etvrtine ostali bez Baia, jedinoga pravog beka - veli Denis upe, trener vaterpolista ibenika. Unato novome porazu, on je ohrabren onim to su njegovi igrai pokazali u utakmici, ostaje uvjerenja da e im igre u drugome dijelu sezone biti sve bolje -Iako ne cijelim tijekom, dvoboj s POK-om je pokazao da njihova igra raste, da im svaka utakmica i te kako vrijedi u procesu sazrijevanja. Valja im odati priznanje na upornome, krvavom radu, unato nezavidnoj situaciji, pogotovo financijskoj, koja ve dulje vrijeme prati na klub - zakljuio je upe. B.J.
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika), Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija), Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika, tehnologija i razvoj) 2014. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
Koarka
Bajka GKK ibenika ide dalje. Gostovanje kod lidera prvenstva, momadi Zagreba, pokazalo je da s pravom raunaju na Ligu za prvaka
Nogomet
Preoblikovanje HNK ibenika konano ulazi u zavrnu fazu. Kako je i bilo oekivano, Grad ibenik postaje veinski vlasnik treeligaa sa ubievca
Nogomet
ibenskilist
sport
U ak tri od etiri konkurencije ibenski djeaci su pokazali najbolji nogomet i zaslueno ponijeli naslov pobjednika Solaris kupa
REPREZENTATIVCI U KREIMIROVU GRADU

Hrvatski vaterpolisti iskoristili su priliku i lijepo vrijeme da proeu ibenikom. Usto, posjetili su djeji vrti Jutro u kojem su ih djeca doekala s reprezentativnim kapicama i kockastim dresovima. Nakon zajednikog igranja reprezentativci su produili do Gradske vijenice gdje ih je primio gradonaelnik eljko Buri. Gradonaelnik je istaknuo kako mu je iznimno drago da ibenik, grad koji je dao veliki broj igraa i reprezentativaca vaterpolu kao sportu moe ugostiti nae reprezentativce i Maare, koji su aktualni svjetski prvaci. Ivica Tucak napomenuo je kako mu je iznimno drago da reprezentacija moe igrati u Crnici gdje imaju maksimalne uvjete za rad, a gradonaelnik se dotaknuo i ibenskog vaterpolskog kluba. -Mi smo imali klub koji je bio poznat diljem Europe, sada je malo u problemima ali vjerujemo da e krenuti uzlaznom putanjom i biti u vrhu kao i nekada, napomenuo je gradonaelnik Buri. Hrvatski reprezentativci uivali su u lijepom vremenu i etnji rivom koja je blistala okupana suncem, ali, naalost, Maari su im u samoj utakmici pokvarili uitak boravka u ibeniku. KG
ubievac vii i od Marjana!

Iako su prolu kalendarsku godinu zavrili neoekivanim drugoligakim remijem kod fenjeraa Sinja, potom i ekspresnim ispadanjem iz kupa, od treeligaa PZC-a (poraz 6:2 u Splitu), u novoj su godini kuglai ubievca vratili pobjednike navike. U dvoboju 10. drugoligakoga kola, na svojim su stazama nadvisili splitskoga Marjana. Pobjeda od 7:1 stigla je uz preko 170 unjeva vika, ali i najbolji momadski uinak kola. Gotovo polovicu spomenute prednosti su ve u prvome paru ostvarili Zeli i Pofuk. Potom je vrljak dovrio posao za veliki trijumf uoi jo veega derbija, gostovanja kod jedinoga konkurenta za prvo mjesto 10. kolo: ubievac Marjan Split 7:1 Rezultati, ukupno: ubievac Marjan 2:0 (3304:3133, u setovima 16:8), pojedinano: Zeli Cindri 1:0 (573:527, 3:1), Pofuk Boi 1:0 (588:552, 3:1), J. Skori Buljan 1:0 (509:503, 2:2), Toti Bradari 1:0 (539:532, 2:2), vrljak B. ari (A. ari) 1:0 (559:230+248, 4:0), A. Skori Beara 0:1 (536:541, 2:2). Sa 19 bodova ubievac je vodea momad na ljestvici druge lige (jug). Samo bod manje ima splitski Mertojak, koji je domain ibenskim kuglaima u 11. kolu (igra se u srijedu 22. sijenja, kuglana Mertojak, poetak u 17 sati). BJ
bora
21
The Passengers mladi bend koji sigurno nee biti samo prolaznici
24
bora
BOSUTSKI bEARI
Da nije bilo ibenanke Nikoline Mazalin, tko zna u kojem bi smjeru krenula naa karijera!
VITEZI SLAVONSKE RAVNI S TAMBURICOM U RUCI, NAKON NASTUPA U IBENIKU OTKRILI:
22
bora
RIJE UREDNICE
Pie: NEVEnA BAnI nevena.banic@sibenski-list.hr
Drae nam je b medijima, a v

Otkrijte nam i tajnu, zato Slavonci nekad piruju i tjednima? -Bilo je tu dosta lijepih trenutaka, ali najlue je bilo kada smo jednu svadbu Pjevaju neke od najljepih tambupoeli svirati u subotu, a zavrili u nerakih hitova 'Sad kada dola si' i 'elim djelju poslijepodne. Danas je to gotovo te noas'. Gdje god nastupaju, naprave nezamislivo, ljudi su manje raspoloeni lom, vole ih i Dalmatinci i Slavonci, a za slavlja, ova kriza ih deprimira, sve je rodom su Vinkovani. Evo prie o 'Bomanje novca, a sve vie briga. Slavoncisutskim bearima'. ma je svadba ispod 500 uzvanika mala, Zato uope 'Bosutski beari'? To a obiaj je da traje i po nekoliko dana. To onako za nas iz Dalmacije koji malo vue svoje korijene iz vremena kada se znamo o vama? svadbe nisu slavile u sveanim salama -To nas pitanje uvijek oraspoloi (smikao danas, nego u vlastitim dvoritima. jeh). Naime, na bivi lan i voditelj Ivan Pripreme za svadbu su trajale tjednima, imi napisao je jedan simpatian moa susjedi i rodbina su tu imali veliku ulonolog o toj temi, a ide ovako nekako: gu kao pomo domainu, a budui da 'U sijenju mjesecu 1982. godine u Vinsmo mi Slavonci vesele naravi, im se kovcima, u Ulici Josipa Kozarca, preko okupi vie ljudi u dvoritu poinje pjeputa poznatog vinkovakog kupalita sma i slavlje. Nakon svadbe je ponovno 'Marica', kretala se svadbena povorka, potrebna pomo da se nered oisti, a to koju su u pravcu hotela 'Slavonija' pratili je jo jedan povod za slavlje (smijeh). tamburai. -Kako se vi zovete? - postavio U emu ste zaista je pitanje jedan gost. Najlue je bilo kada smo na jednoj svadbi poeli svirati beari, a u emu Jedan od tamburaa mirni deki iz supogledao je u pravcu u subotu, a zavrili u nedjelju poslijepodne. Danas je to ledom pokrivenog gotovo nezamislivo, ljudi su manje raspoloeni za slavlja, sjedstva? Pa, beari smo Bosuta i rekao: 'Boova kriza ih deprimira. Slavoncima je svadba ispod 500 po naravi koja dolazi sutski beari'. Od tado izraaja kada se da do danas 'Beari' uzvanika mala, a obiaj je da traje i po nekoliko dana. opustimo i kada smo djeluju bez prestanTo vue svoje korijene iz vremena kada se svadbe nisu u dobrom drutvu. ka, dodue u nekoliko slavile u sveanim salama kao danas, nego u vlastitim Uvijek pokuavamo razliitih postava. dvoritima. Nakon svadbe je ponovno potrebna pomo proiriti poznanstva i Kako je, znate li, kada s nekim zapopoela pria s 'Boda se nered oisti, a to je jo jedan povod za slavlje nemo suradnju ona sutskim bearima' prije tri desetljea? U emu je tajna vir, ali je ton majstor zaboravio ukljuiti najee traje godinama i prerasta u pridugovjenosti? klavijaturu. I, sad, pjesma polako ide, on jateljstvo. Ipak, jo uvijek se ne moemo -Trideset i dvije godine tradicije 'Bo- svira, ali nita se ne uje. Na to on odlui naviknuti na to da nas ljudi prepoznaju sutskih beara' je neto na to smo za- suptilno mahati rukom 'toncu', ne bi li na ulici, trae autograme i slikaju se s ista ponosni, a najzasluniji za toliku ovaj skuio to se dogaa, a cijele tribine nama. Naravno da nam panja godi, ali dugovjenost je upravo Ivan imi kojeg podignu ruke u zrak i ponu se njihati, nama je glazba ipak na prvom mjestu, a smo spomenuli. Njegova je ljubav prema jer su ljudi pomislili da on mae njima slava neto to s ovim poslom dolazi i to moramo prihvatiti kao takvo. tamburi i ovom bendu drala lanove na (smijeh). okupu kroz tolike godine i privlaila pra- Koja je bila najlua proslava kojoj ve ljude na pozicije, koje su stariji lanovi ste prisustvovali kao gosti? O oboavateljicama s vremenom preputali mlaima. -Pa, konkurencija je tu zaista estoka, sve najbolje to danas rade lanovi koji su bili u ali, naalost, ne smijem otkriti detalje. poetnoj postavi benda? Moete samo zamisliti ega se sve nagle- Koji su tamburai najvie utjecali na -Neki od njih jo uvijek se bave glaz- damo kada gotovo svakog vikenda svira- va put? bom, ali veina njih je u mirovini. mo po svadbama i klubovima. Samo u -Od devedesetih do danas zaista se rei da alkohol zaista na udne naine pojavilo puno kvalitetnih tamburakih djeluje na ljude (smijeh). Mi tamburai sastava uz koje smo rasli, kojima smo se Viednevne smo donekle privilegirana kategorija jer divili i koji su nas potaknuli da se bavislavonske svadbe zaista sviramo svata, jedan dan svira mo ovim poslom. Prije svih, ovdje bih Koje su pak najzanimljivije prie iz koncert na Poljudu, drugi dan na svadbi, naveo 'Najbolje hrvatske tamburae', a trei u klubu. Sve je to dio naeg posla bive 'Zlatne dukate', koje smo svi rado vae povijesti? -Najzanimljivije bi bilo rei da niti i zaista nas malo toga jo moe iznena- sluali i ija glazba je podigla tamburu mi sami donedavno nismo bili sigurni diti. Ipak mislim da najlue bude kada u neku drugu dimenziju. Prije njih na u kojem smjeru bi bend trebao krenu- se mi tamburai druimo meusobno tamburu se gledalo gotovo iskljuivo u tradicionalnim okvirima. Danas je situti, trebamo li ii u neku modernu priu (smijeh). ili ostati na tradicionalnoj tamburakoj Sjeate li se neke svadbe na kojoj ste acija posve drugaija, gotovo svako selo glazbi, koja nam je bila najprirodnija i doivjeli neto ludo i nezaboravno? u Slavoniji ima nekoliko tamburakih
NEVENA BANI
Oni protiv beskunika

U gradu bez mafije, bez prosjaka, s jednom romskom familijom i dvi kineske, u gradu u kojem jedina crna familija mora cili ivot objanjavati zato je crna, u tom gradu svi mi dobro znamo ko je beskunik. Njih petest, ee pijanih nego triznih, ili spavaju na klupi u parku kod Gospe van Grada il side na pijaci kod trafike di se ekaju autobusi i dikod su na kolodvoru zimi jer je toplo... znan neke i poimence, ali greda je ljudsku alost imenovat, jer nismo svi roeni jednaki, ima nas jednakijih od drugih, ima nas dobrih, ali nesreenih, ima nas loih, ali nesreenih, ima nas ta danas imamo familiju i kuu, a sutra ni jedno, ni drugo. U naem ibeniku, u kojem e svak skoit kad triba pomo bolesnom eljadetu, susidi protiruju beskunike i govore gradonaelniku da ih odvede - u svoju ulicu, sebi kui. Tih pet-est mudraca, zbog kojih nam grad i je ve godinama u crnoj rupi, toboe su zabrinuti da kako e nam turisti od sramote sad prolazit Ulicon brae Poli i da kako e se oni koji tamo ive sad bavit turizmon. Jer, znate, stranac nije nikad vidija ovika bez krova... Osim toga, za one koji nisu iz ibenika, oton ulicon turist proe samo ako - zaluta! Oni se, zamislite, brinu za turiste, a prvi su u redu za arlaukanje kad triba utrnit muziku u gradu liti, dok mladi svit, domai i stranjski, eta i oe se zabavit jer se njima, finin guzicama spava. I sad njih pet-est, sve redom krana kad ih se pita za viru, ne da oviku bez krova da ga ima... jer oni njima smrde, pijani su, porki, jer se ne sakrivaju iza vetita i kravate, jer nemaju karticu s kojon na 24 rate otplauju skijanje (itaj: sputanje NA TURU po kuprekin padinama), nemaju savrene familije za falit se susidima, a kad se vrata zatvore, a susidstvo se pravi da ne uje, devetat jedno drugo - jer ko se tue, taj se voli. Samo u nas!
nevena.banic@sibenski-list.hr
kojom smo se godinama bavili. Na kraju smo prelomili, jer su dolaskom mladih ljudi u bend dole i svjee ideje, odluili smo u na instrumentarij uvrstiti neke nove instrumente kao to je klavir, bubanj, francuska harmonika, bas gitara i gitara. To je, naravno, bilo mogue jer smo u veini multiinstrumentalisti, pa smo odluili to bogatstvo iskoristiti. Tim potezom nae su pjesme dobile neku drugu, pop dimenziju. Zanimljivo je da gotovo svi jo uvijek uimo svirati neke nove instrumente, svakodnevno proirujemo svoje znanje o glazbi, piemo tekstove i glazbu za bend i za druge kolege i to je najvanije uivamo u tome to radimo. A smijene prie iz povijesti benda? -Jedna od smjenijih anegdota dogodila se na nedavnom koncertu u Bjelovaru. Na kolega Marin prebacivao se izmeu dviju pjesama s basprima na kla-
bora
23
biti manje u vie meu ljudima
sastava i mislim da je to velika stvar za ouvanje tradicije, ali i za popularizaciju instrumenta izvan granica Slavonije. Imate li problema s brojem onih koji bi vas jednog dana mogli zamijeniti? -Naravno da nemamo problema, tovie, drago nam je to se tambura razvija i to je danas popularnija nego ikada prije. Mladi tamburai danas su sve bolji i vjebaju puno vie nego to se to radilo prije. Mnogi su glazbeno obrazovani, a vrlo je bitno i to to je pojavom interneta i razvojom tehnologije omoguen pristup nekim stvarima o kojima se prije moglo samo sanjati. Prije dvadeset godina pjesme su se skidale uz kasetofon, morao si sluati radijske emisije da bi eventualno snimio nekakvu pjesmu, a danas je sve dostupno uz nekoliko klikova na kompjutoru. Naravno, kada imate vie tamburaa, raste i broj onih dobrih, ali i onih loih. Tako je u svemu, pa i u glazbi. Mi se smatramo mladim bendom unato naoj dugoj tradiciji i mislimo da nae vrijeme tek dolazi. U bendu imamo trojicu kolega u ranim dvadesetima, trojicu u tridesetima i jednog pedesetogodinjaka
koji se osjea mlaim od svih nas zajedno (smijeh). Od ostalih sjajnih izdvojili bismo Ringipil, Begine, Mejae... Tko vam je u karijeri najvie pomogao, kome najvie dugujete? -Pa najvie smo pomogli sami sebi, jer smo se za ovo do ega smo danas doli zaista sami izborili. Postoje i neki suradnici koji su gotovo lanovi benda i bez kojih ne bismo bili ovo to jesmo. To su prije svega Branimir Jovanovac-Bani koji je na producent od ranih poetaka i koji je meu najzaslunijima za na dananji zvuk te Marko Zeljkovi-Zelja koji nam je snimio 90 posto spotova i koji je, to je jo bitnije, napisao jednu od naih najljepih pjesama, a to je 'Sad kada dola si', nakon koje nita vie nije bilo isto. Naoj karijeri su u velikoj mjeri pridonijele i dvije dame, a to je ibenanka Nikolina Mazalin i Lidija Balija koje su, svaka u svojoj domeni, meu prvima prepoznale da je to to mi radimo kvalitetno i ovom porilikom im se zahvaljujemo. Veza Dalmacije i Slavonije u vaem sluaju? -Pa jedan kolega je porijeklom iz Za-
dra, a ostali imaju vikendice u Dalmaciji (smijeh). Dalmacija nam je jako draga i uvijek nam je doivljaj kada doemo svirati dolje. U Dubrovniku smo svirali 15-ak godina, po tri-etiri puta godinje i tamo smo gotovo kao kod kue. Drago nam je vidjeti koliko su ljudi u Dalmaciji eljni uti tamburu uivo i koliko vole tamburaku glazbu. Jesu li vam supruge i djevojke udarile neki poseban reim kad putujete na gae? Kojih se ljubavnih pravila uvijek pridravate? -Neeeee... Imamo sree to su nae bolje polovice jako razumne i podravaju nas u ovome to radimo. Mislim da su ljubavna pravila svima dobro poznata i mi ih se strogo pridravamo - uvijek vjerni (smijeh). Jeste li ikad imali posla s nekom luckastom oboavateljicom? -Ma ne, sve nae oboavateljice su pristojne dame koje vole duge etnje u suton, zeleni aj, nemasne kekse, dobru knjigu i intelektualno stimulativan razgovor (smijeh). O oboavateljicama sve najbolje.
Nema vas previe u medijima, ali vas zato ima meu ljudima. Je li tako bolje? -Sve to je umjetno ne moe dugo trajati. Nama u Slavoniji posebno je teko doi do medijskog prostora jer nismo u centru zbivanja, ali mi se time ne optereujemo previe. Miljenja smo da je na nama da radimo kvalitetnu glazbu, a pjesme e same pronai put do naih sluatelja, kao to je to i do sada bio sluaj. to nam pripremate za 2014.? -Za 2014. pripremamo novi album koji je sada negdje na pola puta do zavretka. Prije nekoliko dana snimili smo novi singl koji e ugledati svjetlo dana im dovrimo video spot. Autor pjesme je Mario Vesti, a pjesma nosi naziv 'Tamo gdje si ti'. Uz nove singlove i album oekuje nas i jako puno svirke diljem Lijepe nae, pa emo zasigurno vrlo brzo opet doi i do ibenika. Sve vae itatelje pozivamo da dou na na koncert kada ponovno budemo gostovali u vaem predivnom gradu, a im garantiramo dobru zabavu i puno lijepih pjesama.
24
bora
JAMO L V A T S PRED
mladi bend koji sigurno nee biti samo prolaznici
The Passengers
Imali smo svega moda tri-etiri probe, od kojih je jedna bila dva sata prije nastupa (smijeh). Nakon toga je u bend doao i gitarist Borna Zorica Brko, to je dalo jednu viu dimenziju naoj svirci, i od tada smo nerazdvojni ispriao nam je na poetku o sve popularnijem demo bendu The Passengers, jedan od petorice muketira, Ivan Perkovi Perky. Glavni vokal benda je Luxy, inae uenik treeg razreda Tehnike kole i etvrtog Glazbene kole Ivana Lukaia, koji u njoj svira klavir, dok u bendu katkad, vele mi, zaprai na gitari. U trei gimnazije ide Borna Zorica, jedini Skradinjanin u bendu, a tek ga rijetki zovu pravim imenom, dok ga veina oslovljava nadimkom Brko. Pun je, sloni su svi, neke udne karizme, zbog koje ga ljudi naprosto oboavaju, a pogotovo se raspamete u onih nekoliko pjesama koje izvode na koncertima, a u kojima je Brko glavni vokal. Ostala trojica su Primotenci. Klavijaturist Marko Jurin, maturant gimnazije s osam godina glazbene kole u biografiji, potom basist Sven Matijevi Mali, kojeg tako zovu, smiju se, jer je uvjerljivo najmlai u bendu. On je prva u Turistikougostiteljskoj koli, a sedam je godina u glazbenoj svirao klasinu gitaru. I, naposljetku, Ivan Perkovi Perky, bubnjar The Passengersa, maturant u dvije kole, ibenskoj gimnaziji i glazbenoj koli u kojoj ve jedanaest godina, pohvalio se, svira trubu. A zato The Passengers, to u prijevodu s engleskog znai prolaznici, bilo je pitanje koje se samo po sebi logino nametalo. -Marko je glavni krivac za ime. Samo ga je jedan dan na kavi izrekao i umro od smijeha, a mi smo ga prihvatili i od tad smo The Passengers. Zato ba to ime, mislimo da ni on to ne zna ili nam barem ne eli rei veli Perky i kae da su uloge u bendu podijeljene, ali i da svatko radi sve. -Glavni zadatak nam je skinuti nove stvari! Ali i to se zna ne napraviti, ha ha, za to je glavni i odgovorni Luxy. Svirke organizira svatko ko god je u prilici, a ja sam obino zaduen za razglas. Brkina uloga je dizati atmosferu kad ve padnemo, a Marko uzima glavnu rije kad su u pitanju The Doorsi objasnio nam je. Momci su prvi nastup u ovoj postavi imali u caffe baru Domald, i vjerojatno je jedan od onih koji e pamtiti zauvijek. A najlui im je, kau, jako teko izdvojiti, jer je gotovo svaki put njihov nastup, kako to oni vole rei, teka lua. -Mislim da je to zbog toga to zraimo nekakvom posebnom energijom. Ne dolazimo samo svirati za publiku, ve doista uivamo u tome i mislim da je to ono to nekim bendovima fali, a publika to i te kako prepoznaje. Druga stvar je to to na pozornici ne stojimo kao drvene marije, nego je tu uvijek neko skakanje, bacanje. Brko uvijek baci i mikrofon, i stalak, i pedale, publika poludi na to, ha ha. Meni esto pucaju palice dok sviram s The Passengersima, dok mi se to s drugim bendovima s kojima sviram rijetko dogaa. A Marko kad pone purpleov-
Nai su nastupi teka lu pozornici ne stojimo kao

NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
Sve je poelo prole godine u svibnju. Bila je to jedna topla i ugodna proljetna veer u parku Roberta Visianija, a dvojica prijatelja, Luka Mandi Luxy i Ivan Perkovi Perky, ba su se spremali na koncert benda The Pulse, u kojem sviraju njihovi dobri prijatelji. U tome im se prikljuio i trei prijatelj, Marko Jurin, i nakon predkoncertnog askanja doli su na ideju da bi i sami mogli osnovati bend. Ve sutradan pala je i prva proba, to i nije bio neki problem organizirati, budui da su bili prijatelji, ali nedostajao im je basist. Iz vienja su, sreom, poznavali Svena Matijevia zvanog Mali, pa su ga pozvali da im se prikljui, to je on s oduevljenjem prihvatio. -I tako smo nas etvorica isprva sviruckali, malo laganiji repertoar nego sada, a prva svirka nam je bila Gitarijada ispred O Fausta Vrania. Mogu slobodno rei da smo rasturili, nakon samo misec dana zajednikog sviranja.
Paralelno kola i glazbena
Zraimo posebnom energijom
ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenski ibenskilist
bora
25
KAVA I SPORT
U vremenu kad su blagdani zavrili i grad se polako vraa u svoju svakodnevicu, nakon odlaska ibenskih studenata i ostalih posjetitelja koji su odluili Boi i Novu godinu proslaviti zajedno s nama, idealno vrijeme je za sport i tjelovjebu te skidanje suvinih kilograma. Toplo vrijeme pogoduje rekreaciji u prirodi pa emo se osvrnuti na utjecaj kave na sport. Nekoliko istraivanja je pokazalo da kofein moe poboljati nain reagiranja srca na tjelovjebu u zdravih osoba. Istraivanje koje je proveo 1995. godine kardiolog Bruce Hardy s kolegama na zdravstvenom sveuilitu u Portlandu u Oregonu pokazalo je da osobama s normalnim krvnim tlakom doza kofeina moe pomoi da lake izdre tjelesne napore. Kod osoba koje su sudjelovale u istraivanju zabiljeeno je usporavanje otkucaja srca i smanjenje krvnog tlaka, odnosno smanjenje posla preputenog srcu. Ovi rezultati su za sve bili iznenaujui jer su istraivai oekivali potpuno suprotno. Hardy takoer tvrdi da ljudi s odreenim sranim manama, ali koji nemaju aritmiju, mogu imati odreene koristi od kofeina sadranog u jednoj ili dvije alice kave. Ove su tvrdnje u kontradikciji s rutinskom praksom lijenika da pacijentima sa sranim problemima generalno savjetuju prestanak pijenja kave. Istraivanje 1984. godine pokazalo je da kofein pomae bolesnicima s kroninom anginom jer produljuje vrijeme u kojem mogu hodati bez osjeaja boli. Istraivanje je otkrilo da konzumacija nekoliko alica kave produljuje vrijeme vjebanja pacijenta za 12 posto, dok kava bez kofeina ne prua takav uinak. Na sportskim natjecanjima kofein je zabranjen kao stimulativno sredstvo, ali samo u veim koliinama. Prema pravilima zabranjeno je imati vie od 15 miligrama kofeina po litri mokrae. Najnovija istraivanja govore kako je samo treina maksimalno doputene doze kofeina dovoljna za poboljanje rezultata. Provedena ispitivanja su obuhvatila grupu od 18 atletiara koji su prije utrke na 1500 metara popili 3,5 decilitara jake kave. Oni su postigli prosjeno 4,2 sekunde bolje vrijeme od vremena postignutog u utrci prije koje nisu pili kavu. Ispitivanja su potvrdila kako kofein pomae poveanju rezervne snage, to omoguuje produljeno bavljenje sportskim aktivnostima. Istraivai Sportskog instituta u Australiji otkrili su da kofein potie tijelo na koritenje masti umjesto ugljikohidrata kao izvora energije. Mjerenja su pokazala kako su atletiari u posljednjoj minuti utrke trali 0,6 kilometara na sat bre, to bi odgovaralo prednosti od 10 metara pred ostalim natjecateljima. S obzirom na to da velik broj sportaa i rekreativaca uzima razliite proteinske i druge pripravke prije ili nakon treninga, kava svakako ne bi trebala biti problem, ve prema svim pokazateljima pomo pri tjelesnim naporima.
a, jer na drvene marije!

ski (po uzoru na Deep Purple, op. a.) solo na hammondu... Ma, jednostavno nas treba doi uti uivo, teko mi je to rijeima opisati kae svestrani Perkovi i dodaje da jo nikada do sada nisu na koncertu doivjeli nikakvu neugodnost, niti se blamirali.
Glavni vokal benda je Luxy, gimnazijalac koji u glazbenoj svira klavir, a u bendu katkad gitaru. Gimnazijalac je i Skradinjanin Borna Zorica Brko, najkarizmatiniji lan, a ostala trojica su Primotenci, klavijaturist Marko Jurin, basist Sven Matijevi Mali i bubnjar Ivan Perkovi Perky
Imaju li cure utjecaja na svirku?

-Kako na koga. O tom smo pitanju pola-pola, ha ha.
anrovski gledano, The Passengersi su hard rock bend, iako e deki rei da ne vole glazbu stavljati u ladice, jer sviraju samo ono to vole. Na repertoaru su im tako najee bendovi poput Led Zeppelina, The Doorsa, Black Sabbatha, Deep Purplea, Motorheada, ZZ-topa, Pink Floyda, Creama, Clasha, Majki, Haustora, EKV-a, itd, a u pripremi su i neke autorske, na hrvatskom, za koje su im uzori bili Majke, EKV i Haustor. -Teko je odluiti koji su sve bendovi utjecali na nas. Svatko od nas slua svoj neki ir. Brko je zaluen Majkama, EKVom, Haustorom, Kojotima i ostalim YUbendovima. Mali je metalac, voli Dream
Ne volimo glazbu stavljati u ladice
Za deset godina se vidimo?

-Il u komuni, il u zatvoru, ha ha ha. alimo se...
Theater i te sheme. Na Marka je utjecao jako Manzarek iz The Doorsa i Ray Charles, a inae slua punk. Perky voli stil 90ih pa na dalje, ali su me obiljeili i Pearl Jam, Rage Against Machine, System of a Down, Skunk Anansie, a na mene je utjecao Eric Clapton, Jack White, Elvis Presley, ali svima su nam zajedniki Led Zeppelini i Doorsi pria najmlai Mali. Zanimljivo je i da probavaju rijetko. -Istina je, rijetko imamo probe i to nam je ve postao nekakav feti, ali time se ponosimo, iako zvui jako udno domee Luxy i priznaje da bi rado kao predgrupa nastupili Goranu Bari. Logino je bilo i spomenuti to e biti kad jednog dana odu na fakultet, prijeti li im uskoro prisilni razlaz, meutim, oni ne ele ni uti za to. Kad odemo na faks, naravno da se neemo raspasti, svirat emo sigurno stalno i druit se, ta je ipak najbitnije, i nita ne bismo prominili jer nam je super ovako slono zakljuuju.
Rijetke probe
by ZLATKO VUKIEVI
KAVOUMNA
IBENIK ZA MLADE
- Dobar je ovo grad za nas, bilo bi bolje da ima malo vie mista za svirku, ali dobro je. Grad je prepun alternativaca i ide uzlaznom putanjom. U 2014. se nadamo da emo zato dokrajiti nae autorske stvari i jo puno svirati i zabavljati se, ba kao to smo i do sada radili!
26
bora
I K O J G A PREDR
AT E LJE
onar arija L Pie: M
slikar i likovni terapeut
aroban svijet boja i cvijea

Predrag Joki, kao i mnogi ljubitelji boja i kistova, rado e istaknuti kako crta od malena. Ta se ljubav prema likovnom izraavanju nastavila i u osnovnoj koli gdje je bio redovan lan likovnih grupa. Odredilo mu je to, kae, i nastavak srednjokolskog obrazovanja. U Splitu je, naime, zavrio srednju kolu za primijenjene umjetnosti. Nakon to je diplomirao na Pedagokoj akademiji, Joki je posao naao u Centru za odgoj i obrazovanje ubievac gdje je zaposlen kao likovni terapeut. I premda je u njegovom ivotu i biciklizam zauzeo veliko mjesto, potreba da se likovno izraava nikada ga nije napustila. Poetkom 90-ih, vrlo brzo nakon to je obnovljena Matica hrvatska u ibeniku postao je lan njezina Likovnog odjela, a jedan je i od osnivaa Grupe 9. Iza sebe ima 12 samostalnih i 60 skupnih izloaba. Osim slikanjem, u posljednje vrijeme se bavi i skulpturom, pa je na tradicionalnoj izlobi More, ljudi, obala izloena i jedna njegova skulptura u drvu. Joki voli i putovati. Mnoge gradove i zemlje obiao je zahvaljujui biciklizmu, najprije kao aktivni biciklist, a kasnije i trener te izbornik mlade reprezentacije. S tih putovanja vraao se s pregrt dojmova, ali i fotografija, pa je priredio i tri izlobe putopisne fotografije.
itam
Peter Dicken
itam natjeaje za strukturne fondove EU. To mi je literature u kojoj sam cijeli do gue pa ne stignem nita drugo. itam i knjigu Petera Dickena Global shift, mapping the changing contuors of the world economy. Zanimljiva je svakome tko eli vidjeti mjesto Hrvatske u globalnoj ekonomiji
gledam
sluam
Joe Cocker
Sluam najvie blues i rock svi su u kui rokeri . Na repertoaru nam je uvijek stari dobri blues rock. I jo smo na analogiji , u autu jo imam kasetofon,jo nisam stigao do CD-a , a vrte se obino Joe Cocker, Freeovci, Wishing Well
Pravi trenutak, C. Richard

U kinu sam bio nedavno gledao sam Pravi trenutak , redatelja Curtisa Richarda. Nita posebno, ali sam otiao pogledati zbog Curtisa. Mislim se ovih ii gledati i Vuka s Wall streta, najave su mi zatitrale matu a ima i dobre recenzije...
VII SAVJETNIK U RAZVOJNOJ AGENCIJI IBENSKO KNINSKE UPANIJE
Zoran Belak
bora
27
UARENI VuLKANI
28
bora
tv
OD 18. DO 24. SIJENJA 2014. HRT 2 18. 1. @ 21.30
SUBOTA
HRT 1
06:15 07:00 07:32 07:45 Ljubav u zaleu, serija Iza ekrana TV kalendar QUANTEZ, ameriki film
18. SIJENJA 2014.

HRT 2
06:30 07:15 07:20 07:30 07:45 08:00 08:25 08:35 08:50 09:20 10:45 11:10 11:35 11:40 12:25 13:45 14:25 15:00 15:25 15:55 16:40 Alisa sluaj svoje srce, serija Dim dam dum, crtani film Wot wots, crti Prie za sva vremena, crti Matkova udovita, crti arobnjakova kua 2, serija TV vrti arobna ploa, emisija Babybonus, emisija Talac u kuici na stablu, film dokumentarna serija Kroz tvoje oi, dok. serija Kuhajmo zajedno, emisija Dolina sunca, serija Skijanje Novi klinci s Beverly Hillsa 5, serija Reprizni program Simpsoni 22, serija Garaa Veer na 8. katu Cmok, igrani film 10:30 10:45 11:35 11:50 13:55 15:30 16:30 16:40 17:30 18:30 19:15 20:00 21:50 23:30 01:15 02:15 TV prodaja Galileo 4, emisija TV prodaja FANTASTINA AVANTURA SHARPAY EVANS, igrani film JEDNOG LIJEPOG DANA, film AAVI PETAK, igrani film RTL Vijesti AAVI PETAK, igrani film Jezikova juha 3, reality show RTL Danas Galileo 4, emisija GROM, igrani film TAXI, igrani film POTOPLJENI, (15) igrani film Astro show, (18) emisija uivo RTL Danas
raspored
NEDJELJA, 19. sijenja NOVA TV | 21.25

RTL 20. 1. @ 21.00
POSEJDON
09:05 09:50 10:00 10:15 12:00 12:20 12:35 13:23 13:55 14:45 15:20
Vestern. Banda pljakaa bjei prema meksikoj granici da izbjegne pravdi, ali na putu ih doeka neoekivana zapreka...
DANAS UMIRE
Steven Seagal glumi Harlana Banksa, biveg vozaa Nascar utrka koji je nepravedno suspendiran zbog stravine nesree. Sportsku karijeru je zamijenio kriminalnom i postao voza oklopnog vozila za bossa Maxa Gilardija, vlasnika osiguravajue tvrtke. Za jedne rutinske akcije njegov nadreeni pobije zatitare kasina iz kojeg su upravo ispraznili 20 milijuna dolara nakon ega Banks zavrava u zatvoru.
GRAANIN OPASNIH NAMJERA

Clyde Shelton uiva u mirnoj veeri u obiteljskom okruenju kada mu u kuu upadaju dvojica razbojnika koji siluju i ubiju Sheltonovu enu i malu kerku. Deset godina poslije, ogoren pravosudnim sustavom koji je jednog ubojicu osudio na smrt, a drugog potpuno oslobodio krivnje, Clyde kree u osvetniki pohod kakav jo nije vien: prvo e se pobrinuti za ubojice, a nakon toga i na sve one koji su sudjelovali u njegovom sluaju...
17:00 17:15 18:05 18:25 19:30 20:04 20:10 22:00 22:55 23:20 23:30 01:25 02:45 04:25 04:32 04:42 05:12 05:57
Romantina komedija. Julia (M. Kirshner) i Jim (J. Thomas) zaljubljeni su i sigurni da e se voljeti do kraja ivota, no na dan vjenanja oboje imaju svoje sumnje, s tim da je Julia svoje svladala spremajui se, a Jim je svoje izrekao tek kad je trebalo rei da. Ve dok je govorio zavjet, Julia je znala da neto nee biti u redu, jer umjesto da ga je sam napisao, skinuo ga je s interneta. Prve dane nakon tog dogaaja Julia je izvan sebe, a s vremenom postaje cinik u pogledu braka i ljubavi. Najstarija sestra Beth (J. Cooper) udana je, ima dijete i trudna je.
Normalan ivot, emisija Vijesti iz kulture Vijesti Subotom ujutro Dnevnik 1 TV kalendar Veterani mira, emisija Duhovni izazovi Prizma, magazin Kuni ljubimci UZIMAM TE - INI MI SE, film
NOVA TV
07:15 07:30 08:35 09:00 09:15 09:40 10:35 12:25 13:35 15:35 17:00 17:10 18:10 19:15 20:05 TV izlog Zauvijek susjedi, serija Lego Ninjago, crti Fun with Flupe, crti Mia i ja, crti Pelica Maja, crti Hellcats, crti Zauvijek susjedi, serija ANALIZIRAJ OVO, film LZN, serija Vijesti Nove TV IN magazin vikend Provjereno Dnevnik Nove TV GAS DO DASKE 2, film
Vijesti Grki otoci, dok. serija Manjinski mozaik Lijepom naom Dnevnik Loto 7/39 FRANCUSKI POLJUBAC, film Obitelj Borgia 2, serija Dnevnik 3 Vijesti iz kulture KAD JAGANJCI UTIHNU, film QUANTEZ, ameriki film Subotom ujutro Vijesti iz kulture Abeceda zdravlja Duhovni izazovi Veterani mira, emisija Prizma, magazin
18:20 19:20 19:30 19:40 20:00 21:30 23:20 00:50 01:20 03:55 04:40
Engleski princ Percy (S. Kassianides) stigao je s roditeljima u San Francisco kako bi se vjenao s djevojkom koju ne voli, vjenanje je dogovoreno iz politiko-financijskih razloga.
Top Gear 3, dok. serija GUSTAV, crtani film TV vrti: etiri snjegovia arobna ploa Zagrebaki festival, prijenos GRAANIN OPASNIH NAMJERA, (15) ameriki film Inspektor George Gently 5, (12) Gently with Class Garaa: Dik OBraz Noni glazbeni program Labirint Alisa sluaj svoje srce, serija
RTL
06:35 07:15 08:30 08:55 09:20 09:40 09:55 RTL Danas Phineas i Ferb, serija Sofija Prva, crti Ben 10: Ultimate Alien, crti Moji depni ljubimci, crti TV prodaja Uilica, kviz za djecu
21:40 23:45 01:55 03:40 05:10
Policijski detektiv James Carter (C. Rock) na godinjem je odmoru u posjetu kod svojeg prijatelja, hongkonkog detektiva Leeja (J. Chan). I dok je Carter neprestano u potrazi za zabavom, Lee istrauje podmetnutu bombu u amerikom veleposlanstvu. Sumnja se da iza napada stoji Ricky Tan, nekadanji policijski partner Leejeva oca, a sada vodei gangster. Sumnja se da iza napada stoji Ricky Tan, nekadanji policijski partner Leejeva oca, a sada vodei gangster.
GRAD LOPOVA, (12) film OTOK, (12) film SVILA, (15) film Ezo TV, (18) tarot show Dnevnik Nove TV
NEDJELJA
HRT 1
06:45 Lijepom naom 07:47 TV kalendar 08:00 IMITATION OF LIFE, film
Od kada je Beai (C. Colbert) umro mu za nju i njezinu ker Jessie poinju teki dani. U pomo im pristie Delilah Johnson (L. Beavers), koja poinje raditi kao domaica, a za uzvrat e ona i njezina ki imati smjetaj...
19. SIJENJA 2014.

07:45 Tajni dnevnik patke Matilde: kolsko ljetovanje 08:00 Laboratorij na kraju svemira: Nevidljiva tinta 08:10 PLANET 51, animirani film 09:40 Pozitivno 10:10 Skijanje 10:55 Portret Crkve i mjesta 11:00 Vrbica: Misa, prijenos 12:00 Biblija 12:15 Ni da ni ne 13:10 Skijanje 14:00 Babyobnus, emisija 14:30 TEUFELSKICKER, njemaki film 16:00 Nedjeljom lagano 17:30 Dokumentarna serija 17:55 Sportski prijenos ili snimka 19:30 Tajni dnevnik patke Matilde: kolsko ljetovanje 19:45 Laboratorij na kraju svemira: Nevidljiva tinta 20:00 Ponos Hrvatske, prijenos dodjele priznanja za 2013. 21:40 KINO ZA GRO, ameriki film 23:45 Later...With Jools Holland (39), serija 00:45 Nijemi svjedok 15, serija 02:25 Klapa Intrade - 25 godina, snimka koncerta 05:10 Noni glazbeni program 05:25 Rukomet 05:28 Alisa sluaj svoje srce, serija 05:35 Rukomet
U vijetnamskom selu iz kojega Amerikanci pijuniraju put neprijateljskih snaga ubijen je slon, za odmazdu su ga ubili pripadnici sjevernovijetnamske vojske. Seljani trebaju slona za ceremoniju koja se odrava za tjedan dana. Satnik Cahill (D. Glover), kojemu je upravo stigla zamjena, satnik TC Doyle (R. Liotta), smatra da seljacima, s kojima vojnici ive u prijateljskom odnosu, moraju nabaviti drugog slona i to na vrijeme za ceremoniju.
PONEDJELJAK
HRT 1
06:08 Vrhovima junog Velebita, dokumentarna serija 06:42 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:15 Putovanja u daleke krajeve 3, dokumentarna serija 11:00 to vas ulja, emisija 11:45 Jezik za svakoga, emisija 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala, telenovela 13:20 Glas domovine 13:45 Pogled preko granice, emisija 14:10 Jezik za svakoga, emisija 14:20 Vijesti iz kulture 14:45 Drutvena mrea, emisija 15:25 Traim srodnu duu, serija 16:00 Heartland 6, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:20 Potroaki kod 18:50 Nai i vai 2, serija 19:30 Dnevnik 20:05 TV Bingo 20:30 MARJAN MJESTO KOJE SE VOLI, film
Gotovo svatko u Splitu ima svoju priu, svoje sjeanje na Marjan - brdo, poluotok i park - umu smjetenu blizu sredita grada. Ovamo se moe doi u etnju, u potragu za uspomenama, ali i za spomenicima.
20. SIJENJA 2014.

HRT 2
Alisa sluaj svoje srce, serija TV vrti, emisija Krti prikazuje, emisija arobna ploa, emisija Pipi Duga arapa, crti K 9, serija za djecu Doljaci su zakon, serija Djevojica iz budunosti 1, serija za djecu kolski sat Znanost za djecu Briljanteen (756.) Dr. Oz 3, talk show Made to Measures, dokumentarna serija Hotel dvorac Orth 6, serija Dokumentarna serija SMRTONOSNA ANESTEZIJA, ameriki film Glazba Degrassi 10, serija Nebesko plavetnilo, serija Regionalni dnevnik kolski sat Znanost za djecu Ovisni o ienju, dok. serija Kuhajmo zajedno, emisija Svaki dan dobar dan Dr. Oz, (3) talk show TV vrti arobna ploa Krti prikazuje, emisija Roditelji i djeca 4, serija Top Gear 3, dok. serija Motel Bates, (12) serija CSI: Las Vegas 12, (12) serija Spirala zloina 2, (12) serija Seks i grad 2, serija Noni glazbeni program 11:30 12:20 12:35 14:35 16:30 16:45 17:30 18:30 19:15 20:00 21:00 22:45 23:10 00:00 00:30 02:05 03:05 Tog se nitko nije sjetio, show TV prodaja OPERACIJA SLON, igrani film Sulejman Velianstveni 4, serija RTL Vijesti Tko e ga znati, game show Exkluziv Tabloid magazin RTL Danas Tog se nitko nije sjetio, show Tajne 1, dramska serija DANAS UMIRE, film, akcijski RTL Vijesti Veliki potres: Poetak kraja, mini serija katastrofe Lice s naslovnice 1, dok. serija CSI: New York 7, serija Astro show, (18) emisija uivo RTL Danas
06:10 06:55 07:07 07:10 07:25 07:50 08:15 08:37 09:00 09:30 09:45 10:25 11:35 12:00 12:45 13:10 14:40 14:45 15:15 16:00 16:30 17:00 17:15 18:08 18:13 18:53 19:33 19:43 19:53 20:00 20:45 21:50 22:45 23:33 00:28 00:58
09:50 10:00 10:15 11:10 12:00 12:20 12:35 13:28 14:00 15:05 15:40 16:25 17:00 17:15 17:55 19:30 20:05 20:11 21:05 21:40 22:25 22:50 23:00 23:37 01:22 02:12 03:12 03:52 04:18 04:48 05:38
Vijesti iz kulture Vijesti Press klub Ubojstvo napisala je, serija Dnevnik 1 TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u 2 Mir i dobro Bijela ljepotica, serija Vrhovima juog Velebita: iji je Velebit, dok. serija Vijesti Vrtlarica A.Christies Poirot 13, serija Dnevnik Loto 6/45 Potjera kviz Stipe u gostima 6, serija Damin gambit Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Klasika mundi STRANI Igrani film Press klub Nedjeljom u 2 Damin gambit Vrtlarica Mir i dobro Plodovi zemlje Split: More
14:45 16:25 16:30 17:40 18:30 19:15 20:00 21:50 22:25 01:00 02:00 03:40
TAXI, igrani film Ljubav je na selu 4, sapunica RTL Vijesti RTL Extra Magazin RTL Danas Galileo 4, emisija Sulejman Velianstveni 4, serija Lice s naslovnice 1, dok. serija CSI: Miami, serija Astro show, (18) emisija uivo POTOPLJENI, (15) igrani film RTL Danas
NOVA TV
07:10 07:25 08:00 08:15 09:05 10:10 11:30 12:35 13:30 15:10 15:55 17:00 17:25 18:15 19:15 20:05 21:15 22:15 22:35 TV izlog Zauvijek susjedi, serija TV izlog Bolji ivot, serija Milost, serija Dila, serija Suze Bospora, serija In magazin Navy CIS 8, serija Bolji ivot, serija Zauvijek susjedi, serija Vijesti Nove TV In magazin Suze Bospora, serija Dnevnik Nove TV Dila, serija Milost, serija Veernje vijesti ROMEO MORA UMRIJETI, film
NOVA TV
06:00 06:40 06:45 07:25 07:40 08:40 09:05 09:20 09:45 10:40 12:25 13:00 13:35 14:30 15:20 17:00 17:10 19:15 20:05 21:25 23:10 01:30 03:20 04:50 Hellcats, serija Kraj programa Savrena nevjesta 6, serija TV izlog Zauvijek susjedi, serija Lego Ninjago, crti Fun with Flupe, crti Mia i ja, crti Pelica Maja, crti Hellcats, serija Zauvijek susjedi, serija Zauvijek susjedi, serija avolja odvjetnica 1, serija avolja odvjetnica 1, serija POLICIJSKA AKADEMIJA 3: PONOVNO U KOLI, film Vijesti Nove TV GAS DO DASKE 2, film Dnevnik Nove TV LZN, serija POSEJDON, film UBOJICE, (12) film SUMORNO LJETO, (12) film Na tajnom zadatku, serija Dnevnik Nove TV
RTL
06:20 07:40 08:30 09:25 09:40 10:30 10:45 Phineas i Ferb, crti Sofija Prva, crti Jezikova juha 3, reality show TV prodaja Galileo 4, emisija TV prodaja GROM, igrani film, animirani
HRT 2
06:10 Moomini, crti 06:35 Tintinove pustolovine, crti 07:00 Zvonko u Zemlji igraaka, crti 07:10 Vatrogasac Sam, crti 07:20 Mowgli, crti
12:30 TV prodaja 12:45 OPERACIJA SLON, igrani film
Za super psa Groma svaki je dan ispunjen avanturom, opasnostima i intrigama - barem dok ga snimaju kamere. Kada zvijezdu televizijskog showa sluajno prebace iz Hollywooda u New York, za Groma poinje njegova najvea avantura do sada - putovanje natrag preko cijelog kontinenta.
21:00 22:00 22:30 22:55 23:05 00:50 01:35 02:15 02:45 03:40 03:50 04:05 04:30 04:55 05:55
Fokus strana Humoristina serija Dnevnik 3 Vijesti iz kulture PAD ITALIJE, filma to vas ulja Drutvena mrea, emisija Potroaki kod, emisija Fokus, emisija Jezik za svakoga, emisija Kulturna batina Glas domovine Pogled preko granice, emisija Hrvatska uivo Ljubav u zaleu, serija
RTL
06:55 07:35 08:05 08:25 08:40 08:55 09:45 10:45 RTL Danas Ben 10: Ultimate Alien, crti Moji depni ljubimci, crti Virus attack, crti TV prodaja Snane ene 1, dramska serija Tko e ga znati!, game show RTL Extra Magazin, emisija
00:45 03:10 03:55 04:35 05:00 05:50
Pria koja spaja Istok i Zapad, hip-hop estetiku amerikih ulica i istonjaku kung fu filozofiju dogaa se na obalama Oaklanda, gdje dvije obitelji vode brutalan rat.
UBOJICE, (12) film Vampirski dnevnici 1, serija Ezo TV, (18) tarot show Sutkinja Maria Lopez, serija Dnevnik Nove TV Pelica Maja, crti
bora
29
UTORAK
HRT 1
21. SIJENJA 2014.

07:21 Danica i lemur 07:25 Pipi Duga arapa, crti 07:50 K 9, serija za djecu 08:15 Doljaci su zakon, serija 08:37 Djevojica iz budunosti 1, serija za djecu 09:00 kolski sat, emisija 09:35 Navrh jezika, emisija 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Dr. Oz 3, talk show 11:05 dokumentarna serija 12:00 Hotel dvorac Orth 6, serija 12:45 Okusite Australiju s Lyndey Milan, dokumentarna serija 13:10 U IME MOJE KERI, film 14:45 Degrassi 10, serija 15:15 Nebesko plavetnilo, serija 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat, emisija 17:05 Navrh jezika, emisija 17:15 Ovisni o ienju, dokumentarna serija 18:08 Kuhajmo zajedno, emisija 18:13 Svaki dan dobar dan 18:53 Dr. Oz, (3) talk show 19:33 TV vrti: Kaskader 19:45 Krti prikazuje, emisija 19:49 Ninin kutak 19:54 Danica i lemur 20:00 Roditelji i djeca 4, serija 20:45 ivot s pavijanima, dokumentarni film 21:40 Motel Bates, (12) serija 22:35 CSI: Las Vegas 12, (12) serija 23:23 Spirala zloina 2, (12) serija 00:13 Seks i grad 2, serija 00:43 Noni glazbeni program 05:25 Rukomet 05:27 Najava programa 05:30 Alisa sluaj svoje srce, serija 05:35 Rukomet 11:35 12:25 13:15 13:30 14:35 15:35 16:30 16:45 17:30 18:30 19:15 20:00 21:00 22:05 23:35 00:20 01:10 01:55 02:55 Exkluziv Tabloid magazin Tog se nitko nije sjetio, show TV prodaja Ne brini za mene 1, serija Tajne 1, dramska serija Veliki potres: Poetak kraja, mini serija katastrofe RTL Vijesti Tko e ga znati!, game show Exkluziv Tabloid magazin RTL Danas Tog se nitko nije sjetio, show Tajne 1, dramska serija IVKOVA SLAVA, igrani film RTL Vijesti Veliki potres: Poetak kraja, mini serija katastrofe CSI: New York 7, (12) serija CSI: New York 7, (12) serija Astro show, (18) emisija uivo RTL Danas
SRIJEDA
HRT 1
22. SIJENJA 2014.

HRT 2
06:12 Alisa sluaj svoje srce, serija 06:57 TV vrti: Odlazi snjeko 07:05 Profesor Baltazar, crti 07:10 Ema, hrvatska drama za djecu 07:25 Pipi Duga arapa, crti 07:50 K 9, serija za djecu 08:15 Doljaci su zakon, serija 08:37 Djevojica iz budunosti 1, serija za djecu 09:00 kolski sat 09:30 EBU dokumentarci - Izazovi 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Dr. Oz 3, talk show 11:05 dokumentarna serija 12:00 Hotel dvorac Orth 6, serija 12:45 Okusite Australiju s Lyndey Milan, dokumentarna serija 13:10 ZAVODLJIVI NEZNANAC, film 14:40 Glazba, glazba 14:45 Degrassi 10, serija 15:15 Nebesko plavetnilo, serija 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:00 Ovisni o ienju, dokumentarna serija 17:55 Kuhajmo zajedno, emisija 18:00 Svaki dan dobar dan 18:45 Koarka 20:30 Roditelji i djeca 4, serija 21:20 POVRATAK U KOLU, film 23:10 Spirala zloina 2, (12) serija 00:00 Seks i grad 2, (18) Evolution 00:30 Noni glazbeni program 05:28 Alisa sluaj svoje srce, serija 15:35 Veliki potres: Poetak kraja, mini serija katastrofe (E) 16:30 RTL Vijesti 16:45 Tko e ga znati, game show 17:30 Exkluziv Tabloid magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Tog se nitko nije sjetio, show 20:00 Tajne, dramska serija 21:00 Kosti - nove epizode, serija 21:55 Kosti - nove epizode, serija 22:45 RTL Vijesti 23:05 Veliki Potres: Poetak kraja, mini serija katastrofe (E) 00:00 CSI: New York, serija 00:50 CSI: New York, serija 01:35 Astro show, (18) emisija uivo 02:35 RTL Danas
06:42 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:15 Putovanja u daleke krajeve(3), dok. serija 11:00 to vas ulja 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala, telenovela 13:20 Reporteri, emisija 14:10 Jezik za svakoga, emisija 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti 14:45 Drutvena mrea, emisija 15:30 Dokumentarna reportaa 16:00 Heartland 6, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:20 Pravilo 72 18:50 Nai i vai 2, serija 19:30 Dnevnik 20:05 Potjera kviz 21:00 Maslenica, dokumentarni film 22:15 strana Humoristina serija 22:45 Dnevnik 3 23:10 Vijesti iz kulture 23:20 Dokumentarni filmovi 00:10 Snimka kazaline predstave (1969.) 01:10 to vas ulja, emisija 01:55 Drutvena mrea, emisija 02:40 Dokumentarna reportaa 03:10 Pravilo 72 03:40 Reprizni program 03:50 Duhovni izazovi 04:20 Vrtlarica 04:50 Hrvatska uivo 05:50 Ljubav u zaleu, serija
NOVA TV
06:15 Pelica Maja, serija 06:25 Pelica Maja, serija 06:35 Zauvijek susjedi, serija 07:10 TV izlog 07:25 Zauvijek susjedi, serija 08:00 TV izlog 08:15 Bolji ivot, serija 09:05 Milost, serija 10:10 Dila, serija 11:30 Suze Bospora, serija 12:35 In magazin 13:30 Navy CIS 8, Recruited 14:20 Navy CIS 8, Freedom 15:10 Bolji ivot, serija 15:55 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:15 Suze Bospora, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Dila, serija 21:15 Milost, serija 22:15 Veernje vijesti 22:35 MAJSTORI OPASNOSTI, film 00:35 ROMEO MORA UMRIJETI, film 02:40 Vampirski dnevnici 1, serija 03:25 Ezo TV, (18) tarot show 04:25 Sutkinja Maria Lopez, serija 04:50 Dnevnik Nove TV
06:42 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Putovanja u daleke krajeve, dokumentarna serija 11:00 to vas ulja 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala, telenovela 13:20 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti 14:45 Drutvena mrea 15:30 strani Dokumentarni film 16:00 Heartland 6, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:20 Eko zona 18:50 Nai i vai 2, serija 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 7/39 20:11 Route 66 - Pria o pravoj Americi, dokumentarna serija 21:00 Paralele 21:30 Pola ure kulture 22:00 strana Humoristina serija 22:30 Dnevnik 3 22:55 Vijesti iz kulture 23:05 IRSKI PUT, (15) britanski film
Plaenik Fergus (M. Womack), porijeklom iz Liverpoola, tijekom okupacije Iraka prua vojnu zatitu strancima koji odlue posjetiti zemlju.
NOVA TV
06:15 Pelica Maja, serija 06:25 Pelica Maja, serija 06:35 Zauvijek susjedi, serija 07:10 TV izlog 07:25 Zauvijek susjedi, serija 08:00 TV izlog 08:15 Bolji ivot, serija 09:05 Milost, serija 10:10 Dila, serija 11:30 Suze Bospora, serija 12:35 In magazin 13:30 Navy CIS 8, serija 15:10 Bolji ivot, serija 15:55 Zauvijek susjedi, serija 16:30 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:15 Suze Bospora, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Dila, serija 21:15 Milost, serija 22:15 Veernje vijesti 22:35 ELJNA SLOBODE, film
RTL
07:45 08:30 08:55 09:15 09:30 09:45 10:35 11:20 11:35 12:25 13:15 13:30 14:35 RTL Danas Ben 10: Ultimate Alien, crti Moji depni ljubimci, crti Virus attack, crti TV prodaja Snane ene, dramska serija Tko e ga znati, game show TV prodaja Exkluziv Tabloid magazin Tog se nitko nije sjetio, show TV prodaja Ne brini za mene, serija Tajne dramska, serija
RTL
07:45 08:30 08:55 09:15 09:30 09:45 10:35 11:20 RTL Danas Ben 10: Ultimate Alien, crti Moji depni ljubimci, crti Virus attack, crti TV prodaja Snane ene 1, dramska serija Tko e ga znati, game show TV prodaja
HRT 2
06:15 07:00 07:12 07:16 Alisa sluaj svoje srce, serija TV vrti: Kaskader Krti prikazuje Ninin kutak: Torbice od papirnatih tanjura
00:50 to vas ulja 01:35 Drutvena mrea 02:20 strani Dokumentarni film 02:50 Route 66 - Pria o pravoj Americi, dokumentarna serija 03:40 Paralele 04:10 Jezik za svakoga 04:20 Reprizni program 04:25 Eko zona 04:55 Hrvatska uivo 05:55 Ljubav u zaleu, serija
00:35 PREKO PRUGE, (12) film 02:30 Vampirski dnevnici 1, (12) serija 03:15 Ezo TV, (18) tarot show 04:15 Sutkinja Maria Lopez, serija 05:00 Dnevnik Nove TV
Anna Foster (Mandy Moore) je 18-ogodinjakinja koja eli ameriki san: ivot, slobodu i potragu za sreom...
ETVRTAK
HRT 1
06:42 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:15 Putovanja u daleke krajeve, dokumentarna serija 11:00 to vas ulja 11:45 Abeceda zdravlja 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala, telenovela 13:20 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti 14:45 Drutvena mrea 15:30 strani Dokumentarni film 16:00 Heartland 6, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:20 Turistika klasa 18:50 Nai i vai 2, serija 19:30 Dnevnik 20:05 Veer na 8. katu 20:55 Labirint 21:45 Borgen - sjedite moi, serija 22:40 Dnevnik 3 23:05 Vijesti iz kulture 23:15 Drugi format 00:50 to vas ulja 01:35 Drutvena mrea 02:20 strani Dokumentarni film 02:50 Labirint 03:35 Abeceda zdravlja 03:45 Drugi format 04:25 Turistika klasa 04:55 Hrvatska uivo 05:55 Ljubav u zaleu, serija
23. sijenja 2014.

08:15 Obina klinka, serija za djecu 08:37 Djevojica iz budunosti 1, serija za djecu 09:00 kolski sat 09:30 Kokice, serija 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Dr. Oz 3, talk sho 11:05 dokumentarna serija 12:00 Hotel dvorac Orth 6, KUNJA 12:45 Okusite Australiju s Lyndey Milan, dokumentarna serija 13:10 ZOE, ameriko-britanski film 14:40 Glazba, glazba 14:45 Degrassi 10, serija 15:15 Nebesko plavetnilo, serija 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:00 Kuhajmo zajedno, emisija 17:15 Hokej na ledu 20:05 Roditelji i djeca 4, serija 20:55 TUCKER: OVJEK I NJEGOV SAN, ameriki film
Biografski film o P.T. Tuckeru koji je ostvario svoj djeaki san i, unato monicima tadanje automobilske industrije, konstruirao automobil. Upornou i entuzijazmom uspio je proizvesti 50tuckeraod kojih su 44 jo u voznom stanju. Zasnovano na istinitim dogaajima iz ivota amerikog proizvoaa automobila, Prestona Thomasa Tuckera.
PETAK 24. SIJENJA 2014.

HRT 1
06:42 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:15 Putovanja u daleke krajeve, dokumentarna serija 11:00 Ni da ni ne 11:50 Vijesti iz kulture 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:35 Znaj da te volim, telenovela 13:20 Labirint 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti 14:45 Rije i ivot 15:15 domai Dokumentarni film 15:45 Alpe-Dunav-Jadran 16:15 Heartland 6, serija 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:20 Znanstveni krugovi 18:50 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 20:05 The Iraq War, dok. serija 21:00 KENJAC, hrvatski film 22:33 Dnevnik 3 22:58 Vijesti iz kulture 23:08 ELITNA POSTROJBA 2, film 01:03 FILMSKI MARATON 2. FILM 03:15 IZNEVJERENO POVJERENJE, kanadski film 04:45 Rije i ivot 05:15 Hrvatska uivo 10:55 Biblija 11:05 dokumentarna serija 11:25 Skijanje 12:30 Okusite Australiju s Lyndey Milan, dokumentarna serija 12:55 IZNEVJERENO POVJERENJE, kanadski film 14:25 Glazba 14:30 Skijanje 15:30 Degrassi 10, serija 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:00 Puni krug 17:15 Briljanteen (757.) 17:55 Traerica 5, (12) serija 18:40 Veer na 8. katu 19:30 TV vrti: Slatkii 19:42 Tajni dnevnik patke Matilde 20:00 STRANI IGRANI FILM 21:45 Vera 1, (12) serija 23:15 Zloinaki umovi 7, serija 00:00 Sherlock 2, (12) serija 01:30 Noni glazbeni program 04:42 Turistika klasa 05:12 Alisa sluaj svoje srce, serija 05:32 Rukomet 05:57 Alisa sluaj svoje srce, serija 20:00 PREVODITELJICA, film, triler 22:30 NEPOBJEDIVI 3: ISKUPLJENJE, film 23:05 Eurojackpot 23:10 NEPOBJEDIVI 3: ISKUPLJENJE, film 00:15 Crvena udovica, serija 01:55 RTL Danas
16:30 RTL Vijesti 16:45 Tko e ga znati!, game show 17:30 Exkluziv Tabloid magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Tog se nitko nije sjetio, show 20:00 Tajne, dramska serija 21:00 Crvena udovica, serija 22:45 RTL Vijesti 23:10 Veliki potres: Poetak kraja, mini serija katastrofe (E) 00:00 CSI: New York, serija 01:35 Astro show, (18) emisija uivo 02:35 RTL Danas
NOVA TV
NOVA TV
06:15 Pelica Maja, serija 06:25 Pelica Maja, serija 06:35 Zauvijek susjedi, serija 07:10 TV izlog 07:25 Zauvijek susjedi, serija 08:00 TV izlog 08:15 Bolji ivot, serija 09:05 Milost, serija 10:10 Dila, serija 11:30 Suze Bospora, serija 12:35 In magazin 13:30 Navy CIS 8, Kill Screen 14:20 Navy CIS 8, One Last Score 15:10 Bolji ivot, serija 15:55 Zauvijek susjedi, serija 16:30 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:15 Suze Bospora, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Dila, serija 21:15 Milost, serija 22:15 Provjereno 23:20 Veernje vijesti 23:40 PORIV, (15) film
RTL
07:45 RTL Danas 08:30 Ben 10: Ultimate Alien, crti 08:55 Moji depni ljubimci, crti 09:15 Virus attack, crti 09:30 TV prodaja 09:45 Snane ene, dramska serija 10:35 Tko e ga znati!, game show 11:20 TV prodaja 11:35 Exkluziv Tabloid magazin 12:25 Tog se nitko nije sjetio, show 13:15 TV prodaja 13:30 Ne brini za mene, serija 14:35 Tajne, dramska serija 15:35 Veliki potres: Poetak kraja, mini serija katastrofe (E) 16:30 RTL Vijesti 16:45 Tko e ga znati!, game show 17:30 Exkluziv Tabloid magazin 18:30 RTL Danas 19:10 RTL Vrijeme 19:15 Tog se nitko nije sjetio, show
22:45 23:35 00:05 05:31
Spirala zloina (2), serija Seks i grad 2, (18) serija Noni glazbeni program Alisa sluaj svoje srce, serija
06:15 Pelica Maja, serija 06:35 Zauvijek susjedi, serija 07:10 TV izlog 07:25 Zauvijek susjedi, serija 08:00 TV izlog 08:15 Bolji ivot, serija 09:05 Milost, serija 10:10 Dila, serija 11:30 Suze Bospora, serija 12:35 In magazin 13:30 Navy CIS 8, serija 15:10 Bolji ivot, serija 15:55 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:15 Suze Bospora, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Dila, serija 21:15 Milost, serija 22:15 POLICIJSKA AKADEMIJA 4: GRAANI POZORNICI, film
RTL
07:45 08:30 08:55 09:15 09:30 09:45 10:35 11:35 12:25 13:15 13:30 14:35 15:35 RTL Danas Ben 10: Ultimate Alien, crti Moji depni ljubimci, crti Virus attack, crti TV prodaja Snane ene, dramska serija Tko e ga znati, game show Exkluziv Tabloid magazin Tog se nitko nije sjetio, show TV prodaja Ne brini za mene, serija Tajne dramska, serija Veliki Potres: Poetak kraja, mini serija katastrofe (E)
HRT 2
06:13 Alisa sluaj svoje srce, serija 06:58 TV vrti: Slatkii 07:10 Tajni dnevnik patke Matilde 07:25 Pipi Duga arapa, crti 07:50 K 9, serija za djecu 08:15 Obina klinka, serija za djecu 08:37 Djevojica iz budunosti 1, serija za djecu 09:00 kolski sat 09:30 Puni krug 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Pozitivno
HRT 2
06:10 06:55 07:05 07:15 07:25 07:50 Alisa sluaj svoje srce, serija TV vrti: Planinar Roni Profesor Baltazar, crti Laboratorij na kraju svemira: eljezo za doruak Pipi Duga arapa, crti K 9, serija za djecu
01:35 03:30 04:15 05:00 05:50
Claire Dennison (Will Ford) je prelijepa, senzualna ena koja oajniki pokuava probuditi mueve seksualne elje. Osmisli igricu koja bi trebala vratiti iskru u njihov zamorni brak. Scena je postavljena i mu je zagrizao mamac...
ELJNA SLOBODE, film Vampirski dnevnici 1, serija Ezo TV, (18) tarot show Dnevnik Nove TV Pelica Maja, crti
23:55 MASKA, film 01:35 PORIV, (15) film 03:35 Vampirski dnevnici 1, serija 04:20 Ezo TV, (18) tarot show 05:50 Sutkinja Maria Lopez, serija 05:55 Dnevnik Nove TV
Razmiljajui o dobrobiti svojih sugraana, komandant Lassard (G. Gaynes) neprestano mozga o nainima unapreivanja njihova ivota i sigurnosti. Posljednje to je osmislio je program Graani u patroli, u sklopu kojeg e graani sami sudjelovati u ienju ulica od kriminala. Dakako, svesrdnu pomo u obuavanju graana oekuje od svojih vjernih bivih kadeta Mahoneyja (S. Guttenberg), Jonesa (M. Winslow), Tackleberryja (D. Graf) i ostalih, no isto tako oekuje i probleme od ljubomornog suparnika, satnika Harrisa (G. W. Bailey).
30
bora
klasina
rjeenja
NASLOVNICA SKANDI LIJEVO: eridan, regica ukrcaj, plam, a, ca, oid, ims, de, jimbo, areali, mast, muf, atlas, antofagasta, tt, lei, un, rainer, iznimnost, akim, magma, sard, aja, o, arum, tolvaj, zborovi, irak, d, aurelija, avala, krater, crta, an; SKANDI DESNO: spasilac, april, volt, arhitravi, epirani, glavar, tonino, kraken, acetilen, ntl, a, hajati, osti, ur, eter, nerv, est, le, v, krakatau, eponimi, turnir, nekada, mit, ano, atri, ut, levine, v, taran, ena, ila, zaudo, ud, riad, volej, i; KLASINA: oreole, limb, precrtati, bandira, skandali, eno, anastacia, retz, ki, trs, rg, jason kidd, lb, loi, a, k, revers, lovci u mutnom, aladar, amaterski sport, otac, anur, detektor, opat, kvirin, maternica, variola, pontonirac, od, iti, sarah, zanoiti, rr, ta, merilyn, casino, ete, ara, tina, ali, t, orthes, kifli, sprati, psihoza; TALIJANKA: ksenofobija, repetitorij, instalateri, tak, vic, nan, itamar, pas, ips, irokez, n, osa, osoka, age, regal, r, tizian, depo, otik, asasin, ajanka, asi, krama, karat, aa, otpor, ci;
ibenskilist
VODORAVNO: 1. Svetokrug, nimbus (mno.) Boravite nekranskih pravednika na onom svijetu Prerisati, 2. Zastava, barjak (bandjera) Afere, kravali Gle! Eto! 3. Poznata amerika kantautorica na slici Gradi u Austriji - Inicijali nekadanje osjeke rukometaice Ile okot vinove loze, panj, 4. Inicijali glumca Gerea Ime i prezime poznatog NBA koarkaa (igrao u Dallas Mavericksima) Inicijali voditeljice Banely Kratica za Local Operating Interface - Oznaka za alt, 5. Znak za kalij Nalije kovanog novia Muljatori (fig.), 6. Maarsko muko ime Neprofesionalni sport, 7. Muki roditelj Bezrepac, aba (zool.) Naprava za detekciju, 8. Poglavar katolikog samostana Staroitalski bog poistovjeen s Marsom bogom rata Uterus kod ene, 9. Crne boginje (med.) Vojnik na postavljanju pontona, pontonir Inicijali splitskog pjevaa Dragojevia, 10. Hodati po zagorski Ime operne pjevaice Brightman Ostati preko noi, prenoiti Inicijali glumca Redforda, 11. Znak za tantal Ime slavne glumice Monroe Film Martina Scorsesea iz 1995. godine sa Robertom de Nirom i Sharon Stone u glavnim ulogama Figura u kadrili, 12. Dugorepa papiga Ime manekenke Katani - Suprotni veznik Oznaka za tempo Grad u Francuskoj (Pau .), 13. Vrsta kolaa, kifla Ukloniti vodenim mlazom Psihotino stanje. OKOMITO: 1. Avarka Omota, ovoj, 2. Poloaj u drutvu Jelenovi lopatastih rogova, 3. Ime pokojne glumice Begovi Poljodjelci Inicijali francuskog pisca Francea, 4. Boraviti privremeno u hotelu Rimska tisuica Oznaka za litra, 5. ovjek iz Litve, Litvanac Kavkaski gortaci, Ironi, 6. Film Arnolda schwarzeneggera iz 1996. godine (Brisa) Hrvatski knjievnik, Kazimir (Ne daj se, Floki), 7. Gorje u Portugalu Divlji Mongol, Obar, 8. Rimska pedesetica Ljudi po turski (iksani) Rijeni ribar, 9. Ime knjievnika Samokovlije Slavni ameriki komiar, Eddie (Policajac s Beverly Hillsa) Znak za fosfor, 10. Inicijali knjievnika Krlee Strano muko ime, Ilarije (Ilarion) - ipak, mogranj, 11. Francuska filmska diva, Brigitte (I bog stvori enu) Kratica za Neue Nordhauser Zeitung - Znak za lantan, 12. Neko eki nogometni internacionalac, Pavel Rimski povjesniar, Publije Kornelije, 13. Padati bez vokala Grad Stradivarija, Amatija i Guarnerija trkljavo slovo, 14. Rairenost listova biljke ili knjige, 15. Inicijali glumice Longorie Mali buketi, kitice Oznaka za pond, 16. Praskozorje, osvit Staroegipatski faraon, piramida-grobnica mu se nalazi kraj Keopsove (Mikerin), 17. Oznaka za radijus Crtai ilustracija, 18. Znak za telur Obarai na puci Inicijali glumca Hanksa, 19. Kontroverzni talijanski genetiar, eksperimentirao sa ljudskim embrijima, Salvatore Jeka, odjek, 20. Obor za stoku Inicijali karikaturista Reisingera panjolski konkistador, osvojio Meksiko, Hernando, 21. Autoznak Italije Vrsta tkanine, barun Oznaka boravita.
talijanka
VODORAVNO: 1. Manini strah od stranaca, 2. Knjiga za brzo ponavljanje (ne)nauenog kolskog gradiva, 3. Uvoditelji instalacija, 4. Bilijarski tap, ke Poalica, ala Ime glumice Meriman, 5. Ime izraelskog glazbenika Golana (anagram: MARITA) Doga, dalmatiner ili tornjak, 6. Preni listii krumpira Sjevernoameriki Indijanac osebujne frizure a la eljko Mavrovi, 7. Znak za duik Kukac alar slian peli Tekua stajska neistoa, 8. Nii turski plemii Polica u skladitu Oznaka za radijus, 9. UVENI TALIJANSKI RENESANSNI SLIKAR IZ 16. STOLJEA, NASLIKAO VENERU URBINSKU (slika!) Skladite, deponij, 10. Strugaljka za plug, maklja, oritak Ubojica iz zasjede, 11. Ritualno skupno ispijanje aja Starorimski sitni novci, 12. Kramareva roba na tandu Mjera za istou zlata ili dragulja, 13. Kratica za ad acta Suprotstavljanje, protivljenje Rimska stojedinica. OKOMITO: 1. Mjesto na kojem nastupa kriza (fig.), 2. Ameriki ili starorimskio parlament (mno.) Hendrixov instrument, 3. Epika, 4. Krai naziv za mreu svih mrea, Internet Kratica za Military Space Ship - Ikuda, 5. Drugi otkos trave Krupna arena papiga av na enskoj najlonskoj arapi, 6. Austro-ugarski kovani novac stoti dio krune (mno.) Biblijsko pleme divova Enakita Znak za fosfor, 7.Muki roditelj Ronata izraslina na glavi goveda Gornji dio odijela, jaketa, 8. Sat u primorju Ljudstvo na brodu ili u avionu Znak za argon, 9. Ime i prezime nae starije glumice (Slavica), 10. eki knievnik, Alois (Psoglavci) Literat, knjievnik, 11. Turski lukavac (ajinin) Zaplivati ispod povrine vode.
bora
31
il p i g in R v ta s a s i k ra u b Tam ! e c ti o p e lj e jn ro b o a k u v pri
NONI IR Ludi vikend u Insideu
Simpatini momci iz mjestaca Slakovci u Vukovarsko-srijemskoj upaniji u blizini Vinkovaca, tamburaki sastav Ringipil, u Insideu je u svom premijernom nastupu napravio pravi lom, sloili su se svi koji su tu veer tamo odluili doekati jutro. A tako je i bilo, momci su neumorno nizali dobro znane hitove, ali i svoje poznate pjesme kao to su Sjeti me se, sjeti, Nazivnik i Abrakadabra koje su u sklopu Croatia Recordsa javnosti predstavili lani, odnosno preklani. Deki djeluju od 2009. godine, a poznati su po svojoj iznimno visokoj tehnikoj razini muziciranja na tamburama i osebujnom stilu koji su razvili
oslukujui zvukove podunavskih romskih orkestara, ali i lokalnih tamburaa. Bend ine Ivan ari, sin poznatog tamburaa Stanka aria iz Najboljih hrvatskih tamburaa na elu, basist Marko Lazanin, Marin Lazanin na kontri, Benjamin Barba i Damir Heimovi na basprimu te Damir Ragu i Marko Berti na primu. Brojne su ljepotice tu veer komentirale da su mladii iz Ringipila, osim to sjajno sviraju, i iznimno zgodni, to je svakako dodatno pridonijelo njihovom sjajnom nastupu. Ovaj vikend u Inside stie grupa Boss iz Splita, a dan poslije, u subotu za DJ pultom je Sammy. N.B.
NOVOST Pjeva Alen Slavica izdao novi singl:
Pjesma Stari moj posveena pokojnom ocu

Poetak godine idealan je za okretanje novog lista, a u glazbenom smislu to je izdavanjem nove pjesme uinio i ibenski pjeva Alen Slavica. Teke trenutke koje je nedavno proivljavao zbog smrti oca Mirjana, koji je preminuo nakon duge bolesti, pretoio je u vrlo emotivnu pjesmu 'Stari moj', za koju je potpisao i glazbu i stihove. -Pjesma je samo izala iz mene, valjda u trenucima najvee emotivnosti isprepletene s tugom, to tako mora biti. Produkciju i aranman napravio je A. Gelo, a krajem mjeseca planiram snimiti i spot - kae Alen, koji uiva u svakom novom danu sa suprugom Sandrom i preslatkom kerkicom Emom. Radno mu je bilo i za blagdane, naime, za doek je pjevao u Makedoniji u Negotinu, gdje je na glavnom gradskom trgu privukao vie od 8000 ljudi. N.B.
32
bora
FUNCUT U DUI Zagrepanin Ozren Mii (30), razigrava GKK ibenika, sasvim se udomaio u Kreimirovu gradu:
U ibeniku se osjeam kao doma, a kad odem najvie e mi faliti - Funcuti!

Na odluku da se bavim sportom utjecao je i otac Mario,
01
zaposlen u Svjetskoj banci za obnovu i razvoj, koji se u mladosti bavio koarkom, ali ponajprije su me obiljeili moji uzori, osim Draena, naravno Michael Jordan. Zbog njih sam poelio postati profesionalac jednog dana. Nije mi bio problem ak ni odricati se mnotva stvari. Vrlo sam rano odluio ime u se baviti, tako da su cjelononi tulumi, izlasci i drugi zabavni dogaaji, uobiajeni za mlade, brzo pali u drugi plan. Ali ne alim ni za im, koarka je bila i ostala moja prva ljubav - kae simpatini koarka
brovnik, gdje smo na kraju bili prvi u A1 ligi i na kraju peti ukupno u Hrvatskoj. Iza toga je uslijedila dobra sezona u KK Zagrebu, u regionalnoj NLB ligi, u kojoj su moje dobre partije zapele za oko ljudima iz grkog prvoligaa Makedonikosa, a potom i drugoligaa Iraklisa. Lijepo mi je bilo u Grkoj, krasna zemlja za ivot, ali velika recesija utjecala je i na koarku, osobito na financijsku situaciju u klubovima i jednostavno nisam mogao ostati dulje. Nakon te epizode otiao sam u KK iroki, s kojima sam osvojio prvenstvo BiH koje sam spomenuo, a godinu poslije vratio sam se u Hrvatsku i branio boje Slavonskog Broda, Dubrave, a onda je doao poziv iz ibenika da im se prikljuim u pohodu na prvu ligu. Ovdje sam ve drugu godinu i ponosan sam na sve to smo napravili do sada. elim da ova lijepa pria to dulje traje - prieljkuje. Ozrenov talent prvi je, kae, prepoznao njegov trener u Maksimiru, Radovan erbula, koji ga je nauio koarkakim osnovama, a sve poslije duguje, kae, profesoru Trniniu, svom treneru u Ciboni. A tko ga je pozvao u ibenik, pitali smo. -Prije nego to sam doao u GKK, sadanji sportski direktor kluba, Zoran Kalpi, bio je moj trener u Slavonskom Brodu. Odlino smo suraivali tamo i to je naposljetku rezultiralo time da me pozove u ibenik. Ovdje se, nakon godinu i pol, osjeam kao doma - kae ovaj sporta od glave do pete. U ibeniku ve ima i neka svoja omiljena mjesta i rituale bez kojih ne moe. -Volim sa suigraima nakon treninga sjesti na kavu u 'Victoriji', a kad nas vrijeme poslui, naravno, negdje na rivu s pogledom na more. Kada je dan utakmice, rituali su uvijek isti. Ustajanje oko 9.30, itarice za doruak, potom izlazak malo na zrak, ruak u 13 sati, uvijek je to piletina s riom ili tjesteninom, salata, a potom popodnevni odmor i odlazak na utakmicu veli Ozren, koji je za oko u ibeniku zapeo i suprotnom spolu, meutim, on je u sretnoj vezi s djevojkom Rinom, za koju kae da ju je osvojio pogledom, barem ona tako kae kada je za to pitaju. -Volim kad cure imaju smisla za humor, volim da se dre profinjeno, da su komunikativne i da imaju karakter! A ja... pa zna mi se povremeno zalomiti da budem i romantian - kroz smijeh e na kraju. N.B.
Nemam problema s pronalaskom odjee i obue

- S te strane ja sam meu niima na parketu (smijeh), pa nemam takvih problema. Moj ormar uglavnom sadrava sportsku odjeu i na nju, moe se rei, najvie troim novac. Nae se tu koja koulja, traperice i sako za elegantnije prilike, ali opet i to ima ton sportske elegancije. Na suprotnom spolu volim pak vidjeti da znaju nositi ono to obuku, da to nose sa stilom.
02
Kada je hrvatska koarkaka reprezentacija na Olimpijskim igrama u Barceloni, predvoena neponovljivim Draenom Petroviem, osvojila srebrnu medalju, jedan je djeak u zagrebakom Maksimiru s divljenjem gledao u televiziju. I ne samo to, u koarku se, priznat e i sam Ozren Mii, 30-godinji i 190 centimetara visoki razigrava, u tom se trenutku nepovratno zaljubio u loptanje pod obruima i loptu do dana dananjeg nije ispustio iz ruku. -Utjecao je na to dijelom i otac Mario, zaposlen u Svjetskoj banci za obnovu i razvoj, koji se u mladosti bavio koarkom, ali ponajprije su me obiljeili moji uzori, osim Draena, naravno Michael Jordan. Zbog njih sam poelio postati profesionalac jednog dana i kada mi se to ostvarilo, nitko nije bio sretniji od mene. Nije mi se bio problem ak ni odricati mnotva stvari, jer to profesionalizam iziskuje od ovjeka, usto jo disciplinu, predanost, upornost. Vrlo sam rano odluio ime u se baviti, tako da su cjelononi tulumi, izlasci i drugi zabavni dogaaji, uobiajeni za mlade, brzo pali u drugi plan. Ali ne alim ni za im, koarka je bila i ostala moja prva ljubav razgovorljivo e Ozren, deko iju karijeru nisu, priznat e, zaobile ni misli o odustajanju, u tekim trenucima koje svi prou, bez obzira na to ime se bavili. -Svaki sporta, pa tako i ja, kroz karijeru prolazi kroz uspone i padove. Meutim nikada nije doao trenutak kada sam stvarno pomislio da trebam odustati, na te sam misli gledao kao na sastavni dio sporta i borio se dalje! Nije me obeshrabrila ni teka ozljeda, kada sam na jednoj prijateljskoj utakmici slomio aku i propustio cijelu sezonu. Takvi se trenuci ponite onim lijepima, recimo kada sam osvojio juniorsko prvenstvo Hrvatske, seniorsko prvenstvo BiH ili kada sam sa ibenikom uao iz druge u A1 ligu. Ozren je koarku poeo igrati u Maksimiru, a s petnaest godina su ga kao najboljeg kadeta Hrvatske s osvojenim drugim mjestom na prvenstvu Hrvatske, profesor Slavko Trnini i trener Draen Anzulovi kao vrlo talentiranog doveli u Cibonu. Odmah te godine s 'vuiima' je, prisjea se, osvojio juniorsko prvenstvo. Nije se ni okrenuo, a ve je bio pred vratima seniora. -Svoju prvu seniorsku sezonu igrao sam u Hermes Analitici. Tada odlazim u Du-
Funcuti e mi najvie faliti kad odem

- Moram priznati da nikada u karijeri nisam igrao za klub za koji navijai tolikim srcem navijaju, bodre ga i ive za nae pobjede. Svaka im ast na tome, hvala im od srca jer je to enorman poticaj za nas na terenu da ostavimo zadnji atom snage i kad mislimo da vie ne moemo. Jednom kad odem iz ibenika ova e mi koarkaka groznica koja trese grad najvie faliti.
02
Rituali na dan utakmice
Nije me obeshrabrila ni ozljeda
Moja obitelj
- Tata Mario rodom je iz Virovitice, ali je praktiki cijeli ivot u Zagrebu, odakle je mama Gordana, inae medicinska sestra. Osim mene, imaju jo moje mlae sestre, blizanke Tenu i Teu, koje studiraju u Zagrebu.
bora
33
OD POETKA GODINE UMIROVLJENA NOVINARKA HRT a

7. 11.
2014.
utorak
Nema gledanja ni sluanja vijesti kad odem u mirovinu - barem prve dvije godine! Toliko je toga u tom ogromnom broju informacija koje te doslovno zaskoe sa svih strana besmisleno, nepotrebno, iritirajue, tuno i za zdravlje opasno da je bolje pobjei na planinu - barem neradnim danom, a takav je bio i jueranji ponedjeljak (Tri kralja. Sa svojim promincima (lanovi planinarskog drutva Promina iz Drnia) bila sam na Kamenici na sveanom otvorenju novog planinarskog sklonita u Kurtegia docu. Sklonite je dobilo ime po naem prole godine stradalom alpinistu Edvardu Retelju pa je to bila prava prilika da se okupe planinari iz gotovo cijele Dalmacije. Kako je to bio i izlet a ne samo druenje obili smo i dva najblia vidikovca te se hrptom preko Trovrsa (preko 1600 metara nadmorske visine) spustili do ceste i automobila. Izlet je bio lijep, ali smo svi poalili za zimskim ugoajem koji smo imali upravo na Kamenici prije samo tri tjedna. P.S. Dio ekipe slikao se i sa Stipom Boiem!
ibenik je ostao bez svoje emisije Tisuu bisera koja se emitirala svake este subote i bila iskljuivo rezervirana za ibenske otoke. Jo prolog ljeta ugaena je i ibenska emisija Turistike novosti ... i to je sljedee? Novim generacijama konzumenata informacija u zamjenu za izgubljeno nude se web stranice na facebbooku i twitteru ali to to znai baki Luci u Jezerima koja ni struje u kui nema, ali Pomorsku veer pola stoljea ponedjeljkom na veer slua na tranzistoru pobonije nego nedjeljnu misu!
10. 11.
2014.
petak
a n a d 7
NA MOJA ET E MA
8. 11.
2014.
ibenik ima desetak beskunika i Caritas im je odluio urediti sklonite. Uskoio je Grad ibenik i naao prostor i to nedaleko od Caritasa pa bi beskunici mogli dobiti topli krevet i krov nad glavom vrlo brzo. Ali... Stanari ulice u kojoj e se otvoriti sklonite uplaili su se svojih buduih susjeda pa bi ih rado ve sada preselili u neki drugi kvart!!! Ako treba i uz vlastitu financijsku i materijalnu pomo. Ma ljudi, je li to mogue, pitao se davno jedan novinar-reporter legenda, kojeg se i nakon toliko godina poslije njegove smrti rado sjeamo.
A IN R T E P A IP S JO
subota
prvoj kui do ie. Ne mogu se sjetiti kako sam dola do Rupia - automobilom ili pjeice, no ve sljedei put u Rupie sam stigla s planinarima i ruksakom na leima pjeke od kuglane na ubievcu, preko Dubrave i Rakova Sela sve do vrha Orlovae koji je jo bio djevianski netaknut (bez vjetroturbina, asfalta, plinovoda) Bio je to poetak moje ljubavi prema etnjama, planinama, prirodi i izazovima koje ona prua.
srijeda
11. 11.
2014.
Bratu Severinu koji ivi u Sarajevu danas je roendan (i imendan). I on je svjei umirovljenik (od lani) ali se dao na pisanje knjige i kae nikad nije vie radio nego prole godine. Knjiga je gotova i sad samo treba dovriti tehnike detalje kako bi mogla u tisak. Kad e bit gotova, jo se ne zna - a ja se nudim da u doi na promociju!
9. 11.
2014.
etvrtak
Sin mi kae kako je uo informaciju o zatvaranju ak 11 dopisnitava Hrvatskog radija. Ne znam koliko ih je od tog broja u Hrvatskoj, no za ibenik sam to znala od kraja prole godine. Tako je ibenik praktino ostao i bez radijskog dopisnika iako e o dnevnim dogaajima za HRT izvjetavati novinari novoformiranog HRT Centra Knin u koji je ulo cijelo ibensko TV dopisnitvo.
Subota je rezervirana za etverononog ljubimca Cezara i vanjske poslove. U novom masliniku u Rupiima moji prijatelji Tona i Ljubo bacaju gnoj pod masline. Eto prilike i meni da ih obiem i dam im ruku. Prvo sam stigla na pravu teaku marendu, a onda se valjalo baciti na posao. Moji domaini ne oekuju od mene pomo, no kako valja potroiti nabaene kalorije pridruujem im se u poslu dok Cezar njuka u irokom luku traei divlja. Vrijeme je lijepo i toplo pa je posao na otvorenom pravi uitak. Prisjetila sam se i svog prvog posjeta Rupiima. Bilo je to na sveanom otvorenju planinarske kuice IO. Za Radio ibenik snimala sam reportau i sjeam se dobro svojih sugovornika - predsjednika planinarskog drutva i tajnice, naalost, pokojnih, Ante Jurasa i Ankice Peri te posljednjih stanovnika zaseoka, branog para (vjerojatno isto Rupi) koji je ivio u
je dao puno truda obii peinu svetog Ante i deifrirati natpis na kamenici u kapelici! O kanalu i njegovoj mitologiji puno mi je toga otkrio i Vodianin Mile Basti, jo jedan zaljubljenik u mitsku ibensku povijest i njegovu geografiju. Sve goste i posjetitelje prologa ljeta obavezno sam vodila na etnicu, a Cezar i ja smo gotovo svaku drugu veer na pjeanoj plaici ispod kapelice nalazili osvjeenje u moru, bolje rei Krki.
12. 11.
2014.
nedjelja
13. 11.
2014.
ponedjeljak
etnica Kanalom svetog Ante neto je najbolje to je ibenik dobio prolo desetljee - ujem sluajno razgovor grupice etaa i... slaem se. Zahvaljujui Cezaru tim podrujem eem ve tri godine a sve o etnici znam zahvaljujui i poslu kojim sam se bavila do prije desetak dana. Za radijske reportae o njoj sam razgovarala s njezinim tvorcem i autorom Nikolom Baiem, planinarom koji ivi na Martinskoj Josom Gracinom, arheologom amaterom, Slovencem Jankom Lipovcem koji si
Kako je lijepo opet biti u kolskim klupama! Nakon to sam bila uenik, pa profesor sad sam opet s ove strane katedre. Mjesto ibensko Veleuilite - seminar za turistike vodie. Moram obnoviti znanje francuskog jezika i u skladu sa suvremenim trendovima cjeloivotnog obrazovanja upustiti se u jo jednu ivotnu i profesionalnu avanturu. Kontakti s ljudima i nastupi pred njima (bilo u uionici, eteru, na novinskim stranicama) za mene su uvijek bili najdragocjenije to mi je ivot pruao. ... elim da tako i ostane.
NIKOLINA VUKOVI
34
bora
MODNI STRUNJAK Iako mu je tek dvadeset, zagrebaki modni bloger, novinar i stilist Dino Bonai zna svoje ciljeve:
Od idue godine studij u Londonu, jer mi je obrazovanje na prvom mjestu, a potom posao u modi
Nije bilo neke prekretnice ili zanimljivog trenutka koji je mene
preobratio u modne vode. Znam da sam oduvijek bio fasciniran odjeom te sam vrlo rano poeo sam sebe odijevati. to se tie najveeg utjecaja sjeam se prvog trenutka kad sam ozbiljno shvatio da se elim baviti modom. U jednom hrvatskom dnevniku izaao je, lanak o reviji Marca Jacobsa koja je bila elektrinih boja i zanimljivih uzoraka, inspirirana 80-im godinama. Tada sam izrezao taj lanak i obeao sam sebi da u jednom doi na njegovu reviju - smije se Dino
em je mjestu blog. Osim mode, oboavam umjetnost, kulturu, glazbu, film Sva su ta podruja usko vezana i donekle isprepletena volim sve to sadrava zanimljivu estetiku - kae. Mladi kreativac koji se nalazi u sreditu hrvatskih modnih zbivanja rei e da hrvatskom modnom dizajnu ne nedostaje ideja i kreativnosti, ali da se nitko od njih ne uspijeva maksimalno razviti zbog situacije koja trenutno vlada u Hrvatskoj. -Siguran sam da se nekolicini njih prui dobra prilika, sigurno bismo iznjedrili jo barem tri mlada i konkurentna dizajnera kao to je bila Ivana Omazi ili dobili novu generaciju Simone Rocha, Christophera Kanea i Alexandra Wanga - smatra. On sam najee kupuje preko interneta, a omiljene su mu adrese Asos za odjeu, Daniel Wellington za satove, a Giant Vintage za naoale. -Bijelu majicu, traperice koje mu stoje (!!), bijelu koulju, crni sako, dobre cipele i kaput klasinog kroja. Sve ostalo je sporedno - odgovara na pitanje to svaki mukarac mora imati u ormaru. Nije pritom zanemariva ni kozmetika torbica, miljenja je. -Od kozmetike postoje dva proizvoda koja moram imati - LOccitane dezodorans u stiku bez kojeg ne idem apsolutno nikamo i neki parfem. Trenutno je to Yves Saint Laurent 'La Nuit de LHomme', koji kombiniram uz druge koji mi padnu pod ruku. Za kosu koristim proizvode Morroccanoil koje sam dobio na poklon, a od gelova za tuiranje koristim ono to se trenutno nalazi doma. Volim fino mirisati, a za ostalo me nije briga Dino voli stil svojih kolegica i omiljenih modnih blogerica Susanne Lau s bloga Style Bubble i Leandre Medine s bloga Man Repeller, a od njih je, govori, nauio i to da bloger treba pisati o onome o emu zna i o onome to voli. Od uline mode najdraa mu je ona londonska zbog ega se jo vie raduje injenici da e od idue godine tamo ivjeti. I gdje njegov stil sigurno nee izazivati udne poglede i jo udnije komentare. Meutim, njega to nimalo ne zabrinjava. -Sa zloestim ljudima se uope ne nosim, oni se nose sami! N.B.
Stoji iza vrlo itanog i hvaljenog modnog bloga www.stylebrickroad.com, ali Zagrepanin Dino Bonai puno je vie od samo modnog blogera. Trenutno je na treoj godini studija novinarstva na Fakultetu politikih znanosti, a godinama se uspjeno bavio akrobatskim rock 'n' rollom. Usto, svira gitaru, govori francuski, engleski i talijanski, zbog ega je ljeti, za vrijeme turistike sezone, bio vrlo traen animator. U modnim okvirima bio je Dino oduvijek vrlo aktivan. Radio je tako u marketing timu tjedna mode Fashion.hr za sezonu proljee/ljeto 2012. i sudjelovao u organizaciji samog projekta, pisao za portale PushIt Moda i Budi.IN, a kao bloger suraivao je s razliitim hrvatskim i svjetskim brendovima poput H&M-a, Lusha, Diesela... Od lipnja 2012. radi u magazinu Elle kao stilist, novinar, fotograf i modni asistent. -Nije bilo neke prekretnice ili zanimljivog trenutka koji je mene preobratio u modne vode. Znam da sam oduvijek bio fasciniran odjeom te sam vrlo rano poeo sam sebe odijevati. to se tie najveeg utjecaja sjeam se prvog trenutka kad sam ozbiljno shvatio da se elim baviti modom. U jednom hrvatskom dnevniku izaao je, naime, lanak o reviji Marca Jacobsa koja je bila elektrinih boja i zanimljivih uzoraka, inspirirana 80-im godinama. Tada sam izrezao taj lanak i obeao sam sebi da u jednom doi na njegovu reviju. Jo imam taj izrezak, a najblie to sam tom cilju doao bio je London Fashion Week prole sezone. Ipak, jo ima vremena - smije se Dino, koji je, da ne zaboravimo spomenuti, i osobni stilist dizajnerice interijera Mirjane Mikulec, koja ima i svoju TV emisiju.. Najvea su mu podrka za sve to radi roditelji, otac Darko, podrijetlom s Braa, majka Suzana, koja se najee nalazi u ulozi strpljivog fotografa Dinovih neobinih modnih kombinacija, sestra Tea i psi Indy. -Na prvom mi je mjestu u ivotu obrazovanje trea sam godina studija novinarstva na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu, a idue godine planiram na London Collegeof Fashion upisati diplomski studij. Zatim slijedi posao - onaj u hrvatskom Elleu te suradnja s Mirjanom Mikulec, a na tre-
U mukom ormaru
esto se to dogaa, najee me pitaju prijateljice i prijatelji, te su uglavnom vezani uz pojedine kombinacije za neki izlazak ili posebnu priliku. Uvijek nastojim biti iskren pa ak i ako to sa sobom nosi neku teinu
Prvo obrazovanje
bora
35
VITA E BELLA
spec. ginekologije i opstetricije
dr. Indira Vukevi
POHVALE Mio Kova, Jelena Rozga i Draen Zei sloni:
RAK MATERNINOG VRATA

18. sijenja 2014 g e se obiljeiti 7. Hrvatski dan mimoza u organizaciji Hrvatske lige protiv raka i udruga Zdravka pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Taj dan je od strane Hrvatskog Sabora usvojen kao Nacionalni dan borbe protiv raka materninog vrata. Krajem 2012 g Ministarstvo zdravlja pokrenulo je nacionalni program ranog otkrivanja raka materninog vrata kojem je cilj smanjiti broj oboljelih ena i smrtnost. Rak materninog vrata je u svijetu drugi najei karcinom u ena(poslije dojke). Godinje se u cijelom svijetu otkrije oko 500 000 novih sluajeva,a od ove bolesti umre 270 000 ena. Najvea je pojavnost u nerazvijenim zemljama jugozapadne Afrike, June Amerike i jugoistone Azije.. U Europi je najvea pojavnost u zemljama istone Europe. U Hrvatskoj je prema podacima HZJZ incidencija bila 12,6/ 100 000 ena , a smrtnost je 4,5/ 100 000 ena(podaci iz 2011 g). Rak materninog vrata je bolest mlaih ena i najee zahvaa dobnu skupinu izmeu 35 i 50 g. Dokazano je da 99,7 % svih karcinoma materninog vrata ima genom HPV ( humani papiloma virus),a osam je najeih onkogenih sojeva (16,18,31,33,45,52, 58 i 35) odgovornih za nastajanje 90% svih karcinoma materninog vrata. Infekcija HPV je danas najea spolno prenosiva bolest, a prevalencija infekcije HPV-om u asimptomatskih ena u opoj populaciji je izmeu 2-44 %. 90-95% svih infekcija HPV-om prolazi spontano, a za razvoj preinvazivnih lezija materninog vrata je potrebna trajna infekcija visoko onkogenim sojevima. Smatra se da je potrebno 7 g. za promjenu poetne CIN lezije u kliniki vidljiv rak materninog vrata. Rizik za infekciju HPV-om raste sa ranom dobi stupanja u spolne odnose, veim brojem partnera, puenjem cigareta, prateim drugim spolno prenosivim bolestima, kroninim upalama donjeg spolnog sustava. Uporaba kondoma moe smanjiti rizik infekcije HPV-om i do 70%. Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske je 19.rujna 2007 g odobrila cjepivo Gardasil /protiv HPV sojeva 16,18, 6 i 11)koje ne lijei, niti ne zaustavlja razvoj postojeih bolesti uzrokovanih HPV-om, a preporuena dob za cijepljenje je izmeu 9 i 26 g. Prvi simptom raka materninog vrata je krvarenje nevezano uz menstruacijsko krvarenje, pojaava se s napredovanjem bolesti praeno bolovima u kriima i natkoljenicama kao rezultat irenja bolesti u zdjelicu. Razlikujemo karcinom ploastih stanica i karcinom ljezdanih stanica(u porastu zadnjih godina). Dijagnozu postavljamo; ginekolokim pregledom u spekulima,PAPA testom, kolposkopijom, biopsijom sumnjivih dijelova materninog vrata i vidljivog tumora, cistoskopijom, rektosigmoidoskopijom, iv urografijom, magnetskom rezonancijom zdjelice.(radi utvrivanja proirenosti bolesti) Lijeenje ovisno o stadijima bolesti moe biti; kirurko, zraenje i KTH. Koja je naa uloga u smanjenju broja karcinoma materninog vrata? Edukacija mladih o spolnom ponaanju , spolno prenosivim bolestima , zatiti i cijepljenju . Edukacija i poticanje ena na redovito kontroliranje u primarnoj ginekolokoj zdravstvenoj zatiti kako bi na vrijeme otkrili preinvazivne lezije materninog vrata i lijeili ih na adekvatan nain. I zbog toga budite hrabri i nemojte odgaati pregled kod svog ginekologa!
Ivana ima izvrstan novi album Crno vino, crne oi!

-Ona zna sve tajne o meni. Postale smo prave prijateljice jer u njoj nema ni trunice zla. Uvijek sam vjerovala u nju - rekla je naa najpopularnija pjevaica, neokrunjena kraljica estrade Jelena Rozga, o svojoj prijateljici Ivani Kova u eteru Narodnog radija. Naime, Ivana je koncertom uivo u popularnoj emisiji 'Glazbeni show Dalibora Petka' promovirala svoj prvi solo album 'Crno vino, crne oi'. -Kad je jednom upozna, onda za nju nema nita drugo rei, samo lipe rii - poruio joj je i nekadanji kolega iz grupe Magazin Ivan Hulji, sin iz glazbene obitelji Tonija i Vjekoslave. Rajko Dujmi prozvao ju je svojom ljubavi i jednim od rijetkih altova u svemiru, a Draen Zei, koji je i autor nekoliko pjesama na njezinom prvijencu, rekao je da ima duu, dok je klapski mag Pero Kozomara poruio da njeno vrijeme tek dolazi. -Danas su rijetke cure koje pjevaju, a da su obuene. Moja ki je jedna od tih - rekao je u svom stilu aa Mio istaknuvi da Ivani njegovo ime samo smeta, ali da ona ima i svoju publiku. -Album joj je izvanredan, Zei je napisao bolje pjesme za nju nego za sebe - dometnuo je Mio, a javila se i Ivanina mama Anita koja je rekla: -erce, karijera je pred tobom samo treba malo strpljivosti!' Najvee iznenaenje bilo je kad se u emisiju javila biva asna sestra i velika borkinja protiv ovisnosti, s kojom se i Ivana svojedobno borila i uspjeno je pobijedila, Bernardica Jureti. -Pamtim je kao vrlo nesebinu i jednostavnu curu. Imala je odlian talent za keramiku, a njene radove jo i danas rado uvamo - rekla je Bernardica, pozvavi Ivanu da posjeti komunu na iovu, to e Ivana rado uiniti. Ivana je uz pratnju benda Kvaka 22 na radiju pjevala svoje hitove 'Dalmacijo, srce oca moga', 'to stari ljudi kau', 'Nima oldi, e pa a', 'Rasko', 'Crno vino, crne oi' ali i ovu najnoviju 'Jao meni', i otkrila da se najvie veseli koncertima s Miom, 11. i 12. veljae u Lisinskom. N.B.
USPJEH Fotografije ibenske fotoumjetnice Sanje Lydie Kului osvajaju svijet:
Tri zemlje za tri knjige otkupile prava na njezine fotografije

Da je ona neto sasvim posebno u fotografskom smislu na lokalnoj smo razini ve odavno otkrili, a da smo imali pravo, svjedoe i sve ea priznanja koja Sanja Lydia Kului dobiva iz brojnih zemalja za svoj rad. Ve su dvaput prije ovog puta njezine fotografije krasile naslovnice knjiga, jedne za ameriko, a druge za vedsko trite, a ovih ju je dana agencija koja je zastupa u inozemstvu ponovno obradovala. Naime, prava na ak tri njezina rada otkupile su tri razliite zemlje, u kojima e se one opet nai na naslovnicama knjievnih uradaka i to, pazite sad, u Norvekoj, Francuskoj i Poljskoj. -Moje fotografije u inozemstvo plasira britanska agencija Trevillion Images, koja mi pronalazi nove poslove. A ja samo radim svoj posao skromno e rei Sanja, no uspjeh je nesumnjivo velik. Ponajprije i zato to se uslijed digitalizacije fotografije pojavilo i mnotvo novih fotografa, pa je konkurencija nikad vea, ali Sanji ta hiperprodukcija oito nimalo ne smeta. N.B.
POLIKLINIKA
tel: 022 / 312 644 www.dijagnostika-vita.hr
36
oglasi

Sibenski List, 16. Sijecnja 2014.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 16. Sijecnja 2014.

Uploaded by

Copyright:

ibenskilist

1 kWh PRIHOD 1 lipa

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

JE LI POSTOJEI MODEL INVESTIRANJA U VJETROELEKTRANE U DALMACIJI VELIKI PROMAAJ

ibenik je od svoja tri lani inkasirao samo 23

Investitori svjesni problema

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

i vjetroparka 35 tisua kuna!

Hodajui kolegij na Danilu

I HE plaaju jednu lipu:

Pametno rjeenje iz vedske

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

nozema cerane, ali je o razmjerima tete rano govoriti.

Rogulja: Obavezni pratiti stanje u konicama

Dragan Plavi je svojim pelama ostavio dovoljne koliine meda u konici

Plavi: Nemamo dojava o pomoru pela

Prvo novi statut, pa tek onda natjeaj za novog dekana

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

PIE: ZDRAVKO PILI

ZAPOSLENICI TUILI GRADSKU KNJINICU J. IGORI

V. Laki: Nemamo ni iro rauna, a kamoli novca

...jer godinama nije isplaivala regres iako je to obveza iz Kolektivnog ugovora

Mi ne proputamo ni jednu priliku da utrostruimo administraciju. Legalizacija je za to najbolji primjer!

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

Mladi ibenanin zavrio polugodinje struno usavravanje na Azorima

Najvie u Portugal i Kataloniju

Eurodyssee - vrijedno iskustvo

NIKA STIPANIEV / CROPIX

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

MILIJUNA KUNA uloeno je u kapitalna ulaganja u kolama

MILIJUN KUNA realizirano je planom tekueg investiranja i odravanja kola

TISUA KUNA vlastitih prihoda uloila je upanija za iri pedagoki standard

U vodiku kolu uloeno 600.000 kuna

decentraliziranih sredstava koje je upanija dobila iz dravnog prorauna najvie je uloeno u

Intervju tjedna SEMIRA KUGOR PROELNICA UPANIJSKOG UPRAVNOG ODJELA ZA PR

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

Ako nam oduzmu 20 posto legalizaciju, upanija e iz

Kadrovsko ekipiranje i rokovi

Vojnik sam svoje stranke

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

ROSTORNO UREENJE I GRADNJU

o predmeta za zgubiti tri milijuna kuna!

Namjeten sudski postupak

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

RAT PRIOPENJIMA na relaciji HDZ - SDP - Opina Tisno

KATARINA RUDAN TISNO

Ivan Klarin, opinski naelnik

Transparentnost da ili ne?

Metrov: Obratov zaposlena zbog podobnosti

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

ROGOZNICA Za odravanje komunalne infrastrukture ak 6 milijuna kuna

Tko ivi od turizma, u obalu mora i ulagati

STIPENDIRANJE STUDENATA Dodijeljeno 15 novih stipendija

Svim brucoima koji su ispunili uvjete natjeaja 750 kuna mjeseno

VODI KROZ VODICE

VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

PRORAUNSKI NOVAC za socijalne, zdravstvene i humanitarne programe i pomoi

Za vii standard u zdravstvu i socijali - 2,3 milijuna kuna

Branka Juriev Martinev

Zaposleno i est ena

500 380 210

ETVRTAK, 16. SIJENJA 2014. ibenskilist

Prvi hrvatski dragovoljci iz 1990. obiljeavaju 23. obljetnicu prvog postrojavanja

Kazivanja izgubljenog vremena