SKLOPOVI S BIPOLARNIM TRANZISTORIMA

ZADATAK 1. Za pojaalu sa slike 1.1 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 27 k , R2 = 15 k , RC = 2, 7 k , RE = 2, 2 k i RT = 2 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 120 , U = 0, 7 V i U A = 220 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala.

Slika 1.1 Rjeenje: Kako bi odredili pojaanja i otpore, trebamo prvo odrediti statiku radnu toku i dinamike parametre. Kod prorauna statike radne toke svi kondenzatori imaju beskonano veliki otpor, slika 1.2a. Ulazna mrea, koja je prikazana na slici 1.2b nadomjeta se prema Thevenin-u slika 1.2c. Na slici 1.2d prikazana je shema koja e nam posluiti za proraun statike radne toke.

Slika 1.2 Napon UBB je napon neoptereenog djelila R1-R2:

R2 15 103 U CC = 15 = 5,36 V R1 + R2 15 103 + 27 103 a otpor RB je paralelna kombinacija otpora R1 i R2: R R 15 103 27 103 RB = R1 R2 = 1 2 = = 9, 64 k R1 + R2 15 103 + 27 103 Jednadba ulaznog glasi: U BB = I B RB + U BE + ( I B + I C )RE U BB = Struja kolektora jednaka je I C = I B . Uvrtavanjem struje kolektora u gornju jednadbu i nakon kraeg rauna dobivamo struju baze: U BB U BEQ 5,36 0, 7 I BQ = = = 16,88 A 3 10 + (1 + 120 )2, 2 103 RB + (1 + )RE 9, 64 Struja kolektora jednaka je: I CQ = I BQ = 120 16,88 106 = 2, 03 mA Jednadba izlaznog kruga glasi: U CC = I C RC + U CE + ( I B + I C )RE Iz gornje jednadbe dobivamo napon UCEQ koji je jednak: U CEQ = U CC I CQ RC I BQ + I CQ RE

U CEQ = 15 2, 03 103 2, 7 103 16,88 106 + 2, 03 103 2, 2 103 U CEQ = 5, 04 V Ako je >> 1 gornji izraz moemo pisati u pojednostavljenom obliku: U CEQ U CC I C 103 (2, 7 103 + 2, 2 103 ) = 5, 07 V ( RC + RE ) = 15 2, 03
Uz zanemarenje serijskog otpora baze dinamiki parametri jednaki su: U 25 103 = 1, 48 k rbe = T = I BQ 16,88 106
rce = U CEQ + U A I CQ = 5, 07 + 220 = 111,1 k 2, 03 103

120 = 81, 04 mA/V rbe 1, 48 103 Kod dinamike analize svi kondenzatori imaju jako mali otpor pa uzimamo da predstavljaju kratki spoj. Zbog toga je otpor RE za izmjenini signal kratko spojen tj. emiter npn tranzistora je spojen na masu. Naponski izvori UCC i UBB za izmjenini signal takoer predstavljaju kratki spoj. Za crtanje nadomjesne sheme za mali signal koristit emo model bipolarnog tranzistora za mali signal pri emu je zanemaren serijski otpor baze rbb' , slike 1.3. gm = =

h fe

Slika 1.3

Pri crtanju nadomjesne sheme pojaala sa slike 1.1 prvo emo nadomjestiti ulazni krug. Izmeu baze i mase spojen je otpornik RB, jer je naponski izvor UBB za izmjenini signal kratki spoj, slika 1.4.

Slika 1.4 Na bazu spojen je otpornik Rg, jer je kapacitet CB kratki spoj. U seriju s njim spojen je naponski izvor ug, slika 1.5.

Slika 1.5 Sad emo nadomjestiti izlazni krug. Izmeu kolektora i mase spojen je otpornik RC, jer je naponski izvor UCC za izmjenini signal kratki spoj, slika 1.6.

Slika 1.6 Isto tako, izmeu kolektora i mase spojeno je troilo jer je kondenzator CC kratki spoj, slika 1.7.

Slika 1.7

u iz to znai da trebamo nai omjer napon uiz i uul u ul Izlazni napon je: uiz = g m ube rce RC RT
Pojaanje AV = Ulazni napon jednak je naponu ube. uul = ube Naponsko pojaanje je: gm ube rce RC RT u 103 111,1 103 2, 7 103 2 103 AV = iz = = g m rce RC RT = 81, 04 uul ube

AV = 92,16 Strujno pojaanje moemo dobiti na dva naina. Prvi je da krenemo od definicije strujnog pojaanja: i AI = iz iul te ga izrazimo preko naponskog pojaanja tj. izlaznu struju izrazimo preko izlaznog napona, a ulaznu struju preko ulaznog napona. Ako pogledamo sliku 1.7 moemo pisati izraze za izlaznu i ulaznu struju: u iiz = iz RT u iul = ul RB rbe Uvrtavanjem gornjih izraza za struje u izraz za strujo pojaanje dobivamo: uiz 9, 64 103 1, 48 103 uiz RB rbe uiz RB rbe RB rbe iiz RT AI = = = = = AV = 92,16 = 59,15 uul 2 103 iul uul RT uul RT RT RB rbe Drugi nain je da izlaznu i ulaznu struju izrazimo preko zajednike veliine tj. veliine koja se pojavljuje i u izlaznom i u ulaznom krugu. To je napon ube. Ulaznu struju smo ve izrazili preko ulaznog napona, a on je jednak naponu ube onda moemo pisati: u u iul = ul = be RB rbe RB rbe Ako pogledamo izlazni krug sheme na slici 1.7 vidimo da se struja zavisnog strujnog izvora gmube dijeli na izlaznu struju i struju koja prolazi paralelnim spojem rbe i RC. Izlazna struja jednaka je: r R iiz = g m ube ce C rce RC + RT Uvrtavanjem izraza za ulaznu i izlaznu struju u izraz za strujo pojaanje dobivamo: r R g m ube ce C rce RC + RT r R i AI = iz = = g m RB rbe ce C = ube iul rce RC + RT RB rbe
111,1 103 2, 7 103 = 81, 04 103 9, 64 103 1, 48 103 = 59,15 111,1 103 2, 7 103 + 2 103

Pojaanje AVg je: u u u AVg = iz = iz ul u g uul u g Ulazni napon je: RB rbe uul = u g RB rbe + Rg Uvrtavanje gornjeg izraza u izraz za pojaanje AVg dobivamo: RB rbe ug RB rbe + Rg RB rbe u u AVg = iz = iz = AV = u g uul ug RB rbe + Rg
= 92,16 = 66,32 9, 64 103 1, 48 103 + 500 9, 64 103 1, 48 103

Ulazni otpor je: Rul = RB rbe = 9, 64 103 1, 48 103 = 1284 Kod raunanja izlaznog otpora sve nezavisne izvore treba ugasiti tj. naponski izvori se kratko spajaju, a strujni su odspojeni. Zavisni izvori e postojati ako postoji napon ili struja o kojoj su ovisni. Troilo je zamijenjeno naponskim izvorom u koji daje struju i. Izlazni otpor jednak je: u Riz = i Nadomjesna shema za odreivanje izlaznog otpora prikazana je na slici 1.8.
Rg + ug RB ube E Riz rbe gmube rce RC u B C i

Slika 1.8 to je s izvorom g m ube ? Prvi korak je da taj strujni izvor odspojimo i pogledamo postoji li napon ube, slika 1.9.
Rg + ug RB ube E Riz rbe gmube rce RC u B C i

Slika 1.9 Sa slike 1.9 vidi se da je napon ube = 0 , to znai strujni izvor g m ube ne postoji. Na slici 1.10 prikazana je nadomjesna shema koja e nam posluiti za izraun izlaznog otpora.

Slika 1.10 Iz gornje slike moemo odrediti napon u koja je jednaka: u = irce RC Uvrtavanjem gornjeg izraza u jednadbu izlaznog otpora dobivamo: u i r R Riz = = ce C = rce RC = 111,1 103 2, 7 103 = 2636 i i esto je izlazni dinamiki otpor tranzistora rce znatno vei od paralelne kombinacije otpora RC RT ( rce = 111,1 k >> RC RT = 1,149 k ) ili od otpora RC ( rce = 111,1 k >> RC = 2, 7 k ), te u tom sluaju moemo pojednostaviti izraze za pojaanja i izlazni otpor. U tom sluaju moemo pisati: u 103 2, 7 103 2 103 = 93,1 AV = iz = g m rce RC RT g m RC RT = 81, 04 uul

AI =

r R iiz R = g m RB rbe ce C g m RB rbe C = iul rce RC + RT RC + RT

2, 7 103 103 9, 64 103 1, 48 103 = 81, 04 = 59, 76 2, 7 103 + 2 103 u Riz = = RC = 2700 i 9, 64 103 1, 48 103 RB rbe iiz AI = = AV = 93,11 = 59, 76 iul RT 2 103 9, 64 103 1, 48 103 RB rbe AVg = AV = 93,11 = 67, 01 RB rbe + Rg 9, 64 103 1, 48 103 + 500
Rul = RB rbe = 9, 64 103 1, 48 103 = 1284

U tablici 3.1 dani su usporedni rezultati i pogreka ako izostavimo rce i kad raunamo s njim. veliina
AV AI AVg Rul [] Riz []

bez rce
-92,16 -59,15 -66,32 1284 2636

sa rce
-93,10 -59,76 -67,01 1284 2700

postotna pogreka
-1,01% -1,02% -1,03% 0% -2,37%

Tablica 3.1 Iz tablice je vidljivo da pogreka nije vea od 2,4; Proizlazi da je zanemarenje opravdano.

ZADATAK 2. Za pojaalu sa slike 2.1 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 33 k , R2 = 12 k , RC = 3,3 k , RE = 2 k i RT = 2, 2 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 150 , U = 0, 7 V i U A = 210 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV .

Odrediti pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala.
+UCC R1 iul CB + RT ug uul R2 Rul Riz RE uiz RC CC iiz Rg +

Slika 2.1 Rjeenje: Kako bi odredili pojaanja i otpore, trebamo prvo odrediti statiku radnu toku i dinamike parametre. Kod prorauna statike radne toke svi kondenzatori imaju beskonano veliki otpor, slika 2.2a. Ulazna mrea, koja je prikazana na slici 2.2b nadomjeta se prema Thevenin-u slika 2.2c. Na slici 2.2d prikazana je shema koja e nam posluiti za proraun statike radne toke kao u zadatku 1.
+UCC R1 RC R1 +UCC RC +UCC IC

RB B B B

RB IB

UBB R2 RE R2

UBB RE IB+IC

a)

b)

c)

d)

Slika 2.2 Napon UBB je napon neoptereenog djelila R1-R2:

R2 12 103 15 = 4 V U CC = 12 103 + 33 103 R1 + R2 a otpor RB je paralelna kombinacija otpora R1 i R2: R R 12 103 33 103 RB = R1 R2 = 1 2 = = 8,8 k 103 + 33 103 R1 + R2 12 Jednadba ulaznog glasi: U BB = I B RB + U BE + ( I B + I C )RE U BB = Struja kolektora jednaka je I C = I B . Uvrtavanjem struje kolektora u gornju jednadbu i nakon kraeg rauna dobivamo struju baze: U BB U BEQ 4 0, 7 I BQ = = = 10, 62 A 3 10 + (1 + 150 )2 103 RB + (1 + )RE 8,8 Struja kolektora jednaka je: I CQ = I BQ = 150 10, 62 106 = 1,59 mA Jednadba izlaznog kruga glasi: U CC = I C RC + U CE + ( I B + I C )RE Iz gornje jednadbe dobivamo napon UCEQ koji je jednak: U CEQ = U CC I CQ RC I BQ + I CQ RE

U CEQ = 15 1,59 103 3,3 103 10, 62 106 + 1,59 103 2 103 U CEQ = 6,54 V Ako je >> 1 gornji izraz moemo pisati u pojednostavljenom obliku: U CEQ U CC I C 103 (3,3 103 + 2 103 ) = 6,56 V ( RC + RE ) = 15 1,59
Uz zanemarenje serijskog otpora baze dinamiki parametri jednaki su: U 25 103 rbe = T = = 2,35 k I BQ 10, 62 106
rce = U CEQ + U A I CQ = 4 + 210 = 136 k 1,59 103

150 = 63, 71 mA/V 103 rbe 2,35 Kod dinamike analize svi kondenzatori imaju jako mali otpor pa uzimamo da predstavljaju kratki spoj. Naponski izvori UCC i UBB za izmjenini signal takoer predstavljaju kratki spoj. Za crtanje nadomjesne sheme za mali signal koristit emo model bipolarnog tranzistora za mali signal pri emu je zanemaren serijski otpor baze rbb' isto tako izostavljen je izlazni dinamiki otpor tranzistora rce (rce=136 k>>RC||RT=1,32 k). U prethodnom zadatku je pokazano da neemo puno pogrijeiti ako zanemarimo taj otpor. Isto tako to pojednostavljenje nam uvelike olakava proraun pojaanja, ulaznog i izlaznog otpora. Na slici 2.3 prikazan je model bipolarnog tranzistora koji emo koristiti. gm = =

h fe

Slika 2.3

Za razliku od zadatka 1 otpornik RE postoji i spojen je izmeu emitera i mase, slika 2.4.

Slika 2.4 Izmeu baze i mase spojen je otpornik RB, jer je naponski izvor UBB za izmjenini signal kratki spoj, slika 2.5.

Slika 2.5 Na bazu spojen je otpornik Rg, jer je kapacitet CB kratki spoj. U seriju s njim spojen je naponski izvor ug, slika 2.6.

Slika 2.6 Izmeu kolektora i mase spojen je otpornik RC, jer je naponski izvor UCC za izmjenini signal kratki spoj, slika 2.7.

Slika 2.7

Isto tako, izmeu kolektora i mase spojeno je troilo jer je kondenzator CC kratki spoj, slika 2.8.

Slika 2.8

u iz to znai da trebamo nai omjer napon uiz i uul u ul Izlazni napon je: uiz = h fe ib RC RT
Pojaanje AV = Ulazni napon moemo odrediti pomou petlje "1" uul = ib rbe + ib (1 + h fe )RE = ib rbe + (1 + h fe )RE Naponsko pojaanje je:
150 3,3 103 2, 2 103 h fe h fe RC RT ib RC RT uiz = = = AV = uul ib rbe + (1 + h fe )RE rbe + (1 + h fe )RE 2,35 103 + (1 + 150 )2 103 AV = 0, 651 Prije prorauna strujnog pojaanja AI i pojaanja AVg odredit emo ulazni otpor pojaala. To e nam olakati proraun prije navedenih pojaanja. Ulazni otpor Rul jednak je: u Rul = ul iul Ulazna struja jednaka je: iul = iRB + ib
iRB = ib = uul RB

uul rbe + (1 + h fe )RE

iul = iRB + ib = Rul =

1 uul uul 1 + = uul + RB rbe + (1 + h fe )RE RB rbe + (1 + h fe )RE

uul 1 = = RB rbe + (1 + h fe )RE 1 1 iul + RB rbe + (1 + h fe )RE

Rul = 2 103 2,35 103 + (1 + 150 )2 103 = 8,55 k

Iz gornjeg izraza se vidi da je ulazni otpor jednak paraleli otpora RB i otpora koji emo ' oznaiti s Rul i koji je jednak:
' Rul = 2,35 103 + (1 + 150 )2 103 = 304, 4 k Radi lakeg prorauna pojaanja ulazni krug emo pojednostaviti, slika 2.9.

Rg ug

iul + uul -

ib
iRB
' Rul

RB

Slika 2.9 Strujno pojaanje moemo dobiti na dva naina. Prvi je da krenemo od definicije strujnog pojaanja: i AI = iz iul te ga izrazimo preko naponskog pojaanja tj. izlaznu struju izrazimo preko izlaznog napona, a ulaznu struju preko ulaznog napona. Ako pogledamo sliku 2.8 moemo pisati izraze za izlaznu, a iz slike 2.9 za ulaznu struju: u iiz = iz RT uul iul = ' RB Rul Uvrtavanjem gornjih izraza za struje u izraz za strujo pojaanje dobivamo: uiz ' ' ' uiz RB Rul RB Rul iiz uiz RB Rul RT AI = = = = = AV uul RT iul uul RT uul RT ' RB Rul 8,8 103 304, 4 103 AI = 0, 651 = 2,53 2, 2 103 Drugi nain je da izlaznu i ulaznu struju izrazimo preko zajednike veliine tj. veliine koja se pojavljuje i u izlaznom i u ulaznom krugu. To je struja ib. Sa slike 2.9 vidi se da se ulaznu struju dijeli na struju ib i iRB pa moemo pisati da je struja ib jednaka:
i RB RB ib = iul b = ' ' RB + Rul iul RB + Ru l Ako pogledamo izlazni krug sheme na slici 2.8 vidimo da se struja zavisnog strujnog izvora hfeib dijeli na izlaznu struju i struju kroz otpor RC. Izlazna struja jednaka je: RC i RC iiz = h fe ib iz = h fe RC + RT ib RC + RT

Uvrtavanjem izraza za ulaznu i izlaznu struju u izraz za strujo pojaanje dobivamo: i i i R RB AI = iz = iz b = h fe C = ' iul ib iul RC + RT RB + Rul
3,3 103 8,8 103 = 150 = 2,53 3,3 103 + 2 103 8,8 103 + 304, 4 103 Pojaanje AVg je: u u u AVg = iz = iz ul u g uul u g Ulazni napon je: ' RB Rul uul = u g ' RB Rul + Rg

Uvrtavanje gornjeg izraza u izraz za pojaanje AVg dobivamo: ' RB Rul ug ' ' + Rg RB Rul RB Rul uiz uiz AVg = = = AV = ' u g uul ug RB Rul + Rg
= 0, 651 = 0, 615 8,8 103 304, 4 103 + 500 8,8 103 304, 4 103

Kod raunanja izlaznog otpora sve nezavisne izvore treba ugasiti tj. naponski izvori se kratko spajaju, a strujni su odspojeni. Zavisni izvori e postojati ako postoji napon ili struja o kojoj su ovisni. Troilo je zamijenjeno naponskim izvorom u koji daje struju i. Izlazni otpor jednak je: u Riz = i Nadomjesna shema za odreivanje izlaznog otpora prikazana je na slici 2.10.

Slika 2.10 to je s izvorom h fe ib ? Prvi korak je da taj strujni izvor odspojimo i pogledamo postoji li struja ib, slika 2.11.

Slika 2.11 Sa slike 2.11 vidi se da je struja ib = 0 , to znai strujni izvor h fe ib ne postoji. Na slici 2.12 prikazana je nadomjesna shema koja e nam posluiti za izraun izlaznog otpora.

Slika 2.12 Izlazni otpor jednak je: u Riz = = RC = 3,3 k i Ako ne izostavimo rce dobivamo sljedee rezultate: AV = 0, 644

AI = 2,503 AVg = 0, 609 Rul = 8547 Riz = 3299 U tablici 2.1 dani su usporedni rezultati i pogreka ako izostavimo rce i kad raunamo s njim. veliina
AV AI AVg Rul [] Riz []

bez rce
-0,651 -2,529 -0,615 8553 3300

sa rce
-0,644 -2,503 -0,609 8547 3299

postotna pogreka
1,09% 1,04% 0,99% 0,07% 0,03%

Tablica 2.1 Iz tablice je vidljivo da pogreka nije vea od 1,1 %; Proizlazi da je zanemarenje opravdano.

ZADATAK 3. Za pojaalu sa slike 3.1 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 56 k , R2 = 18 k , RC = 3,9 k , RE = 1,8 k i RT = 2, 7 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 200 , U = 0, 7 V i U A = 250 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV .

Odrediti pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala.
+UCC

R1 RC RT CC Riz CE iiz iul + CB R2 RE uul Rul uiz +

Rg ug

Slika 3.1 Rjeenje: Kako bi odredili pojaanja i otpore, trebamo prvo odrediti statiku radnu toku i dinamike parametre. Kod prorauna statike radne toke svi kondenzatori imaju beskonano veliki otpor, slika 3.2a. Ulazna mrea, koja je prikazana na slici 3.2b nadomjeta se prema Thevenin-u slika 3.2c. Na slici 3.2d prikazana je shema koja e nam posluiti za proraun statike radne toke kao u zadatku 1.

Slika 3.2 Napon UBB je napon neoptereenog djelila R1-R2: R2 18 103 15 = 3, 65 V U BB = U CC = 18 103 + 56 103 R1 + R2

a otpor RB je paralelna kombinacija otpora R1 i R2: R R 18 103 56 103 RB = R1 R2 = 1 2 = = 13, 62 k 103 + 56 103 R1 + R2 18 Jednadba ulaznog glasi: U BB = I B RB + U BE + ( I B + I C )RE Struja kolektora jednaka je I C = I B . Uvrtavanjem struje kolektora u gornju jednadbu i nakon kraeg rauna dobivamo struju baze: U BB U BEQ 3, 65 0, 7 I BQ = = = 7,85 A 3 RB + (1 + )RE 13, 62 10 + (1 + 200 ) 1,8 103 Struja kolektora jednaka je: I CQ = I BQ = 2007,85 106 = 1,57 mA Jednadba izlaznog kruga glasi: U CC = I C RC + U CE + ( I B + I C )RE Iz gornje jednadbe dobivamo napon UCEQ koji je jednak: U CEQ = U CC I CQ RC I BQ + I CQ RE

U CEQ = 15 1,57 103 3,9 103 7,85 106 + 1,57 103 1,8 103 U CEQ = 6, 03 V Ako je >> 1 gornji izraz moemo pisati u pojednostavljenom obliku: U CEQ U CC I C 103 (3,9 103 + 1,8 103 ) = 6, 05 V ( RC + RE ) = 15 1,57
Uz zanemarenje serijskog otpora baze dinamiki parametri jednaki su: U 25 103 = 3183 rbe = T = I BQ 7,85 10 6
rce = U CEQ + U A I CQ = 3, 65 + 250 = 163 k 1,57 10 3

150 = 62,83 mA/V rbe 3183 Kod dinamike analize svi kondenzatori imaju jako mali otpor pa uzimamo da predstavljaju kratki spoj. Naponski izvori UCC i UBB za izmjenini signal takoer predstavljaju kratki spoj. Baza npn tranzistora je spojena na masu jer vrijedi CB predstavljaju kratki spoj za izmjenini signal. Za crtanje nadomjesne sheme za mali signal koristit emo model bipolarnog tranzistora za mali signal pri emu je zanemaren serijski otpor baze rbb' isto tako izostavljen je izlazni dinamiki otpor tranzistora rce (rce=163 k>>RC||RT=1,43 k). U prethodnom zadatku je pokazano da neemo puno pogrijeiti ako zanemarimo taj otpor. Isto tako to pojednostavljenje nam uvelike olakava proraun pojaanja, ulaznog i izlaznog otpora. Na slici 3.3 prikazan je model bipolarnog tranzistora koji emo koristiti. gm = =

h fe

Slika 3.3

Model sa slike 3.3 nije nacrtan na odgovarajui nain. Ako pogledamo sliku 3.1 vidimo da se radi o spoju zajednike baze tj. baza e biti zajednika elektroda, ulaz se spaja na emiter, a izlaz na kolektor. Imajui na umu prethodno objanjenje model sa slike 3.3 malo emo presloiti, slika 3.4.

Slika 3.4 Pri crtanju nadomjesne sheme pojaala sa slike 3.1 prvo emo nadomjestiti ulazni krug. Izmeu emitera i mase spojen je otpornik RE, slika 3.5.

Slika 3.5 Na emiter spojen je otpornik Rg, jer je kapacitet CE kratki spoj. U seriju s njim spojen je naponski izvor ug, slika 3.6.

Slika 3.6 Sad emo nadomjestiti izlazni krug. Izmeu kolektora i mase spojen je otpornik RC, jer je naponski izvor UCC za izmjenini signal kratki spoj, slika 3.7.

Slika 3.7

Isto tako, izmeu kolektora i mase spojeno je troilo jer je kondenzator CC kratki spoj i naponski izvor UCC za izmjenini signal kratki spoj, slika 3.8.

Slika 3.8 Pojaanje AV =

u iz to znai da trebamo nai omjer napon uiz i uul u ul Izlazni napon je: uiz = h fe ib RC RT

Ulazni napon je pad napona na otporniku rbe koji stvara struja ib: uul = ib rbe Naponsko pojaanje je: h fe ib RC RT R R u AV = iz = = h fe C T = uul ib rbe rbe 3,9 103 2, 7 103 AV = 200 = 100, 25 3183 Prije prorauna strujnog pojaanja AI i pojaanja AVg odredit emo ulazni otpor pojaala. To e nam olakati proraun prije navedenih pojaanja. Ulazni otpor Rul jednak je: u Rul = ul iul Ulazna struja jednaka je: iul = iRE + ie
uul RE u ib = ul rbe iRE =

ie + ib + ib h fe = 0 ie = ib (1 + h fe )

uul u 1 1 = + iul = iRE + ie = iRE ib (1 + h fe ) = ul (1 + h fe ) u ul rbe RE RE rbe 1 + h fe Rul = uul 1 = = RE 1 1 iul + rbe RE 1 + h fe rbe 1 + h fe 3183 = 1,8 103 = 15, 7 1 + 200

Iz gornjeg izraza se vidi da je ulazni otpor jednak paraleli otpora RE i otpora koji emo ' oznaiti s Rul i koji je jednak: r 3183 ' Rul = be = = 15,84 1 + h fe 1 + 200 Radi lakeg prorauna pojaanja ulazni krug emo pojednostaviti, slika 3.9.

iRE
' Rul

Slika 3.9 Strujno pojaanje moemo dobiti na dva naina. Prvi je da krenemo od definicije strujnog pojaanja: i AI = iz iul te ga izrazimo preko naponskog pojaanja tj. izlaznu struju izrazimo preko izlaznog napona, a ulaznu struju preko ulaznog napona. Ako pogledamo sliku 3.8 moemo pisati izraze za izlaznu, a iz slike 3.9 za ulaznu struju: u iiz = iz RT uul iul = ' RE Rul Uvrtavanjem gornjih izraza za struje u izraz za strujo pojaanje dobivamo: uiz ' ' ' uiz RE Rul RE Rul i u RE Rul RT AI = iz = = = iz = AV uul RT iul uul RT uul RT ' RE Rul
1,8 103 15,84 AI = 100, 25 = 0,583 2, 7 103 Drugi nain je da izlaznu i ulaznu struju izrazimo preko zajednike veliine tj. veliine koja se pojavljuje i u izlaznom i u ulaznom krugu. To je struja ib. Sa slike 3.9 vidi se da se ulaznu struju dijeli na struju ib i iRB pa moemo pisati da je struja ib jednaka:

i RE RE 1 1 + h fe ) b = ie = iul = ib ( ' 1 + h fe RE + Ru' l RE + Rul iul Ako pogledamo izlazni krug sheme na slici 3.8 vidimo da se struja zavisnog strujnog izvora hfeib dijeli na izlaznu struju i struju kroz otpor RC. Izlazna struja jednaka je: RC i RC iiz = h fe ib iz = h fe RC + RT ib RC + RT Uvrtavanjem izraza za ulaznu i izlaznu struju u izraz za strujo pojaanje dobivamo:

AI = =

iiz iiz ib R RE 1 = = h fe C ' iul ib iul RC + RT 1 + h fe RE + Rul

h fe RC RE = ' 1 + h fe RC + RT RE + Rul

200 3,9 103 1,8 103 = 0,583 1 + 200 3,9 103 + 2, 7 103 1,8 103 + 15,84 Pojaanje AVg je: u u u AVg = iz = iz ul u g uul u g Ulazni napon je: ' RE Rul uul = u g ' RE Rul + Rg

Uvrtavanje gornjeg izraza u izraz za pojaanje AVg dobivamo: ' RE Rul ug ' ' RE Rul + Rg RE Rul uiz uiz = AVg = = = AV ' u g uul ug + Rg RE Rul 1,8 103 15,84 = 100, 25 = 3, 05 1,8 103 15,84 + 500 Kod raunanja izlaznog otpora sve nezavisne izvore treba ugasiti tj. naponski izvori se kratko spajaju, a strujni su odspojeni. Zavisni izvori e postojati ako postoji napon ili struja o kojoj su ovisni. Troilo je zamijenjeno naponskim izvorom u koji daje struju i. Izlazni otpor jednak je: u Riz = i Nadomjesna shema za odreivanje izlaznog otpora prikazana je na slici 3.10.

Slika 3.10 to je s izvorom h fe ib ? Prvi korak je da taj strujni izvor odspojimo i pogledamo postoji li struja ib, slika 3.11.

Slika 3.11 Sa slike 3.11 vidi se da je struja ib = 0 , to znai strujni izvor h fe ib ne postoji. Na slici 3.12 prikazana je nadomjesna shema koja e nam posluiti za izraun izlaznog otpora.

Slika 3.12 Izlazni otpor jednak je: u Riz = = RC = 3,9 k i Ako ne izostavimo rce dobivamo sljedee rezultate: AV = 99, 29 AI = 0,5828 AVg = 3, 0502 Rul = 15,8477 Riz = 3899,9 U tablici 3.1 dani su usporedni rezultati i pogreka ako izostavimo rce i kad raunamo s njim. veliina
AV AI AVg Rul [] Riz []

bez rce
100,25 0,5828 3,0515 15,6977 3900

sa rce
99,29 0,5828 3,0502 15,8477 3899,9

postotna pogreka
0,97% 0% 0,04% -0,95% 0.003%

Tablica 3.1 Iz tablice je vidljivo da pogreka nije vea od 1%; Proizlazi da je zanemarenje opravdano.

ZADATAK 4. Za pojaalu sa slike 3.1 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 82 k , R2 = 110 k , RE = 3 k i RT = 2, 7 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 150 , U = 0, 7 V i U A = 250 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV .

Odrediti pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala.
+UCC R1 iul CB + ug uul R2 Rul Riz RE RT CE iiz + uiz -

Rg

Slika 4.1 Rjeenje: Kako bi odredili pojaanja i otpore; trebamo prvo odrediti statiku radnu toku i dinamike parametre. Kod prorauna statike radne toke svi kondenzatori imaju beskonano veliki otpor, slika 4.2a. Ulazna mrea, koja je prikazana na slici 4.2b nadomjeta se prema Thevenin-u slika 4.2c. Na slici 4.2d prikazana je shema koja e nam posluiti za proraun statike radne toke kao u zadatku 1.

Slika 4.2 Napon UBB je napon neoptereenog djelila R1-R2: R2 110 103 15 = 8,59 V U BB = U CC = 110 103 + 82 103 R1 + R2

a otpor RB je paralelna kombinacija otpora R1 i R2: R R 110 103 82 103 RB = R1 R2 = 1 2 = = 47 k 103 + 82 103 R1 + R2 110 Jednadba ulaznog glasi: U BB = I B RB + U BE + ( I B + I C )RE Struja kolektora jednaka je I C = I B . Uvrtavanjem struje kolektora u gornju jednadbu i nakon kraeg rauna dobivamo struju baze: U BB U BEQ 8,59 0, 7 = = 15, 79 A I BQ = 3 10 + (1 + 150 ) 3 103 RB + (1 + )RE 47 Struja kolektora jednaka je: I CQ = I BQ = 150 15, 79 106 = 2,37 mA Jednadba izlaznog kruga glasi: U CC = U CE + ( I B + I C )RE Iz gornje jednadbe dobivamo napon UCEQ koji je jednak: U CEQ = U CC I BQ + I CQ RE

U CEQ = 15 15, 79 106 + 2,37 103 3 103 U CEQ = 7,85 V Ako je >> 1 gornji izraz moemo pisati u pojednostavljenom obliku: U CEQ U CC I C RE = 15 2,37 103 3 103 = 7,89 V
Uz zanemarenje serijskog otpora baze dinamiki parametri jednaki su: U 25 10 3 rbe = T = = 1583,5 I BQ 15, 79 10 6
rce = U CEQ + U A I CQ = 7,89 + 250 = 108,9 k 2,37 10 3

150 = 94, 73 mA/V rbe 1583,5 Kod dinamike analize svi kondenzatori imaju jako mali otpor pa uzimamo da predstavljaju kratki spoj. Naponski izvori UCC i UBB za izmjenini signal takoer predstavljaju kratki spoj. Zbog toga je kolektor npn tranzistora je spojena na masu. Za crtanje nadomjesne sheme za mali signal koristit emo model bipolarnog tranzistora za mali signal pri emu je zanemaren serijski otpor baze rbb' , a isto tako izostavljen je izlazni dinamiki otpor tranzistora rce (rce=163 k>>RC||RT=1,43 k). U prethodnom zadatku je pokazano da neemo puno pogrijeiti ako zanemarimo taj otpor. Isto tako to pojednostavljenje nam uvelike olakava proraun pojaanja, ulaznog i izlaznog otpora. Na slici 4.3 prikazan je model bipolarnog tranzistora koji emo koristiti. gm = =

h fe

Slika 4.3

Model sa slike 4.3 nije nacrtan na odgovarajui nain. Ako pogledamo sliku 4.1 vidimo da se radi o spoju zajednikog kolektora tj. kolektor e biti zajednika elektroda, ulaz se spaja na bazu, a izlaz na emiter. Imajui na umu prethodno objanjenje model sa slike 4.3 malo emo presloiti, slika 4.4.

Slika 4.4 Pri crtanju nadomjesne sheme pojaala sa slike 4.1 prvo emo nadomjestiti ulazni krug. Izmeu baze i mase spojen je otpornik RB, jer je naponski izvor UBB za izmjenini signal kratki spoj, slika 4.5.

Slika 4.5 Na bazu spojen je otpornik Rg, jer je kapacitet CB kratki spoj. U seriju s njim spojen je naponski izvor ug, slika 4.6.

Slika 4.6 Sad emo nadomjestiti izlazni krug. Izmeu emitera i mase spojen je otpornik RE, slika 4.7.

Rg

iul +

B RB

ib E rbe hfeib RE

ug

uul Rul

Slika 4.7 Isto tako, izmeu emitera i mase spojeno je troilo jer je kondenzator CE kratki spoj za izmjenini signal kratki spoj, slika 4.8.

Slika 4.8 Pojaanje AV =

u iz to znai da trebamo nai omjer napon uiz i uul u ul Izlazni napon je: uiz = (1 + h fe ) ib RE RT

Ulazni napon moemo odrediti pomou petlje "1" uul = ib rbe + (1 + h fe ) ib RE RT = ib rbe + (1 + h fe )RE RT

Naponsko pojaanje je: (1 + h fe )ib RE RT = (1 + h fe )RE RT = u AV = iz = uul ib rbe + (1 + h fe )RE RT rbe + (1 + h fe )RE RT

AV

103 2, 7 103 (1 + 150 )3 = 1583,5 + (1 + 150 ) 3 103 2, 7 103

= 0,9927

Prije prorauna strujnog pojaanja AI i pojaanja AVg odredit emo ulazni otpor pojaala. To e nam olakati proraun prije navedenih pojaanja. Ulazni otpor Rul jednak je: u Rul = ul iul Ulazna struja jednaka je: iul = iRB + ib
iRB = uul RB

ib =

uul rbe + (1 + h fe )RE RT

1 uul uul 1 + = uul + RB rbe + (1 + h fe )RE RT RB rbe + (1 + h fe )RE RT u 1 Rul = ul = = RB rbe + (1 + h fe )RE RT 1 1 iul + RB rbe + (1 + h fe )RE RT iul = iRB + ib =

Rul = 47 103 1583,5 + (1 + 150 ) 3 103 2, 7 103

)) = 38, 6 k

Iz gornjeg izraza se vidi da je ulazni otpor jednak paraleli otpora RB i otpora koji emo ' oznaiti s Rul i koji je jednak:
' Rul = rbe + (1 + h fe )RE RT = 1583,5 + (1 + 150 ) 3 103 2, 7 103 = 216, 2 k

Radi lakeg prorauna pojaanja ulazni krug emo pojednostaviti, slika 4.9.

iRB
' Rul

Slika 4.9 Strujno pojaanje moemo dobiti na dva naina. Prvi je da krenemo od definicije strujnog pojaanja: i AI = iz iul te ga izrazimo preko naponskog pojaanja tj. izlaznu struju izrazimo preko izlaznog napona, a ulaznu struju preko ulaznog napona. Ako pogledamo sliku 4.8 moemo pisati izraze za izlaznu, a iz slike 4.9 za ulaznu struju: u iiz = iz RT uul iul = ' RB Rul Uvrtavanjem gornjih izraza za struje u izraz za strujo pojaanje dobivamo: uiz ' ' ' uiz RB Rul RB Rul iiz uiz RB Rul RT AI = = = = = AV uul RT iul uul RT uul RT ' RB Rul 47 103 216, 2 103 AI = 0,9927 = 14,19 2, 7 103

Drugi nain je da izlaznu i ulaznu struju izrazimo preko zajednike veliine tj. veliine koja se pojavljuje i u izlaznom i u ulaznom krugu. To je struja ib. Sa slike 4.9 vidi se da se ulaznu struju dijeli na struju ib i iRB pa moemo pisati da je struja ib jednaka:
i RB RB ib = iul b = ' ' RB + Rul iul RB + Ru l Ako pogledamo izlazni krug sheme na slici 4.8 vidimo da se struja zavisnog strujnog izvora hfeib dijeli na izlaznu struju i struju kroz otpor RC. Izlazna struja jednaka je: i RE RE iiz = (1 + h fe ) ib iz = (1 + h fe ) RE + RT ib RE + RT Uvrtavanjem izraza za ulaznu i izlaznu struju u izraz za strujo pojaanje dobivamo: i i i RE RB AI = iz = iz b = (1 + h fe ) ' iul ib iul RE + RT RB + Rul

3 103 47 103 = (1 + 150 ) = 14,19 3 103 + 2, 7 103 47 103 + 216, 2 103 Pojaanje AVg je: u u u AVg = iz = iz ul u g uul u g Ulazni napon je: ' RB Rul uul = u g ' RB Rul + Rg

Uvrtavanje gornjeg izraza u izraz za pojaanje AVg dobivamo: ' RB Rul ug ' ' RB Rul + Rg RB Rul uiz uiz AVg = = = AV = ' u g uul ug RB Rul + Rg
= 0,9927 = 0,98 47 103 216, 2 103 + 500 47 103 216, 2 103

Kod raunanja izlaznog otpora sve nezavisne izvore treba ugasiti tj. naponski izvori se kratko spajaju, a strujni su odspojeni. Zavisni izvori e postojati ako postoji napon ili struja o kojoj su ovisni. Troilo je zamijenjeno naponskim izvorom u koji daje struju i. Izlazni otpor jednak je: u Riz = i Nadomjesna shema za odreivanje izlaznog otpora prikazana je na slici 4.10.
Rg ib E rbe ug RB hfeib RE u i

Riz

Slika 4.10

to je s izvorom h fe ib ? Prvi korak je da taj strujni izvor odspojimo i pogledamo postoji li struja ib, slika 4.11.
Rg ib E rbe ug RB hfeib RE u i

Riz

Slika 4.11 Sa slike 4.11 vidi se da struja ib nije jednaka 0, to znai strujni izvor h fe ib postoji. Na slici 4.12 prikazana je nadomjesna shema koja e nam posluiti za izraun izlaznog otpora.

iRE

Slika 4.12 Struja i jednaka je: i = iRE ib ib h fe = iRE ib (1 + h fe )

iRE = u RE

u = ib ( rbe + Rg RB ) ib =
i = iRE ib (1 + h fe ) =

u rbe + Rg RB

1 1 + h fe u u + 1 + h fe ) = u ( RE rbe + Rg RB RE rbe + Rg RB

1583,5 + 500 47 103 rbe + Rg RB u 1 3 Riz = = = RE = 3 = 13, 7 10 1 + h fe 1 i 1 + h fe 1 + 150 + RE rbe + Rg RB

Ako ne izostavim rce dobivamo sljedee rezultate: AV = 0,9926 AI = 14,15 AVg = 0,9799 Rul = 38,5 Riz = 13, 6983 U tablici 4.1 dani su usporedni rezultati i pogreka ako izostavimo rce i kad raunamo s njim. veliina
AV AI AVg Rul [] Riz []

bez rce
0,9927 14,1886 0,9800 38592 13,7001

sa rce
0,9926 14,1545 0,9799 38503 13,6983

postotna pogreka
0,01% 0,24% 0,01% 0,23% 0,01%

Tablica 4.1 Iz tablice je vidljivo da pogreka nije vea od 0,25 %; Proizlazi da je zanemarenje opravdano. U prethodna etiri primjera pokazano je da izlazni dinamiki otpor tranzistora rce nema veliki utjecaj na pojaanja i otpore. Iz tog razloga u svim zadacima za vjebu taj otpor je zanemaren, odnosno nije zadan Earlyjev napon UA. Isto tako i u zadacima na ispitu moete uzeti da je taj otpor zanemariv.
ZADATAK 5. Da li je tranzistor u zasienju ako je UCC=10 V, UCEzas=0,2 V, UBEzas=0,8 V, UUL=5 V, RB= 22 k, RC= 1,1 k i =50.

Slika 5.1 Rjeenje: Jednadba ulaznog kruga glasi: UUL = I B R B +uBE , a jednadba izlaznog kruga glasi:

U CC = I C RC + uCE Pretpostaviti emo da tranzistor radi u podruju zasienja tj. da je napon uBE=UBEzas i napon uCE=UCEzas odnosno struja IB=IBzas i IC=ICzas, pa gornje jednadbe moemo pisati: U U BEzas UUL = I Bzas R B +U BEzas I Bzas = UL RB U U CEzas U CC = I Czas R C +U CEzas I Czas = CC RC Struja baze jednaka je: U U BEzas 5 0,8 I Bzas = UL = = 191 A RB 22 103 Struja kolektora jednaka je: U U CEzas 10 0, 2 I Czas = CC = = 8,91 mA 1100 RC Da bi tranzistor radio u podruju zasienja struja baze mora biti: I 8,91 mA = 178 A I Bzas Czas 191 A 50 Vidimo da je gornja jednadba istinita to znai da tranzistor kada vodi radi u podruju zasienja. Treba primijetiti da je tranzistor blizu granice zasienja. Da bi se osigurao siguran rad trebalo bi poveati struju baze. Ako pogledamo jednadbu za struju baze vodimo da ona ovisi o ulaznom naponu i otporniku RB. Ulazni napon je konstantan znai moemo promijeniti RB tj. moramo smanjiti vrijednost otpornika. Uzeti emo otpor RB= 10 k. U tom sluaju struja baze je: U U BEzas 5 0,8 I Bzas = UL = = 420 A 10 103 RB Provjera zasienja: I 8,91 mA = 178 A I Bzas Czas 420 A 50 Vidimo da je sad tranzistor dublje u zasienju.
ZADATAK 6. Da li tranzistorska sklopka radi ispravno ako je UCC=10 V, UBB=5 V, UCEzas=0,2 V, UBEzas=0,8 V, UUL1=5 V, UUL2=0 V, R1= 22 k, R2= 270 k, RC= 1,2 k i =50.

Slika 6.1

Rjeenje: Prvo emo provjeriti da li tranzistor radi u zasienju UUL=UUL1, a zatim emo provjeriti da li je u podruju zapiranja UUL=UUL2. Jednadba izlaznog kruga ostaje ista i glasi: U CC = I C RC + uCE Struja baze jednaka je: I B = I1 + I 2 Struje I1 I2 jednake su: U u I1 = UL1 BE R1 U BB u BE I2 = R2 Pretpostaviti emo da tranzistor radi u podruju zasienja tj. da je napon uBE=UBEzas i napon uCE=UCEzas odnosno struja IB=IBzas i IC=ICzas, pa gornje jednadbe moemo pisati: U U CEzas U CC = I Czas R C +U CEzas I Czas = CC RC U U BEzas U BB U BEzas U UL1 U BEzas U BB + U BEzas I B = I1 + I 2 = UL1 + = R1 R2 R1 R2 Struja kolektora jednaka je: U U CEzas 10 0, 2 I Czas = CC = = 8,17 mA 1200 RC Struja baze jednaka je: U U BEzas U BB + U BEzas 5 0,8 5 + 0,8 I Bzas = UL1 = = 169, 4 A 22 103 270 103 R1 R2 Da bi tranzistor radio u podruju zasienja struja baze mora biti: I 8,17 mA = 163,3 A I Bzas Czas 169, 4 A 50 Vidimo da je gornja jednadba istinita to znai da tranzistor kada vodi radi u podruju zasienja. Treba primijetiti da je tranzistor blizu granice zasienja. Da bi se osigurao siguran rad trebalo bi poveati struju baze. Ako pogledamo jednadbu za struju baze vodimo da ona ovisi o ulaznom naponu i naponu UBB, otporniku R1 i R2. Ulazni napon je konstantan znai moemo promijeniti napon UBB, otpore R1 i R2. Da bi porasla struja baze moramo poveati otpor R2 i/ili smanjiti napon UBB i/ili smanjiti otpor R1. Uzeti emo otpor R1= 10 k. U tom sluaju struja baze je: 5 0,8 5 + 0,8 = 398,5 A I Bzas = 10 103 270 103 I 8,17 mA = 163,3 A I Bzas Czas 398,5 A 50 Da bi tranzistor bio u podruju zapiranja napon na ulazu mora biti negativan ili moe biti pozitivan ali njegov iznos mora biti manji od 0,5 V. Pretpostavit emo da tranzistor radi u podruju zapiranja, pa shemu sa slike 6.1 moemo pojednostaviti tako da izostavimo tranzistor, slika 6.2.

Slika 6.2 Napon uBE dobit emo metodom superpozicije i on glasi: R2 R1 270 22 u BE = U UL 2 U BB = 0 5 = 0,377 V 22 + 270 22 + 270 R1 + R2 R1 + R2 Vidimo da je napon uBE negativan prema tome tranzistor je u zapiranju. Meutim ako ulazni napon raste porasti e i napon uBE. To emo vidjeti u sljedeem primjeru ako se tranzistorska sklopka iz ovog zadatka optereti istom tom sklopkom.
ZADATAK 7. Da li tranzistorska sklopka 2 radi ispravno ako je UCC=10 V, UBB=5 V, UCEzas=0,2 V, UBEzas=0,8 V, UUL1=5 V, UUL2=0 V, R1= 22 k, R2= 270 k, RC= 1,2 k i =50.

Slika 7.1 Rjeenje: Rjeenje: Prvo emo provjeriti da li tranzistor T2 radi u zasienju UUL=UUL2, a zatim emo provjeriti da li je u podruju zapiranja UUL=UUL1. Ako je UUL=UUL2 T1 je u zapiranju pa shemu sa slike 7.1 moemo pojednostaviti tako da izostavimo tranzistor T1, slika 7.2.

Slika 7.2 Jednadba izlaznog kruga ostaje ista i glasi: U CC = I C RC + uCE Struja baze jednaka je: I B = I1 + I 2 Struje I1 I2 jednake su: U u BE I1 = CC RC + R 1 U BB u BE I2 = R2 Pretpostaviti emo da tranzistor radi u podruju zasienja tj. da je napon uBE=UBEzas i napon uCE=UCEzas odnosno struja IB=IBzas i IC=ICzas, pa gornje jednadbe moemo pisati: U U CEzas U CC = I Czas R C +U CEzas I Czas = CC RC U U BEzas U BB U BEzas U CC U BEzas U BB + U BEzas I B = I1 + I 2 = CC + = RC + R 1 R2 RC + R 1 R2 Struja kolektora jednaka je: U U CEzas 10 0, 2 I Czas = CC = = 8,17 mA 1200 RC Struja baze jednaka je: U U BEzas U BB + U BEzas 10 0,8 5 + 0,8 I Bzas = CC = = 375,1 A 3 1200 + 22 10 270 103 R C +R1 R2 Da bi tranzistor radio u podruju zasienja struja baze mora biti: I 8,17 mA = 163,3 A I Bzas Czas 375,1 A 50 Vidimo da je tranzistor T2 u zasienju. Ako je UUL=UUL1 T1 je u zasienju pa je napon uCE2=UCEzas. Pretpostavit emo da tranzistor T2 radi u podruju zapiranja, pa shemu sa slike 7.1 moemo pojednostaviti tako da izostavimo tranzistor, slika 7.3.

Slika 7.3 Napon uBE dobit emo metodom superpozicije i on glasi: R2 R1 270 22 u BE = U CEzas U BB = 0, 2 5 = 0,192 V 22 + 270 22 + 270 R1 + R2 R1 + R2 Vidimo da je napon uBE negativan prema tome tranzistor je u zapiranju.

ZADACI ZA VJEBU VJ.1. Za pojaalu sa slike 1 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 33 k , R2 = 12 k , RC = 3,3 k , RE = 2 k i RT = 2, 2 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 150 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 84, 09 AI = 71 AVg = 66, 26 Rul = 1857,5 Riz = 3300

VJ.2. Za pojaalu sa slike 1 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 56 k , R2 = 18 k , RC = 3,9 k , RE = 1,8 k i RT = 2, 7 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 200 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 100, 25 AI = 95,8 AVg = 83,98 Rul = 2580 Riz = 3900

VJ.3. Za pojaalu sa slike 1 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 220 k , R2 = 33 k , RC = 6,8 k , RE = 1 k i RT = 5, 6 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 100 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 119, 01 AI = 50,31 AVg = 98, 26 Rul = 2367,5 Riz = 6800

Slika 1
VJ.4. Za pojaalu sa slike 2 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 27 k , R2 = 15 k , RC = 2, 7 k , RE = 2, 2 k i RT = 2 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 120 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 0,515 AI = 2,397 AVg = 0, 489 Rul = 9308 Riz = 2700

VJ.5. Za pojaalu sa slike 2 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 56 k , R2 = 18 k , RC = 3,9 k , RE = 1,8 k i RT = 2, 7 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 200 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 0,874 AI = 4, 252 AVg = 0,842 Rul = 13132 Riz = 3900

VJ.6. Za pojaalu sa slike 2 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 220 k , R2 = 33 k , RC = 6,8 k , RE = 1 k i RT = 5, 6 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 100 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 2,9648 AI = 11,9 AVg = 2,9 Rul = 2247 Riz = 6800

Slika 2
VJ.7. Za pojaalu sa slike 3 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 27 k , R2 = 15 k , RC = 2, 7 k , RE = 2, 2 k i RT = 2 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 120 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 93,11 AI = 0,567 AVg = 2, 212 Rul = 12,17 Riz = 2700

VJ.8. Za pojaalu sa slike 3 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 33 k , R2 = 12 k , RC = 3,3 k , RE = 2 k i RT = 2, 2 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 150 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 84,1 AI = 0,591 AVg = 2,524 Rul = 15, 47 Riz = 3300

VJ.9. Za pojaalu sa slike 3 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 220 k , R2 = 33 k , RC = 6,8 k , RE = 1 k i RT = 5, 6 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 100 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 117, 66 AI = 0,5292 AVg = 5, 643 Rul = 25188 Riz = 6,8

R1 RC RT CC Riz CE iiz iul + CB R2 RE uul Rul uiz +

+UCC

Rg ug

Slika 3
VJ.10. Za pojaalu sa slike 4 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 100 k , R2 = 150 k , RE = 3,9 k i RT = 4, 7 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 200 i U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti

pojaanja AV = uiz / uul , AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala. Rjeenje:
AV = 0,9941 AI = 11,14 AVg = 0,9848 Rul = 52, 7 k Riz = 15, 05

VJ.11. Za pojaalu sa slike 4 zadano je: U CC = 15 V , Rg = 500 , R1 = 100 k , R2 = 120 k , RE = 5, 6 k i RT = 3,9 k . Parametri npn bipolarnog tranzistora su h fe = 250 i
U = 0, 7 V . Naponski ekvivalent temperature U T = 25 mV . Odrediti pojaanja AV = uiz / uul ,
AI = iiz / iul i AVg = uiz / u g , te ulazni i izlazni otpor pojaala.

Rjeenje:

AV = 0,9916

AI = 12, 68

AVg = 0,9818

Rul = 49,9 k

Riz = 21,33

+UCC R1 iul CB + ug uul R2 Rul Riz RE RT CE iiz + uiz -

Rg

Slika 4