Standardi za specijalne knjinice

Radna grupa za izradu Standarda za specijalne knjinice

Radna grupa
Osnovani na SO HKD-a 16. 11. 2007. lanovi:
Alisa Martek, Sekcija za specijalne i visokokolske knjinice, voditeljica RG Blaenka Peradeni-Kotur, Komisija za dravne informacije i slubene publikacije eljka Radovinovi, Komisija za glazbene knjinice i zbirke Gordana Ramljak, Komisija za medicinske knjinice Tanja Suec, Radna grupa za bolnike knjinice Marina Vinaj, Komisija za muzejsko-galerijske knjinice Tinka Kati, knjiniarski savjetnik za batinske knjinice Kristina Vajdika Veselinovi, INA d.d. INDOK za knjinice gospodarskih subjekata

U 2008. od sijenja do travnja odrali smo 6 sastanaka

24. 04. 2008. 10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica 2

Koritena literatura
Zakon o knjinicama, NN 105/95 i 05/98 Hrvatski standardi za specijalne knjinice, 1992. Prijedlog Standarda za specijalne knjinice, 1996. Prijedlog Zakona o knjinicama i knjininoj djelatnosti, 29.6.2007. Merila in standardi za organizacijo in delovanje specialnih knjinic. Ljubljana; 2000. Standards for special libraries in New Zealand. Wellington, New Zealand: New Zealand Library Association, 1982. ISO Standardi
ISO 2789 Information and documentation International library statistics ISO 11620 Information and documentation Library performance indicators

24. 04. 2008.

10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica

Toke za raspravu
Podloga Hrvatski standardi za specijalne knjinice iz 1992. i prijedlog Standarda za specijalne knjinice iz 1996. Mnogo promjena u knjiniarstvu u 16/12 godina
1. 2.

3.

4.

5. 6. 7.

Definicija specijalne knjinice i svrha standarda Knjiniar u specijalnoj knjinici (kvalifikacije obavezni i mogui zadaci). Uloga i mjesto specijalnog knjiniara (posebno voditelja) unutar njegove radne organizacije. Organizacija specijalne knjinice (broj ljudi, radno vrijeme, organizacija rada s korisnicima, prostor, tehnoloka oprema). Organizacija rada na regionalnoj, nacionalnoj i strunoj osnovi. Objanjenja. Dodaci.
10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica 4

24. 04. 2008.

Definicija specijalne knjinice

Postoje brojne razliite definicije specijalne knjinice. Lake je definirati to specijalna knjinica nije. Razliitost definicija proizlazi iz od 3 osnovna principa prema kojima se sastavlja definicija: fond, korisnici i osniva. Osniva je najvanija razlikovna komponenta u usporebi s ostalim vrstama knjinica prema novom prijednogu ZoK-a iz srpnja 2007. (nacionalna, narodna, kolska, visokokolska i specijalna), a potom slijede korisnici i onda fond.
10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica

24. 04. 2008.

Definicija (1)
Specijalna knjinica je struna organizacijska jedinica u sastavu javnih ustanova ili instituta, tijela dravne vlasti i uprave, javnih, mjeovitih i privatnih poduzea, nevladinih udruga, crkvenih institucija kao i drugih pravnih i fizikih osoba, koja obavlja knjininu, dokumentacijsku i informacijsku djelatnost. Specijalna knjinica podupire struni i istraivaki rad neposrednih korisnika lanova osnivaa, ali i prua usluge korisnicima izvan osnivaa. Djelatnost specijalne knjinice obuhvaa izgradnju i organizaciju specijaliziranih fondova u fizikom i informacijskom smislu, njihovo koritenje, uvanje i zatitu, kao i pruanje brzih i pouzdanih informacija.

24. 04. 2008.

10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica

Definicija (2)
Specijalna knjinica osigurava i vrednuje najnovije informacije i znanje iz tiskanih i elektronikih izvora za svoje korisnike. Djelatnost specijalnih knjinica jest stvaranje posebnog knjininog fonda i zbirki tiskanog i elektronikog znanja o odreenom podruju. Specijalne knjinice mogu biti samostalne ili knjinice u sastavu a ovisno o svom osnivau dijele se na: tehnike, industrijske, medicinske, muzejske, muzike, umjetnike, znanstvene, arhivske, knjinice u dravnim tijelima i sudovima, vjerskim zajednicama i raznim strunim i znanstvenim drutvima.
24. 04. 2008. 10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica 7

Definicija (3)
Specijalna knjinica je struna ustrojbena jedinica koja organizira i prua informacijske usluge i slube zasnovane na sustavnom odabiru, prikupljanju, strunoj obradi, pohranjivanju, zatiti, davanju na koritenje knjinine grae i omoguavanju pristupa drugim izvorima informacija. Specijalna knjinica nalazi se u sastavu kulturnih, obrazovnih, istraivakih, gospodarskih, vjesrkih i drugih organizacija ili pravnih osoba, kao i tijela javne vlasti.
24. 04. 2008. 10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica 8

Ciljevi i zadaci specijalne knjinice

Knjinina djelatnost u specijalnim knjinicama namjenjena je neposrednim korisnicima djelatnicima organizacije osnivaa, ali i svim drugim korisnicima koji istrauju pojedino podruje. Knjinica, osim to daje na uvid raznovrsnu grau, mora biti stvarna podrka vlastitoj organizaciji u njenom cjelokupnom radu. Specijalna knjinica je izvor informacija za sve istraivake i razvojne programe kako bi ostvarila i svoj doprinos i pruila podrku svojim neposrednim kornisnicima, u njihovom strategijskom, upravljakom i strunom odluivanju.
24. 04. 2008. 10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica 9

Organizacija specijalne knjinice

O osnivanju specijalne knjinice odluuje osniva na temelju svog statuta i Zakona o knjinicama i ostalih podzakonskih akata iz knjiniarstva. Osniva svojim aktom odreuje organizacijski poloaj i ciljeve specijalne knjinice. Novoosnovana specijalna knjinica mora veinu normi usvojiti u prve tri godine djelovanja. O osnivanju i zatvaranju specijalne knjinice osniva izvjeuje Ministarstvo kulture u skladu sa Zakonom o knjinicama
10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica

24. 04. 2008.

10

Financiranje
Smatramo da je vrlo bitno da knjinice imaju svoj budet koji je planiran u godinjem financijskom planu ustanove

24. 04. 2008.

10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica

11

Organizacija rada na regionalnoj, nacionalnoj i strunoj osnovi

Udruivanje specijalnih knjinica:
Prema potrebama korisnika Po znanstvenim ili strunim podrujima Ostvaruje se uz koritenje modernih tehnologija
Izrada skupnog kataloga Koordinacija nabave Meuknjinina suradnja Obrazovanje osoblja i korisnika

U dogovoru s matinom slubom

Sustav prve i druge razine

Sustav knjinica ostvaruje se povezivanjem specijalnih, visokokolskih i sveuilinih knjinica

24. 04. 2008. 10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica 12

Struno osoblje u specijalnim knjinicama

Osoblje specijalne knjinice poslove u knjinicama obavljaju pomoni knjiniari, knjiniari, diplomirani knjiniari, vii knjiniari i knjiniarski savjetnici. Druge poslove u knjinicama mogu obavljati i strunjaci drugih struka, kao i volonteri. Voditelj specijalne knjinice dipl. knjiniar i radno iskustvo. Preporua se vie zvanje u struci i znanstveni stupanj. Obrazovanje strunog osoblja specijalne knjinice
permanentna izobrazba sukladno naelima struke i matine ustanove aktivno lanstvo u strunim udrugama sudjelovanje na strunim skupovima u zemlji i inozemstvu.

24. 04. 2008.

10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica

13

PROSTOR I OPREMA SPECIJALNIH KNJINICA

1. Prostor i osnovna oprema Specijalna knjinica ima odgovarajui prostor koji omoguava optimalno koritenje, pohranu i zatitu knjinine grae, komunikacijske i ostale opreme, te osigurava uvjete za optimalan rad odgovarajueg broja knjininih djelatnika. Osnovne karakteristike prostora: funkcionalnost, prilagodljivost, dostupnost tj. pristupanost, raznolikost, interaktivnost, poticajnost, sigurnost, uinkovitost, informacijsko-tehnoloka prikladnost Spec.knjinica treba imati prostor za: knji.osoblje, korisnike, za knjininu grau, za grupni rad/uionicu, spremini/pomoni prostor, za knjininoinformac.djelatnost Veliinu prostora za pojedine funkc.cjeline odreuje: vrsta i veliina fonda, broj korisnika, broj i vrsta knjinino-informaciiskih usluga, broj knji.osoblja i oprema Formule za izraun veliine prostora i opreme Osnovna knji.oprema: radni stolovi i stolci za knji.djelatnike i korisnike, police/ormari za knjinu/neknjinu grau, stolovi/police/ormari i drugi namjetaj za informacijsku, komunikacijsku i ostalu tehniku opremu

24. 04. 2008.

10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica

14

PROSTOR I OPREMA SPECIJALNIH KNJINICA

3. Komunikacijska, informacijska i tehnika oprema
Od tehnike opreme knjinica treba imati: telefone telefaks aparat za fotokopiranje raunala (PC) s prikljucima za lokalnu i javnu mreu kompjutorske programe (software) za obradu knjinine grae komunikacijsku opremu koja omoguuje mreni pristup mikroitae (ako knjinica posjeduje mikrofilmiranu grau) skener (ureaji za digitalizaciju grae) i drugu potrebnu opremu (npr. u glazbenoj knjinici oprema za AV reprodukciju) Sve knjinice, kao vana informacijska sredita i okosnice informacijskog drutva, moraju biti spojene na Internet stalnom izravnom vezom.
10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica

24. 04. 2008.

15

Hvala na pozornosti
Slijedi rasprava