Srednja kola Vladimir Gortan Buje

ZAVRNI RAD
Tema: Poduzetniki pothvat i njegove sastavnice na primjeru uzgoja pueva na podruju Umaga

Ime i prezime uenika: Mateo Velenik Program: Ekonomija, trgovina i poslovna administracija Obrazovni profil: ekonomist Razredni odjel: IV.d. kolska godina: 2011./2012. Mentor: Dubravka Puljar Kovaevi, prof.

U Bujama,_______________2012. godine

Sadraj
Uvod................................................................................................................................. 2 Uzgoj pueva nova djelatnost .............................................................................................. 2 Fokus zavrnog rada ............................................................................................................... 2 Zakonska regulativa .......................................................................................................... 3 Osnivanje obrta ...................................................................................................................... 3 Osnivanje OPG-a ..................................................................................................................... 4 Lokacija ............................................................................................................................ 5 Odabir lokacije ........................................................................................................................ 5 Svojstva tla .......................................................................................................................... 5 Ostala svojstva .................................................................................................................... 5 Priprema lokacije za uzgoj ...................................................................................................... 5 Sijanje...................................................................................................................................... 6 Primjer parcele ....................................................................................................................... 7 Radovi i odravanje........................................................................................................... 8 Radovi podijeljeni po mjesecima ............................................................................................ 8 Opasnosti i rizici ...................................................................................................................... 9 Plasman na trite............................................................................................................. 9 Ugovor sa otkupnom tvrtkom - Helicikultura ......................................................................... 9 Burza pueva i institut Cherasco.......................................................................................... 9 Povijest instituta i burze ...................................................................................................... 9 Povijesni podaci o potronji, proizvodnji i uvozu pueva u Italiji od 1995. 2010. .......... 10 Cijene na burzi ................................................................................................................... 10 Trokovi i prihodi ............................................................................................................ 11 Trokovi izgradnje farme ...................................................................................................... 11 Varijabilni trokovi ................................................................................................................ 11 Prihodi................................................................................................................................... 12 Zakljuak ........................................................................................................................ 13 Popis literature ............................................................................................................... 14

Uvod
Uzgoj pueva nova djelatnost
Uzgajanje pueva je djelatnost koja bi mogla zauditi puno ljudi . Kod mnogih se kao prva reakcija na pueve javlja gaenje, ipak je to mala ivotinja s kuicom koju esto viamo u vrtu nakon kie, prodire nam biljke i ostavlja sluzave tragove za sobom. No pu je mnogo vie od toga. U zemljama kao to su Francuska ili Italija, puevi su gastronomska delicija i veoma traena roba. Toliko je velika potranja za puevima u gastronomiji da ak premauje ponudu koja svake godine raste ali i dalje ne dovoljno brzo da zadovolji glad svijeta za tim mekucima. Te zemlje imaju i visok uzgoj pueva koji i dalje ne uspijeva zadovoljiti potrebe trita, te se puevi moraju uvoziti, najee iz zemalja istone europe. Na podruju Istre su se nekad konzumirali puevi koji su se pronalazili u divljini. Ovo je bitan detalj za uzgoj pueva jer to govori da je Istra prirodno stanite pueva te je ovdje uzgoj olakan i ima vee prinose. Dok je na nekim podrujima jedini nain uzgoja u staklenicima i modificiranim uvjetima, u I stri je mogue uzgajati pueve na otvorenom, to je dokazano jeftinija, kvalitetnija i profitabilnija opcija. Tu u opciju uzgoja i obraditi u ovom radu. Dvije su vrste pueva koje podnose uzgoj Helix Pomatia i Helix Aspersa. Helix Pomatia je vrsta pua poznatija kao pu vinogradnjak. Taj se pu nalazi preteito u Slavoniji te se ne uzgaja u Istri. Helix Aspersa je pu koji se nalazi u priobalnom podruju Hrvatske. To je pu crnosmee boje kojeg vidimo u vrtovima nakon kie i taj pu je pogodan za uzgoj u Istri.

Fokus zavrnog rada

U ovom radu u obraditi potpuni postupak kako osnovati obrt, pokrenuti uzgoj pueva, plasirati ih na trite i ostvariti cilj svakog poduzetnika profit. Manje u se fokusirati na postupak uzgoja jer je on opsean te postoji puno literature o tome nju u i navesti na kraju rada. Vie u se usmjeriti prema ekonomskim ciljevima, to niim ulaganjima i veem profitu u to kraem vremenskom roku. Uzgoj pueva e mnogi reklamirati kao odlian posao s nikakvim ulaganjima i ogromnom dobiti, ali nije ba tako. Prinosi jesu visoki ali ipak treba raditi i uloiti truda i panje u projekt. Ako se posvetimo tom projektu s jasnim ciljem i motivacijom za rad, moemo postii lijepu zaradu i formirati nau farmu pueva.

Zakonska regulativa
Prije nego to kreemo u radove, trebamo osnovati obrt ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (skraeno OPG). Time si moemo i priskrbiti neke olakice i dobiti bespovratna sredstva, koja moraju za osnovu imati raune koje glase na ime obrta ili OPG -a na kojem je farma. Moramo se odluiti da li emo osnovati obrt ili OPG.

Osnivanje obrta
Za osnivanje obrta postoje odreeni preduvjeti koje moramo ispuniti. Postoje 3 vrste obrta: slobodni, vezani i povlateni. Mi emo osnovati slobodni obrt jer za uzgoj pueva nije potrebno struno osposobljavanje niti majstorski ispit. Predvjeti za osnivanje su: Osniva mora biti fizika osoba dravljanin republike Hrvatske Osniva mora biti punoljetan i sposoban obavljati poslove obrta Ne smije mu biti odreena zakonska mjera zabrane osnivanja obrta Nakon to zadovoljimo preduvjete moramo prikupiti potrebnu dokumentaciju za osnivanje obrta. Ispunjavamo 3 obrasca: RL-1 u njega upisujemo podatke o obrtu RL-2 u njega upisujemo podatke o izdvojenom pogonu RL-3 u njega upisujemo djelatnosti obrta Ispunjene obrasce predajemo na alteru HITRO.HR servisa, koji nam olakava osnivanje obrta jer tamo obavljamo cjelokupan proces osnivanja. Nakon to predamo svu dokumentaciju, potrebno je podmiriti dravne naknade i pristojbe. U tablici su popisani svi trokovi:
Vrsta troka Izdavanje obrtnice Upis u obrtni registar Prijava o poetku rada Iznos 200,00 kn 270,00 kn 70,00 kn

Kada imamo obrt, moramo za sebe (vlasnika) isplaivati mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ako zapoljavamo radnike, njima moramo isplaivati plau, mirovinsko i zdravstveno osiguranje ali sebi ne isplaujemo plau. Plaom obrtnika se smatra dohodak koji se ostvari na kraju poslovne godine. Knjigovodstvo u obrtu se vodi na jednostavan nain. Potrebno je voditi knjigu primitaka i izdataka, evidenciju o trabinama i obvezama i popis dugotrajne imovine. Ako ne elimo ili neznamo sami voditi knjigovodstvo obrta moemo ga prepustiti nekom knjigovodstvenom servisu no to e nam biti dodatni troak. Obrt ima jo neke zahtjeve kao to su iro raun i slubeni peat. Postoje i fiksni trokovi za obrt, godinje se naplauje 300,00 kuna poreza na obrt, tromjeseno se plaa paual Hrvatskoj obrtnikoj komori te se odreeni postotak dobiti mora uplatiti u HOK.

Osnivanje OPG-a
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisuje se u Registar obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u jedinici lokalne samouprave. Nije u sustavu PDV-a ve samo u registru obveznika poreza na dohodak, i tamo se prisilno upisuje samo ako dohodak prelazi 85.000,00 kuna godinje. OPG moe osnovati fizika osoba, a za osnivanje nije potreban poetni kapital to je dobro za poetak poslovanja. U OPG se moe ukljuiti vie osoba koje su lanovi istoga kuanstva i koje e obavljati djelatnost u OPG-u. Uvjeti za osnivanje OPG-a su slijedei: Moramo imati u posjedu zemljite (to moemo dokazati vlasninim listom, ugovorom o dugoronom zakupu, posjedovnim listom ili darovnim ugovorom) Moramo odrediti nositelja OPG-a, na ije e se ime osnovati OPG. U OPG moemo dodati jo lanova, no uvjet je da su punoljetni i da imaju istu adresu prebivalita kao i nositelj Za osnivanje se javljamo u Ured dravne uprave koji se nalazi blizu naeg prebivalita (u Umagu). Tamo predajemo obrazac za upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koji moemo nabaviti u Narodnim novinama. Potrebno je priloiti i 70,00 kuna dravnih biljega te kopije osobnih iskaznica lanova OPG-a s naznaenim nositeljem. Nakon upisa dobiti emo MIBPG (matini identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva) koji je jedinstveni broj pod kojim se vodi na OPG. OPG moe plasirati proizvode na trite i ostvarivati dravne poticaje uz jeftine trokove osnivanja i niske fiksne trokove, za razliku od obrta. Nije potrebna nikakva stuna sprema niti osposobljavanje za lanstvo u OPG-u, dovoljno je raditi u poljoprivredi (obraivati polje ili uzgajati stoku). Kada usporedimo obrt i OPG zakljuiti emo da nam je jeftinije osnivanje OPG -a radi vee jednostavnosti i niih trokova. Ako e nam za rad na farmi biti potrebno vie radnika, lanovi OPG-a e lako moi raditi kod nas bez previe papirologije. Kako Hrvatska ulazi u Europsku uniju, vanost i uloga manjih gospodarskih udruenja e porasti, pa e tako i na OPG moi ostvariti razne poticaje i subvencije iz fondova Europske unije. Kod obrta bi trebali pri osnivanju prijaviti djelatnost obrta dok OPG ne zahtjeva prijavu djelatnosti. Ako bi uzgajali i neto drugo osim pueva, pod istim bi OPG-om mogli ostvariti poticaje, proizvoditi i plasirati nae proizvode na trite, koje e se ulaskom u Europsku uniju jo vie proiriti. Nakon to smo upisali nae obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Registar obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i rijeili sve zakonske zahtjeve, moemo se usredotoiti na slijedei zadatak: pronai odgovarajue lokaciju za nau farmu te krenuti s radovima izgradnje farme.

Lokacija
Odabir lokacije
Za nau farmu potrebno nam je zemljite, koje moemo ili imati u vlasnitvu ili zakupu od drave. Ako je u zakupu, trebali bi ga uzeti na dui rok jer je ovo dugorona investicij a, a i za sklapanje ugovora s tvrtkom Helicikultura (kasnije opisano u poglavlju 7) zemljite mora biti u naem posjedu minimalno 5 godina. Oblik parcele, tlo, temperatura, padaline sve su to vani faktori za odabir lokacije za izgradnu farme. Svojstva tla Najjednostavniji uvjet za provjeru da li je lokacija odgovarajua je da idemo do tog polja i potraimo pueve. Ako pronaemo dvadesetak pueva ili njihovih kuica na 2000m2 onda je to dokaz da je to prirodno stanite pueva, te je lokacija pogodna za farmu. No moe se tlo provjeriti i drugim metodama moemo odnijeti uzorak zemlje na analizu ako nismo posve sigurni. Uvjeti za tlo su: rastresitost i propusnost sadraj kalcija u zemlji barem 1% vlanost tla prisutnost rose blaga kiselost (5,8 7,5 PH vrijednost) Ostala svojstva Parcela za koju smo se odluili nesmije imati preveliki pad, iako je poeljan mali pad radi ocjeivanja. U krugu od 50m se nesmiju nalaziti kulture koje su kemijski tretirane, i farma mora biti barem 150m udaljena od magistralnih puteva i autocesta, jer u suprotnom neemo dobiti Veterinarsko-zdravstvenu suglasnost od Uprave za veterinu. Poeljno je i da je parcela pravilnog oblika (40x50m za parcelu od 2000m2)

Priprema lokacije za uzgoj

Nakon to smo pronali dobru lokaciju za izgradnju farme moemo poeti sa radovima. Teren treba raskriti maknuti sva stabla i grmlja, pokositi i spaliti travu, te ostatke eliminirati totalnim herbicidima. Nakon toga teren treba preorati i poravnati. Radove je najbolje zapoeti u jesen, da bi sve bilo spremno do poetka ljeta, kada se puevi ubacuju u farmu. Kada smo eliminirali svu vegetaciju, poinjemo s ograivanjem parcele. Prvo gradimo vanjsku ogradu, koja mora sprjeiti ulazak bilokakvih glodavaca i ivotinja u farmu. Najbolje rjeenje su limene ploe visine 100cm, gdje e 40cm biti ukopano u zemlji, za zatitu od mieva. Na mjestu gdje je predvien ulaz dobro je napraviti betoniranu kadicu za dezinfekciju obue i kotaa strojeva, da ne unesemo parazite u farmu.

Kada smo postavili vanjsku ogradu, unutranjost emo podijeliti na manje sektore, da lake kontroliramo uzgoj. Uzgojna polja se rade u veliini 3.8m x 45m i ograena su posebnom mreom Helitex. Mrea se mora postaviti po posebnim uputama, jer se ne postavlja kao obina ograda nego kao ograda s dva pregiba preko kojih puevi nemogu proi. Lijevo je nain postavljanja Helitex mree, a desno je limena vanjska ograda:

Nakon ograivanja limom mogue je da su neki glodavci ostali zarobljeni u farmi, te se zato provodi deratizacija i dezinfekcija budue farme. Dezinficirani teren opet poravnamo, i spremno je za sijanje.

Sijanje
Uzgojna polja emo zasaditi slijedeim kulturama: Hibrid krmne repice (perko) Blitva srebrnolisna Mjeavina radia i salata Suncokret Djetelina Prve 4 kulture su za prehranu pueva dok je djetelina stanino bilje, gdje e puevi polagati jajaca i prezimljavati. Kad sijamo, podijelit emo uzgojna polja u 2 skupine polja za tov i polja za reprodukciju. Polja za reprodukciju sluit e za razmnoavanje pueva, te emo tamo zasaditi djetelinu, blitvu, perko i suncokrete. Polja za tov sluit e za prehranu i brzi rast mladih pueva, te emo tamo zasaditi blitvu, perko, salatu, radi i suncokrete. Svo bilje moramo redovito kositi jer inae nee rasti a puevi nee jesti stare listove, no o tome detaljnije u slijedeem poglavlju. 6

Primjer parcele
Ovo je primjer jedne parcele koja odgovara uvjetima o kojima sam prije pisao. Na njoj je trenutno stari vinograd ali se moe prenamjeniti i na njoj izgraditi farma za uzgoj pueva. Povrine je cca 100x50m i na nju bi smjestili farmu veliine 50x40m.

Za vanjsku ogradu potrebno nam je 180m limene ograde i 180m iane ograde, dok za unutarnje mree (10 uzgojnih polja) nam je potrebno 800m Helitex mree. Stupove za vanjsku ogradu postavljamo svakih 3m a za unutarnju svakih 4m. Potrebno nam je otprilike 62 stupa visine 2,2m za postavljanje vanjske ograde, dok za unutarnju ogradu trebamo 24 stupova po uzgojnom polju, dakle 240 stupova visine 1,2m. U programu Microsoft Office Visio nacrtao sam skicu nae farme:

Radovi i odravanje
Radovi podijeljeni po mjesecima
Naa je farma izgraena uzgojna polja su ograena i zasijana, polje je ograeno i deratizirano, sve je spremno za uvoenje pueva u njihovo novo stanite. Pueve emo ubaciti u farmu poetkom ljeta i tada poinju nai radovi na farmi. Radovi nisu veliki i malo je truda potrebno da se postignu dobri rezultati, no ipak je bolje uloiti vie truda u farmu jer e nam se to sve sigurno vratiti iduom berbom. Najbitnije je da farmu dovedemo u red i da ne zanemarujemo obveze jer izostanak nekih radnji bi mogao poremetiti ciklus u uzgajalitima. U ovoj tablici sam napisao kratki pregled radova tokom cijele godine:
Mjesec Sijeanj Veljaa Oujak Radovi Kontrola glodavaca deratizacija Odravanje ograda i uzgojnih polja popravci na mreama Uklanjanje vegetacije od prole godine Dezinfekcija prolaza Sakupljanje mrtvih pueva Sijanje za ljetnu prihranu blitva, perko, suncokret Kontrola rasta bilja Ubacivanje dodatnih reproduktora u sluaju visoke smrtnosti Prenoenje reproduktora u nova uzgojna polja Kontrola gustoe u poljima za tov premjetanje ako je visoka gustoa pueva Sijanje za jesenju prihranu blitva, repica, kupus Periodino koenje bilja svakih tjedan dana, odravanje visine od 20cm Kontrola prolaza i ograda ienje uzgajalita Periodino koenje bilja svakih tjedan dana, odravanje visine od 20cm, uklanjanje otkosa ienje uzgajalita Berba pueva za prodaju iz polja za tov Premjetanje mladih pueva iz polja za reprodukciju u polja za tov Koenje vegetacije na visinu od 10-15cm Zapoeti radove za iduu godinu oranje, frezanje, unitenje korova, odravanje ograde i uzgojnih polja Odravanje vegetacije na visini od 10-15cm U sluaju sue, navodnjavanje terena da se puevima olaka uzemljenje Sakupljanje neuzemljenih pueva Nastaviti pripremne radove za iduu godinu

Travanj Svibanj

Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan

Listopad

Studeni

Prosinac

Opasnosti i rizici
Kao i svaki posao, uzgoj pueva ima svoje rizike, ali brigom i trudom ih veinu moemo otkloniti bez previe muke. Najee greke koje ine uzgajivai su ljudske prirode, kao zaboravljanje obveza ili nemar prema puevima. Puevi su ipak ivotinje a ne biljke te bi se prema njima trebali i odnositi tako. Iako nije potrebno, bolje je u poetnim danima uzgoja ee posjeivati farmu da budemo sigurni da nema nekih problema, a kas nije kada se uhodamo moemo dolaziti i rjee samo radi konje vegetacije, da nam puevi ne ostanu bez hrane. Prije nego pokrenemo uzgoj bilo bi poeljno da si osiguramo podrku u sluaju da nam doe do nekog problema. Postoje knjige o uzgajanju pueva i razni elaborati do kojih je danas lako doi koritenjem interneta. Literaturu u navesti na kraju. Tvrtke za otkup pueva u Hrvatskoj nude podrku ako potpiemo ugovor s njima. Tada bi nam struni uzgajivai bili na raspolaganju u sluaju nekih potekoa, i uz njihovu suradnju uspjeli bi postii najbolje rezultate.

Plasman na trite
Ugovor sa otkupnom tvrtkom - Helicikultura
U Hrvatskoj postoji vie tvrtki i zadruga koje nude otkup pueva a ja sam izdvojio jednu Helicikulturu u Matuljima. Ukoliko bi uzgajali pueve na podruju Istre to nam je najbolja opcija radi blizine (druga tvrtka Telluris-Medin je u Zadru) i jer nudi sve potrebno za poetak uzgoja pueve, materijal za izgradnju i savjetovanje. Sa tvrtkom se suradnja sklapa potpisivanjem ugovora na 5 godina kojim se obvezujemo sve proizvedene pueve prodati tvrtci. Cijena otkupa jednaka je cijeni odreenoj na meunarodnoj burzi pueva u Cherascu, Italija.

Burza pueva i institut Cherasco

Povijest instituta i burze Kako je potronja i proizvodnja pueva rasla, rasla je i potreba da se osnuje ureeno trite puevima burza pueva. Italija je veliki potroa i proizvoa pueva te se u talijanskom gradiu Cherascu 70-ih godina 20. stoljea institut za helicikulturu. Tada su mnogi zakoni zabranili sakupljanje pueva u prirodi za prehranu radi zagaenja te su se puevi poeli uzgajati. Instituto elicicoltura di Cherasco je prvi poeo sa razvijanjem tehnologije uzgoja pueva u otvorenim uvjetima. 1980. godine se osnuje i burza koja je omoguila lake trgovanje puevima. Uzgoj pueva je doivilo pravi procvat krajem 90-ih godina 20. stoljea, to moemo i vidjeti iz ove tablice koja prikazuje kako se kretala proizvodnja, potronja i uvoz pueva u Italiji.

Povijesni podaci o potronji, proizvodnji i uvozu pueva u Italiji od 1995. 2010. U tablici su vrijednosti iskazane u kvintalima (1 kvintal = 100 kilograma) Godina 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Ukupna potronja 103.000 117.000 130.000 165.000 228.000 233.000 247.000 330.000 360.000 370.000 372.000 374.000 380.000 384.000 380.000 374.500 Proizvodnja 36.000 41.000 44.000 67.650 79.800 88.540 98.800 95.700 108.000 114.700 130.200 124.000 130.000 134.400 136.800 131.500 Uvoz 67.000 76.000 86.000 97.350 148.200 144.460 148.200 234.300 252.000 255.300 241.800 250.000 250.000 249.600 243.200 243.000 % uvezenih pueva 65% 65% 66% 59% 65% 62% 60% 71% 70% 69% 65% 67% 66% 65% 64% 65%

Italija se i dalje veinom oslanja na uvoz pueva jer njena klima u odreenim podrujima nije pogodna za uzgoj pueva te su prinosi nii. Zemlje kao Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija i Grka imaju puno bolje uvjete no nemaju razvijenu proizvodnju. Veina proizvoaa iz tih zemalja su lanovi burze u Cherascu i tamo plasiraju svoje proizvode. Ipak, ako smo mali proizvoa pueva nije nam isplativo plasirati proizvode sami na burzu radi udaljenosti Cherasca od Umaga (udaljenost je 650 kilometara). Postoje i manje zadruge uzgajivaa koji dijele trokove prijevoza do burze to je takoer dobar nain za smanjenje trokova. Cijene na burzi Ovako su se kretale cijene na burzi u zadnjih par godina: Vrsta pua Helix Aspersa Helix Pomatia Eobania Vermiculata 2. polovica 1. polovica 2. polovica 1. polovica 2. polovica 2009. 2010. 2010. 2011. 2011. 4,30/4,80 4,00/4,80 3,80/4,80 3,50/5,50 4,20/6,00 2,00/2,50 2,00/3,00 2,80/3,40 2,50/3,50 2,50/3,50 2,50/4,00 2,00/3,00 2,00/3,50 3,00/4,00 4,00/5,00

U tablici su po dvije cijene, jedna je minimalna a druga maksimalna. Puevi se sortiraju ne samo po vrsti nego i po veliini (kalibracija). Puevi veeg kalibra e postii veu cijenu nego oni manjeg kalibra. Cijena pua Helix Aspersa kojeg bi mi uzgajali je porasla za 12% u roku od

10

2 godine (i to za vrijeme ekonomske krize) i Institut procjenjuje i daljnji rast, s obzirom da se potronja poveava bre od proizvodnje. Kao mali proizvoa pueva bolje nam je sklopiti ugovor sa otkupnom tvr tkom radi blizine, sigurnosti i podrke koju nam moe pruiti. Ako bi se nakon par godina razvili u veeg proizvoaa tada bi nam se isplatilo postati lan burze i plasirati nae pueve direktno na trite.

Trokovi i prihodi
Trokovi izgradnje farme
Ovdje su popisani trokovi koji se ostvaruju pri izgradnji farme. Nisam uraunao trokove zemljita (pretpostavka je da je zemljite ve u vlasnitvu), trokove ljudskog rada potrebnog da se sve izgradi, niti trokove nabave strojeva za obradu zemljita.
Stavka Limena ograda iana ograda Stupovi Helitex mrea Stupovi Deratizacija Sjemenje Matino leglo Ukupno: Opis Vanjska ograda sainjena od preanog lima Vanjska ograda od plastificirane ice Stupovi za vanjsku ogradu 2,2 m Mrea za ograivanje unutarnjih polja Stupovi za helitex mreu 1,2 m Sredstva za deratizaciju Razno sjemenje za sadnju u uzgojna polja Puevi koje emo smjestiti u farmu Koliina 180 m 180 m 62 kom 800 m 240 kom / / 12000 kom Cijena 9.000,00 kn 2.800,00 kn 1.364,00 kn 24.000,00 kn 3.600,00 kn 1.500,00 kn 6.000,00 kn 25.700,00 kn 73.964,00 kn

Varijabilni trokovi
Ovdje sam naveo i neke varijabilne trokove koji se mijenjaju tokom godine, kao to su: Trokovi vode preko ljeta ukoliko je sua potrebno je navodnjavanje, nije obvezno ali pomae u rastu biljaka koje puevi jedu Trokovi struje Troak goriva za pogon motorne kosilice i traktora za odravanje farme Troak nabave sjemenja svakih godinu dana mijenjamo vegetaciju u farmi Troak dodatne radne snage pri sezoni berbe e nam moda biti potrebno vie radne snage da bi sve na vrijeme odradili, pa u tu svrhu moemo zaposliti dodatne radnike Godinji iznos zakupa ako zemljite imamo u zakupu Osiguranje Trokovi skladitenja i prijevoza pueva do otkupnog mjesta Razni izvanredni trokovi popravak ograda, tete od poplava, sue, nevremena

11

Prihodi
U prvoj godini naeg uzgoja neemo imati berbu, jer se puevi jo privikavaju na novi ambijent i nema ih dovoljno da bi ih sakupili i prodali. Puno je bolje da se priviknu i razmnoe u uzgajalitu jer onda neemo vie trebati obnavljati nae matino leglo. Teko je stvoriti preciznu raunicu koliko e nai prihodi biti jer nemoemo potpuno kontrolirati uvjete u kojima puevi rastu. Rast i brojnost pueva se razlikuje od farme do farme radi razliitih klimatskih uvjeta, no moe se napraviti neka procjena, uzevi u obzir ove faktore: Smrtnost pueva prije parenja, radi neprilagoavanja novom ambijentu u farmi Izostanak parenja Polaganje manjeg broja jajaaca Polaganje jajaaca na loem terenu (izvan gnijezda, izloena suncu, na suhoj zemlji) Kanibalizam ukoliko se neka jajaca prije izlegnu, hrane se jajacima oko sebe (pojava je prisutna ako imamo uzgajalite s manjkom kalcija bitno je analizirati zemlju prije odabira lokacije) Paraziti Naglo zahlaenje, snijeg i ostale nepogode Kada sve ove faktore uzmemo u obzir, dolazimo do zakljuka da bi na 1 pua reproduktora mogli ostvariti 20-25 pueva za prodaju. To je oko 1000 1200 grama proizvoda po m2. Nae zemljite ima 2000 m2 no od toga 1800 m2 spada na iskoristivo podruje, ostatak su prolazi oko uzgojnih polja. U prvoj godini je urod smanjen, te bi mogli raunati na : 1800 m2 x 900g/m2 = 1620 kg pueva To bi po trinoj cijeni Helix Aspersa iz 2011. (prosjeno 5,00) bilo: 1620 kg x 5 = 8100 Ako gledamo teaj na dan 21.5.2012. (1 = 7,556385), prihod od prodaje pueva koji bi ostvarili prvom berbom bio bi otprilike 61.200,00 kuna. Tim bi iznosom pokrili 80% poetnog ulaganja kojim smo izgradili farmu (ne raunajui varijabilne trokove). Iduom bi berbom, koja bi imala i vee prinose, pokrili nae ulaganje. Pueve moemo uzgajati koliko godina elimo, bitno je da imamo matino leglo i farmu za uzgoj. Kada sami reproduciramo pueve, moemo proirivati nau farmu koristei nae pueve, to uvelike smanjuje budua ulaganja ako elimo poveati broj uzgojnih polja. Ako se proirimo i proizvodimo vee koliine pueva imamo mogunost da postanemo lanovi na burzi u Cherascu i od uzgoja pueva stvorimo velik profit.

12

Zakljuak
U ovom sam radu obradio sve sastavnice neophodne za pokretanje poduzetnikog pothvata uzgoja pueva. Veina se moe primjeniti i na druge poduzetnike projekte jer je osnova slina. Poevi od osnivanja OPG-a, do odabira lokacije, izgradnje farme, poetka uzgoja, prodaje proizvoda te zarade, ovaj rad bi mogao zainteresirati mnoge potencijalne uzgajivae. Uzgajanje pueva nije jednostavan posao niti ne donosi ogromne prihode u kratkom roku bez truda ali moe biti veoma solidna sekundarna djelatnost koja e nam u z relativno malu investiciju donijeti dugoronu zaradu. Ne zahtjeva veliku povrinu zemljita ni puno radne snage. Podrku je lako dobiti iz vie izvora te uz panju moemo zaobii sve probleme. Ako postoji mogunost i elja, od ovog se projekta moe stvoriti veliki posao. Trite je jo uvijek mlado i u porastu, a u Istri ima puno neobraenog zemljita te mislim da bi se ljudi, u ovo krizno vrijeme gdje je sve manje radnih mjesta, trebali okrenuti poduzetnitvu kao odlinoj alternativi uobiajenim poslovima. Poduzetnika klima je zasad loa no ulaskom u Europsku uniju ima nade da e se situacija promjeniti na bolje. Jednog e se dana vidjeti da je malo poduzetnitvo veoma vano za gospodarstvo, moda ak i vie od velikih poduzetnika. Moda se jednog dana i sam upustim u ovaj pothvat, a svima onima koji se za ovo zanimaju, elim puno uspjeha i sree.

13

Popis literature
1. Uzgoj pueva, prirunik Alma Cvjetkovi, Helicikultura 2. Snail farming, prirunik Gianni Avagnina, Instituto internazionale di elicicoltura di Cherasco 3. Giornale di Eliocicultura, razni lanci Gianni Avagnina 4. Web stranice: http://www.uzgojpuzeva.com http://www.helicikultura.com http://puz.bloger.hr/ http://telluris-medin.hr http://www.hitro.hr http://www.lumache-elici.com/ http://www.arkod.hr/ - satelitska snimka parcele http://www.poslovniforum.hr 5. Slike su preuzete sa web stranice http://images.google.hr/

14

Srednja kola Vladimir Gortan, Buje

OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRNOG RADA

Datum predaje zavrnog rada: ____________________________ Ocjena izradbe zavrnog rada: ____________________________ Ocjena obrane zavrnog rada: ____________________________ Opi uspjeh zavrnog rada: ____________________________

Obrazloenje ocjene: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

lanovi povjerenstva: 1. __________________________________ (predsjednik Povjerenstva) 2. __________________________________ (mentor) 3. __________________________________ 4. __________________________________ 5. __________________________________ Datum: _____________________ Predsjednica Prosudbenog odbora: M.P. __________________________ Ana Zubi Kuhar, prof.

15