Professional Documents
Culture Documents
Glagolski vid oznaava razliku u trajanju glagolom oznaene radnje, stanja ili zbivanja. Po njemu se glagoli u crnogorskome jeziku dijele na svrene (perfektivne) i nesvrene (imperfektivne). Osim njih postoje i dvovidski glagoli.
traje, npr.! l&p!ati, !&c!ati, trep!ati, javljati se i sl. Dvovidski glagoli )o su glagoli kojima se mo.e oznaavati i svr ena i nesvr ena radnja. (jihov se vid mo.e odrediti samo u reeninome kontekstu. )akvi su npr.! dor&'!ovati, r&'ati, ve'erati, vi$eti, stradati i sl. (ajvi e ih je me2u pozajmljenim glagolima na %is%a% %ti3%ir%a%ti i %iz%ov%a%ti! fotografi sati, telefonirati, &rbanizovati i sl. + reenici! 4edim na Orlovu kr u i fotografi em 5etinje $ glagol fotografi sati je nesvr en. 6e2utimu reenici! *ad fotografi e 5etinje, ekamo te da nam se pridru.i $ taj glagol je svr en.
GLAGOLSKI ROD
Glagolski rod oznaava odnos izme2u subjekta i objekta glagolske radnje. Subjekat mo.e svojevoljno i svjesno vr iti neku radnju (npr.! 7ak &'i.). 8adnja se mo.e vr iti u subjektu mimo njegove volje i svjesne aktivnosti (npr.! Pro#esor je ostario.). Subjekat mo.e trpjeti radnju koju neko drugi vr i na njemu (npr.! 9kola je sr&ena.). + prvome sluaju rije je o aktivnim glagolima, u drugome o medijalnim, a u tre,e mu radi se o pasivnim glagolima. (jihova je #unkcija uglavnom kontekstualno odre2ena. Prema predmetu vr enja glagolske radnje glagoli se dijele na tri grupe! ". Prelazni (tranzitivni) glagoli $ oznaavaju glagole ije se radnje vr e na predmetu izvan vr ioca. Oni zahtijevaju objekat u vezi s kojim se vr i radnja. + zavisnosti od objekta dijele se na! : prave prelazne glagole, koji zahtijevaju objekat u obliku akuzativa bez prijedloga (npr.! 'itati knjigu, pri'ati priu) te u obliku genitiva bez prijedloga (!&piti hljeba, piti vode, ve'erati ko tanja)& : neprave prelazne glagole, koji imaju objekat u svim ostalim pade.nim oblicima (bjeati od vatre, brin&ti se o 2eci, slegn&ti ramenima). Prelazni glagoli mogu se upotrebljavati i u pasivnome i u aktivnom obliku, npr.! (etar pjeva pjesm&. $ (etar e pjevati pjesm&. $ (etar je pjevao pjesm&. / (jesma je pjevana (od (etra). $ (jesma e biti pjevana (od (etra). $ (jesma je bila pjevana (od (etra). '. Neprelazni (intranzitivni) glagoli $ ne zahtijevaju objekat, npr.! %esti, spavati, razgovarati, pjevati i sl. /. Povratni (refl eksivni) glagoli $ uvijek se upotrebljavaju s rjecom se. 1ijele se na! : prave povratne glagole, koji oznaavaju radnju to je subjekat vr i sam na sebi i kod kojih rjeca se oznaava kra,i oblik akuzativa zamjenice sebe, npr.! &mivati se, popeti se, spremati se, obrijati se i sl.& : uzajamnopovratne glagole, koji oznaavaju radnju u kojoj uzajamno uestvuju najmanje dva vr ioca, npr.! grliti se, lj&biti se, pozdraviti se, biti se i sl.& : neprave povratne glagole, kod kojih rjeca se ne mo.e predstavljati kra,i oblik akuzativa zamjenice sebe, npr.! '&diti se, sprdati se, smijati se, bijeljeti se i sl.