Professional Documents
Culture Documents
Seminarski rad
Tema :
Mentor :
prof. Dr Miroslav Medenica
Studenti : Jelena Andjelkovi 22 / 2010 Petar Pruderovi 06 / 2010 Katarina Ninkovi 148 / 2010
ACCESS
Program Access se pojavio 1992. godine i otvorio je nove poglede u razvoju baza podataka pod Windows okruenjem. To je bila jedna od prvih relacionih baza podataka koja je razvijena za Windows okruenje i bila je sigurno prva koja je tada zadovoljila potrebe mnogih programera koji su pokuavali da preu sa DOS-a na Windows. Pored toga to je bio vrlo lak za korienje, prva verzija Access-a (Access1.0) je napravljen tako da vrlo lako i brzo kreira jednostavne aplikacije.
UVOD U ACCESS
U poetku Access nije imao sva obeleja koja karakteriu profesionalni alat za razvoj aplikacija, pa mnogi programeri su to nadomeivali korienjem Visual Basic-a. Time je omogueno menjanje osobina formi i kontrola u realnom vremenu, ali opet Visual Basic nije mogao da omogui tako laku manipulaciju sa podacima kao to je to bilo mogue u Access-u.
Nove verzije su doprinele da Access preuzme primat u desktop sistemima za upravljanje bazama podataka, a neki od razloga su i: Access 95 i 97 su 32-bitni sistemi za upravljanje bazama podataka sa32-bitnom multi-treaded mainom kao podlogom, Access ima dobru podrku relacionom modelu. Podrava dynaset, renik podataka, referencijalni integritet (ukljuuju i podrku za kaskadno brisanje i auriranje) I SQL jezik sa izvesnom sopstvenom nadgradnjom,
Access je u osnovi neproceduralno okruenje, mada poseduje snaan proceduralni jezik - Visual Basic for Applications, Visual Basic for Applications je standardan jezik implementiran kroz razne Microsoft ove proizvode, ukljuujui Visual Basic, Microsoft Word, Microsoft Excel i Microsoft Project, Access poseduje odlian model objekata za manipulaciju podacima korienjem VBA koda: Data Access Objects(DAO), Access podrava vie korisniko deljenje baze i u file-server i u clientserver okruenju, poseduje podrku za replikaciju baze podataka.
Modul
Upit Bezbednost
Forma
Izvetaj
tampanje
Makroi su sekvence aktivnosti, koje automatizuju operacije nad bazom podataka koje se ponavljaju. Pri radu sa bazama podataka Access 2000, za automatizaciju se koristi Visual Basic for Application (VBA).
Moduli su funkcije i procedure koje su napisane u programskom jeziku VBA. Funkcije VBA se koriste da bi se izvravala sloenija izraunavanja od onih koja se mogu lako izloiti pomou niza konvencionalnih matematikih simbola, ili za izraunavanja koja zahtevaju donoenje odluka. VBA potprogrami napisani su za izvravanje operacije koje prevazilaze mogunosti standardnih aktivnosti makroa to je jedan od razloga da se u Accessu naputa podrka makroima. VBA podprogrami se izvravaju tako to se pridruuju odgovarajuim dogaajima, kao to je pritisak na dugme pomou mia, koji se deava kada je aktivni objekat neki obrazac ili izvetaj.
Bezbednost - sainjavaju funkcije koje su dostupne kao stavke menija i preko VBA potprograma. Pomou funkcija bezbednosti podataka moe se dopustiti drugim osobama da koriste vau bazu podataka, u viekorisnikom okruenju. Pristup moete dodeliti grupi korisnika ili pojedincima, ali i ograniite njihove mogunosti za pregled ili modifikacije svih ili samo nekih tabela u bazi podataka
tampanje - doputa da odtampate praktino sve to moete da pregledate u radnom reimu programa Accessa. Web - Mogunost objavljivanja unapreuju distribuciju informacija preko intranet korporacije i javne Internet mree u obliku Word Wide Web strana. Access uvodi strane za pristup podacima (DAP Data Access Page). One vam doputaju da napravite aplikaciju za prikazivanje i auriranje podataka na stranama, koje koriste prednosti jezika Dynamic HTML (DHTML) i Extensible Markup Language (XML).
Baze podataka se koriste za prikupljanje uvanje i manipulaciju podacima na osnovu kojih se dobijaju nove informacije u razliitim organizacijama kao to su poslovni sistemi zdravstvo, kolstvo, vladine institucije... Svakodnevno ih koriste pojedinci putem linih raunara radne grupe, putem mrenih servera i svi zaposleni putem aplikacija koje se nalaze u poslovnom sistemu. Bazama podataka takodje pristupaju kupci i drugi udaljeni korisnici korienjem razliitih tehnologija kao to su govorni automati, web itai (browser i ), digitalni telefoni i sl.
Osnovni elementi baza podataka su: entitet, atribut, klju, polje, slog i relacija.
RELACIJA
Relacija je veza izmeu dva entiteta u cilju povezivanja odreenih grupa podataka radi lakeg korienja tih podataka. Povezivanje je mogue samo ako entiteti sadre zajednike, kljune atribute kojima se vri povezivanje Na primer atribut "ifra maine" je klju za entitet "maina" i vri povezivanje ovog entiteta sa entitetom "radni nalog" u kome se takoe nalazi kao jedan od atributa)
ENTITET
Entitet je individualni primer elementa stvarnog sveta ili njegovog iseka. Entitet je bilo sto o cemu zelimo prikupljati i spremati informacije. Tip entiteta je skup entiteta s istim svojstvima. Entitet je svaka realna injenica, dogaaj ili pojava, bez obzira na svoju sutinu (na primer sastanak, mainska operacija i sl.).
ATRIBUT
Atributi predstavljaju entitet, odnosno opisuju njegove osobine (na primer za entitet UPOLJENIK atributi su ime, prezime, plata, stimulacija, JMBG ). Atribut je svojstvo koje posjeduje neki entitet.
Atribut
KLJU
Klju je jedan od atributa koji je jedinstven i slui za ureivanje i pretraivanje podataka. Primarni klju je najee ifra, odnosno identifikacioni broj odgovarajueg entiteta. Primarni klju je minimalni skup atributa potreban za jednoznacno odredivanje zapisa
Polje
Polje je osnovna jedinica baze podataka, sadri jedan podatak i karakterie se tipom (tekstualni,numeriki, datumski...).
POLJA
SLOG
Slog ili zapis je grupa polja, odnosno skup podataka o jednom entitetu za odgovarajue atribute.
Slog (record) je red u tabeli baze podataka u koji se upisuje podatak o nekoj temi.
ZAKLJUAK
Baze podataka danas predstavljaju ne izbean alat u poslovanju svake firme. Laka dostupnost bazama (Access u okviru Microsoft Office-a) uslovila je da praktino ne postoji firma koja nema bilo kakvu bazu podataka to je i pokazano ovim seminarskim radom da se na vrlo jednostavan nain moe kreirati baza podataka koja moe da zadovolji veinu prosenih korisnika.