LINEARNA ALGEBRA

Borka Jadrijevi c
PREDAVANJA: ponedjeljak
1
, 10:00 12:00
srijeda, 10:00 12:00
KONZULTACIJE: ponedjeljak, 12:00 13:00
srijeda, 12:00 13:00
1
svaki drugi
Sadraj:
1. Linearni operatori
2. Matrice i determinante
3. Invarijante linearnog operatora
4. Sustavi linearnih jednadbi
5. Unitarni prostori
6. Operatori na unitarnom prostoru
Literatura:
Udbenici:
K. Horvati c, Linearna algebra, Golden marketing -
Tehni cka knjiga, Zagreb, 2004. (str. 289.-505.);
S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru, kolska knjiga,
Zagreb, 1990.
N. Elezovi c, Linearna algebra, Element, Zagreb,
2001.
Zbirke zadataka:
N. Baki c, A. Milas, Zbirka zadataka iz linearne
algebre s rjeenjima, PMFMatemati cki odjel,
HMD, Zagreb, 1995.;
N. Elezovi c, A. Agli c, Linearna algebra zbirka
zadataka, Element, Zagreb, 2001.
Obveze:
predavanja (_ 70%)
vjebe (_ 70%)
Provjere znanja:
doma ce zada ce;
kratki testovi ;
dva kolokvija (parcijalna ispita):
- zadaci;
- oba pozitivna.
zavrni ispit :
- pismeni ispit;
- usmeni ispit.
Prisjetimo se:
1. Ure

deni par (G. +), koji se sastoji od G neprazanog
skupa G i binarne operacije
+ : GG G.
(c. /) GG c + / G.
nazivamo grupa, ako su ispunjeni ovi uvjeti:
i) binarna operacija je asocijativna, tj. vrijedi
(c + /) + c = c + (/ + c) . \c. /. c G;
ii) posjedovanje (jedinstvenog) neutralnog ele-
menta, tj. postoji (to cno jedan) c G sa
svojstvom
c + c = c + c = c. \c G;
iii) svaki element je invertibilan, tj. za svaki c G
postoji (to cno jedan) c
1
G sa svojstvom
c
1
+ c = c + c
1
= c;
Uz dodatni zahtjev:
iv) binarna operacija je komutativna, tj. vrijedi
c + / = / + c. \c. / G;
onda kaemo da je (G. +) komutativna ili
Abelova grupa.
Napomena:
Obi cno piemo:
c + / = c / = c/.
i neutralni element cesto ozna cavamo sa 1 i nazi-
vamo jedinica;
Abelova grupa se obi cno zapisuje aditivno, tj.
(G. +) . Oznake:
i) 0 = - neutralni element, kojeg ovdje nazivamo
nula;
ii) c - inverz, kojeg ovdje nazivamo suprotni element ;
2. Komutativan prsten s jedinicom bez djelitelja nule u
kojem svaki element razli cit od nule ima multiplika-
tivni inverz naziva se polje;
Alternativna denicija polja:
Prsten (1. +. ) u kojem je (10 . ) Abelova
grupa naziva se polje.
Uo cimo: Po ovoj deniciji polje ima barem dva
elementa, i vrijedi 0 ,= 1;
3. Neka je \ = (\. +) Abelova grupa i 1 = (1. +. )
polje. Nadalje, neka je
/ : 1 \ \
preslikavanje kojeg nazivamo vanjsko ili hibridno
mnoenje, i kratko ozna cujemo sa /(c. c) = cc,
koje ima ova svojstva:
i) kvaziasocijativnost, tj.
c(,c) = (c,) c. \c. , 1. \c \ ;
ii) posjedovanje jedinice, tj.
1 c = c. 1 1 i \c \ ;
iii) distributivnost u odnosu na zbrajanje u 1, tj.
(c + ,) c = cc + ,c. \c. , 1. \c \ ;
iv) distributivnost u odnosu na zbrajanje u \ , tj.
c(c + /) = cc + c/. \c 1. \c. / \.
Tada ure

denu trojku (\. 1. /) nazivamo linearni ili
vektorski prostor.
Napomena: U svakom vektorskom prostoru vrijedi:
cc = ako i samo ako je c = ili c = 0.
1. LINEARNI OPERATORI
Kada izu cavamo neku matemati cku strukturu
posebno nas zanimaju preslikavanja koja potuju tu
strukturu.
Specijalno, linearni operatori potuju strukturu
linearnog prostora.
1.1 Denicija i osnovna svojstva
Denicija 1.1 Neka su l i \ linearni prostori nad is-
tim poljem 1 i
, : l \
neko preslikavanje. Kaemo da je to preslikavanje
linearni operator ako ima ova svojstva:
i) aditivnost, tj.
, (c + /) = , (c) + , (/) . \c. / l;
ii) homogenost, tj.
, (cc) = c, (c) . \c 1 i \c l.
Napomena: Koristimo jo nazive: homomorzam
linearnih prostora, linearno preslikavanje, lin-
earna transformacija.
Uo cimo: Zbog i) (aditivnosti), za svaki linearni oper-
ator , : l \ vrijedi (dokazati!);
1. , (
l
) =
\
;
2. , (c) = , (c) . \c l.
Kriterij za prepoznavanje linearnog operatora:
Propozicija 1.1 Preslikavanje , : l \ je linearni
operator onda i samo onda, ako za svaki c. , 1 i
svaki c. / l vrijedi
2
, (cc + ,/) = c, (c) + ,, (/) . (*)
Dokaz:
Poop cenje Propozicije 1.1:
Propozicija 1.2 Neka su c
i
l bilo koji vektori,
c
i
1 bilo koji skalari, i = 1. .... /. Onda za linearni
operator , : l \ vrijedi
,

/
X
i=1
c
i
c
i
!
=
/
X
i=1
c
i
, (c
i
) .
Dokaz:
2
svojstvo (+) se naziva svojstvo linearnosti
Uo cimo: Propozicija 1.2 nam govori da je linearni
operator preslikava linearnu kombinaciju vektora u lin-
earnu kombinaciju njihovih slika s istim koecijentima.
Propozicija 1.3 Kompozicija linearnih operatora je
linearni operator.
Dokaz:
1.2 Primjeri linearnih operatora
Primjer 1 Neka je \ linearan prostor nad poljem 1 i
` 1. Deniramo:
/ : \ \. /(r) = `r. \r \.
Operator (preslikavanje) / je linearni operator
(dokazati!) kojeg nazivamo homotetija u pros-
toru \ s koecijentom `.
Specijalno linearni operatori su:
za ` = 0 je /(r) =: :(r) =
\
. \r \ - nul-
operator;
za ` = 1 je /(r) =: c (r) = r. \r \ - jedini cni
operator (identiteta);
Primjer 2 Neka je 1 potprostor linearanog prostora
\ , tj. 1 < \ .
1. 2.1 Operator (preslikavanje)
i : 1 \. i (r) = r. \r 1.
je linearni operator (dokazati!) kojeg nazivamo
inkluzija.
2.2 Neka je ` direktni komplement od 1. tj.
\ = 1 `. Tada svaki r \ ima jednoz-
na can prikaz
r = c + /. c 1. / `.
Deniramo:
j
`
: \ 1.
j
`
(r) = j
`
(c + /) = c. \r \.
Operator (preslikavanje) j
`
je linearni operator
(dokazati!) kojeg nazivamo projekcija ili pro-
jektor prostora \ na potprostor 1 u smjeru
`.
2.3 Deniramo:
: \ \,1.
(r) = r + 1. \r \.
Operator (preslikavanje) je linearni operator
(dokazati!) kojeg nazivamo prirodna projekcija
ili kvocjentni operator prostora \ na kvocijentni
prostor \,1.
3
3
Ako je 1 potprostor linearanog prostora \ nad poljem 1, tj. 1 < \ , onda za
svaki r \ deniramo skupove
r + 1 = r + c : c 1 .
Moe se pokazati da je:
r + 1 = 1 + r. gdje je 1 + r = c + r : c 1 (dokazati!).
za r. \. su skupovi r + 1 i + 1 ili jednaki ili disjunktni (dokazati!).
Zbog toga je dobro deniran skup
\,1 = r + 1 : r \ .
koji uz operacije denirane sa
1. (r + 1) + ( + 1) = (r + ) + 1. \ ( + 1) . (r + 1) \,1
2. c(r + 1) = cr + 1. \c 1. \(r + 1) \,1
ima strukturu vektorskog prostora nad poljem 1 (dokazati!)
1.3 Egzistencija i na cini zadavanja linearnih operatora
Ako su l i \ linearni prostori nad istim poljem 1.
onda postoji barem jedan linearan operator l \.
to je npr. nul-operator :(r) =
\
. \r l.
Pokazat cemo da u slu caju l. \ ,= uvijek
postoje i netrivijalni linearani operatori (,= nul-
operatora).
Teorem 1.1 Ako je c
1
. .... c
:
l baza za l, a skup
/
1
. .... /
:
\ bilo koji : clani skup vektora iz \.
onda postoji to cno jedan linearni operator , : l \
za koji vrijedi
, (c
i
) = /
i
. \i = 1. .... :.
Dokaz:
Uo cimo: Teorem 1.1 nam govori da je linearni opera-
tor , : l \ jedinstveno zadan djelovanjem na bilo
kojoj bazi od l.
Napomena: Tvrdnja Teorema 1.1 je istinita i u slu caji
beskona cnodimenzionalnih prostora.
1.4 Izomorzam linearnih prostora
Denicija 1.2 Neka su l i \ linearni prostori nad is-
tim poljem 1 i
, : l \
neki operator (preslikavanje). Kaemo da je to pres-
likavanje izomorzam linearnih prostora ako je ,:
i) linearni operator;
ii) bijekcija.
Izomorzam prostora na sebe samog naziva se auto-
morzam od l ili regularan operator. Za operator
koji nije regularan kaemo da je singularan.
Uo cimo: Budu ci je izomorzam , : l \ bijekcija,
to je dobro deniran inverzni operator (preslikavanje)
,
1
: \ l
(koji je tako

der bijekcija). Vrijedi:
Propozicija 1.4
i) Jedini cni operator (preslikavanje) je izomorzam
(automorzam);
ii) Inverzni operator (preslikavanje) izomorzma lin-
earnih prostora je opet izomorzam;
iii) Kompozicija izomorzama operatora je izomor-
zam.
Dokaz:
Denicija 1.3 Kaemo da je linearan prostor l
izomorfan linearnom prostoru \ i piemo
l
~
= \.
ako postoji barem jedan izomorzam linearnih pros-
tora , : l \.
Teorem 1.2 Realacija
~
=, tj. relacija "biti izomorfan" je
relacija ekvivalencije na klasi svih linearnih prostora
nad istim poljem.
Dokaz:
Uo cimo:
Realacija "biti izomorfan" me

du linearnim pros-
torima nad istim poljem provodi rastav na disjunktne
klase;
Linearni prostori u istoj klasi su "jednaki" (apstrak-
tno gledaju ci).
Propozicija 1.5 Neka je , : l \ izomorzam lin-
earnih prostora. Neka je o l bilo koji skup vektora
iz l, a 1 \ njihova slika po ,. tj. , (o) = 1.
i) Skup o je linearno nezavisan ako i samo ako je 1
linearno nezavisan.
ii) Skup o razapinje l ako i samo ako je 1 razapinje
\ .
Dokaz:
Korolar 1.3 Neka je , : l \ izomorzam linearnih
prostora. Onda svaka baza od l prelazi (po ,). u
neku bazu od \ i obratno, svaka baza od \ je slika
(po ,) neke baze prostora l.
Dokaz:
Iz Korolara 1.3 slijedi:
Korolar 1.4 Ako su l i \ izomorfni prostori, onda je
diml = dim\.
Dokaz:
Obrat Korolara 1.3:
Propozicija 1.6 Neka su l i \ linearni prostori nad
istim poljem 1 iste dimenzije. Onda su ti prostori
izomorfni, tj. l
~
= \.
Dokaz:
Karakterizacija izomorfnih prostora:
Teorem 1.3 Dva linearna prostora nad istim poljem 1
su izomorfna ako i samo ako imaju istu dimenziju.
Dokaz:
Uo cimo:
Linearni prostori iste dimenzije su "jednaki" (ap-
straktno gledaju ci).
Korolar 1.5 Svaki :dimenzionalni linearni prostor
\ nad poljem 1 je izomorfan s koordinatnim pros-
torom 1
:
.
Dokaz:
Napomena: Sve to vrijedi za linearni prostor 1
:
vri-
jedi i za svaki drugi :dimenzionalni linearni prostor
\. Kaemo da 1
:
reprezentira ili da je standardni
model za linearne prostore dimenzije :.
1.5 Rang i defekt
Linearni operatori potuju i svojstvo "biti potprostor".
Propozicija 1.7 Neka je , : l \ linearni opera-
tor, 1 < l i ` < \ potprostori danih prostora. Tada
je , (1) \ potprostor prostora \ , tj. , (1) < \ i
,
1
(`) l potprostor prostora l, tj. ,
1
(`) < l.
Dokaz:
Iz Propozicije 1.7 vidimo da su svakom linearnom op-
eratoru , : l \ pridruena dva potprostora:
, (l) < \ kojeg nazivamo slikom linearnog opera-
tora , i ozna cijemo Im, ili o (,) .
,
1
(
\
) < l kojeg nazivamo jezgrom linearnog
operatora , i ozna cijemo 1c: , ili J (,) .
Deniramo:
Rang linearnog operatora , kao dimenzija njegove
slike, tj.
: = : (,) = dimo (,) ;
Defekt linearnog operatora , kao dimenzija nje-
gove jezgre, tj.
d = d (,) = dimJ (,) ;
Teorem 1.4 Neka je , : l \ linearni operator.
Onda je suma ranga i defekta od , jednaka dimenziji
prostora l, tj.
: (,) + d (,) = diml;
Dokaz:
Uo cimo:
Za sve linearne operatore koji djeluju na istom
prostoru l suma ranga i defekta je konstantna i
jednaka diml.
1.6 Prostor Ho:(l. \ )
Neka su l i \ linearni prostori nad istim poljem 1 i
neka je s
Ho:(l. \ ) = , : l \ : , linearn operator
ozna cen skup svih linearnih operatora iz l u \.
Napomena: Za Ho:(l. \ ) koristimo jo oznake:
l \ . 1i:(l. \ ).
Skup Ho:(l. \ ) se na prirodan na cin moe
snabdjeti strukturom vektorskog prostora:
Propozicija 1.8 Neka su , : l \ , q : l \ lin-
earni operatori, tada je preslikavanje , + q : l \.
gdje je
(, + q) (r) =: , (r) + q (r) . \r l
linearni operator.
Dokaz:
Propozicija 1.9 Skup Ho:(l. \ ) je u odnosu na
zbrajanje linearnih operatora Abelova grupa.
Dokaz:
Propozicija 1.10 Neka je , : l \ linearni op-
erator i ` 1 bilo koji skalar, tada je preslikavanje
`, : l \. gdje je
(`,) (r) =: `, (r) . \r l
linearni operator.
Dokaz:
Teorem 1.5 Skup Ho:(l. \ ) je, u odnosu na op-
eracije zbrajanja linearnih operatora i mnoenja sa
skalarom linearni prostor nad poljem 1.
Dokaz:
Prirodno pitanje je: Kolika je dimenzija prostora Ho:(l. \ )?
Teorem 1.6 Neka su l i \ (kona cnodimenzionalni)
linearni prostori nad istim poljem 1. Onda je
dimHo:(l. \ ) = diml dim\.
Dokaz:
Ako je l = \ onda uvodimo oznaku
Ho:(\. \ ) =: Ho:\.
pa, po Teoremu 1.6, odmah slijedi
dimHo:\ = (dim\ )
2
.
Budu ci je u Ho:\ dobro denirana kompozicija lin-
earnih operatora, onda deniramo produkt linearnih
operatora na sljede ci na cin:
Neka su , : \ \ , q : \ \ linearni operatori.
Deniramo preslikavanje
,q : \ \.
gdje je
(,q) (r) =: (, q) (r) = , (q (r)) . \r \.
koje je opet linearan operator iz Ho:\ (po Propozi-
ciji 1.3).
Na taj na cin smo denirali novu binarnu operaciju u
Ho:\ sa svojstvima danim sljede com propozicijom.
Propozicija 1.11 Mnoenje linearnih operatora u lin-
earnom prostoru Ho:\ ima sljede ca svojstva:
i) kvaziasocijativnost, tj.
(`,) q = `(,q) = , (`q) .
za svaki ` 1 i za svaki ,. q Ho:\ ;
ii) distributivnost u odnosu na zbrajanje u Ho:\ , tj.
, (q + /) = ,q + ,/.
(, + q) / = ,/ + q/
za svaki ,. q. / Ho:\.
Dokaz:
Budu ci je:
Ho:\ linearni prostor nad 1 (Teorem 1.5);
binarna operacija mnoenja (def. kao komponi-
ranje) u Ho:\ ima svojstva i) i ii) iz Propozicije
1.11,
onda Ho:\ ima strukturu algebre nad poljem 1.
Algebru Ho:\ jo nazivamo linearna algebra.
Uo cimo: Mnoenje u algebri Ho:\ :
je asocijativno (jer je komponiranje asocijativno);
ima neutralni element c : \ \ (c jedini cni
operator);
nije komutativno (jer je komponiranje nije komuta-
tivno, osim za \ = ).
Zaklju cak: Neka je \ ,= linearni prostor nad
poljem 1. Onda je Ho:\. uz komponiranje linearnih
operatora kao mnoenje, asocijativna, nekomutativna
algebra s jedinicom nad poljem 1.
Za linearni operator , Ho:\ deniramo induktivno
potencije:
,
2
dc,
= ,,.
,
:
dc,
= ,
:1
,.
,
0
dc,
= c.
Ako je j (r) = c
:
r
:
+...+c
1
r+c
0
. c
i
1 proizvoljan
polinom stupnja :. tada u algebri Ho:\ moemo
promatrati polinome oblika
j (,) = c
:
,
:
+ ... + c
1
, + c
0
c. c
i
1.
Svaki takav polinom je opet linearni operator iz
Ho:\ i za njega vrijede standardna pravila ra cu-
nanja s polinomima. Npr.
,
2
c = (, + c) (, c)
Oprez: Pote cko ce nastupaju ako se promatraju poli-
nomi u vie varijabla. Npr.
,
2
q
2
,= (, + q) (, q)
1.7 Linearni funkcionali. Dualni prostor.
Neka je \ linearni prostor nad poljem 1. Budu ci je
polje 1 vektorski prostor nad samim sobom dimen-
zije dim1 = 1, moemo promatrati linearne operatore
| : \ 1.
Takve, specijalne linearne operatore nazivamo
linearni funkcionali.
Sva preslikavanja iz linearni prostora \ u odgovara-
ju ce polje nazivamo funkcionali.
Budu ci su linearni funkcionali linearni operatori, za
njih vrijedi sve do sada re ceno o linearnim opera-
torima. Posebno je za linearni funkcional | : \ 1
: + d = dim\.
gdje je : rang, a d defekt od |. Kako je
: _ dim1 = 1.
onda vrijedi
d _ dim\ 1.
Primjeri linearnih funkcionala
Neka je 1
:
koordinatni prostor nad poljem 1.
Za svaki i = 1. .... :, preslikavanje
j
i
: 1
:
1.
j
i
(c
1
. .... c
i
. ...c
:
) =: c
i
.
kojeg nazivamo ita koordinatna funkcija je
linearni funkcional (dokazati!).
Op cenitije, neka je `
1
. ...`
:
1 bilo koji ksni izbor
skalara iz 1. Deniramo
| : 1
:
1.
| (c
1
. .... c
i
. ...c
:
) =:
:
X
i=1
`
i
c
i
.
je linearni funkcional (dokazati!). Moe se
pokazati da se na taj na cin mogu dobiti svi lin-
earni funkcionali na 1
:
(dokazati!).
Neka je
Ho:(\. 1) =: \
+
skup svih linearnih funkcionala koji djeluju na lin-
earnom prostoru \. To je linearni prostor (Teorem
1.5), i to, po Teorem 1.6, dimenzije
dim\
+
= dim\ dim1 = dim\.
kojeg nazivamo dualni prostor ili dual od \ .
Napomena: Za beskona cnodimenzionalne linearne
prostore \ , \ i \
+
nisu iste dimenzije. Pokazuje se:
dim\
+
= 2
dim\
.
Propozicija 1.12 Neka je \ kona cnodimenzionalni
linearni prostor. Onda je dualni prostor \
+
prostora \
izomorfan s \ .
Dokaz: Direktno iz Teorema 1.3. (dim\
+
= dim\ ).
Pitanje: Kako izomorzam konstruirati?
Odaberemo bazu 1 = c
1
. .... c
:
u \ i bazu 1 u
1;
Po konstrukciji u dokazu Teorema 1.6, baza u \
+
je
dana funkcionalima deniranima sa:
|
,
(c
/
) =: ,
1,
(c
/
) =

1. / = ,
0. / ,= ,
za ,. / = 1. .... :. Kra ci zapis
|
,
(c
/
) =: o
,/
gdje je o
,/
oznaka za Kroneckerov simbol, deni-
rana sa
o
,/
=:

1. / = ,
0. / ,= ,
.
Dakle,
1
+
= |
1
. .... |
:

je baza prostora \
+
i ona je, o cito, jednozna cno
odre

dena izborom baze 1 u \ (Teorem 1.1). Bazu
1
+
nazivamo dualna baza za bazu 1.
Dakle svaka baza 1 \ denira jedan standardni
izomorzam

1
: \ \
+
dan sa

1
(c
i
) =: |
i
. i = 1. .... :.
Budu ci je \
+
tako

der linearni prostor, i on ima svoj
dual (\
+
)
+
=: \
++
kojeg nazivamo bidual od \ . Ele-
menti (vektori) u vektorskom prostoru \
++
su linearni
funkcionali denirani na prostoru \
+
svih linearnih
funkcionala koji djeluju na linearnom prostoru \.
Imamo
dim\
++
= dim\
+
= dim\.
Konstrukciju moemo nastaviti, pa dolazimo do niza
\. \
+
. \
++
. \
+++
. ...
linearnih prostora nad 1. pri cemu je svaki prostor
dual svog prethodnika. Svi ti prostori su iste dimenz-
ije, tj. izomorfni. Izomorzmi op ceniti ovise o izboru
baze.
Me

dutim, izomorzam \ \
++
moe se konstruirati
bez posredovanja baze na sljede ci na cin:
Neka je c \ dani vektor. Deniramo funkcional
(preslikavanje) na \
+
sa
n
c
: \
+
1.
n
c
(|) = | (c) . \| \
+
.
Sada cemo pokazati da je n
c
\
++
, tj. da je n
c
lin-
earan funkcional na \
+
(linearan operator iz \
+
u 1).
Propozicija 1.13 Funkcional n
c
je linearan na \
+
, tj.
n
c
\
++
.
Dokaz:
Pitanje: Je li se svaki element iz \
++
moe prikazati
na gore opisan na cin?
Odgovor: Moe, ako je \ kona cnodimenzionalni lin-
earni prostor. Dakle, u tom slu caju, za svaki n \
++
postoji c \ takav da je n(|) = n
c
(|) = | (c) (dokaz
kasnije).
Sada, na prirodan na cin, deniramo operator (pres-
likavanje)
: \ \
++
.
(c) = n
c
. \c \.
Sada cemo pokazati da je izomorzam vektorskih
prostora \ i \
++
. Dakle, treba pokazati:
je bijekcija (injekcija i surjekcija);
je linearan.
Injektivnost:
Lema 1.1 Neka je c \ vektor sa svojstvom da je
| (c) = 0 za svaki funkcional | \
+
. onda je c = .
Dokaz:
Propozicija 1.14 Operator (preslikavanje) je injek-
cija.
Dokaz:
Linearnost i surjektivnost :
Teorem 1.7 Neka je \ kona cnodimenzionalni linearni
prostor. Onda je operator (preslikavanje) je izomor-
zam linearnih prostora.
Dokaz:
Uo cimo: Dokazuju ci surjektivnost od smo dokazali
i da je svaki linearan funkcional n na \
+
(n \
++
)
oblika
n = n
c
.
Naime, budu ci je surjektivan za svaki n \
++
pos-
toji c \ takav da je (c) = n. tj. n = n
c
.
Operator nazivamo prirodni ili kanonski izomor-
zam prostora \ i njegovog biduala \
++
.
Budu ci su prostori izomorfni identiciramo n
c
\
++
i
c \. i zapisujemo n
c
= c. Uz ovu identikaciju je i
\
++
= \.
tj. za \ kona cnodimenzionalni linearni prostor dual
duala je jednak polaznom prostoru, to nazivamo
svojstvom reeksivnosti.
Op cenito: Linearan prostor \ je reeksivan ako je
prirodno izomorfan (bez posredovanja baze) sa svo-
jim bidualom, tj. ako vrijedi \
++
= \.
Uo cimo: Iz Teorema 1.7 slijedi:
\ kon. dim. lin. prostor ==\ je reeksivan.
Moe se pokazati da vrijedi i obrat, tj. da vrijedi:
Teorem 1.8 Linearni prostor \ je kona cnodimenzion-
alan ako i samo ako je reeksivan.
Napomena: Za beskona cnodimenzionalne linearne
prostore ovo ne vrijedi. Dakle, reeksivnost karakter-
izira kona cnodimenzionalne linearne prostore.