ANGLOAMERIKA

1. UVOD
ANGLOAMERIKA je dio Sjeverne Amerike u kojem prevladavaju engleski jezik i kultura (Anglo-Saksonci). To je prostor Kanade i SAD-a koje su odvojene tj. povezane granicom dugom 8 900 km. Angloamerika je prostor sjeverno od rijeke Rio Grande gdje je dominirao engleski kulturni utjecaj, ali to nije bio jedini utjecaj. U Quebecu dominira francuski jezik, kultura i nain ivota i razmiljanja. U sjevernoj Kanadi i na Aljasci ive Eskimi i Indijanci u vie od 2 500 rezervata s brojnim dijalektima pa je jezik meusobnog sporazumjevanja engleski. Angloamerika i Latinska Amerika su europski pojmovi, a ameriki su Sjeverna, Srednja i Juna Amerika (koji se moda upotrebljavaju iz obzira prema domorocima i neengleskim doljacima). Kanada i SAD su po gospodarstvu meu vodeima na svijetu. Materijalno su bogate, s visokim standardom i velikim politikim i vojnim utjecajem za razliku od Latinske Amerike koja pripada krugu nerazvijenih zemalja i ovisi o zemljama Angloamerike. VELIINA Zrana udaljenost Atlantik-Pacifik iznosi 4500 km, eljeznica od San Franciska do New Yorka duga je 4800 km, a od Halifaxa do Vancouvera 6 250 km. Od Floride do Hudsonova zaljeva (luka Churchill) ima vie od 5 200 km te jo 2 000 km do Beringova prolaza. KRAJNJE TOKE Angloamerika se nalazi na zapadnoj i sjevernoj polutci. Udaljenost krajnji jug-krajnji sjever iznosi 47 geografske irine. Od 25 SG na krajnjem jugu - RT SABLE (krajnja kopnena toka) do 72 SG, RTA MURCHINSONA na krajnjem sjeveru (krajnja kopnena toka). Key West na krajnjem jugu je 100 km udaljen od tropa (sjeverne obratnice). Od krajnjih otoka na jugu na 24 SG (KEY WEST) do RTA SHERIDAN na otoku Ellesmere [elzmir] na 82 SG razlika u geografskoj irini iznosi 58. Cape Sheridan je na samo 8 juno od sjevernog pola. Udaljenost I-Z. Krajnja kopnena toka na istoku je RT ST.LEWIS (Labrador) na 56 ZGD, a na zapadu RT PRINCE OF WALES (krajnji istok Aljaske) na 168 ZGD. Ako se uzmu otone skupine, krajnja istona toka je RT SPEAR na Newfoundlandu na 4730 ZGD, a krajnja zapadna toka je otoje ATTU u Aleutima na 172 IGD pa je razlika u geografskoj duini izmeu istoka i zapada 13830. POLOAJ Cjelokupna povrina Angloamerike zauzima sredinji poloaj na zapadnoj hemisferi. Nalazi se izmeu dvije vane kopnene mase Azije i Europe. Oceani je dijele od razvijenih zemalja: Pacifik od Japana, a Atlantik od zapadne Europe. Beringov prolaz, koji je odvaja od Azije, irok je samo 82 km, a ako se uzmu u obzir otoci irina je samo 8 km. Sjeverni dio Angloamerike blii je Europi od junijeg. Od Labradora do Grenlanda ima 800 km, od Grenlanda do Islanda 230, a od Islanda do Velike Britanije 800 km. Na jugu, udaljenost od Lisabona do New Yorka iznosi 5340 km.

2. POVIJESNI OKVIR
Pretpostavlja se da su Ameriku istovremeno poeli naseljavati i s azijskog i europskog kontinenta. Neki smatraju da su Kinezi doseljavali u razdoblju 5-11.st., no to nije dokazano, kao to nije dokazano ni doseljavanje Feniana i Rimljana. Prvi su kolonizirali Ameriku Vikinzi koji su do nje doli u nekoliko faza: iz Skandinavije na Island 860., u 10.st. na Grenland i Vinland (New Foundland). Prvi je na tlo Amerike doao Bjarne Herjulfsson. On ju je prvi ugledao 986.godine. 1000.godine do New Foundlanda i Nove Scotie dolazi Leif Erikson. 1008. Torfin pokuava osnovati koloniju. Njegov sin, Snorre je prvi bijelac roen u Americi. Amerika je zaboravljena do 1492., kada Kolumbo dolazi do otoka Botl koji naziva San Salvador. John Cabot 1497. otkriva obale Sjeverne Amerike-Labrador, Giovanni Verrazano u slubi francuskog dvora 1523. obale Sjeverne Karoline. Tom prostoru daje ime Nova Francuska. Jacques Cartier 1534. plovi uzvodno uem St.Lawrenca. Kod naselja Hohelanga (staro indijansko naselje) postavlja temelje Montreala. 1585. Davis istrauje prostor izmeu Grenlanda i SI Canade. Po.17.st. Samuel Champlain plovi uz St.Lawrence i postavlja temelje Quebeca (jedini grad sjeverno od Rio Grandea s bedemima). Francuski trgovci i traperi idu dalje na zapad te otkrivaju Velika jezera. Groselliers i Radison dolaze do donjeg toka Mississippia. Trgovci Louis Jolliet i Jacques Marquett prolaze srednjim tokom Mississippia. 1672. uvruju da se rijeka ulijeva u Meksiki zaljev, ali zbog bojazni od Indijanaca (Cherokee) ne dolaze do ua. 1682. ue rijeke otkriva La Salle koji osniva francusku koloniju Louisianu.

Nizozemci istrauju krajnji sjever Kanade i SAD-a. Henry Hudson 1611. otkriva rijeku i zaljev na sjeveru. Kasnije su oba lokaliteta nazvana po njemu. Na uu rijeke Hudson sagraena je utvrda New Amsterdam, danas New York. 1615. Baffin istrauje kanadski polarni arhipelag. Francis Drake 1578. prolazi kroz Magellanov prolaz i Tihim oceanom plovi do Kalifornije. Bering 1728. u slubi ruskog carskog dvora otkriva prolaz izmeu Azije i Amerike. 1730. Grozdov se iskrcava na suprotnu obalu. Prikljuuju mu se Bering i irkov. Prostor Alaske dobiva ime rt Grozdov. 1768. Krenicin i Levaev ukljuuju Alasku u ruski posjed. 1867. Rusija prodaje Alasku SAD-u za 7 mil.dolara.

3. RELJEF 1. KANADSKI (LAURENCIJSKI) TIT

Najstariji prostor, stariji je od 4 mrd godina. U pretkambriju je preko Grenlanda i skandinavskog tita bio povezan sa prakopnom Angarom (zapadno od Sibirske nizine). Juno je bio Tethys. Kanadski tit se prua istono od rijeke MacKenzie, uz Velika jezera, juno od Ontaria i SI uz St.Lawrence. Zove se tit ne zato to ima oblik ispupenog tita ve prevrnutog. Srednji, najnii dio potopljen je Hudsonovim zaljevom. Ka istoku se izdie na 500-600 m na Labradoru. Na zapadnoj strani se sputa i nestaje pod mlaim sedimentima iz glacijalnog doba i to na liniji jezero Woods-Winnipeg-Veliko Ropsko jezero-Veliko Medvjee jezero-Arktik. Konani oblik dobio je u pleistocenu kada je led koji je bio debeo nekoliko 1 000 m pod utjecajem gravitacije bio potiskivan i brusio nie dijelove (depresije). Zato su nastala ledenjaka jezera. U sastavu stijena prevladavaju pretkambrijski eruptivi i metamorfiti. Bogati su eljeznom rudom, ugljenom, zlatom, dijamantima i, najbogatiji na svijetu, niklom. Kanadski tit je klimatski nepogodan. To je prostor E klime, prostor tundre te smjene tundre i crnogorine ume na sjeveru i tundre i tajge junije. Prostor je rijetko naseljen. Plodno tlo je uz Huron i Ontario, a sjevernije je najvea umska povrina Kanade. Rastu kanadska jela, ari, omorika. Glavne gospodarske grane su rudarstvo i umarstvo. ume daju osnovu za industriju drva i papira (Kanada je vodea u svijetu po proizvodnji papira).

2. APPALACHIAN
Juno od Kanadskog tita pravcem SI-JZ, od New Foundlanda do Alabame u duini od 2 500 km u kopnenom dijelu protee se gorje Appalachian. 2 500 km od poluotoka do rta Gaspe do Birminghama na jugu Alabame te jo 500 km u otonom dijelu Newfoundlanda. Appalachian nije jedinstven. Svi dijelovi nisu nastali istovremeno. Razlikujemo dva dijela: Istoni dio je stariji, graen je od prekambrijskih stijena i nastao je kaledonskim nabiranjem (ordovicijsilur) na liniji Newfoundland-kanadske istone provincije-SI dio Nove Engleske-zaravan juno od New Yorka. Zapadni, mlai dio nastao je hercinskim nabiranjem u periodu od devona do perma. Uzduno se dijeli u: A) JZ dio do rijeke Hudson i Birminghama na jugu B) Sredinji dio C) SI dio A) JUGOZAPADNI DIO je geoloki i reljefno najkompleksniji jer je nastao u dva razliita perioda i obuhvaa stare Appalachian planine na istoku (prekambrij, paleozoik) i na zapadu mlai dio koji je nastao nakon to se stari kaledonsko-paleozojski pod unutranjim silama izdigao. Danas je i istoni i zapadni dio prekriven mlaim naslagama. Svaki od ova dva dijela ima svoj istoni i zapadni dio. A1) ISTONI DIO JUGOZAPADNOG DIJELA A1a) Istoni dio starijeg istonog dijela prua se od kontakta Appalachian gorja s obalnom nizinom. To je tektonska linija Fall line du koje su rijeke napravile brzace i prema zapadu obuhvaa umske obronke na visini 360-450 m. Na istoku je zaravnjen dio koji se naziva Piedmont. A1b) Zapadni dio se nastavlja umskim planinskim lancima (prave Appalachian planine) i ima dva dijela. Juni dio je neizlomljena planinska masa - dva planinska lanca. To su Great Smokey s najviim vrhom Clinghman Doms (2 025 m) i juno Blue Ridge s najviim vrhom gorja Appalachian Mt.Michellom (2 037 m). Sjeverni je dio razlomljen i prekinut tokovima rijeka.

A2) ZAPADNI DIO JUGOZAPADNOG DIJELA A2a) Istoni dio zapadnog mlaeg dijela graen je od paleozojskih slojeva irine od 40 do 130 km. Tu su udoline i grebeni. Svoje su tokove tu formirale sve vee atlantske rijeke: Shenandoah [enandoe], Tennessee, Potomac Ovaj dio zavrava na sjeveru linijom Allegheny [aligeni] Front (tektonska rasjedna linija). A2b) Zapadni dio nalazi se zapadno od Allegheny Fronta. Graen je od neporemeenih paleozojskih slojeva na prostoru Allegheny platoa. Visina platoa je 1200 m na podruju Zapadne Virginie, preko 600 m u Tennesseeu i Kentuckyu do manje od 200 m uz jezera Erie i Ontario. Ovdje su najbolje naslage ugljena tj. tu je Appalaki ugljenosni bazen (coal field)-najbogatije naslage u cijeloj Sjevernoj Americi. Plato zavrava juno od rijeke Hudson. B) SREDINJI DIO Appalachiana nalazi se na prostoru Nove Engleske, SI od Hudsona. Podloga je pretkambrijske i paleozojske starosti, a pretkambrijski slojevi su uglavnom na podruju visoja Nove Engleske. Zona grebenih udolina zavrava zapadno od Hudsona i nastavlja se na sjever k dolini-jezeru Champlain i ponire pod naslagama St.Lawrenca. Tok Hudsona dijeli ovo podruje u dvije cjeline. Zapadni dio poinje planinama Caatskil i nastavlja se na sjever planinama Notre Dame i Shick-Shock. Stijene su uglavnom od vrstog bazalta i zovu se monadnock prema planini Monadnock u New Hampshireu. Rijeka Connecticut dijeli visoje na dvije cjeline: zapadne (zelene) Greenmountains planine (1 300-1 400 m) i istoni Whitemountains (Mt Washington 1 929 m). C) SJEVEROISTONI DIO se protee od srednjeg dijela drave Maine do Newfoundlanda sa velikim, masivnim i vrstim bazaltom pretkambrijske starosti koji je izgradio reljef otoka New Brunswicka, Nove Scotie i doline Cape Breton. Oko njih su mlai slojevi iz perma i karbona.

3. KORDILJERI (14.3.2001.)
Kordiljeri se proteu kroz zapadni dio Amerike od Alaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego). To je najdui planinski lanac na Zemlji. Obuhvaaju 1/3 povrine Angloamerike. U Angloamerici se zovu Rockys u irem smislu, a u uem se izdvajaju tri manje cjeline u smjeru I-Z. Najistoniji dio Rockys-a je Rocky Mountains odnosno Stjenjak, a najzapadniji je Pacifiki obalni niz. Izmeu ove dvije cjeline je sredinja zavala (visoki ravnjaci). itav ovaj prostor nastao je u tercijaru tj. alpskom orogenezom. Proces je bio najintenzivniji od krede do tercijara, a slijede procesi egzogenih sila (erozija, denudacija, glacijacija). A) ROCKY MOUNTAINS (STJENJAK) Rocky Mountains je najdui planinski lanac Angloamerike koji se protee od Brooksova gorja (sjeverna Alaska) preko Kanade do 35 SG. Tercijarno izdizanje praeno je vulkanskom i tektonskom aktivnou. Taj proces je poznat pod imenom Laramide Revolution. Najjai proces je bio u dijelu Rocky Mountains Trench. To je 144 km dug tektonski jarak koji se protee u smjeru S-J od toka rijeke Liard (Kanada) do Fleathead Lake (Montana). Unutar Trencha formirali su se rijeni tokovi koji teku prema Pacifiku. Najjuniji je tok Columbie, sjevernije su Frasier, Finley i Skeene. Druga osobina ovog podruja su jo uvijek aktivni vulkani, u prosjeku preko 3 000 m nadmorske visine (to su najvei vrhovi Stjenjaka: Mt.Robson 3 954 m (Kanada), Grand Tatun 4 197 m na granici s visokim ravnjacima u Wyomingu, Mt Elbert 4 399 m u Coloradu. Sam Stjenjak unato duljini i visinama nije bio velika prepreka za odlazak na zapad jer se postepeno izdizao, a rijeke su formirale prolaze. Rijene doline su pravci kretanja prema Pacifiku. 1. Tok Columbie okosnica je oregonskog puta (Chicago-Saskatoon-Columbia-do Portlanda) 2. Tok rijeke Plate-juni dio Stjenjaka-visoki ravnjaci-San Francisco 3. ALCAN (Alaska-Canadian Highway): tok Columbie-tok Frasier-tok rijeke Yukon tok Liard [lijard] U junom dijelu (Utah, Wyoming, dio Idaha), na tektonskom jarku formirali su se brojni vulkanski izljevi, posebno u nacionalnom parku Yellowstone (3 000 gejzira, najvei je Veliki djed koji je izbaciva svakih 36 min do erupcije Mount St. Helens kada je dolo do poremeaja pa sada izbaciva vodu svakih 51 min).

B) SREDINJA ZAVALA Zapadno od Stjenjaka su visoki ravnjaci (zavale). One se proteu izmeu Stjenjaka i Pacifika, te od granice s Meksikom do Alaske. Zavale se postupno suavaju i sputaju prema sjeveru. Na jugu su visine 2 000-3 000 m, a na sjeveru se sputaju do razine mora. Od sjevera prema jugu idu ovim redom: Yukon plato, British Columbia (Fraser) plato, Columbia plato, Veliki bazen, Gila plato, Colorado plato. 1) Najvii je plato Colorada gdje se rijeka usjekla u paleozojske slojeve. Rijeka je stvorila najdublji kanjon na svijetu (1 600 m) koji se sputa s 3 350 na 1 520 m. Usjecanje je bilo popraeno izdizanjem paleozojskih slojeva. Sam plato je u prosjeku na 2 000 m. Tu je. Klima je vrua, pustinjska. To je bezvodan prostor, na jugu kojeg je grad Yuma, toka s najmanje padalina u Angloamerici (77 mm / god). Na istoku je manji i nii Gila plato [hila]. 2) Veliki bazen (Great Basin) je dio velike zavale izmeu Stjenjaka na istoku i planinskih lanaca Sierra Nevade na zapadu, sjeverno od Colorada. Ispresijecan je planinskim lancima i dolinama u smjeru I-Z. Unutar njega u pravcu S-J (L-Z-I) postoji nekoliko zasebnih planinskih lanaca. Na istoku je najvei vrh s 3 700 m u Wasatch gorju. Unutar dolina su periodini tokovi rijeka. Klima je pustinjsko-stepska. Karakteristika Velikog bazena su, zbog male koliine padalina, visokih temperatura i isparavanja, periodina jezera i slane pustinje, a na rubovima, u podnoju planina ima stalnih jezera. Na istoku je Great Salt Lake (Utah) koje zauzima povrinu od 5-6 000? km2. Jezero mijenja povrinu i razinu to ovisi o godinjim koliinama padalina, a zbog navodnjavanja se smanjuje.Jezero je iz pleistocena i reliktno je jezero-ostatak ranijeg jezerskog oblika iz postglacijalnog razdoblju. To se jezero zove Boneville i bilo je deset puta vee od dananjeg jezera ta mu je razina bila 300 m via. 3) Sjeverno je plato rijeka Columbia i Snake plato (Columbia-Snake plato). Ovaj prostor je podruje jake vulkanske aktivnosti zbog koje je dolo do jakog taloenja lave. Negdje su naslage lave debele do nekoliko stotina metara dubine (i 600 m) pa se govori o moru lave. 4) Sjevernije je zavala British Columbie (ili plato rijeke Fraser) koja je slinih osobina. Rijeka Fraser je jo ua i ovdje su se Kanadske planine (dio primorskog planinskog niza) isprijeile u otjecanju lava prema Pacifiku. Tok Frasera i Finleya je glavni pravac prodora na Pacifik s kanadske strane. 5) Najsjevernija i najnia je zavala (plato) rijeke Yukon do Beringova prolaza. Prosjena visina na jugu je 400 m (sjeverno od British Columbie), a zavrava na razini mora na prostoru Beringova mora. C) PACIFIKI OBALNI NIZ Ovaj niz ima dva planinska i jedan dolinski niz. Unutranji, istoni planinski niz ine Sierra Nevada, Kaskadno gorje, Kanadske obalne planine i na sjeveru Alaska Range. To je najpovezaniji, najdulji i najvii planiski lanac Angloamerike. Ovo je niz s jakom vulkanskom i tektonskom aktivnou, a ta tektonika je najizraenija u junom dijelu. Najvii vrh Sierra Nevade je Mt. Whitney (4 418 m). Istono je Dolina smrti s 86 m. Ove dvije toke udaljene su samo 112 km. Sjevernije od ovog podruja pacifika ploa se podvlai pod sjeveroameriko kopno i tu dolazi do izuzetno jake vulkanske aktivnosti. Unutar ovog prostora u pleistocenoj su glacijaciji uglavnom bili zahvaeni zapadni obronci. Istoni obronci su strmiji. Cijeli prostor je znaajan po brojnim aktivnim i ugaslim vulkanima. Aktivni su Mount St.Helens (2550 m) i Lassen Peak (3 187 m). Posljednja velika erupcija je Mt.Spoor 1992. (Kanada). Postoji cijeli niz vulkana koji 2 000 godina nisu eruptirali to ne znai da nee-Mt.Shasta (4317 m, [esta]), Mt.Hod (3424 m, Oregon), Mt.Jefferson (3 200 m), Mt.Baker (3285), Mt.Adams (3751) i Mt.Rainier (4392 m). Nastavak ovog, junog dijela niza Sierra Nevade je Kaskadno gorje gdje su se formirali vijugavi tokovi rijeka i dalje na sjeveru Kanadske obalne planine koje se u British Columbiji povijaju na zapad i zavravaju Alaska Rangeom. Kaskadno gorje i Alaska Range su najvii dio Angloamerike. Najvii vrhovi su Mt.Elais (5489 m) i Mt.Logan-najvii vrh Kanade (6050 m). U Alaska Rangeu je najvii vrh Angloamerike Mt.Mc Kinley (6 193 m). Pacifika ploa se podvlai pa se rasjedi pruaju u smjeru S-J. Krajnji jug je na tektonskoj liniji pa je tu najdublji rasjed St.Andrew Line koji je dug 1 000 km i prua se od rta Arena do Imperial Valley. Prostor, posebno juno od San Franciska (veliki potres 1906.), se sastoji od niza rasjednih linija.

Zapadni planinski niz na jugu ine primorske planine Coast Range, visine 500-1500 m. Na sjeveru se izdiu u Mt.Olimpicsu (2 428 m). niz primorskih planina ne nestaje u dravi Washngton-daljni nastavak su vii otoci od kojih je najvei Vancouver slijede otoci kraljice Charlotte, Aleksandrovi otoci, Kodiak te vulkanski niz Aleuta. Nii dio su potopljeni zaljevi: Pudget Sound, Hecate i Queen Charlotte straiht. Niz je probijen zaljevom Golden Gate na jugu i zaljevom Columbia na sjeveru. Unutar primorskih planina Sierra Nevade i Kaskadnog gorja je dolinski dio s junijom Central Valley, duine 650 km (S-J) i irine 150 km. Nju na jugu ine dvije rijeke. Dolina je nastala taloenjem erodiranog materijala sa zapadnih padina Sierra Nevade. Istona strana je strma i nepreistupana. Sjevernije od Sacramenta prema Oregonu je mala dolina rijeke Willamete (Oregon).

4. SREDINJI RAVNJACI
Sredinji ravnjaci se prostiru izmeu Appalachiana na istoku, Kanadskog tita na SI i Stjenjaka na zapadu. Ovaj je prostor irok 2 000 km, a dug 4 000 km od juga Texasa do delte rijeke MacKenzie. Izdvaja se u etiri cjeline: A) ISTONI PRIJELAZNI PROSTOR Ovaj je prostor nastavak zapadnog Appalachianapodloga je vapnenac paleozojske starosti na kojoj su vremenom nataloeni mlai pjeenjaki slojevi. Zbog vapnenca prostor je bogat krkim oblicima reljefa, posebno piljama i jamama. U Kentuckyju se nalazi Mammoth Cave-najdui spiljski niz na svijetu s hodnicima dugim preko 200 km. Zbog vapnenake podloge tlo je bogato karbonatom (CaCO3) pa je prostor znaajan po stoarstvu i uzgoju duhana. Znaajna je mijeana proizvodnja. Znaajna su dva vapnenaka bazena: na sjeveru je Blue Grass Basin (Lexinton plato) u Kentuckyu, a na jugu je Nashville plato u Tennesseeju. B) ODSJEK MISSISSIPPI-VELIKA JEZERA (MISSISSIPPI-OHIO) Ovo je prostor koji se protee od sredinjeg dijela Saskatchewana [sesketuen] do sredinjeg Texasa i na istoku do Velikih jezera (150-500 m). okosnicu prostora ini rijeka Mississippi (ravnica, a ne dolina rijeke). Sjeverni je dio u prolosti oblikovala glacijalna erozija pa obiluje morenama tj. morenskim materijalom jer je u ledeno doba tu bila granica glacijacije. Time je formirana rijena mrea-rijeke su tok morale formirati prema jugu, odnosno zapadu. Na sjeveru je prosjek visina 150 m (Kanadski tit). Jug je u Illinoisu i Ohiu visok oko 600 m te je poznat po boranju u tercijaru. Posljedica toga su dva uzdignua unutar ovog dijela, na podruju Ohia i Illinoisa. To su dvije reljefne sinklinale bogate ugljenom (dio ugljenom bogatog Apalachian bazena). C) OZARK-QUACHITA PLATO Ovo je prekambrijsko-paleozojski nastavak ili osamljena kupa Appalachiana. Na istoku je omeen rijekom Mississippi, na sjeveru rijekom Missouri, a na jugu rijekom Red. Rijeke Arkansas i White podijelile su ga na tri cjeline: Quachita plato u Arkansasu-do 820 m visine (najvii vrh 811 m), Boston mountains u Arkansasu (sredinji dio)-do 750 m visine i najsjevernije Ozark plato-do 600 m visine. D) VISOKI RAVNJACI tj. PODRUJE PRAVE PRERIJE Visoki ravnjaci predstavljaju prijelaz prema Stjenjaku. Na zapadu je Stjenjak, na sjeveroistoku Kanadski tit, a na istoku Mississippi (prijelazni prostor). Protee se od Texasa na jugu do rijeke MacKenzie na sjeveru (gotovo do delte MacKenzija). Visine se sniavaju ka sjeveru, ali rastu na zapad. Uz rijeku Missouri su 600 m, a prema zapadu su 1200-1600 m. ovo je jednolian prostor koji prati 100IGD (izogeta Dead line s manje od 500 mm padalina). Nije cijeli prostor jednolian jer se unutar njega postoje pjeani breuljci u Nebrasci, pojas Badlands u Sjevernoj i Junoj Dakoti gdje je 1930ih vjetar snanom erozijom otpuhao crnicu i stvorio prostor koji se zove Dust Bowl-pranjava zdjela.Trei prostor koji prekida jednolinost je stari ostatak paleozojskih stijena Black Hill u junoj Dakoti, visine 2 200 m. ove planine prerastaju osnovu stare prekambrijske mase. To je podruje plemena Lakota (fran. Siuxi od suie-zmije). Oni su tu ivjeli stoljeima, a bijelci su ih prisilili da prodaju tu zemlju za sitni i presele junije u rezervate (uzrok je zlato).

5. OBALNE NIZINE UZ MEKSIKI ZALJEV I ATLANTIK

Proteu se na krajnjem jugu,od donjeg toka rijeke Rio Grande na sjever do New Yorka i imaju dva dijela. A) OBALNA NIZINA UZ MEKSIKI ZALJEV Obalna nizina na jugu se protee uz Meksiki zaljev, a u kontinent se protee od delte Mississippija do ua Ohia i Missourija u rijeku Mississippi. Obalna se nizina na jugu iri te ima oblik obrnutog slova V. na krajnjem jugu irina joj je 900 km. Taj je prostor nastao taloenjem materijala koji su Missouri i Mississippi donijeli sa Stjenjaka pa se Mississippi svake godine 100 m produuje u Meksiki zaljev. Prostor je karakteristian po sporom toku rijeke, sporom protoku to dovodi do stvaranja brojnih meandara, brojnih rijenih jezera pa je to movarno podruje koje je esto izloeno poplavama. Poplave uzrokuju rijeke Missouri, Red i Arkansas koje sa Stjenjaka donose ogromne koliine mulja, a pritoke s Appalachiana donose vie vode, a manje mulja. Vie dijelove obale razaraju poplave i erozija.U junom dijelu Mississippi sporo tee, meandrira (ujezeren je). B) OBALNA RAVNICA UZ ATLANTIK Nastavak obalnih ravnica je Atlntska ravnica koja se protee od Floride do New Yorka. Florida je niska vapnenaka ploa iz miocena (identina zapadnoj Kubi i Yucatanu) u duini 640 km. Blago je nagnuta prema jugu. Visine su najvie na sjeveru-100 m, a na jugu su 1,5 m, a juno od jezera Okeechobee [okoobi] 0,5 m. Tokovi su spori i vijugavi pa nastaju movare i jezera (Okeechobee, junije movara Everglades-najvei movarni nacionalni park SAD-a). Obalna ravnica se prema sjeveru suava i prestaje kod New Yorka. Zbog starijeg reljefa i vee razlike izmeu plime i oseke neki dijelovi su potopljeni-Chesopeake i Delaware Bay (potonula rijena ua). To je posljedica izuzetno razvijenih procesa izdizanja i sputanja morske razine. 80 m iznad razine mora su terase nastale ranijim izdizanjima. Paralelno je vanu ulogu imala i topla Golfska struja koja je du jugoistonih obala Floride nataloila sitne suspendirane estice i stvorila brojne lagune tj. sprudove. Najvea je Pamplico u Sjevernoj Carolini, a juno od Norfolka je Public of Sound. Krajnji, juni dio Floride stvoren je radom koralja (Florida Keys). GLACIJACIJA Glacijacija je posljednja faza u oblikovanju reljefa. Razdoblje glacijacije je u Angloamerici trajalo 2 i vie mil godina i zahvaalo je 3/4 kontinenta. Juna granica je bilo ue rijeka Ohio. etiri su faze glacijacije nazvane po dravama gdje je glacijacija bila najjaa: Nebraska, Kansas, Illinoian i Wisconsin (najdulja sa najvie promjena). Ledeni se pokrov sastojao od dva dijela: 1. vei jeprekrivao dio Laurencijskog tita (Laurencijska kapa) 2. manji je obuhvaao najvie vrhove Stjenjaka. Kanadski tit je vei dio sa dva sredita. Prvo sredite je Keewatin SZ od Hudsonova zaljeva, a drugo je Labrador, istono od Hudsonova zaljeva. Od tu led se irio na jug do linije Missouri, ue Ohia, Pennsylvania, New York. Obuhvaao je 12,5 mil km2. Posljedica ovog je izgled rijene mree koju je ta ogromna ledena masa (ledenjaci debljine 3 000 m) usmjerila prema jugu (Mississippi, Ohio, Missouri). Na rubu te ledene kape uslijed pomicanja ledenjaka stvoren je morenski materijal vidljiv i danas-otoci Ellesmere i Baffin. Paralelno sa stvaranjem ledenog pokrivaa led erozijom strue podlogu, a juno od ledene kape taloi se morenski materijal debeo 50 m. Morenski materijal se irio na istok i jug. Od tog morenskog materijala nastali su i otoci Long Island, Marthas Vineyard (otoci elite) i Nuntucket [nentaket]. Drugo obiljeje glacijacije je to to je u toplim meurazdobljima dolo do otapanja leda i djelovanja vjetra koji je nosio finu prainu s morenskog materijala na jug i taloio je u obliku lesa u porjeju Mississippija, Arkansasa, Plate, Missourija-najvei prostor lesa u Angloamerici, posljednje ogromne povrine pod lesom. To je podruje bogato karbonatom (CaCO3), podruje itnica. U postglacijalu se formirao najvei dio reljefa sjeverne i sjeverozapadne Kanade. Tamo gdje je ledenjaka erozija bila najvea, nakon povlaenja leda nastala su ledenjaka jezera. U Quebecu ima 100 000 ledenjakih jezera. Najvea jezera idu od JI prema SZ. Pet velikih jezera su: Winnipeg, W.Rosses, Athabasca [etabeska], Veliko Ropsko i Veliko Medvjee jezero. Velika jezera su u osnovi nastala tektonikom, ali su ledenjakom erozijom poveana i produbljena.

Drugi dio ledene kape bio je na najviim djelovima planina Alaska Ranga, od Brooksova gorja do junog dijela Stjenjaka (kaskadno gorje, Sierra Nevada). Zbog geografske irine i nadmorske visine ledenjaci su se zadrali posebno na Mt.McKinleyju, Wrangler planinama i na jugu Aljaske. To su podruja vidljivih i aktivnih ledenjaka.

4. KLIMA
Klima je odraz odnosa kopna i mora, planina, toplih i hladnih struja oceana te dvaju akcionih centara zraka iznad angloamerikog kopna: istono od Stjenjaka sjeverno od Meksikog zaljeva. Klima se mijenja od izuzetno vlanih suptropskih na jugu do ekstremno suhih subpolarnih na sjeveru. Velike su razlike u padalinama i temperaturama. U godinjem rasporedu temperatura vee su amplitude zimi nego ljeti. Ljetne temperature na jugu su oko 30C (Florida, Texas), a na sjeveru 10C. Najhladniji su najvii dijelovi Stjenjaka i Arktik. Zimske temperature vie osciliraju. Na sjeveru su -10C, na jugu su 20C (Miami), a u unutranjosti 10C (Kalifornijsko primorje). Poremeaje temperature uzrokuju prodori hladnih ili toplih zranih masa, osobito s Atlantika. Podruja uz koje teku tople Golfska i Alaska struja imaju znatno vie temperature od podruja uz koje teku hladna kalifornijska i hladna labradorska morska struja. Primjer je topla Alaska struja koje tee uz pacifiku obalu na sjeveru i zagrijava British Columbia i Alasku. Uslijed djelovanja tople Golfske struje esti su toplotni prodori vrueg zraka prema sjeveru do 40 SG. Istovremeno zrak koji dolazi s Atlantika zbog djelovanja hladne Labradorske struje dodtano se hladi i donosi hladni i suhi zrak do 38 SG. S tim su prodorima esti i prodori snjenih meava. Bitne su razlike temperatura izmeu obale i unutranjosti. Unutranjost je znatno hladnija od obale, a razlozi su: pruanje planinskih lanaca s istoka i zapada otvorenost zranim masama s Arktika (ogromni polarni prostor Hudsonova zaljeva). Zbog ovoga nije rijetko da se u zimskim mjesecima ovaj prostor u unutranjosti ispuni prostranom suptropskom anticiklonom i hladni zrak struji ka jugu. Ljeti sa Stjenjaka pue Chinook [inuk] koji ima fenske karakteristike. Nakon naglog sputanja niz istoni Stjenjak on povisuje temperature (za 15 minuta preko 20C), smanjuje tlak, vlaga raste i dolazi do estih lavina. Najvee znaenje na klimu ima djelovanje dva velika akcijska centra izmeu Appalachiana i Stjenjaka: prvi ima sredite iznad sjeverne Kanade (zrak je kontinentalan i hladan) drugi ima sredite iznad Meksikog zaljeva (vlani i maritimni zrak). Izmeu nema reljefnih prepreka to omoguava strujanje hladnog zraka sa sjevera na jug. Posljedica toga je da se zimi sa sjevera sputa hladni zrak na jug, pa se nad sredinjim ravnjacima formira hladna anticiklona i pue Blizard od tu prema jugoistoku (prema Appalachianu i obalnoj ravnici). U ljetnim mjesecima hladni zrak se pomie na sjever, a na njegovo mjesto dolazi ciklona i vjetrovi struje prema sjevernom kvadrantu. Zimi je situacija obrnuta: nad kopnom je prostrano polje anticiklone prema kojem struji topliji zrak s Atlantika i prostora Meksikog zaljeva. Zimi se u unutranjosti (posebno u prijelaznom periodu) zbog dodira niskog i visokog tlaka (velike razlike u tlaku) esto javljaju snjeni vjetrovi: blizard, norther (nisu isti, ali oba su suhi i hladni vjetrovi). Mogu prodrijeti i do Meksikog zaljeva i naglo sniavaju temperaturu. U ljetnim mjesecima podruje unutranjosti prostor je djelovanja dvaju vrtlonih vjetrova: tornada i hurricana. Tornado je snani spiralni vrtloni vjetar (ima oblik lijevka) i nastaje iz kumulonimbusa. Zbog izuzetno niskog tlaka zrak se vrti brzinom i do 500 km/h. Ima mali promjer, 100-500 m, a razaranje je ogranieno na prostor uz lijevak. Javlja se od ranog proljea (oujak) do srpnja, na prostoru od Meksikog zaljeva do Alberte, istono od Stjenjaka i zapadno od Appalachiana, tj. na prostoru sredinjih ravnjaka. Javlja se do 6 000 puta godinje. Godinje bude i do 800 veih tornada, najvie u svibnju i lipnju (svibanj-180, lipanj-165). Hurricane je vrtlona oluja. Ima izvorite nad toplim podrujem Karipskog mora, na prostoru jugoistone obale SAD-a, istono i jugoistono od Floride. Idu prema kopnu, mijenjaju smjer te se poinju kretati od jugozapada prema sjeveroistoku. Brzina mu je manja od brzine tornada, 200 km/h, ali im je promjer i do 500 km. 1996. huriccan Andrew je proao jugom Floride i napravio tetu od preko 3 mrd dolara. 1998. u huriccanu George poginulo je preko 400 ljudi. Huriccan se ne javlja uvijek sam, ponekad je to lanac huriccana koji se javljaju od manjeg prema veeg (huriccan George se javio u nizu nakon tri manja promjera 300-400 km).

Najugroeniji su juna Florida, Texas, Louisiana, Sjeverna i Juna Karolina. Javljaju se od svibnja do studenog, a najintenzivniji su u kolovozu i rujnu. Vee su razlike u koliini padalina. Koliina i raspored padalina ovise o udaljenosti od mora i smjeru planina. Postoji razlika u koliini padalina na Atlantiku i Pacifiku. Najvea koliina padalina je prostor Pacifika uz koji djeluje topla Alaska struja (na sjeveru do 40 SG tj. obala British Columbie) i iznosi do 3000 mm/god. Najvei dio padne u zimskom dijelu godine i izlui se na obali. Najvea koliina padne uz primorske planine, ostatak se izlui na najviim dijelovima Stjenjaka, a istono od planina je kina sjena (stepska, polupustinjska i pustinjska). Na Atlantiku najvie padalina prima Florida, prostor istono od ua Mississippia i najvii dijelovi Appalachiana. Koliina padalina se smanjuje od juga prema sjeveru, i od istoka prema zapadu (prema unutranjosti). Prema zapadu se koliina smanjuje do 500 mm/god. Granica od 500 mm prati 100 meridijan (Dead line). Zapadno je poljoprivreda mogua uz navodnjavanje (ekstenzivno ratarstvo i stoarsto). Na sjeveru prostor Yukona ima manje od 850 mm/god. Male koliine padalina ima i krajnji sjeverni dio zbog suhog i hladnog zraka, manje od 250 mm/god. Izuzetak je Labrador zbog Golfske struje. Sjeverozapad ima 3 000 mm/god, a u kinoj sjeni na jugozapadu Yuma ima manje od 70 mm/god (Sonora, Dolina smrti). KLIMATSKE REGIJE Pet je osnovnih klimatskih regija: 1. SJEVERNA - protee se od 60 SG na jugu, 110 ZGD na zapadu. Na JI je Hudsonov zaljev, na jugu Labrador, a na SI otok Belle. Ovo je prostor polarne klime, prostor sjeverno od Brooksova gorja i donjeg toka MacKenzia, prostor Kanadskog arktikog arhipelaga. Ovo je prostor tundre. Osam do devet mjeseci temperature su nie od 10C (ljeti su 0-10C). Regija je suha (do 250 mm). 2. PACIFIKA - protee se od granice s Meksikom do 40 SG. Uz kalifornijsku obalu je sredozemna klima. Junije je suptropska anticiklona koja uzrokuje manjak padalina. 3. PLANINSKI ZAPAD - ima pustinjsku (Colorado), polupustinjsku i stepsku klimu. Koliina padalina raste paralelno sa smanjenjem temperature. 4. JUGOISTOK - jugoistoni dio SAD-a, od Meksikog zaljeva do 38 SG, i od Atlantika do 100 ZGD (Dead Line). Reim je vlani, suptropski, topli umjereni. Zimske temperature su umjerene. 5. KONTINENTALNI REIM - ima velike godinje amplitude. Temperature padaju prema sjeveru, a padaline prema zapadu. Izdvajaju se tri pojasa: 1. SUBARKTIKI je najsjeverniji i najvei. Protee se od New Foundlanda do Alaske. Juna mu je granica rijeka St.Lawrence, a sjeverna Gornje jezero-jug Alaske. 2. SREDNJI pojas je humidni pojas koji se protee s obje strane granice SAD-a i Kanade i obuhvaa sva Velika jezera. Ljeta su hladna. 3. JUNI pojas ima vrua ljeta i protee se od Atlantika do 100 ZGD. *Junije od sjeverne regije je prostor Df klime (vlana borealna klima), do srednjeg dijela Mississippia i 100 ZGD. Srednja i juna Alaska, sjever Kanade (Yukon), Ontario, Quebec i Labrador imaju Dfc klimu s dugim i hladnim ljetima. Junije, sredinji dio ima klimu s toplim i vruim ljetima (Nebraska, Iowa). Cf je virginijska klima s vruim ljetima koju ima prostor do New Yorka, a jedino je oko Bostona umjereno topla klima s vlanim ljetima (Cfb). Ta je klima i sjeverno od Kalifornije (Washington, Oregon). U srednjoj Kaliforniji je Csa klima s toplim ljetima, a u junoj Csb klima s vruim ljetima. Zapadno od 100 ZGD su suhe B klime. Na jugozapadu su stepske tropsko-suptropske klime odnosno tropskosuptropske pustinjske klime.

5. TLA I VEGETACIJA
Tlo ovisi o podlozi, klimi (ovise o padalinama pa imamo suha i vlana), udjelu uginulih biljnih i ivotinjskih organizama od suptropskih do subpolarnih. Tla sjevera, Alaske, Labradora i prostora uz Hudsonov zaljev su isprani podzoli (kisela tla sa malo organskih tvari). Tla tundre obuhvaaju uglavnom sjeverni i sredinji Labrador, prostor sjeverno od Brooksova gorja i sredinji dio Alaske Juno su tla vlanih borealnih uma: dolina Yukona, Mac Kenzia do srednjeg Labradora. To su tla prijelaznog laurencijskog tipa (niski pH, kisela, s tankim slojem humusa i malo organskih tvari) na kojima raste najbujnija umska vegetacija-kanadska tajga. Junije su smea tla Appalachiana s vie humusa (organske tvari). Appalachian je prostor kestenastih tala. Na podruju virginijske klime (Cs) dominiraju crvena i kestenjasta tla, istono od Appalachiana, na Floridi. Tamo gdje su tla tamnija (vie humusa) rastu listopadne, a gdje su blijea borove ume (juni podzoliraniji dio s crnogorinim sastojinama). Na jugozapadu, u suhim predjelima su tla stepa, polupustinje i pustinje. To su suha tla s humusom i organskim tvarima. Na Kordiljerima su skeletna tla, a uz doline rijeka aluvijalna. Vegetacija ovisi o klimi, tlu i reljefu, a bitni utjecaj ima i ovjek (do dolaska bijelaca pod umom je bilo oko 8,5 mil ha, a danas je pod umom 6 mil ha). Postoji 11 eko-klimatskih (prirodno-vegetacijskih) regija: 1. REGIJA TUNDRE Ova regija obuhvaa Kanadski arktiki arhipelag, sjevernu Kanadu, sjever kontinenta oko Hudsonova zaljeva, Labrador. Temperature su do 10C. Tlo je permafrost. Zime su duge (8-9 mjeseci). Ljeti se otapa povrinski sloj tla. Tu rastu mahovine, liajevi, a na povoljnijim podrujima trava (arktike prerije), patuljaste vrbe i breze (tlo je kiselo i ljeta su dulja). 2. REGIJA BOREALNIH UMA Prostire se juno od pojasa tundre: srednja Alaska-JI-British Columbia-Gornje jezero-sjeverno od Velikih jezerasredinji Labrador-New Foundland-sjever Nove Engleske-Adirondac. Ljeta su dulja i toplija, do 15C. Tla su isprana, kiseli podzoli. Ovdje rastu bijela omorika, ari, kanadska jela, bijeli i crveni bor. Ovo je glavno umsko podruje Kanade. 3. REGIJA PACIFIKE CRNOGORINE UME Prostire se uz Pacifik od Alaske preko British Columbie, Kaskada, Sierra Nevade do sredinje Kalifornije. Klima je vlana i hladna. Tu raste omorika (vitka sitka spruce), hemlock, jela (douglas fir), cedar u Kaliforniji, sequoia sempervirens i sequoia gigantea. 4. REGIJA VISOKOPLANINSKE UME Ovo je prostor viih Kordiljera. Ovdje padaju orografske kie i rastu borovi, jele i omorike. 5. SI PODRUJE BJELOGORINE UME Regija obuhvaa prostor Velikih jezera, jugoistonu Kanadu, sjeveroistok SAD-a uz Atlantik, sjever Nove Engleske i prostor do junog Appalachiana. Zime su ovdje otre, a ljeta topla. Padaline su rasporeene tijekom cijele godine. Tla su mijeana, rastu bukva, breza, javor i hrast. 6. JUNO PODRUJE BJELOGORINE UME Regija se protee juno od sjeveroistoka SAD-a do Meksikog zaljeva, od Atlantika do Minnesota i sredinjeg Texasa. Padaline padaju tijekom cijele godine, ljeta i zime su toplije. Tla su smea, crvena, umjereno kisela (organske tvari). Prirodna vegetacija zamijenjena je poljoprivrednim kulturama. Na jugoistoku Appalachiana i na Ozark platou raste hrast te breza, kesten, topola, a na jugozapadu i zapadu hickory. 7. JUGOISTONA BOROVA I MOVARNA UMA Protee se JI od zaljeva Chesapeake do ua rijeke Rio Grande. Ljeta su vrlo vrua, zime umjerene. Na pjeskovitim tlima raste bor, a na ocjeditim bor, hrast, empres, kauukovac, topola i na najniem dijelu mangrove ume. 8. REGIJA PRERIJE Prerije se proteu izmeu bjelogorice na istoku, Stjenjaka na zapadu, borealnih uma na sjeveru i Meksikog zaljeva na jugu. na vlanom istoku rastu prerije visoke trave (Tall Gras) na suhom zapadu rastu prerije niske trave (Short Grass). Granica je linija 500 mm padalina. Zime su hladne i duge, a ljeta vrua. Tlo spada meu najplodnija tla svijeta.

9. REGIJA KADULJE Regija zauzima meuplaninski dio bazena i visokih ravnjaka (na istoku drava Washington, na jugu New Mexico). Ovo je zona kine sjene (<300 mm/god) gdje raste busenje kadulje-sagebrush. 10. REGIJA POLUPUSTINJE I PUSTINJE Prostire se na jugozapadu SAD-a, od JI Kalifornije preko juga Nevade, jugozapadne Arizone, New Mexica do Texasa. Temperature su visoke, vegetacija oskudna-kaktusi (Joshua tree). Tla su plodna pa se iri pamuk. 11. MEDITERANSKA REGIJA Zauzima srednju i jugozapadnu Kaliforniju. Padaline padaju zimi, a ljeti su sue. Reljef utjee na vegetaciju - u Sierra Nevadi raste crnogorica, zimzeleni hrast na jugu Coast Rangea, a busenje trave i chaporal, zakrljalo zimzeleno grmlje na jugoistoku.

6. HIDROGRAFIJA
6.1. SLIVOVI U Angloamerici postoje tri sliva: arktiki (odvodnjava 4 000 030 km2 ili 20,8% povrine) pacifiki (3 720 000 km2 ili 19,2% povrine) atlantski (2 610 000 km2 ili 13,5% povrine). Unutar atlantskog sliva izdvaja se: sliv Meksikog zaljeva (najvaniji je, zauzima 4,45 mil km2, a odvodnjava 23% povrine) sliv Hudsonovog zaljeva (4 000 010 km2 ili 20,7% povrine) Sliv Velikog bazena zauzima 0,5 mil km2 ili 2,7% povrine. ATLANTSKI SLIV Rijeka St.Lawrence duga je 1 287 km od jezera Ontario do ua u Atlantik kod Anticosti (u zaljevu St. Lawrence). Tome treba pribrojiti jo 2000 km sve do Gornjeg jezera. Plovidba cijelim tokom je omoguena izgradnjom St.Lawrence Seawaya 1959. Tada su sagraene brane (ustave) koje su omoguile da u unutranjost uu veliki brojevi. Krajnja lijeva i desna obala na uu rijeke ine veliki zaljev irine 145 km. Uz tu obalu tee hladna Labradorska struja. Klima od prosinca do sijenja oteava plovidbu jer se rijeka zaledi. Prima rijeke s Labradora pa je vrhunac vodostaja krajem proljea i poetkom ljeta. Juni dio sliva odvodnjava Atlantski ravnjak i Appalachian te jugoistoni dio Floride. Rijeka Hudson duga je 480 km i glavni je plovni put od Atlantika prema unutranjosti. Ovdje je i Fall Line te Erie kanal koji povezuje Hudson i Velika jezera od grada Troy kod Albanyja preko jezera Oneida do jezera Erie kod Buffala tokom rijeke Mohawk (547 km). Graen je 1819-25., a 1909. je proiren i produbljen. SLIV MEKSIKOG ZALJEVA Okosnica sliva je otac svih voda ili Mississippi, dug 3 778 km. Izvire sjeverozapadno od Gornjeg jezera, iz jezera Itasca. Rijeka protie kroz poljoprivredni kraj (goveda, penica, kukuruz, junije pamuk). Najvei pritok mu je 4 215 km dugi Missouri. Slijede Ohio s 1 349 km i Tennessee s 1 049 km. To su lijevi pritoci. Desni teku iz prerije i Stjenjaka gdje padaline padaju u ljetnim pljuskovima pa taloe mulj u Mississippi. Materijal donose Big Muddy, Missouri, Red River, Arkansas, a od lijevih Tennessee koji Mississippi povezuje s Coal Fieldom. Duina Mississippi-Missourri je 6 019 km. Porjeje zauzima 316 000 km. Ovom slivu pripadaju i: Rio Grande (3 033 km), Brazes, Mobile te Apalachicola River. SLIV HUDSONOVOG ZALJEVA Ovaj sliv odvodnjava Kanadski tit, najvei dio kanadske prerije, dio amerike prerije (Minnesota, North Dakota) i najjunije dijelove kanadskog Stjenjaka. Klima je borealna (D i E) te je ovo prostor tundre. Rijeka Churchill duga je 1 600 km, a Nelson 640 km. Zajedno sa Saskatchewanom i Bowom duga je 2 670 km. Ove rijeke su bile vane za trgovinu krznom pa su Englezi 1670. na uu Nelsona izgradili prvu trgovaku postajuPort Nelson.

ARKTIKI SLIV Odvodnjava prostor sjeverno od Brooksa i istone obronke Kanadskog Stjenjaka, dio kanadske tundre do poluotoka Melville i arktike otoke. MacKenzie je dug 1 802 km i zajedno s pritocima Slave, Peace i Finley druga je po duljini rijeka u Angloamerici s 4 240 km. Nema vee znaenje jer je najvei dio godine zaleen (8-9 mjeseci). Gornji se tok nalazi u niim geografskim irinama gdje je toplije pa dolazi do potiskivanja leda k uu. Zbog toga u proljee dolazi do poplava. Ime je dobila po Alexanderu MacKenziu koji ju otkrio. PACIFIKI SLIV Na sjeveru ovog sliva je oceanska, a na jugu vrua stepska. Rijeke izviru u planinama. Na sjeveru imaju nivalni, a na jugu rijeke koje izviru u Kaskadnom gorju i Sierra Nevadi imaju pluvijalno-nivalni reim. Glavne rijeke su Yukon na sjeveru i Colorado na jugu. Yukon s pritokom Lewis ima 3 017 km. Imaju malo znaenje jer su zaleene vei dio godine. Plovidba u unutranjst (kad je otopljen led) mogua je do Dawson Citya na Alasci za velike i do Whitehorsa (Yukon Territory) za manje brodove. Ue Yukona je delta irine 140 km. Colorado izvire u Stjenjaku sjeveroistono od Denvera i kroz suhi pojas se probija ka jugozapadu do zaljeva Baja California. Rijeke je napravila itav niz kanjona, a najvei je Grand Canyon dubine 1 800 m. Tu je rijeka najiskoritenija za hidroenergiju i navodnjavanje. Najvea brana je Hoover Boulder Dam, iza koje je Colorado ujezeren u duini 180 km. Ostale rijeke su Columbia i Fraser koje izviru u Rocky Mountains Trenchu i koriste se za navodnjavanje Columbia i British Columbia platoa. Znaajnija je Columbia sa 1 853 km i porjejem od 600 000 km2. Na njoj su izgraene brane, a najvea je Grand Coulee Dam. Plovna je 153 km. Rijeka Fraser je duga 1 368 km. Otkrio ju je Alexander MacKenzie koji ju je nazvao po istraivau Simonu Fraseru. Ima porjeje od 215 000 km2. Vana je jer je proboj preko Stjenjaka omoguio naseljavanje obale Pacifika. Na uu je nastao Vancouver. Slinu funkciju imao je i sjeverniji proboj rijeke Skeene. Ona je duga 580 km i na njenom uu je luka Prince Rupert. Rijeka Sacramento duga je 515 km. Slui za navodnjavanje. SLIV VELIKOG BAZENA Rijeke ovog sliva presue u veem dijelu godine, a izuzetak je vrijeme nakon proljetnih i jesenskih pljuskova. Te rijeke nestaju u stalnim ili periodikim jezerima. Vezane su uz zapadne obronke: Humboldt, Walker, Carson, Pyramid. 6.2. JEZERA Jezera Angloamerike ine 1/4 slatkovodnih povrina svijeta. Najvie je onih koja su nastala na rubu Kanadske vodene kape. A) LEDENJAKA JEZERA To su jezera: Great Bear Lake (3 178 km2), Great Slave Lake (28 426 km2), Atabasca (8 077 km2), Raindeer (6390 km2), Winnipeg (24 500 km2), Winnipegois (5 444 km2), Mannitoba (4 700 km2). Velika jezera su nastala tektonski u pleistocenu, ali su produbljenja ledenjakom erozijom. To su: Superior (82100 km2), Huron (59 700 km2), Michigan (57 800 km2), Erie (25 700 km2), Ontario (19 520 km2), St.Claire (1270 km2) (od kojih Erie i St.Claire nisu kriptodepresije). Ova su jezera u jesen i zimi zaleena, na njima su sagraeni mnogi kanali. B) JEZERA U URUENIM DEPRESIJAMA su vezana za Floridu (vapnenaka podloga). Najvanije je jezero Okeechobee s movarnom povrinom od 1 812 km2. C) RIJENA JEZERA Velik je broj jezera uz tok Mississippia i ona su vezana za meandriranje i zatvaranje starih rijenih rukavaca. Najvee je Pontchartrain (Louisiana) s 1 600 km2 preko kojeg su izgraena dva mosta.

D) TEKTONSKA JEZERA Jezera tektonskog nastanaka vezana su za Stjenjak. Od jezera koja su nastala djelovanjem vulkana (izlijevanjem lave i pregraivanjem rijenih dolina) najznaajnije je jezero Yellowstone s 355 km2 (najvie na 2360 m nv). U grotlu vulkana Mt.Manzanita je jezero duboko 589 m (najdublje jezero u Angloamerici). U planinskom lancu Sierra Nevada na visini od 1 900 m je jezero Tahoe duboko 550 m. D) PLAYE su jezera sa zaslanjenim dnom. Vezana su uz endoreina podruja Velikog bazena. Imaju vodu za vrijeme kia. Nalaze se na rubu zavale, uz Sierra Nevadu. To su: Great Salt Lake, Carson, Pyramid. Zapadno od Velikog slanog jezera su pustinje. E) UMJETNA Umjetna se jezera koriste za dobivanje hidroenergije i navodnjavanje. Najznaajnija su na rijeci Colorado (Lake Mead, Glen Canyon) i Missouri (Oahe, Garrison, Fort Peck, Fort Randall).

7. STANOVNITVO
NASELJAVANJE U vrijeme kad je Kolumbo doao u Americi je ivjelo oko 35 mil Indijanaca. Uglavnom su ivjeli u Srednjoj Americi (Tolteci, Chichimeka, Asteci na Meksikoj visoravni, Maye na Yukatanu) te u Junoj Americi (Nasca, Inke). Samo je manji dio, oko 1 mil ivio u Angloamerici. Od toga 4/5 su ivjele na prostoru dananjeg SAD-a, a 200 000 Kanade. Postoji vie teorija otkuda su doli u Ameriku: 1) iz Azije preko Beringova prolaza (najprihvaenija) 2) prastanovnici Polinezije na splavi preplovili Pacifik do June Amerike 3) potomci Atlantiana Postoji i vie teorija kada su Indijanci doli u Ameriku. Beringov je prolaz u ledeno doba bio 100 m nii i to je moda bio kopneni most kojim su Indijanci preli. Zimi je ovaj prostor bio zaleen, a ljeti se moglo prijei u amcu. Odatle su se kretali za divljim ivotinjama prema jugu tzv. Wisconsinskim koridorom (zapadno od Velikih jezera). Smatra se da su ili na jug prije 10 000 godina. Prema najnovijim istraivanjima smatra se da su na jug, u Argentinu (Monte Verde) doli prije 14-15 000 godina. Najstarija nalazita su na krajnjem sjeveru. To su Blue Fish Cave (Alaska), Fort Rock Caves (Kanadske obalne planine) te nalazite Rock Shelton sjeverno od Floride. Najstariji ostatak je drveni ugljen- iz 14.tis.p.K., te drveno koplje iz 13.tis.p.K. Svim Indijancima zajednika je vjera (Veliki duh-Manitu). Najsvetiji broj je etiri (etiri strane svijeta, etiri vjetra, etiri godinja doba i etiri elementa od kojih je stvoren svijet). Kasnije se iz ptovanja broja etiri, posebno kod Indijanaca Srednje Amerike, razvilo tovanje kria, koji je bio simbol proljea. Kasnije dolaze dvije skupine: Eskimi i Aleuti. Eskimi naseljavaju sjever Kanade i Alaske (prije 5 000 godina) i otuda se kreu prema Labradoru i oko poetka nove ere dolaze na Grenland. Prije 8 000 godina naseljavaju se Aleutski otoci. Indijanci su se po dolasku uglavnom ivjeli kao lovci i sakupljai plodova. Aleuti i Eskimi su bili ribari, lovci na morske sisavce i karibu govedo-mukatno. Indijanci na prostoru crnogorinih uma (sjeverni dio SAD-a, Stjenjaka i juni obronci Kanadskog Stjenjaka) su bili lovci, sakupljai plodova te su se bavili pokretnim ratarstvom. Najveu kulturu su imali Indijanci na JZ SAD-a: Olmeci, Tolteci i Asteci. Pod utjecajem Asteka na podruju Mesa Verde (Arizona) razvila se jedna od najveih starosjedilakih kultura u Sjevernoj Americi iji su nosioci bili Anasazi. Oni su razvili kulturu pueblosa, gradili su naselja na vie katova uklesani u stijena sa vodoopskrbom, bavili su se motiarskom poljoprivredom pa su razvili navodnjavanje. Imali su okrugla svetita, a stanovalo se u povienim prostorijama. Anasazi su nestali, a naslijedili su ih Kopi. Ovi Indijanci vrhunac svoje kulture doivljavaju u 13.st. pod utjecajem Maja, Tolteka, Chicimeka i na kraju Asteka. Ostalo je nerazjanjeno gdje su nestala ova izvorna indijanska plemena budui da su se rasprila u tri pravca. Veliku promjenu u ivotu Indijanaca oznaili su konji koje su panjolci doveli 1519. Divlji su konji uinili da na visokim ravnjacima (koji dotad nisu bili gusto naseljeni) lov na bizona postane klasian nain poljoprivrede. Konj je uvjetovao masovnu seobu indijanskih plemena. Velik dio plemena naseljava visoke ravnjake. Sa istoka dolaze Black Foot, Siuxi (Dakota) i Komanchi, a sa zapada Apachi i Cheyenni.

Ovi su Indijanci ivjeli u vigmanima, a na istoku su (Irokezi) ivjeli u selima koja su imala nekoliko redova obrambenih kolaca. U sreditu je bila zajednika kua za sastanke. Dolazak Europljana se negativno odrazio na Indijance. Europljani su donijeli bolesti (ospice, TBC, kolera, gripa) koje su poharale indijansku populaciju te oruje i alkohol. Englezi su od samog dolaska imali neprijateljski stav prema Indijancima. Nakon graanskog rata broj Indijanaca je sveden na 26 000. Bijelci su ih ubijali i tjerali s odreenih podruja. Plemena koja su ivjela na prostoru Velikih jezera (Delaware Indijanci) potisnuta su od Nizozemaca 1669., a zatim su prevareni od kvekera i raspreni. 1868. Andrew Jackson je prisilio oko 50 000 Cherookeea Indijanaca na Zimski mar prema sjeveru do stepskih predjela Oklahome. Plemena Fajunde razvile su oblik nenasilnog otpora: Ples duhova kojeg su Lakota Indijanci (Lani-Sioux) pretvorili u ratniku religiju to je dovelo do rata i bitke kod Ranjenog koljena 1890. (poraz amerike vojske). 1876. Apachi Indijanci (iz prostora oko izvora St. Lawrence u 11. i 12.st. dolaze na JZ SAD-a) podiu, nakon pokuaja da ih se stjera u rezervat, ustanak pod Geronimom. Nakon poraza veina ih je preseljena u movarni kraj Floride. 1913. formira se rezervata od Oklahome do Floride. Otvoreno je 2 200 manjih rezervata s oko 300 tisua Indijanaca. U SAD-u je postojalo 280 rezervata s 210 000 km2 i 500 000 Indijanaca. Danas Indijanci ine 6% populacije u Kanadi i 0.8% u SAD-u. Danas najvei dio Indijanaca ivi van rezervata. U SAD-u ih u rezervatima ivi 25% i to uglavnom na zapadu, a u Kanadi u rezervatima ivi 60%. Velik dio rezervata je u za bijelce krajnje nepristupanim predjelima-bilo na sjeveru (Alaska) ili u planinskim prostorima Stjenjaka ili pustinjskim podrujima. Istono od Mississippia ivi manje od 22% Indijanaca. Tablica . Kretanje broja Indijanaca u SAD-u 1860-1990. 1860. 44 000 1870. 26 000 1880. 66 000 1890. 248 000 1900. 237 000 1910. 266 000 1920. 244 000 1930. 332 000 1940. 334 000 1950. 343 000 1960. 524 000 1970. 793 000 1980. 1 366 000 1990. 1 875 000 Danas u cijeloj Angloamerici ivi 2 660 000 Indijanaca, Eskima, Aleuta. Najvei dio ivi na zapadu. Istono od Mississippia ivi manje od 22% Indijanaca. U Alaskoj ivi 15,6%, New Mexicu 8,9%, Oklahomi 8%, South Dakoti 7,3%, Montani 6%, Arizoni 5,6%, North Dakoti 4,1%, Wyomingu 2,1%, Washngtonu 1,7%, Nevadi 1,6%, Utahu 1,4%, Idahu 1,4%, Oregonu 1,4%, North Carolini 1,2%, Minnesoti 1,1% i Kansasu 0,9%. Posebno se razlikuju Eskimi i Aleuti. Postoji 57 000 Eskima i 24 000 Aleuta. U Kanadi ivi 700 000 Indijanaca i 24 000 Eskima.

Druga osobina kretanja broja stanovnika Angloamerike je brz porast od prvog popisa 1790. kad je bilo 4 mil stanovnika do 260 mil 1980. Dva su razloga brzog rasta stanovnitva: 1. visoki prirast protestantskog stanovnitva, ali i katolika 2. imigracija 1820-60. godinje se useljava 300 000 Europljana (uglavnom Engleza). 1860-90. stopa useljenja je manja (oko 250 000), ali se poveava broj Skandinavaca, veana, Nizozemaca i Nijemaca. Po.20.st. poelo je vee useljavanje Slavena (iz Rusije i JI Europe), a nakon I.sv.rata do 1960ih romanskog i slavenskog stanovnitva iz june Europe. Drugu veliku skupinu stanovnika ine crnci koji iskljuivo dolaze kao robovska radna snaga. Prva skupina dolazi 1619. u Jametown. Trea skupina useljenika je uglavnom vezana za pacifiku obalu. Prvo je 1850-92. omogueno useljavanje Kinezima jer su bili jeftina radna snaga (transkontinentalne eljeznice). Japanci su prvo dolazili na plantae ananasa i eerne trske na Hawaima, a zatim su naseljavali uglavnom pacifiku obalu. Indijci useljavaju posljednjih 45 godina. idovi od poetka stoljea i posebno od 1920ih. Nakon 1970ih posebno je znaajna druga azijatska grupa-uglavnom s podruja Vijetnama i Koreje. SUVREMENO KRETANJE STANOVNIKA Stanovnitvo je staro, a nataliteta opada. Prirodni prirast je 1950. iznosio 14,5/ (natalitet 24,1/), a 1989. se smanjio na 7,5/ (natalitet 16,2/). Broj starog stanovnitva raste zbog porasta standarda. 1960ih je bilo 13,2%, a danas 16,8% starog stanovnitva. Taj postotak je razliit kod razliitih skupina: bijelci 17,7%, crnci 11,7%, ostali 11,9%. Nakon 1970ih mijenja se struktura stanovnitva zbog uvoenja godinjih kvota. Zadnje etiri godine biljei se pad broja stanovnika iz Europe, a raste broj useljenika iz Mexica i Azije. Od 1960ih broj Azijaca ima uzlazni trend. U ukupnom broju stanovnika smanjuje se udio bijelaca sa 88 na 84%. 23 mil stanovnika SAD-a ne govori engleski jezik. Crnci ine 12%, a Azijci 2,9% stanovnika SAD-a. Od 1960ih doseljavaju se tri grupe Latinoamerikanaca: Meksikanci, Kubanci i Portorikanci. Meksikanci su vezani za jugozapad (Nevada, Texas, California, Arizona). Oni veinom dolaze ilegalno kao jeftina radna snaga. Portorikanci se uglavnom doseljavaju u New York, a danas i na Velika jezera (Detroit i Chicago). Kubanci se doseljavaju na Floridu. U Californiji ivi 34% svih Latinoamerikanaca i oni ine 25% stanovnitva Kalifornije. U Texasu ivi 15% Latinoamerikanaca to ini 25% populacije te drave. Oni ine i 12% populacije Arizone te 40% populacije New Mexica. Crnci su uglavnom koncentrirani na jugu. 1990. godine 65,8% stanovnika Washington D.C. bili su crnci. Crnci su u velikom broju zastupljeni i u Mississippiju (35,6%), Luisiani (30,8%), Junoj Carolini (29,8%), Georgiji (27%), Alabami (25,3%) i Marylandu (24,8%). Najvea gustoa stanovnitva je istono od Mississippia. Devet drava na istoku ima vie od 100 st/km2. To su: New Jersey (402 st/km2), Rhode Island (371 st/km2), Massachusetts (296 st/km2), Connecticut (262 st/km2), Maryland (189 st/km2), New York (147 st/km2), Delaware (132 st/km2), Ohio (102 st/km2) i Pennsylvania (102). Devet drava na zapadu ima manje od 10 st/km2. To su: Wyoming (1,8 st/km2), Montana (2,1 st/km2), Juna Dakota (3,5 st/km2), Sjeverna Dakota (3,6 st/km2), Nevada (4,2 st/km2), New Mexico (4,7 st/km2), Idaho (4,7 st/km2), Nebraska (7,9 st/km2) i Utah (8,1 st/km2). Prvi pravac prodora bio je istokzapad, a zatim na sjever i unutranjostobala. Porast stanovnitva manji je na istoku. Porast je prosjeno 38,7%. Porast stanovnitva u najnaseljenijim dravama manji je od dravnog prosjeka: New York ima porast od 27,4%. Californija ima porst od 89,3%, a Texas 78,7%. Razlog su migracije sa sjevera i sjeveroistoka na zapad zbog razvoja industrije4 i potrebe za radnom snagom (1960ih u Kaliforniji prerada nafte, sa sjeveroistoka sele jer su iscrpljeni rudnici ugljena i zbog konkurencije-jeftini japanski automobili i elik). Sjeveroistok je tzv. Rust Belt iz kojeg stanovnitvo seli u SUN BELT (migrira prema obalama). Na zapadu je broj stanovnika u 10 godina porastao 79-80%. Najvei porast biljee obale uz Meksiki zaljev i Pacifik. Stvara se pojas priliva stanovnitva od Floride preko Texasa, New Mexica, Utaha do Californije. U razdoblju 1960-1990. u Nevadi je zabiljeen porast broja stanovnika od preko 300%. Alaska takoer od 1960ih biljei porast broja stanovnika (nafta). Dolazi i do migracija selograd (metropolitanske regije) tj. naputanja tipino ruralnih prostora. Prazne se i sredita velikih gradova.

NASELJA I POVIJEST Prvo naselje je Jamestown koji je osnovan kao englesko naselje za uzgoj duhana 1607. Do 1620. Tu ive samo mukarci, a tada dolaze i ene. 1620. na brodu Mayflower dolaze i Puritanci (Pilgrims) u Cape Cod u Massachusettsu i osnivaju Plymouth. John Endicott odlazi iz Plymontha i osniva Salem. Do 1640ih formira se jezgra Bostona. 1643. u ovim kolonijama ivjelo je 15 000 bijelaca. Drugi dio stanovnitva koji je napustio Massachusetts pod vodstvom Rogera Williamsa 1656. osnovao je Providence. John Wheelwright odlazi u New Hampshire. Kolonije s kraljevskom poveljom (CHAPTER COLONIES) su: New Hampshire, Massachusets, Connecticut, Long Island i Virginia. Ostale kolonije su PROPRIETOR kolonije koje 1681. dobija William Penn, osniva Pennsylvania (kraljevske privilegije). To su: New York, New Jersey, Maryland, Delaware, Georgia, Carolina i Pennsylvania. Stanovnitvo se bavilo ribolovom, lovom, trgovinom s Indijancima. Iz najranijeg perioda potjeu i sveuilita: Harvard College u Massachusettsu (1636.), Yale u Connecticutu (1701.), Kings College (1754.) i Princeton (1756.). 1619. u Jamestown dolaze prvi robovi. Sredinom 18.st. poinju ratovi izmeu Francuske i Velike Britanije. Taj rat, poznat i kao francusko-indijanski rat (1756-63.), zavrio je porazom Francuske koja je tako izgubila Kanadu i cijeli teritorij istono od Mississippija osim New Orleansa. Nezadovoljstvo u amerikim kolonijama, porezni bojkoti i drugo doveli su 1773. do Bostonske ajanke (Boston Tea Party), kad su kolonisti preueni u Indijance opljakali bitanske trgovake brodove u bostonskoj luci. 1775. izbila je revolucija, 1776. donesena je Deklaracija o nezavisnosti i poinje rat trinaest kolonija protiv Britanaca (Delaware, Pennsylvania, New Jersey, Georgia, Connecticut, Massachusetts, Maryland, South Carolina, New Hampshire, Virginia, New York, North Carolina, Rhode Island). 1777. u rat ulaze Francuzi. 1781. nakon poraza u bici kod Yorktowna Britanci su kapitulirali. 1792. osnovan je Kentucky, 1796. Tennesee. 1803. SAD su kupile Louisianu od Francuza, 1819. kupuju Floridu. 1845. pripojen je Texas. 1846-48. vodi se rat s Meksikom nakon kojeg su SAD stekle vei dio Jugozapada. Nova podruja kupljena su od Meksika 1853. Alaska je kupljena 1867. Hawaii su pripojeni 1898. 1830. John Smith u gradu Fayette u dravi New Yorku osniva mormone i oni sele u Utah (1847.) gdje osnivaju Reno, Las Vegas i Salt Lake City. 1861-65. vodi se graanski rat izmeu sjevera (Unija) i juga (Konfederacija).

8. GOSPODARSTVO SAD-a
SAD imaju vie od 3/4 zaposlenih u tercijarnom sektoru, a u poljoprivredi je zaposleno manje od 2% stanovnika. Do amerike revolucije SAD su bile iskljuivo poljoprivredna zemlja. Eli Whitney je 1793. izumio stroj za ienje pamuka tj. stroj koji je odvajao pamuk od korova. Zapad SAD-a se osvajao pomou tri sredstva: bodljikave ice, colta i eljeznice. Zapad su osvajali pustolovi koji su za sobom povukli male obitelji koje osnivaju farme i raneve. 1859. pronaena je nafta koja je potakla razvoj industrije u Pennsylvaniji. 1875. konstruiran je prvi vagonhladnjaa. 1876. Alexander Bell je izumio telefon, a 1877. Thomas Alva Edison gramofon te kasnije i prototip elektrine centrale. Sve je ovo bilo koncentrirano na sjeveroistoku. Oko Velikih jezera pronaena je eljezna ruda te se razvija eljeznica, crna metalurgija i stvaraju se prvi bogatai (Jay Gould, J.P.Morgan, Rockefeller, Henry Ford). U gospodarstvo se poinje mijeati drava: New Deal te pred II.sv.rat. Drava postaje najvei poduzetnik i dosta ulae (u industriju, naoruanje). Danas dominira nekoliko industrija: 1) AUTOMOBILSKA (General Motors, Ford, Chrysler) 2) NAFTNA (Exxon) 3) TELEFONSKA (ATNT) 4) KOMPJUTORSKA (IBM,Microsoft)

POLJOPRIVREDA SAD ima 920 mil ha obradivih povrina, a najvei dio zauzimaju oranice, panjaci i livade. Poljoprivreda je organizirana po poljoprivrednim pojasevima (beltovima): 1) TRUCK FARMING (POVRTLARSTVO)-sjeveroistok SADa (New England, oko jezera Michigan, Erie, Ontario). Uzgajaju se rajice, mrkva, graak, paroge. Oko 60% se izvozi na trite, a ostatak se konzervira. Delaware i Maryland su najvei proizvoai jagoda, a Rhode Island (Cape Cod) brusnica. 2) MLIJENO STOARSTVO-uz Velika jezera od New Englanda na istoku do Minnesote na zapadu. To je prostor vlane borealne klime i veliko trite. 3) CORN BELT (KUKURUZ) je najrazvijenija poljoprivredna regija svijeta. Iowa i Illinois daju po 1/3 proizvodnje kukuruza. Sve se vie uzgaja i soja. 4) JARA PENICA-Sjeverna Dakota, Minnesota i dio Montane. 5) OZIMA PENICA-Texas, Oklahoma, Colorado i sve do Kanzasa. Penica se u svijet izvozi preko Minneapolisa. 6) GENERAL FARMING (mijeane kulture)-kukuruz, penica i duhan. Sjeverna i Juna Carolina, Virginia, Georgia i dio Floride su orijentirani na duhan za cigarete, a dio Conneticuta na duhan za cigare. 7) COTTON BELT (pamuk)-u ovom prostoru temperature su ljeti oko 25 C, a vegetacijski period traje vie od 200 dana. Minimalno 250 mm padalina. Ovaj se pojas premjeta prema zapadu preko Arizone i Nevade do Kalifornije. 8) SUPTROPSKE KULTURE-rastu uz Meksiki zaljev (agrumi, eerna trska, ria). 9) EKSTENZIVNO STOARSTVO-ovo stoarstvo je orijentirano na uzgoj goveda. Uzgaja se baby beef (nastaje spajanjem danskog i brahmanskog ivota). Razvija se i ovarstvo od Montane do Texasa. U Texasu se uzgaja angora koza zbog tekstilne industrije (moher koa), a u Kaliforniji angora zec. Postoje dva tipa: 9a ekstenzivno stoarstvo s penicom, 9b poljoprivreda uz navodnjavanje, ozima penica na prostoru od Texasa do Sjeverne i June Dakote. 10) MEDITERANSKE KULTURE-Kalifornija.Uzgajaju se narane (od Los Angelesa do San Diega) i limuni (od Los Angelesa do Santa Barbare). 11) MLIJENO STOARSTVO-u dravama Oregon i Washington. RIBARSTVO Ulovi se oko 800 mil tona ribe na dodiru hladne Labradorske i tople Golfske struje te hladne Kalifornijske i tople Alaska struje. 80% ribe ulovi se od svibnja do listopada. Najznaajnije ribolovno podruje je oko San Francisca (skue, haringe, bakalari). Drugo je podruje zaljeva Chesapeake i Delaware (raii, jastozi, kampi). Tree je podruje uz Meksiki zaljev i Floridu (plava riba, raii, spuvice, tune). etvrto podruje je uz Pacifik: juni dio je uz San Diego i San Pedro (plava riba), sjeverni uz Alasku (lososi). Najvei ulov su kampi 21%, losos 18%, raii 13%, tuna 7%. RUDARSTVO I ENERGETIKA Amerikanci troe najvie energije na svijetu (30% svjetske energije). Dominiraju klasini izvori energije (nafta,ugljen,plin). U porastu je iskoritavanje alternativnih izvora energije (nuklearna energija). Prirodni plin je u SAD-u na drugom mjestu po vanosti, a u Kanadi na treem. Nafta je jo uvijek dominantna. Opskrba energijom 1960-90. u % IZVOR 1960. 1970. 1980. HE,solarna,geotermalna 3.7 3.9 4.2 NE 0.3 3.4 Ugljen 21.9 18.0 20.9 Plin 29.7 33.6 26.9 Nafta 44.7 44.2 44.6 1990. 5.7 7.9 24.5 21.8 40.1

Uz Rusiju i Saudijsku Arabiju SAD je najvei proizvoa nafte (New Mexico, Louisiana, California, Oklahoma, Texas, Wyoming, Kansas i od 70ih Alaska). Nafta je glavni energetski izvor u SAD-u. U Appalachianu i Alligheny gorju ima ugljena (antracit na istoku, lignit i treset na zapadu). SAD su glavni po proizvodnji ugljena na svijetu (757 mil tona/god), a zalihe su vee od 200 mrd tona (Kentucky, West Virginia, Illinois, Virginia). U Kanadi su najvei proizvoai British Columbia, Alberta i Saskatchewan. 90% ugljena se proizvodi istono, a 90% nafte zapadno od Mississippia. SAD su najvei svjetski proizvoa prirodnog plina (35% svjetske proizvodnje). Najvei dio prirodnog plina se eksploatira na jugu te oko Brooksova gorja na sjeveru i na sjeveroistoku Labradora. Hidroelektrane ine 4% ukupne energije u SAD-u, ali su u Kanadi vrlo znaajne. Churchill Falls opskrbljuje Ontario i sjeverni prostor SAD-a (New England, New York). Quebec daje 40% hidroenergije Kanade. Sedam hidroenergetskih zona SAD-a: 1. Fall Line 2. Tennessee 3. St.Lawrence 4. Niagara 5. Mississippi-Missouri 6. Columbia 7. Colorado U novije vrijeme sve je vanija nuklearna energija. U SAD-u ima oko 90 nuklearnih elektrana i 240 nuklearnih reaktora. Sve se vie koriste spalionice otpada kao izvori energije. U Californiji, New Mexicu i Arizoni koristi se geotermalna energija. Najpoznatija elektrana je Geysers u Californiji. Izgraene su elektrane na bazi razlike izmeu plime i oseke (Fundy Bay, James Bay u Kanadi te na Hawaima). Sljedei tip alternativne energije je solarna energija. Postoji jedna velika elektrana - Solar One kod mjesta Barstow snage 10 MW elektrine energije. Posljednji alternativni izvor je energija vjetra-moderne vjetrenjae. 1941-45. koristila se vjetrenjaa kod mjesta Grandpas Knob u Vermontu, a 70ih je NASA otvorila novu elektranu u mjestu Sandusty u dravi Ohio.

9. REGIONALNI PREGLED SAD-a

1.NEW ENGLAND Ovo je prostorno najmanja cjelina. U reljefno-klimatskom pogledu dosta je slinosti sa sjevernim dijelovima Velike Britanije. Tla su kisela i podzolasta, a rastu mijeane listopadne i crnogorine ume. Englezi su se prvo ovdje naselili. Prevladava engleska kultura i nain ivota. Glavne grane zanimanja su brodogradnja, ribolov (haringe i bakalari), lov na krznae i obrada koe (tekstilna, koarska i industrija obue). Zahvaljujui izgradnji prvih elektrana na rijekama Connecticut i Merrimac poela se razvijati i prva industrija (tekstilna, metalna, strojna). New England je bio vodei centar tekstilne industrije. Odavde se industrija irila prema ostalim podrujima. Obuhvaa drave: Maine, Connecticut, Rhode Island, New Hampshire, Massachussetts, Vermont. Glavno sredite ovog prostora je Boston gdje se nalaze Harvard i MIT. Boston je prvo politiko sredite. Uglavnom se preorijentirao na tercijarni i kvartarni sektor te je danas jedan od glavnih industrijskih centara (elektronska i industrija preciznih mehanikih instrumenata). Elektronska industrija je vezana uz krunu cestu 128 (elektronic parkway). Ostali gradovi su: Providence (Rhode Island) i New Haven (Connecticut). Ovo podruje je znaajno i kao turistiko podruje. Tu su nacionalni park Acadia, planine Vermonta i Connecticuta te grad Dorchester gdje se nalazi knjinica J.F.Kennedyja.

2.NEW YORK Granice ove regije se podudaraju s granicama drave New York. Granice poinju u gradu New Yorku, slijede tok rijeke Hudson do Montreala, a zatim kanalom Erie do Buffala. Danas ui gradski prostor New Yorka ima 8 mil stanovnika. Sam New York je nastao na junom dijelu Manhattana 1623. kada su nizozemske obitelji formirale New Amsterdam. 1664. preuzimaju ga Englezi i nazivaju New York. New York se sastoji od pet dijelova: 1. BRONX 2. MANHATTAN 3. QUEENS 4. STATEN ISLAND 5. BROOKLYN U sreditu Manhattana je Central Park, na jugu su Wall Street, SOHO (South of Houston Street), Greenwich Village. Podruje Manhattana, Staten Islanda i istoni dio Queensa su zone elitnog stanovnitva. Brooklyn je vana zona industrije i stanovanja. U Queensu su dva aerodroma: JFK i La Guardia. Ostali centri su Albany, Schanectady (proizvodnja elektrine energije), Syracuse (kemijska industrija), Richmond (Kodak). Prostor New Yorka je vano turistiko sredite (Finger Lakes, Lake Placid). 3.ATLANTSKA RAVNICA Ova se cjelina prua se od New Yorka na vrhu Fall Linea prema JI i zavrava povijanjem prema Floridi. Razlikuju se dva dijela: 1. sjeverno i juno 2. istono i zapadno Zapadni dio je Piedmont-prostor koji je vii i ocjeditiji. Istoni dio je nii, movaran. Cijelo ovo podruje je ispresijecano dinama i sprudovima na jugu. Na sjevernom dijelu rijena ua su 200 i vie km udaljena od mora (Delaware, Chesapeake, Potomac). Stvoreni su veliki industrijski centri sve do Richmonda. Juno od Richmonda je agrarni prostor (pamuk i duhan). Nekadanji vlasnici velikih plantaa su imali po dvije kue-jednu na imanju i jednu u gradu te su se tako razvili gradovi Charleston i Savannah. Grad Savannah je znaajan jer se tu nalazi glavni centar za proizvodnju hidrogenske bombe. Juno od Richmonda na rijeci James nalazi se Jamestown. Na sjeveru je najvaniji grad Philadelphia (5 mil stanovnika). Razvijena je teka metalurgija. Tu se nalazi i Sveuilite Princeton te Gallupov institut (za istraivanje javnog miljenja). Junije od Philadelphije je Baltimore koji je osnovan kao luka za izvoz duhana, a razvio se zahvaljujui rudama. Betlehem Steel Corporation je najvea eliana na svijetu i nalazi se u Baltimoreu. U Baltimoru je i Institut John Hopkins (za medicinska istraivanja). Atlantic City je grad s vie od 1 000 hotela i kockarnica. Izmeu Baltimorea i Philadelphije je Dupont, najvei proizvoa kemijskih materijala. Juno od Richmonda uz obalu ima nekoliko znaajnih luka od kojih je najvanija Norfolk. Sjeverni dio Floride je vezan uz eksploataciju fosfata (najvei proizvoa fosfata na svijetu). Uz Tampu i St.Petersburg je prostor najveeg uzgoja agruma. Jugozapadno od jezera Okeechobee su plantae eerne trske, a na jugoistoku i istoku stvorio se niz pjeanih sprudova te su tu nastala brojna zimovalita Palm Beach, Miami. Razvoj turizma je poeo sredinom 19.st. kad je Henry Flagery izgradio prvi hotel. Na Floridi ive Seminole. 4.APPALACHIAN GORJE Ovo je podruje Cf klime. Podruje Alligheny platoa i udolina je zona general farminga-kukuruz, penica i duhan, a juna regija je jedno od najsiromanijih dijelova SAD. Podruje Appalachian gorja je jedan od najveih proizvoaa kamenog (Kentucky) i antracitnog ugljena (sjeveroistok Pennsylvanie i Tennessea). Ovo je glavna regija po eksploataciji bakra i cinka. etiri su glavne industrijske zone razvoja: 1) PODRUJE PENNSYLVANIJE-orijentirano je na proizvodnju i obradu kamenog ugljena te eliane sa sreditem u Pittsburghu. 2) KNOXVILLE u Tennesseeju i FIRMONT u Georgiji (crna metalurgija) te OAK RIDGE koji je poznat kao centar gdje se provodio Manhattan projekt. 3) BIRMINGHAM, EASTON i BETLEHEM u Alabami-eliane i eljezna ruda. 4) DOLINA TENNESEEJA-znaajan grad je NASHVILLE, zatim JOHNSON CITY, HARRISBURG.

5.SJEVERNA UNUTRANJA INDUSTRIJSKA REGIJA (MIDWEST) Protee se od rijeke Ohio do Velikih jezera. U tom prostoru poljoprivreda ima sporedno znaenje. Francuzi su ovom podruju dali prva naselja, razliite misije i trgovaka uporita. 1764. osnovali su Detroit kao trgovaku postaju, a 1765. na ovaj prostor dolaze Englezi i to uglavnom kao farmeri. Otkad su doli Englezi povean je broj naselja. Osnovan je Fort Dearborne, a etiri godine kasnije i Chicago, zatim Toledo, te 1840., Milwaukee, St.Paul, Minneapolis i Kansas City. Poljoprivreda u ovom podruju ovisi o klimatskim uvjetima. Voe i vinogradi su uz Velika jezera, zapadno je pojas penice, a na istoku duhana. Glavne kulture su kukuruz i duhan u sjevernom Kentuckyju i Tennesseeju. Oko jezera Michigan su leita bakra, a na podruju Ohia, Michigana i West Virginije su leita soli. Zapadno i sjeverozapadno od Gornjeg jezera (Mesabi Range) pronaene su rezerve eljezne rude to je potaklo razvoj metalurgije u zoni od Chicaga do Appalachian gorja te su nastala nova naselja: Gary, Toledo, Cleveland, Erie i Buffalo. Razlog tome je to to je bilo jeftinije dopremiti rudu iz Mesabi gorja nego iskoritavati rudu iz Appalachian gorja. Duluth je postao najznaajnija luka za prekrcaj eljezne rude na Gornjem jezeru. Glavni centar je Chicago (vie od 10 000 tvornica) koji je ujedno i glavna unutranja luka SAD-a, najvea mesna i itna burza svijeta, a uz to ima najvei aerodrom na svijetu (do 70 mil putnika), najveu industrijsku eljezniku lokomotivu Pallman i jednu od najveih svjetskih kola arhitekture. Osnovali su ga Joliet i Marquet na uu rijeke Chicago na povratku s istraivanja gornjeg toka Mississippija. 1830. Chicago je imao 50 stanovnika, a 1837. 4 000. Grad je rastao do 1871. kada ga je zahvatio katastrofalni poar. U obnovi grada sudjelovali su svi moderni arhitekti. 140 km sjeverno od Chicaga je Milwaukee. Razvio se kao luka na Gornjem jezeru i centar pivarske industrije. Detroit je centar Fordove automobilske industrije. Poeo se razvijati kao mali grad za izradu kola i to zahvaljujui umama. Akron u blizini Detroita je poznat kao najvei centar za proizvodnju automobilskih guma. Gradovi koji su nastali na rijekama, Minneapolis, St.Paul i St.Louis su vani jer su se razvili kao prometna sredita i sredita za stoarske proizvode. Kansas City i Omaha su nastali na rijeci Missouri. Cincinati je vaan centar prehrambene industrije (proizvodnja pakiranog mesa-Pork City). 5.B SJEVERNA UNUTRANJA POLJOPRIVREDNA REGIJA Obuhvaa prostor juno od rijeke Ohio i sjeverno od Ozark platoa. Ovo je prostor intenzivne komercijalne poljoprivrede. Glavna kultura je penica jer su temperature i koliina padalina povoljniji (1000 mm na istoku do 700 mm na zapadu). To su drave: Iowa, Illinois, Ohio, Indiana. Jugozapadno od Corn Belta je zona ozime penice, a sjeverozapadno jare penice. etva se obavlja koritenjem sezonske radne snage. Istono od ovog pojasa je pojas mlijenog stoarstva-Minnesota, Michigan i Winsconsin. 6.JUNA UNUTRANJA REGIJA Uzgaja se pamuk i prerauje nafta. Cotton Belt se iri od srednjeg Texasa do juga Appalachian gorja i uski dio priatlantske ravnice. Postoji 7 glavnih pamunih pojaseva: 1. zapadni Texas i juna Oklahoma 2. centralni Texas 3. JZ Texas 4. dolina rijeke Mississippi 5. dolina rijeke Tennessee 6. Piedmont 7. unutranja obalna ravnica na istoku Od Corpus Christija do Pensacole je pojas kemijske i petrokemijske industrije. Houston-Galveston je najznaajnija luka koja je orijentirana na naftu. Ima snanu kemijsku industriju i eliane. New Orleans je stari francuski kolonijski grad iz 1718. Razvio se 160 km od ua rijeke Mississippi i uglavnom je centar prehrambene industrije (eerne) i vana vojna baza. Baton Rouge je grad brodograevne industrije. Texas i Lousiana daju vie od 90% amerike proizvodnje sumpora. Oklahoma City ima razvijenu naftnu industriju, Fort Worth je centar vojne industrije, a u Dallasu je razvijena prerada pamuka i stoarskih proizvoda.

7.VISOKI RAVNJACI (CENTRAL ROCKIES) Visoki ravnjaci obuhvaaju prostor podgorja Stjenjaka do Texasa, New Mexica, Montane i Dakote. Zime su suhe i hladne (-20C). Kie se uglavnom javljaju u obliku ljetnih pljuskova. Ovo je vrlo siromana regija (Badlands). 1969. ovuda prolazi eljeznica Chicago-Denver-San Francisco. Glavna gospodarska aktivnost je stoarstvo. 1870ih ovdje su doli koti i Nijemci. Black Hills je izvorno podruje Dakota (Sioux) Indijanaca. Tu su i veliki rudnici zlata. Glavno znaenje ima grad Denver (1600 m nadmorske visine) koji je najvei grad Srednjeg Zapada. Ostali gradovi su: Pueblo, Helena i Butte. 8.ROCKY MOUNTAINS Rocky Mountains zauzimaju 2,5 mil km2 i proteu se do meksike granice na jugu. Nastali su alpskom orogenezom. Ovo je prostor konano oblikovan u pleistocenu. Dijeli se u tri cjeline: 1. SJEVERNI DIO-Montana 2. SREDINJI DIO-Wyoming, Idaho 3. JUNI DIO-Colorado, Utah, New Mexico Prvi doseljenici su doli kao kopai zlata. etiri su vodea rudnika: 1. LEADVILLE u Coloradu srebro,zlato,olovo,bakar,cink 2. COEUR DALENE srebro,zlato,olovo,bakar,cink 3. BUTTE u Montani olovo,cink 4. COTTONAY u British Columbiji olovo,cink Ovaj prostor je znaajan po nacionalnim parkovima: Glacier u Montani, Yellowstone u Wyomingu, Rocky Mountain u Coloradu, Dinosaur National Monument izmeu Colorada i Utaha, Badlands National Park, Cheyenne Mountain, Cave of the wind, East of Eden, Seven Falls. 9.VELIKA ZAVALA Velika zavala je podruje koje se meusobno razlikuje nadmorskom visinom i prostranstvom. Ovo su suha i aridna podruja. Uzgajaju se krmne kulture, itarice, voe, ali uz navodnjavanje. Najvee znaenje ima regija Velikog bazena koja obuhvaa prostor Utaha, prostor izmeu Sierra Nevade i Stjenjaka. Ovdje dominiraju slana jezera. glavni centri su: Salt Lake City, Ogden, Provo, Reno, Las Vegas. Grad Toeele je najvei deponij i spalionica kemijskog oruja. Dugway Soil je najvee polje za testiranje biolokog oruja. Phoenix je jedan od najvanijih centara okolne regije za uzgoj pamuka te turistiki grad. Moab je najvee leite uranove rude. Dva su nacionalna parka na ovom podruju: Mramorni i Grand Canyon. 10.SJEVEROZAPADNA REGIJA Zauzima podruje drava Washington,Oregon i Idaho. Dijeli se na tri cjeline: 1. PRIMORSKE PLANINE 2. SREDINJE DOLINE S RIJEKOM ?WILAMETTE 3. STJENJAK Prvi doseljenici u 19.st.su bili lovci na krznae i ribari. Dolina rijeke Wilamette je vana za navodnjavanje. Najvaniji grad je Seattle (sjedite Boeinga, Microsofta), a ostali gradovi su Tacoma, Bellingham. Ovu regiju obiljeava bogatstvo uma-guste etinarske ume. 11.CALIFORNIA Obuhvaa 406 000 km2 i ima 30 mil stanovnika. To je danas najrazvijenija industrijska regija Amerike i veliki vonjak. Sastoji se od dva planinska lanca: 1. obalne planine 2. Sierra Nevada Dvije najvanije rijeke su Sacramento i San Joaquin. Prva naselja su osnovali panjolci kao katolike misije. Prvo je osnovan San Diego koji je danas poznato turistiko sredite, a zatim San Francisco u zaljevu Golden Gate. San Francisco zajedno s Richmondom, Oaklandom i Berkeleyem ini sjevernokalifornijski megapolis. U Sonori je sjedite obitelji Haratezi koja je uzgajala vinovu lozu.

Juno od San Francisca je Silicon Valley-podruje duine 33 km i irine 15 km koje je najrazvijeniji dio svijeta (20% svjetske proizvodnje kompjutera). Hewlett i Packard su ovdje osnovali prvu elektronsku firmu. Njima se prikljuio William Shockley koji je izumio tranzistor. U Palo Altu je sveuilite Stanford. Junije se nalazi Los Angeles (sjever-jug 30 km, istok-zapad 80 km) koji se danas razvija zahvaljujui naftnim poljima Long Beach, Wilmington i Huntington Beach. Los Angeles je i veliko turistiko sredite. Industrijska sredita su: Fontana, Pasadena, Glendale, Anahaim, Pomona. Zalee Los Angelesa postaje znaajno nakon izgradnje vodovoda od rijeke Colorado. Tu se nalaze vonjaci i plantae pamuka. 12.ALASKA Alaska je povrinom najvea savezna drava s 1,5 mil km2. Naziva se jo pusta zemlja i zemlja ledenjaka i medvjeda. Doseljavanje poinje nakon otkria zlata. Razlikuje se: 1. OBALNI DIO 2. SREDINJI DIO 3. SJEVERNI DIO Najnaseljeniji su juni i jugoistoni dio. Najvanije su djelatnosti eksploatacija ume i ribe. Glavno naselje bilo je Sitka koju su osnovali Rusi u 19.st. Kasnije sredite postaje Juneau kojeg su osnovali Skandinavci i do kojeg je mogue doi jedino zranim putem. Vano naselje je i Petersburg kojeg su osnovali Norveani. To je sredite eksploatacije lososa i tune. Najvee grad je Anchorage. Unutranjost je bogata rudama (platina, bakar, eljezna ruda, ugljen, zlato). Grad Nome je osnovan 1899. kao naselje kopaa zlata. U unutranjosti najvee znaenje ima Fairbanks. Krajnji sjever je najrjee naseljen. Izmeu Beafurtova mora i Brooksova gorja (North Slope) pronaene su velike koliine nafte i zemnog plina. Iz zaljeva Rudolph vode naftovodi do luke Valdez na jugu. Rezerve u Rudolph Bayu su 17 mrd barela nafte. Naselje Barrow na krajnjem sjeveru je najsjevernije naselje Eskima i najvanija luka za lov na kitov. 13.HAWAII Zauzimaju povrinu od 16 900 km2 i imaju 1,1 mil stanovnika rasporeenih na osam veih i stotinjak malih otoka. Proteu se u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Vie od 5% je polinezijsko stanovnitvo, 2/3 su Azijci, 18% su mjeanci izmeu Azijata i domorodaca, 5% su bijelci. Vei otoci su: Niihau, Oahu, Molokai, Lanai, Maui, Hawaii, Kauai, Nikani, Kahoolawe. Glavno znaenje ima otok Oahu s vie od 50% stanovnika otoja. Ime mu znai sastajalite. Luka Honolulu se poela razvijati kao najvanija pacifika zrana luka. Kauai je najstariji otok i ima 12-13 000 mm padalina. Niihau je jedini privatni otok.