Kua2

Od ideje do realizacije
Projekt solarne niskoenergetske kue sa elementima pasivne arhitekture
Osmislili, projektirali i grade: Emanuela Gran dipl. ing. arh. Marko Gran dipl. ing. stroj.

Cilj projekta
Cilj ovog projekta je pokazati obinom ovjeku, buduem investitoru, kako se uz dananje znanje i dostupnu tehniku u Hrvatskoj moe izgraditi obiteljska kua koja ima trokove odravanja manjeg prosjenog stana uz vei komfor ivljenja.

Nakon zavretka izgradnje i samog useljenja, poet e se pratiti potronja pojedinih energenata te utjecaji pojedinih komponenata kue u ukupnoj potronji.

Uinkovito koritenje energije i koritenje obnovljivih izvora energije (OIE) u interesu je Republike Hrvatske.

Osnovni pojmovi
Obnovljivi izvori energije (OIE)
Izvori energije koji su sauvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomino; Suneva energija, energija vjetra, vodotoka, geotermalna energija, biomasa, bioplin, energija morskih mijena i morskih valova.

Niskoenergetska kua (NEK)

Graevina sa visokouinkovitim sustavima grijanja, hlaenja i ventilacije te minimalnim gubicima topline zbog poveane debljine toplinske izolacije. Godinja potronja toplinske energije je manja od 40 kWh/m2god.

Pasivna kua
Graevina bez aktivnog sustava za zagrijavanje konvencionalnim izvorima energije, sa sustavom ventilacije sa rekuperatorom te minimalnim gubicima energije zbog vrlo debele toplinske izolacije. Godinja potronja toplinske energije je manja od 15 kWh/m2god.
GRAEVNI DIJELOVI Vanjski zidovi Zidovi prema tlu Podovi na tlu Krov iznad grijanog prostora Prozori Godinja potrebna toplina za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade Qh'' (kWh/m2a)

STANDARD NA KUA

NISKOENER G. KUA U [ W/(m2K)]

PASIVNA KUA

0,45 0,5 0,5 0,3 1,8

0,17 0,3 0,3 0,15 1,2

0,1 0,2 0,2 0,1 0,8

120 - 40

40 15

<15

Osnovni pojmovi
Standardna kua
Dananja gradnja (uz nepridravanje propisa) moe rezultirati godinjom potronjom toplinske energije i od 100 kWh/m2god. To u grubo znai da takva kua, za grijanje, troi oko 10 litara loivog ulja po m2/godinje! Na primjeru kue od 200 m2 to iznosi oko 2000 litara loivog ulja godinje, ili oko 2000 m3 plina ili oko 4000 kg drvenih peleta (emu treba jo dodati i zagrijavanje PTV).

Niskoenergetska kua (NEK)

Sa potronjom toplinske energije za grijanje od 40 kWh/m2god., niskoenergetska kua e potroiti oko 4 litre loivog ulja po m2/godinje! Na primjeru kue od 200 m2 to iznosi oko 800 litara loivog ulja godinje, ili oko 800 m3 plina ili oko 1600 kg drvenih peleta (emu treba jo dodati i zagrijavanje PTV).

Pasivna kua
Sa potronjom toplinske energije za grijanje od 15 kWh/m2god., pasivna e kua potroiti oko 1,5 litara loivog ulja po m2/godinje! Na primjeru kue od 200 m2 to iznosi oko 300 litara loivog ulja godinje, ili oko 300 m3 plina ili oko 600 kg drvenih peleta (emu treba jo dodati i zagrijavanje PTV).
toplinski gubici [kWh/m2god.] primjer kua [m2] potronja ulja/god. [lit/god.] potronja plina/god. [m3/god.] potronja peleta/god. [kg/god.] RAZLIKA %

STAND. KUA 100

NISKOEN. KUA 40 200

PASIVNA KUA 15

2.000 2.000 4.000 100%

800 800 1.600 40%

300 300 600 15%

Ideja

Obzirom na aktivno bavljenje energetikom i obnovljivim izvorima te idealnom spoju profesija samih investitora (arhitektica i strojar), odluili smo izgraditi jednu reprezentativnu solarnu niskoenergetsku kuu koja e koristiti energiju Sunca na pasivne i aktivne naine.

Planiranje / zahtjevi

Veliina i poloaj gradilita Veliina i oblik kue Mogunosti koritenja Sunca na pasivni nain
Primjena elemenata niskoenergetske i pasivne gradnje

Mogunosti koritenja OIE na aktivan nain

Grijanje / hlaenje / ventilacija Dobivanje struje

Upravljanje svim sustavima

Sustav pametne kue

Mjerenja dobivene i utroene energije

Gradilite
Gradilite se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na zapadnom dijelu Varadina Orijentacija gradilita: JZ SI Povrina gradilita: 527 m2 Prikljuci na gradilitu: struja, voda, kanalizacija
Lokacija: 46 1808 16 1910 Dj. Arnolda bb Varadin

Izvor: Google Earth

KORITENJE SUNCA NA PASIVNI NAIN

-Otvorenost prema jugu. -Raspored unutarnjih prostorija. -Optimalno izvedena zasjenjenja. -Optimalna debljina vanjske izolacije. -Izbjegavanje toplinskih mostova. -Prozori sa troslojnim izo-staklima.

Prilagodba projekta parceli

Maksimalna otvorenost kue prema jugu (pasivna gradnja). Sjeverna strana kue bez ijednog otvora.

Raspored unutarnjih prostorija prati pasivnu gradnju sve glavne prostorije otvorene prema jugu, sporedne prostorije na sjevernoj strani kue.

Pasivna arhitektura
Izvedenim raunalnim simulacijama kretanja Sunca u odreena doba dana u godini, izvela se nadstrenica dnevne sobe zbog koje 31.12. u 12h Sunce dopire sve do sjevernog zida kue, dok 01.06. u 12h Sunce ostaje izvan kue (princip Sokratove kue).

Prikaz simulacije i stvarnog upada sunca 16.01.2011. u 10:33 sati

Niskoenergetska gradnja
Zidovi - cigla - 30cm - kamena vuna - 20cm Koef. prolaska topline U=0,16 W/m2K Strop - beton - 20cm - kamena vuna - 25/35cm Koef. prolaska topline U=0,14 W/m2K Pod beton 12cm - stiropor 15cm Koef. prolaska topline U=0,25 W/m2K Opeke u donjem dijelu vanjskog zida ispunjene su perlitom kako bi se sprijeili toplinski mostovi. Kua je masivne gradnje ime je postignuta dobra toplinska stabilnost to znai da se kua ljeti ne pregrijava, a zimi ne ohladi.
GRAEVNI DIJELOVI Vanjski zidovi Zidovi prema tlu Podovi na tlu Krov iznad grijanog prostora 0,45 0,5 0,5 0,3

STANDARD KUA

NISKOEN. KUA

KUA2

PASIVNA KUA

U [ W/(m2K)] 0,17 0,3 0,3 0,15 0,16 0,24 0,25 0,14 0,1 0,2 0,2 0,1

Niskoenergetska gradnja
Sve staklene plohe na kui izvedene su sa troslojnim staklom punjenim argonom i presvuenim low-e premazom, u drvo-aluminij izvedbi stolarije (U=0.9 W/m2K) Ulazna vrata izraena su od Vario-tec panela (kombinacija drveta i PUR pjene) sa U=1,1 W/m2K

STANDARD. KUA GRAEVNI DIJELOVI Prozori 1,8

NISKOEN. KUA

KUA2

PASIVNA KUA

U [ W/(m2K)] 1,2 0,9 0,8

KORITENJE OIE NA AKTIVAN NAIN

-Niskotemperaturno podno grijanje / hlaenje. -Dizalica topline voda / voda. -Solarni toplovodni vakumski kolektori. -Toplozrani kamin. -Centralni sustav ventilacije sa rekuperatorom. -Solarni fotonaponski kolektori. -Sustav pametne kue.

Niskotemperaturno grijanje / hlaenje

Sustav grijanja kue izveden je povrinskim, podnim grijanjem, maksimalne temperature polaza 35 C. Niska temperatura polaza sustava grijanja omoguava visok stupanj iskoritenja dizalice topline i solarnog sustava. Da bi se i kod tako niskih temperatura osigurao komfor, podno grijanje izvedeno je sa termikim ploama koje poveavaju povrinu podnog grijanja za 30% ime se smanjuje vrijeme zagrijavanja za 50% te poboljava mogunost regulacije temperature u prostoru. Sustav hlaenja kue vri se preko sustava podnog grijanja, minimalne temperature polaza 20 C, pomo u bunarske vode.

Sustav grijanja kue

Dizalica topline voda/voda je osnovni izvor topline koja posredno (preko ploastog izmjenjivaa) koristi temperaturu podzemne vode od 12C. Dizalica topline zagrijava akumulacijski spremnik od 500 lit. na maksimalnu temperaturu od 35C. Prema potrebi, dizalica topline zagrijava spremnik sanitarne vode od 300 lit. na temperaturu 55 C.

Sustav ventilacije kue

Svjei zrak prolazi 50m dugom cijevi 2m pod zemljom gdje se predgrijava/hladi prije ulaska u rekuperatorski ventilacijski ureaj kojim se dovodi zrak u kuu.

Sustav grijanja kue

Kao dopuna sustavu grijanja koristit e se visokouinski cijevni vakumski kolektori koji zagrijavaju spremnik sanitarne vode i dogrijavaju akumulacijski spremnik. Zbog niskotemperaturnog sustava grijanja solarni kolektori zadovoljit e potrebe za grijanjem u prijelaznim razdobljima, dok e se dizalica topline ukljuivati u sustav grijanja samo u najhladnijim danima.

Dobivanje elektrine struje od Sunca

Na nadstrenici dnevne sobe i ostataku krova nalaze se solarni fotonaponski kolektori koji iz suneve energije proizvode elektrinu struju koja se preko pretvaraa i brojila alje u elektrinu distribucijsku mreu.

Sustav pametne kue

Kako bi se ujedinili aktivni i pasivni sustavi u kuu je ugraen sustav pametne kue. Sustav pametne kue upravlja grijanjem prostorija u odnosu na vanjsku temperaturu, upravlja zakretanjem vanjskih aluzina u ovisnosti od upada suneve svjetlosti i toplinske energije, upravlja tednom rasvjetom te nadzorom kue. Sve te podatke sustav objedinjuje na jednom mjestu te ih ispisuje na upravljakom mjestu (prijenosnom raunalu ili ekranu) ili na mobilnom telefonu.

Proraunske vrijednosti
Energetski razred kue

Nakon useljenja ove e brojke trebati potvrditi u praksi.

Mjerenja
Nakon useljenja poet e se mjeriti slijedei parametri: Potronja elektrine energije za dizalicu topline. Potronja ukupne elektrine energije kue. Potronja vode. Proizvedena elektrina energija od fotonaponskih kolektora. Proizvedena toplinska energija od dizalice topline. Proizvedena toplinska energija od solarnih cijevnih kolektora.

Nakon useljenja snimit e se kua termokamerom kako bi se mogli uoiti eventualni toplinski mostovi i kvaliteta pojedinih graevnih dijelova kue.

Zakljuak
Cilj ovog projekta je teoriju pretoiti u praksu te tako pokazati i dokazati da se promiljenim pristupom i malo vie uloenih sredstava moe napraviti mnogo kvalitetniji i zdraviji stambeni prostor te pametnim i odrivim koritenjem objekta uz racionalnu upotrebu energije potaknuti i druge kako bi se to vie graevina poelo projektirati i izvoditi po niskoenergetskim ili pasivnim principima.

Hvala na panji!

Marko Gran, dipl.ing.stroj. marko.grdjan@gmail.com