Osovine I Vratila EKIIABC WEB

13
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za konstruiranje - Katedra za elemente strojeva i konstrukcija
Osovine i vratila
ELEMENTI KONSTRUKCIJ A II A, B i C
nositelji kolegija: prof. dr. sc. Milan Opali i doc. dr. sc. Nenad Kranjevi
izvoa: doc. dr. sc. Kreimir Vukovi
[W1]
k. g. 2013.
(podloge uz predavanja - za internu upotrebu)
Opi pojmovi
EK IIA, B i C Osovine i vratila Opi pojmovi 14
OSOVINE I VRATILA
su elementi krunog gibanja koji slue za noenje, uleitenje te
omoguavanje krunog gibanja drugih strojnih dijelova ili
sklopova.
SVORNJACI I OSOVINICE
su kratke osovine koje najee slue za ostvarivanje zglobnih
veza.
RUKAVCI
su dijelovi osovina ili vratila koji se oslanjaju na leaj ili nepomini
dio konstrukcije (mirujua osovina moe se direktno preko rukavaca
oslanjati na dijelove konstrukcija).

Rukavci
EK IIA, B i C Osovine i vratila - Rukavci 15
Vratila i osovine imaju najmanje dva rukavca, a moe ih biti i vie
kao kod koljenastog vratila. Ruica primjerice moe imati i samo
jedan rukavac.

Rukavci se najee izrauju kao sastavni dijelovi vratila i osovina,
meutim mogu biti izvedeni i kao poseban dio koji je s osovinom
ili vratilom spojen u jednu cjelinu (zavarivanjem, steznim spojem
ili vijcima).

rukavac rukavac
Meuvratilo s dva rukavca
16
prema OBLIKU na
cilindrine (ili valjkaste),
konine (ili stoaste),
kuglaste (ili sferne) te
grebenaste.
prema PRAVCU DJELOVANJA SILE na
radijalne (ili poprene, ili nosive),
aksijalne (ili uzdune, ili potporne) te
radijalno-aksijalne,
prema POLOAJU NA VRATILU ILI OSOVINI na
unutarnje i
elne (ili krajnje)

Podjela rukavaca
EK IIA, B i C Osovine i vratila - Rukavci
17
Radijalni cilindrini unutarnji
s ojaanjem
Radijalni konini nepokretni
Radijalni kuglasti
pokretni ili nepokretni
Radijalno- aksijalni grebenasti
Primjeri rukavaca
Radijalni cilindrini unutarnji
Aksijalni cilindrini
s prstenastom nalenom
povrinom
Aksijalni kuglasti
Radijalni cilindrini elni
EK IIA, B i C Osovine i vratila - Rukavci
Osovine
EK IIA, B i C Osovine i vratila Osovine 18
OSOVINE slue za noenje i uleitenje njiuih ili
rotirajuih strojnih dijelova kao to su primjerice
koloture, kotai vagona, lokomotiva, vagoneta,
transportnih kolica, cestovnih vozila, i prikolica.
Optereene su poprenim (radijalnim) silama koje
izazivaju savijanje, a ponekad i uzdunom (aksijalnom)
silom koja izaziva vlak ili tlak. Smicanje izazvano
poprenim silama ne uzima se u obzir u proraunu.
Ne prenose okretni moment pa nisu optereene na
uvijanje (torziju).
Oblikom osovine mogu biti kvadratnog, eliptinog ili
krunog poprenog presjeka koji je i najei zbog
lakeg smjetaja strojnih elemenata (leajeva,
kolotura, kotaa, itd.). Nadalje mogu biti pune ili
uplje, glatke ili stupnjevane.

Osovina putnikog vagona [W3]
Osovina traktorske prikolice [W2]
OSOVINE mogu biti
MIRUJUE - dijelovi koji se nalaze na njima rotiraju ili se njiu.
Karakteristini predstavnici su:
osovine na kotaima dizalica,
osovine graevinskih kolica,
osovine cestovnih vozila (najee nisu krunog poprenog presjeka).

ROTIRAJUE - dijelovi koji se nalaze na njima su privreni za njih i rotiraju
zajedno s njima. U pravilu su krunog poprenog presjeka. Karakteristini
predstavnici su:
osovine eljeznikih vozila.
Mirujua osovina prikolice cestovnog vozila, kvadratnog poprenog presjeka [W4]
20
Razlika izmeu osovina i vratila
na primjeru bubnja za namatanje ueta
MIRUJUA osovina
(bubanj spojen direktno sa zupanikom Z
2
)
ROTIRAJUA osovina
(bubanj spojen direktno sa zupanikom Z
2
)
VRATILO
(bubanj spojen preko vratila sa zupanikom Z
2
)
Napomena:
Crvene oznake X oznaavaju vrstu vezu
EK IIA, B i C Osovine i vratila Osovine
Primjer osovina bubnja za namatanje ueta
zupanik
bubanj
(fiksno vezan za zupanik)
valjni leaj
(oznaen je desni)
mirujua osovina
Primjer osovina kotaa dizalice
23
Mirujue osovine
Naprezanje uslijed savijanja im je
istosmjerno promjenljivo
Rotirajue osovine
Naprezanje uslijed savijanja im je
isto naizmjenino promjenljivo

Mirujua osovina
Rotirajua osovina
Dinamiko naprezanje osovina uslijed savijanja
isto naizmjenino promjenljivo naprezanje [2]
istosmjerno promjenljivo naprezanje [2]
EK IIA, B i C Osovine i vratila Osovine
24
TOK PRORAUNA I DIMENZIONIRANJA OSOVINE
EK IIA, B i C Osovine i vratila Osovine Tok prorauna i dimenzioniranja osovine
moe se podijeliti u 5 faza:
1. Odreivanje optereenja na osovini
2. Odreivanje naprezanja na osovini
3. Odreivanje orijentacijskih dimenzija osovine (idealna osovina)
4. Odabir normiranih dimenzija osovine (stupnjevanje osovine)
5. Odreivanje i kontrola sigurnosti u kritinim presjecima osovine

Faze od rednog broja 1 do 4,
detaljno se obrauju na predavanju

25
1. Odreivanje optereenja na osovini
nosa
mirujua osovina
kolotura
ue
leaj
ploica za osiguranje
osovine od okretanja
privrena za nosa s
dva vijka
26 EK IIA, B i C Osovine i vratila Osovine Tok prorauna i dimenzioniranja osovine
u ortogonalnoj projekciji na vertikalnu ravninu
Optereenja na osovini
u aksonometrijskoj (prostornoj) projekciji
27
Definicija predznaka komponenata unutranjih sila - (osjenan je pozitivni presjek)
Definicija predznaka komponenata unutranjih sila:
lijevo pozitivne i desno negativne komponente
Pozitivne komponente Negativne komponente
28
Definicija predznaka komponenata unutranjih sila - (osjenan je negativni presjek)
29
Definicija predznaka komponenata unutranjih sila - (osjenan je negativni presjek)
30
Moment savijanja i poprena sila u presjeku 1-1
Moment savijanja i poprena sila u presjeku 2-2
31 EK IIA, B i C Osovine i vratila Osovine Tok prorauna i dimenzioniranja osovine
Vanjska optereenja
na osovini
Dijagram poprenih sila

Q
z
= F
r
Dijagram momenata savijanja

M
y
= M
f
=

M
s
Dijagrami poprenih sila i momenata savijanja
(F
r
- radijalna sila)

(M
f
- fleksijski moment)
(M
s
- savojni moment)

32
uplje osovine
uplje osovine koriste se radi smanjenja mase. Poveanjem unutarnjeg promjera d
0
uz
konstantan vanjski promjer d, masa m
0
im se u poetku smanjuje znatno bre od
smanjenja momenta otpora presjeka W
0
(vidi dijagram dolje za uplje cilindrine osovine).
Usprkos svojim prednostima uplje osovine se ne upotrebljavaju mnogo jer je njihova
izrada tehnoloki sloenija. Ako se izrauju tokarenjem, nema utede u materijalu, samo
se smanjuje masa.

Primjer:
Za d
0
/d = 0,5 smanjenje mase
uplje osovine u odnosu na punu iznosi
25% dok smanjenje vrstoe (tj. mom.
otpora presjeka) iznosi svega 6,25%.
33
3. Odreivanje orijentacijskih dimenzija osovine
kubna parabola

Napomena:
k
x1
i k
x2
su konstante!!!
Idealna osovina (osovina jednake vrstoe)
Idealna osovina se teko izrauje te
nije mogue postavljanje strojnih elemenata (leajeva, kolotura,
kotaa ) na nju.
Da bi se navedeno izbjeglo vri se STUPNJEVANJE OSOVINE.

1 1
A 3 3
3
x1 1 1 1
f, dop
10
( ) ( )
x
F
d x k x
o

= =
kubna parabola

1 1
B 3 3
3
x2 2 2 2
f, dop
10
( ) ( )
x
F
d x k x
o

= =
34
4. Odabir normiranih
dimenzija osovine
(stupnjevanje osovine)
Napomena:
Radi jednostavnosti crtea
zaobljenja na prijelazima s manjeg
na vei promjer nisu nacrtana!!!

35
5. Odreivanje i kontrola sigurnosti u kritinim presjecima osovine
1 2 fG
post potr
kf f
b b
S S
o
| o

= >

Postojea sigurnost u kritinim presjecima S
post
mora biti vea od
ili jednaka potrebnoj sigurnosti S
potr
, a odreuje se iz izraza
gdje je
b
1
- faktor veliine strojnog dijela
b
2
- faktor kvalitete povrinske obrade

fG
- trajna dinamika vrstoa (gornja granina vrijednost) pri savojnom optereenju
- za mirujuu osovinu
fG

fDI

(gdje je
fDI
trajna dinamika vrstoa pri istosmjernom promjenljivom naprezanju na savijanje)
- za rotirajuu osovinu
fG
=
fDN

(gdje je
fDN
trajna dinamika vrstoa pri naizmjeninom promjenljivom naprezanju na savijanje)
- faktor udara

kf
- efektivni faktor zareznog djelovanja kod savijanja

f
- nominalno naprezanje na savijanje u kritinom presjeku

S
potr.
- potrebna sigurnost
Zamorni lom osovine kamiona [W8]
36
Faktor veliine strojnog dijela b
1
kod savijanja i uvijanja
Faktor b
1
uzima u obzir veliinu strojnog dijela pri emu se kod osovina krunog
poprenog presjeka misli na promjer d promatranog poprenog presjeka. Odreuje se iz
priloenog dijagrama koji se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 35.

1
kod savijanja i uvijanja [4]
37
Faktor kvalitete povrinske obrade b
2
Faktor b
2
ovisi o vlanoj vrstoi, R
m
te maksimalnoj visini neravnina R
max
. Odreuje se iz

Napomena: prema novom oznaavanju hrapavosti tehnikih povrina staroj oznaci R
max

odgovara nova oznaka Rz, dok je stara oznaka Rz tzv. ten point height ponitena. Detaljnije u
sveuilinom udbeniku Inenjerska grafika autora M. Opali i M. Kljajin.

Faktor kvalitete povrinske obrade, b
2
[4]
38
Vrijednosti vrstoa za obine ugljine konstrukcijske elike

Odreuju se iz priloene tablice koji se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 34.
Napomena: Paziti da li je osovina optereena istosmjerno promjenljivo na savijanje
(indeks fDI) ili naizmjenino promjenljivo na savijanje (indeks fDN).

Vrijednosti vrstoa za obine ugljine konstrukcijske elike [4]
HRN EN
10027
S235JRG2
S275JR
S355J0
E355
E360
Nove
oznake
39
Faktor udara
Faktor udara, uzima u obzir utjecaj udaraca za odreene pogonske uvjete, a odabire
se iz priloene tablice koja se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 35.

Faktor udara [4]
40
Efektivni faktor zareznog djelovanja
kf
kod savijanja okretanjem
kf
odreuje se iz izraza

Faktor
kf2
kod savijanja okretanjem tapova kod kojih se
presjek mijenja u zavisnosti od R
m
, D/d = 2,0 i /d = 0 .. 0,4 [4]
gdje se faktor
kf2
odreuje iz priloenog dijagrama lijevo (skripta Vratilo proraun str. 36) u
kojem je dan u ovisnosti o vlanoj vrstoi R
m
te omjeru polumjera zaobljenja i manjeg
promjera d, a faktor c
1
iz priloenog dijagrama desno u kojem je dan u ovisnosti o omjeru veeg
D i manjeg promjera d (vidi sliku) prijelaza s manjeg na vei promjer.

kf 1 kf2
1 ( 1) c | | = +
Faktor c
1
za odnose D/d 2,0 [4]
41
Potrebna sigurnost, S
potr
potr
odreuje se iz donjeg
dijagrama na priloenoj slici (skripta Vratilo
proraun str. 36) gdje je dana u ovisnosti o
postotnoj uestalosti maksimalnog optereenja
h
bmax
te naina optereenja gdje je
I mirno optereenje
II istosmjerno promjenljivo optereenje
III naizmjenino promjenljivo optereenje
Napomena:
Potrebna sigurnost za naine optereenja II
i III odreuje se iz rafiranog podruja.
Gornji dijagram na priloenoj slici je
informativnog karaktera, a predstavlja
grafiki prikaz spektra optereenja. Primjera
radi osjenan je spektar za sluaj h
bmax
= 50
%.

potr
[4]
42
Primjer idealne i stupnjevane (stvarne) rotirajue osovine

[3]
Svornjaci
EK IIA, B i C Osovine i vratila Svornjaci 43
Svornjaci se najee primjenjuju za ostvarivanje zglobnih veza.
Upotrebljavaju se kod pogonskih lanaca, parnih strojeva,
motora s unutranjim sagorijevanjem za vezu klipa i poluge, za
osovine bicikala i kolotura, itd.
Promjer svornjaka obino je izraen s tolerancijom h11.
Normirani svornjaci [3]
a) bez glave
b) bez glave s rupama za rascjepke
c) s velikom glavom i rupom za rascjepku
d) s navojem
svornjak (osovinica) klipa motora s
unutranjim sagorijevanjem [1]
44 EK IIA, B i C Osovine i vratila Svornjaci
Primjeri upotrebe svornjaka
Primjeri upotrebe svornjaka
a) dvostruki valjkasti lanac [W5]
b) zglobni spoj na metalnoj konstrukciji [W6]
c) lamelna spojka [W7]
c)
a)
b)
45
Svornjak je preko poluge optereen pogonskom silom F (vidi
sliku desno) koja uzrokuje
naprezanje na smik
dodirni pritisak izmeu svornjaka i poluge
dodirni pritisak izmeu svornjaka i vilice
naprezanje na savijanje pri emu se razlikuju 3 sluaja
labavi dosjed izmeu vilice i svornjaka te labavi
dosjed izmeu poluge i svornjaka
vrsti dosjed izmeu vilice i svornjaka te labavi
labavi dosjed izmeu vilice i svornjaka te vrsti

Proraun vrstoe
EK IIA, B i C Osovine i vratila Svornjaci Proraun
vrstoe
Naprezanje na smik (odrez),
s
s s, dop
2
F
A
t t = s
gdje je
F pogonska sila
A povrina poprenog presjeka svornjaka u kritinom presjeku A-B

s, dop
doputeno naprezanje na smik materijala svornjaka
Skica uz proraun vrstoe svornjaka
46 EK IIA, B i C Osovine i vratila Svornjaci Proraun vrstoe
gdje je
F pogonska sila
A
proj.
projekcijska dodirna povrina
d promjer svornjaka
t
p
irina poluge
t
v
irina vilice
p
dop
doputeni dodirni pritisak materijala poluge, odnosno vilice
Skica uz proraun vrstoe svornjaka
Dodirni pritisak izmeu svornjaka i poluge
u dop
proj. p
F F
p p
A d t
= = s
Dodirni pritisak izmeu svornjaka i vilice

v dop
proj. v
2
F F
p p
A d t
= = s

Naprezanje na savijanje
s
1. SLUAJ
labavi dosjed izmeu vilice i svornjaka te
labavi dosjed izmeu poluge i svornjaka

W moment otpora na savijanje svornjaka,
W = (d
3
)/32
d promjer svornjaka
t
p
irina poluge
t
v
irina vilice

f, dop
doputeno naprezanje na savijanje materijala svornjaka
f, max p v
f f, dop
3
4 ( 2 )
M F t t
W d
o o
+
= = s
s v
f, max
( 2 )
8
F t t
M
+
=
gdje je
M
f, max
najvei moment savijanja
Skica optereenja, dijagram poprenih sila te
dijagram momenata savijanja
Naprezanje na savijanje,
s
2. SLUAJ (STATIKI NEODREEN!!!!)
vrsti dosjed izmeu vilice i svornjaka te
labavi dosjed izmeu poluge i svornjaka

W = (d
3
)/32
d promjer svornjaka
t
p
irina poluge

f, dop
f, max p
f f , dop
3
4
M F t
W d
o o

= = s
p
f, max
8
F t
M

=
gdje je
M
f, max

Naprezanje na savijanje,
s
3. SLUAJ
labavi dosjed izmeu vilice i svornjaka te
vrsti dosjed izmeu poluge i svornjaka

W = (d
3
)/32
d promjer svornjaka
t
v
irina vilice

f, dop
f, max
v
f f , dop
3
8
M
F t
W d
o o

= = s
v
f, max
4
F t
M

=
gdje je
M
f, max

Vratila
EK IIA, B i C Osovine i vratila Vratila 50
VRATILA su strojni elementi koji se, za razliku od osovina, obavezno okreu te prenose okretni
moment i snagu. Na sebi najee nose razne strojne elemente kao to su tarenice, remenice,
lananici, zupanici i spojke koji takoer slue za prijenos snage.

Vratilo zupanog prijenosnika
Slino kao i osovine, optereena su poprenim (radijalnim) silama koje izazivaju savijanje, a
ponekad i uzdunom (aksijalnom) silom koja izaziva vlak ili tlak. Za razliku od osovina, VRATILA
su obavezno optereena i na uvijanje (torziju) budui prenose okretni moment i snagu.
Posmino naprezanje uzrokovano poprenim silama kao vlano ili tlano naprezanje uzrokovano
uzdunom (aksijalnom) silom se ne razmatraju.

Osnovna podjela vratila izvrena je s obzirom na poloaj geometrijske osi na:
RAVNA i KOLJENASTA.

Podjela vratila
Ravno vratilo zupastog prijenosnika [W10] Koljenasto vratilo [W11]
RAVNA VRATILA s obzirom na OBLIK mogu biti:
stupnjevana (pojedini dijelovi imaju razliite promjere) i glatka (jednak promjer po itavoj duljini),
olijebljena i ozubljena ( pri emu se razlikuje trokutni i evolventni profil ozubljenja),
izraena iz jednog dijela zajedno sa strojnim elementom (primjerice zupanikom)
krunog (najee) te poligonskog (P3G ili P4C) poprenog presjeka,
puna i uplja.

Primjeri razliitih oblika ravnih vratila
Vratila izraena iz jednog dijela zajedno sa zupanikom [W13]
uplje vratilo
Razliiti oblici ravnih vratila [W14]
a) Poligonsko vratilo P3G
b) Poligonsko vratilo P4C
c) Oijebljeno (klinasto) vratilo
d) Vratilo krunog poprenog presjeka
a) b) c) d)
Karakteristike tipinih presjeka vratila
Karakteristike tipinih presjeka vratila [W15]
W aksijalni moment otpora, W
t
torzijski moment otpora
I aksijalni moment inercije, I
t
torzijski moment inercije
Karakteristike tipinih presjeka vratila - nastavak
Karakteristike tipinih presjeka vratila [W15]
t
t
Pribline karakteristike tipinih presjeka vratila
Pribline karakteristike tipinih presjeka vratila [2]
t
t
koriste se za izvravanje specijalnih funkcija u strojnim sustavima. Karakteristini
predstavnici su:

Specijalna vratila
SAVITLJIVA VRATILA
su sastavljena od vieslojne iane jezgre koja se vodi u
savitljivoj kovinskoj cijevi. Upotrebljavaju se u
sluajevima kada nije mogue izvesti direktan spoj
rotirajuih elemenata ili kada se u radu mijenja
meusoban poloaj geometrijskih sredinjica vratila.
Najea primjena im je za pogon brojila, mjerila
brzine vozila i brzine vrtnje, builica i drugih alata.
TELESKOPSKA VRATILA
su vratila s promjenljivom duinom.
KOLJENASTA VRATILA
su vratila koja pored osnovne funkcije prijenosa
okretnog momenta i snage slue i za pretvaranje
pravocrtnog gibanja u rotacijsko ili obratno.

Savitljivo vratilo builice [W12]
Teleskopsko meuvratilo zglobne spojke [W17]
teleskopsko
meuvratilo
Primjer primjene vratila u zupanom prijenosniku reduktoru
(koaksijalna izvedba)
Motorni zupasti prijenosnik (reduktor) s tri vratila [W16]
Gonjeno (izlazno)
vratilo
Pogonsko (ulazno) vratilo
(vratilo elektromotora)
meuvratilo
(izraeno iz jednog dijela zajedno s manjim zupanikom)
Tok snage P
na primjeru zupanog prijenosnika reduktora u koaksijalnoj izvedbi

Elektromotor
SNAGA se s elektromotora putem njegova vratila te zupanog prijenosa (h-g) prenosi na vratilo z, a s njega preko
zupanog prijenosa (z-d) na izlazno vratilo b. (Nap. Vratilo z je izraeno iz jednog dijela zajedno s manjim zupanikom)
SNAGA se NE REDUCIRA!!! REDUCIRA se brzina vrtnje, n kako bi se POVEAO okretni moment, T na izlaznom vratilu.

Vratilo
elektromotora
Izlazno
vratilo
TOK
SNAGE
[7]
Tok okretnog momenta, T
na primjeru vratila zupanog prijenosnika

OKRETNI MOMENT T vratilu se dovodi preko pogonskog strojnog dijela (npr. spojke, remenice), a
odvodi preko drugih strojnih dijelova. U ovom sluaju to su zupanik 1 i zupanik 2.
Napomena: Gubici u valjnim leajevima nisu uzeti u obzir!!!

Leajno mjesto B
(slobodno)
Leajno mjesto A
(vrsto)
Zupanik 2
(odvoenje snage)
Zupanik 1
(odvoenje snage)
ULAZ
SNAGE
T

T
Z2
T
Z1
Z1 Z2
T T T = +
Dva osnovna principa raspodjele okretnog momenta du vratila
I II III
do. od. od. od.
T T T T = + + Za oba sluaja vrijedi
1. Okretni moment T se dovodi na jednom kraju vratila 2. Okretni moment T se dovodi preko nekog dijela na sredini
61
TOK PRORAUNA I DIMENZIONIRANJA VRATILA
EK IIA, B i C Osovine i vratila Vratila Tok prorauna i dimenzioniranja vratila
moe se, slino kao i kod osovina, podijeliti u 5 faza:
1. Odreivanje optereenja na vratilu
2. Odreivanje naprezanja na vratilu
3. Odreivanje orijentacijskih dimenzija vratila (idealno vratilo)
4. Odabir normiranih dimenzija vratila (stupnjevanje vratila)
5. Odreivanje i kontrola sigurnosti u kritinim presjecima vratila

Faze od rednog broja 1 do 4,
detaljno se obrauju na predavanju

62 EK IIA, B i C Osovine i vratila Vratila Tok prorauna i dimenzioniranja vratila
Optereenje vratila moe biti uslijed:
1. Vlastite teine (u proraunima se najee ne uzima u obzir).
2. Teina strojnih dijelova na njemu.
3. Obodnih (tangencijalnih) sila, F
o
odnosno F
t
.

4. Radijalnih sila, F
r
.
5. Aksijalnih sila, F
a
.
6. Momenta torzije (uvijanja), T potrebnih za prijenos snage.
7. Momenata potrebnih za ubrzanje (ili usporenje) masa, T
.

8. Momenata fleksije (savijanja), M
f
M
s
.

1. Odreivanje optereenja na vratilu
63
Shematski prikaz ureaja za pogon radnog stroja RS
pomou elektromotora i zupanog prijenosnika (reduktora)
Opis ureaja prikazanog na slici:
Elektromotor EM preko spojke S
1
, spojnog vratila, spojke S
2
, zupanog para Z
1
Z
2
s
kosim zubima, zupanog para Z
3
Z
4
s ravnim zubima te spojke S
3
pogoni radni stroj RS.

64
Shematski prikaz zupanog prijenosnika (reduktora)
u aksonometrijskoj projekciji
65
Analiza sila na zupanom paru (INFORMATIVNO)
(nulti par cilindrinih zupanika s ravnim zubima)

Optereenje spojnog (transmisijskog) vratila
Spojno vratilo, uz pretpostavku zanemarivanja njegove teine,
optereeno je samo na uvijanje.

Optereenje vratila zupanog prijenosnika (uz pretpostavku zanemarivanja teina vratila)
Pogonsko vratilo V
1
Od spojke S
2
do zupanika Z
1
savijanje i uvijanje
Od zupanika Z
1
do oslonca B samo savijanje
Meuvratilo V
2
Od oslonca C do zupanika Z
2
samo savijanje
Od zupanika Z
2
do zupanika Z
3
savijanje i uvijanje
Od zupanika Z
3
do oslonca D samo savijanje
Gonjeno vratilo V
3
Od oslonca E do zupanika Z
4
samo savijanje
Od zupanika Z
4
do spojke S
3
savijanje i uvijanje.

Vratilo elektromotora kao i vratilo radnog stroja ne razmatraju se u okviru ovog kolegija!

Analiza optereenja na vratilima (uz shemu ureaja)
Optereenje spojnog (transmisijskog) vratila
Spojno vratilo optereeno je samo na uvijanje.
Optereenje vratila zupanog prijenosnika
Pogonsko vratilo V
1
od spojke S
2
do oslonca A samo uvijanje,
od oslonca A do zupanika Z
1
savijanje i uvijanje,
od zupanika Z
1
do oslonca B samo savijanje.
Meuvratilo V
2
od oslonca C do zupanika Z
2
samo savijanje,
od zupanika Z
2
do zupanika Z
3
savijanje i uvijanje,
od zupanika Z
3
do oslonca D samo savijanje.
Gonjeno vratilo V
3
od oslonca E do zupanika Z
4
samo savijanje,
od zupanika Z
4
do oslonca F savijanje i uvijanje,
od oslonca F do spojke S
3
samo uvijanje.

Analiza optereenje na vratilima uz pretpostavku
zanemarivanja teina vratila te
ZANEMARIVANJA TEINA SPOJKI!!!

Crvenom boju su naglaene razlike u
odnosu na prethodni slajd !!!

68
te uz redukciju sila na os vratila
Optereenja na pogonskom vratilu V
1
zupanog prijenosnika
shematski prikaz u aksonometrijskoj
(prostornoj) projekciji
Z1 oZ1 z1
T F r =
69
1
shema sila u vertikalnoj (x-z) ravnini s dijagramima unutarnjih sila
Shema sila na pogonskom vratilu V
1

u vertikalnoj (x-z) ravnini
odnosno ravnini nacrta
Dijagram poprenih sila (Q
z
= F
rv
)
Dijagram momenata savijanja (M
y
= M
fv
=

M
sv
)
F
rv
komponenta radijalne sile u vertikalnoj ravnini

M
fv
komponenta fleksijskog momenta u ver. ravnini
M
sv
- komponenta savojnog momenta u ver. ravnini

Dijagram normalnih sila (N = F
a
)
F
a
aksijalna (uzduna) sila

70
1
shema sila u horizontalnoj (x-y) ravnini s dijagramima unutarnjih sila
Shema sila na pogonskom vratilu V
1

u horizontalnoj (x-y) ravnini
odnosno ravnini tlocrta
Dijagram poprenih sila (Q
y
= F
rh
)
Dijagram momenata savijanja (M
z
= M
fh
=

M
sh
)
F
rh
komponenta radijalne sile u horizontalnoj ravnini

M
fh
komponenta fleksijskog momenta u hor. ravnini
M
sh
- komponenta savojnog momenta u hor. ravnini

71
1
shema optereenja na uvijanje s dijagramom momenta uvijanja
Shema uvojnog (torzijskog)
optereenja na pogonskom vratilu V
1

Dijagram momenta uvijanja
(torzijskog momenta) T
Napomena:
Shema optereenja na uvijanje kao i dijagram momenta
uvijanja T prikazani su u vertikalnoj ravnini (x-z) premda se mogla
odabrati bilo koja uzduna ravnina u kojoj se nalazi os vratila
(odnosno os x) jer su u svim tim ravninama optereenja kao i
dijagrami momenta uvijanja jednaki.

sloena krivulja

72
3. Odreivanje orijentacijskih dimenzija pogonskog vratila V
1
Napomena:
Nagla promjena promjera (skok) na poloaju zupanika Z
1
posljedica je
- koncentriranog momenta savijanja uslijed djelovanja aksijalne sile F
aZ1
na radijusu r
Z1
zupanika Z
1
te
- poetka optereenja na uvijanje momentom uvijanja T
z1
.
Idealno vratilo (vratilo jednake vrstoe)
Idealno vratilo se teko izrauje te
nije mogue postavljanje strojnih elemenata (leajeva, spojki,
zupanika, remenica ) na njega.
Da bi se navedeno izbjeglo vri se STUPNJEVANJE VRATILA.

kubna parabola

1
f B 3
3 3
x
f, dop f, dop
10 10
( )
M F
d x
o o

= =
red.
3
f, dop
10 M
d
o
=
73
Napomena:
Radi jednostavnosti
crtea zaobljenja na
prijelazima s manjeg
na vei promjer nisu
nacrtana!!!

4. Odabir normiranih dimenzija vratila (stupnjevanje vratila)
74
5. Odreivanje i kontrola sigurnosti u kritinim presjecima vratila
1 2 fDN
post potr
kf f
b b
S S
o
| o

= >

Postojea sigurnost u kritinim presjecima, S
post
mora biti vea od ili jednaka
potrebnoj sigurnosti, S
potr
, a odreuje ovisno o nainu optereenja
gdje je
b
1
- faktor veliine strojnog dijela
b
2
- faktor kvalitete povrinske obrade

fDN
- trajna dinamika vrstoa za naizmjenino promjenljivo naprezanje pri savijanju
- faktor udara

kf
- efektivni faktor zareznog djelovanja kod savijanja

f
- nominalno naprezanje pri savijanju

red
- reducirano naprezanje

S
potr
- potrebna sigurnost
SAMO SAVOJNO optereenje
1 2 fDN
post potr
red
b b
S S
o
o

= >
SAVOJNO i UVOJNO optereenje

75
1
kod savijanja i uvijanja
Faktor b
1
uzima u obzir veliinu strojnog dijela pri emu se kod vratila krunog
poprenog presjeka misli na promjer d promatranog poprenog presjeka. Odreuje se iz

Faktor veliine strojnog dijela, b
1
kod savijanja i uvijanja [4]
76
Faktor kvalitete povrinske obrade b
2
Faktor b
2
ovisi o vlanoj vrstoi R
m
te maksimalnoj visini neravnina R
max
. Odreuje se iz

Napomena: prema novom oznaavanju hrapavosti tehnikih povrina staroj oznaci R
max

odgovara nova oznaka Rz, dok je stara oznaka Rz tzv. ten point height ponitena. Detaljnije u
sveuilinom udbeniku Inenjerska grafika autora M. Opali i M. Kljajin.

Faktor kvalitete povrinske obrade, b
2
[4]
77
Vrijednosti vrstoa za obine ugljine konstrukcijske elike

Odreuje se iz priloene tablice koji se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 34.
Napomena: Paziti da li je vratilo optereeno torzijski istosmjerno promjenljivo (indeks tDI) ili
naizmjenino promjenljivo (indeks tDN).

Vrijednosti vrstoa za obine ugljine konstrukcijske elike [4]
HRN EN
10027
S235JRG2
S275JR
S355J0
E355
E360
Nove
oznake
78
Faktor udara
Faktor udara uzima u obzir utjecaj udaraca za odreene pogonske uvjete, a odabire se
iz priloene tablice koja se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 35.

Faktor udara, [4]
kf
kod savijanja okretanjem
kf

Faktor
kf2
kod savijanja okretanjem tapova kod kojih se
m
, D/d = 2,0 i /d = 0 .. 0,4 [4]
gdje se faktor
kf2
m
promjera d, a faktor c
1
iz priloenog dijagrama desno u kojem je dan u ovisnosti o omjeru veeg
D i manjeg promjera d (vidi sliku) prijelaza s manjeg na vei promjer.

kf 1 kf2
1 ( 1) c | | = +
Faktor c
1
80
kf
kod savijanja vratila s utorom za pero
Faktor zareznog djelovanja
kf
kod savijanja vratila s utorom za pero ovisno o obliku
utora (A ili B) i vlane vrstoe R
m
odreuje se iz priloene tablice (skripta Vratilo
proraun str. 38).

Efektivni faktor zareznog dijelovanja
kf
kod savijanja vratila s utorom za pero [4]
UTOR IZRAEN
PLOASTIM GLODALOM
UTOR IZRAEN
PRSTASTIM GLODALOM
81
kt
kod uvijanja tapova
kt

gdje se faktor
kt1,4
m
promjera d prijelaza, a faktor c
2
iz priloenog dijagrama desno u kojem je dan u ovisnosti o
omjeru veeg D i manjeg promjera d prijelaza s manjeg na vei promjer.

kt 2 kt1,4
1 ( 1) c | | = +
Faktor
kt1,4
kod uvijanja okretanjem tapova kod kojih se
m
, D/d = 1,4 i /d = 0 ... 0,3 [4]
Faktor c
2
82
kt
kod uvijanja vratila s utorom za pero
kt
odreuje se u ovisnosti o radijusu zaobljenja i irine
utora b (skripta Vratilo proraun str. 38).

Efektivni faktor zareznog dijelovanja
kt
kod uvijanja vratila s utorom za pero [4]
83
k
dosjeda steznih spojeva
kf
i
kt
dosjeda steznih spojeva odreuje se u ovisnosti o
omjeru duljine steznog spoja, l i promjera vratila, d (skripta Vratilo proraun str. 38).

Faktor zareznog dijelovanja
k
dosjeda steznih spojeva [4]
84
potr
potr
odreuje se iz donjeg
dijagrama na priloenoj slici gdje je dana u
ovisnosti o postotnoj uestalosti maksimalnog
optereenja h
bmax
te naina optereenja gdje je
I mirno optereenje
II istosmjerno promjenljivo optereenje
III naizmjenino promjenljivo optereenje
Napomena:
Potrebna sigurnost za naine optereenja II
i III odreuje se iz rafiranog podruja.
Gornji dijagram na priloenoj slici je
informativnog karaktera, a predstavlja
grafiki prikaz spektra optereenja. Primjera
radi osjenan je spektar za sluaj h
bmax
= 50
%.

potr
[4]
85
Povrine zamornih lomova standardnih laboratorijskih uzoraka
krunog poprenog presjeka (Informativno)

Povrine zamornih lomova standardnih
laboratorijskih uzoraka
krunog poprenog presjeka [10]
Oblikovanje osovina i vratila
EK IIA, B i C Osovine i vratila Oblikovanje osovina i vratila 86
Promjenljivo naprezanje pri savijanju izaziva na svim mjestima gdje postoji koncentracija
naprezanja (utori, promjene presjeka, provrti) stalnu opasnost od loma uslijed zamora
materijala.
Osovine i vratila stoga treba oblikovati tako da skretanje silnica - zamiljenih linija po kojima se
prenosi sila - bude to blae. To e se postii ako na osovini/vratilu ne bude naglih promjena
oblika.
Opasnost od zamornog loma e se smanjiti ako povrinska obrada na mjestima skretanja sila
bude to finija (vidi faktor kvalitete povrinske obrade b
2
).

Silnice (zamiljene linije po kojima se prenosi sila) kod nepovoljnog i povoljnog oblikovanja vratila i osovina [W15]
87
Zarezno djelovanje pri savijanju na zaobljenom prijelazu s manjeg na vei promjer
Zarezno djelovanje na prijelazu s manjeg na vei promjer pri savijanju [1]
Raspodjela najveeg naprezanja
na savijanje du vratila

Raspodjela naprezanja na savijanje
po visini poprenog presjeka izvan
prijelaza s manjeg na vei promjer

b
nominalno (nazivno) naprezanje
Raspodjela naprezanja na savijanje
po visini poprenog presjeka na
prijelazu s manjeg na vei promjer

k
naprezanje izazvano zareznim djelovanjem
88
Oblikovanje prijelaza s manjeg d na vei promjer D
Oblikovanje prijelaza s manjeg na vei promjer pomou krunog
zaobljenja najjednostavnije je i najjeftinije, meutim i najmanje dobro.
Puno bolje, ali i skuplje rjeenje je izvedba pomou parabolinog
zaobljenja, koje se zbog komplicirane izrade vrlo esto zamjenjuje izvedbom pomou
eliptinog zaobljenja. Kako bi se izvelo, kako parabolino tako i eliptino zaobljenje,
na vratilu mora biti dovoljno prostora za njihovo razvijanje.
Preporuka za izvedbu:
0,1d
Pomou krunog zaobljenja Pomou parabolinog zaobljenja Pomou eliptinog zaobljenja
Preporuka za izvedbu pri savojnom optereenju:
1
= 0,1d,
2
= d, D
1
= 1,3d
a / b = 2 4
b = 0,4 (a / b - 1) d / (a / b)
89
pomou zaobljenja u naslonu

Prijelaz s jednim zaobljenjem Prijelaz s dva zaobljenja Prijelaz s dva zaobljenja i
blagim konusom meu njima
Preporuka za izvedbu :
1
= (0,2 0,25) d,
2
= (0,3 0,5) d
gdje je d manji promjer vratila
Preporuka za izvedbu :
1
= (0,2 0,25) d,
2
= (0,3 0,5) d
gdje je d manji promjer vratila
90
kod velikih razlika promjera (D d)
I na jedan i na drugi nain postie se blae skretanje silnica nego da je
prijelaz s manjeg na vei promjer izveden primjerice samo s krunim zaobljenjem.

Zanimljivo je da se prijelaz s manjeg na vei promjer izveden pomou
konusa (slika desno) upotrebljava pri izradi epruveta za ispitivanje zamora materijala.

1. Pomou umetnutog meustupnja 2. Pomou konusa
= 10 do 30,
min
= 0,2d
91
ljebovi rastereenja
Primjena kod utora za uskonik
Primjena na prijelazu s manjeg na vei promjer
Zarezi rastereenja
Primjena kod poprenog provrta
92
Ukoliko na prijelazu s manjeg na vei
promjer ne smije biti zaobljenje radi
bonog oslanjanja pojedinih elemenata
(valjnog leaja, zupanika itd.), izrauju se
ljebovi za izlaz alata.
ljebovi za izlaz alata takoer smanjuju
koncentraciju naprezanja, omoguavaju
jednostavnije dovoenje brusnog alata na
dosjednu povrinu, laku obradu te
istovremeno osiguravaju dobro
pozicioniranje strojnih dijelova uz naslon.
Ipak, zbog smanjenja aktivne povrine
poprenog presjeka vratila dolazi do
blagog poveanja nazivnog naprezanja.

EK IIA, B i C Osovine i vratila Oblikovanje osovina i vratila - ljebovi za izlaz alata
ljebovi za izlaz alata
93 EK IIA, B i C Osovine i vratila Oblikovanje osovina i vratila - Oblik i dimenzije ljebova za izlaz alata prema DIN 509:1998
Oblik i dimenzije ljebova za izlaz alata prema DIN 509:1998
D
o
d
a
t
a
k

z
a

o
b
r
a
d
u

-

o
z
n
a
k
e

Izrada
EK IIA, B i C Osovine i vratila Izrada 96
Osovine i vratila promjera do 80 mm mogu se dobiti izvlaenjem elinih ipki na hladno, pri
emu se postiu tolerancije h8...h11, tako da naknadno tokarenje vie nije potrebno.
Promjeri do 150 mm izrauju se od elinih ipki okruglog presjeka izvlaenjem na toplo,
valjanjem na toplo ili tokarenjem.
Deblje i sloenije osovine i vratila izrauju se kovanjem, preanjem ili lijevanjem.
Rukavci, prijelazi s manjeg na vei promjer i boni oslonci se prema postavljenim zahtjevima fino
tokare, bruse, poliraju ili tlae.
Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 min
1
moraju biti kruta, kruto uleitena i
uravnoteena.
Tokarilica [W18]
97
Sredinji uvrti (gnijezda) se izrauju na elima krajeva osovina ili vratila, a slue za prihvat
izratka prilikom izrade, dorade ili kontrole (npr. pri kontroli tolerancije vrtnje).
Prema normi DIN332-1:1986 razlikujemo R, A, B i C oblik sredinjeg uvrta (gnijezda).

Sredinji uvrti (gnijezda) prema DIN 332-1:1986
nezatieni
uvrt sa zaobljenjem
oblik R
nezatieni uvrt
oblik A
EK IIA, B i C Osovine i vratila Izrada - Sredinji uvrti (gnijezda) prema DIN 332-1:1986
U sluaju da sredinji uvrt treba odstraniti, izradak je potrebno odrezati za mjeru a
1
.

98
Sredinji uvrti (gnijezda) prema DIN 332-1:1986 - nastavak
U sluaju da sredinji uvrt treba odstraniti, izradak je potrebno odrezati za mjeru a
2
kod
oblika B odnosno za mjeru a
3
kod oblika C.

zatieni uvrt
oblik B
zatieni uvrt
oblik C
99
Sredinji uvrti (gnijezda) prema DIN 332-1:1986 - nastavak
U tablici su dane dimenzije prema DIN332-1:1986, meutim preporueni izbor nazivnog promjera
sredinjeg uvrta d
1
u ovisnosti o promjeru rukavca d i promjeru vratila D dan je na osnovu iskustva
prema [13], budui da izbor d
1
nije obuhvaen spomenutom normom ve normom DIN 332-7:1982 u
kojoj je opisan pravilan, ali i vrlo zahtjevan postupak izbora.

10
0
Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem primarno se izrauju na elima krajeva vratila elektrinih strojeva.
Navojni uvrt pri tom slui za montau remenica ili spojki pomou posebnih naprava primjenom sile.
Prema normi DIN332-2:1983 razlikujemo D, DR i DS oblik sredinjeg uvrta s navojem.

Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem prema DIN 332-2:1983
EK IIA, B i C Osovine i vratila Izrada - Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem prema DIN 332-2:1983
oblik D
nezatieni sredinji uvrt s navojem

oblik DR
sredinji uvrt s navojem i zaobljenjem
(poetak mu slii obliku R prema normi DIN 332-1:1986)

10
1
Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem prema DIN 332-2:1983 - nastavak
oblik DS
zatieni sredinji uvrt s navojem
(ima dodatni konus s vrnim kutom od 120 na elu slino obliku B prema normi DIN 332-1:1986).

10
2
Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem prema DIN 332-2:1983 - nastavak
Materijali
EK IIA, B i C Osovine i vratila Materijali 103
Openito se osovine i vratila izrauju od konstrukcijskog elika : S275JR (0451) te elika za
strojogradnju E295 (0545), dok se visokonapregnute izrauju od elika za strojogradnju E335
(0645).
Kod veih zahtjeva se koriste elici za poboljavanje: C35E (1431), C45E (1531), 34Cr4 (4130),
41Cr4 (4131), 42CrMo4 (4732) i sl.
Za vratila vozila koriste se elici za cementiranje: C15 (1220), 16MnCr5 (4320), 20MnCr5
(4321), 18CrNi8 (5421) i sl. elici za cementiranje su potrebni jer je na pojedinim mjestima (npr.
na rukavcu u leaju) potrebno da vratilo ima tvrdu povrinu, dok jezgra vratila ostaje mekana i
ilava.
Koljenasta vratila motora s unutarnjim izgaranjem se mogu izraivati i iz nodularnog lijeva
(NL600) koji ima kuglasti grafit.
Radi utede se vratila mogu izraivati i zavarivanjem iz dva dijela od razliitih materijala, npr. od
jeftinog E295 (0545) i skupog 18CrNi8 (5421) za zupanike.

Konstrukcija trai ogranienja u teini i prostoru.
Dimenzija vratila ili osovine ima odluujui utjecaj na cjelokupnu konstrukciju tako da je upotreba
visokovrijednog (skupog) elika kompenzirana smanjenjem dimenzija.
Pojava udaranih optereenja prema kojima su odreeni legirani elici, zbog vee ilavosti otporniji.
Trai se vea povrinska tvrdoa od one koja se moe postii upotrebom obinih elika.
Izloenost vratila koroziji (npr. pumpe za morsku vodu, kiseline, luine) uvjetuje koritenje
nehrajuih elika.
Izloenost vratila temperaturnim optereenjima (npr. turbine) trai upotrebu elika legiranih s
Molibdenom (Mo), Vanadijem (V), Titanom (Ti), Volframom (W) i Niobijem (Nb).
Trai se elastian pogon (vratilo mora biti dugako i tanko).
Treba imati na umu da
osovine i vratila izraena iz legiranog elika imaju istu krutost kao i ona iz obinog elika
budui im je modul elastinosti E priblino jednak.
je upotreba legiranih elika opravdana kod promjenljivog optereenja samo onda ako je
koncentracija naprezanja na povrini maksimalno smanjena jer su elici visoke vrstoe vrlo
osjetljivi na zareze.

Razlozi koritenja visokovrijednih legiranih elika za osovine i vratila
EK IIA, B i C Osovine i vratila Materijali 104
Deformacije
Vratila i osovine mogu imati dovoljno vrstou meutim zbog deformacija uslijed optereenja
njihova funkcionalnost moe biti naruena. Iz tog razloga nuno ih je kontrolirati.

Posljedice promjene oblika vratila:
1. Interferencija u zahvatu zupanika; 2. Visoki rubni pritisci u kliznim leajevima;
3. Zakoenje kod remenskog prijenosa; 4. Nekvalitetna obrada povrine uslijed elastinog zakretanja vratila [6]
EK II Osovine i vratila Deformacije 105
10
6
Vratila se kontroliraju s obzirom na progib, f i kut zakretanja elastine linije, uslijed
savojnih optereenja te jo i na kut zakretanja, uslijed torzijskih optereenja pri
emu je:

EK II A, B, C Osovine i vratila Deformacije
DOPUTENI PROGIB, f
dop
uslijed savojnog optereenja iznosi
Za ope strojarstvo f
dop
= 0,00035 L [mm]
gdje je L udaljenost izmeu oslonaca vratila
Za gradnju alatnih strojeva f
dop
= 0,00020 L [mm]
Kod elektrinih strojeva f
dop
= 0,1 z [mm]
gdje je z zranost izmeu rotora i statora
Za zupanike f
dop
= 0,005 m [mm]
gdje je m modul zupanika

Tangens KUTA NAGIBA ELASTINE LINIJE U OSLONCIMA uslijed savojnog optereenja treba biti
Za ope strojarstvo tan
A, B
0,001 0,002

KUT ZAKRETANJA VRATILA, uslijed torzijskog optereenja ograniava se prema iskustvu na veliinu

| | 0, 00025...0, 0005 /mm
L
=
gdje je L duljina vratila optereena momentom torzije

10
7
Kritina brzina vrtnje
EK II A, B, C Osovine i vratila Kritina brzina vrtnje
Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom
frekvencijom fleksijskih vibriranja osovine ili vratila i na
njima smjetenih masa, dolazi do rezonancije. U tom sluaju
amplituda vibriranja skokovito se povea, to moe dovesti
do loma osovine ili vratila.. Brzina vrtnje pri kojoj se to
dogaa naziva se fleksijska kritina brzina vrtnje, n
f krit.
.
Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom
frekvencijom torzijskog vibriranja vratila i na njih
namjetenih elemenata, takoer dolazi do rezonancije.
Brzina vrtnje pri kojoj se to dogaa naziva se torzijska
kritina brzina vrtnje; n
t krit.
,

Ako je fleksijska kritina brzina vrtnje manja od brzine vrtnje osovine ili vratila tokom rada prilikom
pokretanja i zaustavljanja stroja mora se osigurati to bri prijelaz preko kritinog podruja. Tako e
osovina ili vratilo vrlo kratko vrijeme raditi u kritinom podruju, pa e utjecaj rezonancije biti zanemariv.
Zbog neuzimanja u obzir mase vratila pri izraunu fleksijske kritine brzine vrtnje, stvarna brzina vrtnje, n
je manja od izraunane zbog ega treba vrijediti

f krit. f krit.
0, 7 1,3 n n n > >
[W15]
f krit.
n
1. K. H. Decker, K. Kabus, Maschinenelemente, 18. Auflage, Carl Hanser Verlag Mnchen, 2011.
2. K. H. Decker, Elementi strojeva, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2006.
3. D. Muhs, H. Wittel, D. Jannasch, J. Vossiek, Roloff / Matek Maschinenelementen, Vieweg, Wiesbaden, 2007.
4. Z. Horvat i suradnici Vratilo (proraun), FSB, Zagreb.
5. I. Alfirevi, Nauka o vrstoi I, Tehnika knjiga, Zagreb, 1989.
6. W. Steinhilper, B. Sauer, Konstruktionselemente des Maschinenbaus 1, 2, Springer, Berlin Heidelberg, 2008.
7. G. Niemann, H. Winter, Maschinenelemente Band 2, Zweite Auflage, Springer Verlag, Berlin.
8. B. Krian, S. Zelinika, Osovine i vratila Pomoni nastavni materijal uz kolegij KE I, TF u Rijeci, 2006./07.
9. D. Jelaska, Elementi strojeva, Sveuilite u Splitu, FESB, Split 2005.
10. R.I. Stephens, H.O. Fuchs, A. Fatemi, Metal Fatigue in Engineering, John Wiley and Sons Inc., New York, 2001.
11. M. Ognjanovi, Mainski elementi, Mainski fakultet, Beograd, 2011.
12. J. Flaker, S. Pehan, Prenosniki moi, Fakulteta za strojnitvo, Maribor, 2005.
13. H. Haberhauer, F. Bodenstein, Maschinenelemente, 15., bearbeitete Auflage, Springer, 2009.

6. Literatura
EK IIA, B i C Osovine i vratila Literatura 108
EK IIA, B i C Osovine i vratila Literatura
Dio slika preuzet je s internetskih stranica (ili iz kataloga dostupnih na njima):

W1. http://www.novak-adapt.com/about/shaft_methods.htm
W2. http://www.poettinger.at
W3. http://www.kabelverhau.ch/galerie/
W4. http://www.bpw.de/produkte_tl/index.php/achsen.97.html
W5. http://www.wippermann.com
W6. http://www.bs-wiki.de/mediawiki/index.php?title=Bolzen-_und_Stiftverbindungen
W7. http://www.ortlinghaus.com/lamellen-kupplungen-bremsen/mechanische-kupplungen-kupplung.html
W8. http://feintl.com/main/FEI-Page.asp?p=4
W9. http://www.bs-wiki.de/mediawiki/images/Achsen%2C_wellen%2C_zapfen.ppt
W10. http://www.konstruiranje.si/polnimodeli
W11. http://scxinkun.en.alibaba.com/product/203337527-200111874/455_Crankshaft.html
W12. http://www.bosch-pt.com/hr/hr/accocs/Pribor/171798/savitljiva-vratila/
W13. http://mottrolcn.en.made-in-china.com/product/aMKnuGfUaBcy/China-Rotary-Vertical-Shaft-Gear-Swing-Gear-Shaft-VARIOUS-.html
W14. www.inkoma.de
W15. http://lace.uni-mb.si/Strojni_elementi_1_UNI/slikovno_gradivo/10%20-%20Osi%20in%20gredi.pdf
W16. www.bonfiglioli.com/
W17. http://www.norelem.de/App/WebObjects/XSeMIPSNORELEMDE.woa/cms/page/locale.enDE/pid.7.11.213.214/agid.4880.12960.4988/ecm.ag/Telescopic-cardan-shafts.html
W18. http://yangmachines.com/

109

Osovine I Vratila EKIIABC WEB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osovine I Vratila EKIIABC WEB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

13

Dodirni pritisak izmeu svornjaka i vilice

SAVOJNO i UVOJNO optereenje

You might also like