Kartografija Knjiga

Miljenko Lapaine, Nada Vueti, Dra en Tuti
Kartografija i AutoCAD Map
SVEUILITE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET Zagreb, 2001.
Miljenko Lapaine, Nada Vueti, Draen Tuti
1. izdanje 1999. 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2001.
Predgovor
Sveuilita sve vie istiu znanstveno i tehnoloko kolovanje kao odgovor na potranju za specijalistima koji poznaju najnovije tehnologije i koji su sposobni upravljati sve sloenijim sustavima. Budui da nema razloga pomisliti da e doi do obrata tog trenda, sveuilita moraju stalno prilagoavati specijalizirane kolegije potrebama drutva (Delors 1998). Iz nastavnih planova i programa treba izostaviti sve to se vie ne primjenjuje u praksi. Posebnu vanost treba dati vizualizaciji, digitalnoj obradi slika, daljinskim istraivanjima, te naroito geografskim i zemljinim informacijskim sustavima (Franula, Lapaine 1999). Pregled nastave kartografije i GIS-a na est amerikih sveuilita ukazuje na slinost znaajnih promjena to su se dogodile u posljednjih petnaest godina. Te promjene ukljuuju: (1) usku integraciju s nastavom iz GIS-a, (2) gotovo potpuni prijelaz na digitalne metode, (3) smanjenu vanost proceduralnog programiranja (Fortran, Pascal) i sve veu vanost objektnoorijentiranoga programiranja, (4) vei naglasak na dinamikim aspektima kartografije ukljuujui animaciju i multimedijske prikaze. Na svim su amerikim sveuilitima izostavljene iz nastavnih planova i programa, na nekima prije na nekima kasnije, tradicionalne metode izrade karata, tj. crtanje tuem i perom ili graviranje i postupci u tamnoj komori. Veina tamnih komora demontirana je ve u drugoj polovini 1980-ih godina (McMaster 1997). AutoCAD Map je stigao na Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu 1997. u okviru donacije firme Autodesk veem broju zagrebakih fakulteta. U nastavi se upotrebljava u okviru vjebi iz predmeta Digitalna kartografija II od akad. god. 1997/98. Osim toga, primjena AutoCAD Mapa u kartografiji tema je nekoliko diplomskih i seminarskih radova izraenih na Geodetskom fakultetu. Osim to primjenjuju AutoCAD Map u redovitoj nastavi, autori ovog prirunika dre o njemu javna predavanja (Sekcija za kartografiju Hrvatskoga geodetskog drutva), izlau na skupovima (Automatizacija u prometu '98), objavljuju u asopisima (Geodetski list, KoG) i organiziraju seminare. Kartografija i AutoCAD Map je, koliko je autorima poznato, prvi prirunik za AutoCAD Map na hrvatskom jeziku. Svrha mu je pruanje osnovnih znanja i davanje elementarnih uputa za rad. Za proirivanje znanja itatelj se upuuje na literaturu navedenu na kraju knjige. Ovaj je prirunik nastajao postepeno kroz dvije godine. Vesna Kostelnik, Nenad Pavi, Martina Putica i Maja Rosi su prva generacija studenata Geodetskog fakulteta koja je na vjebama iz Digitalne kartografije II biljeila prevoenje pojedinih vjebi iz Autodeskova izvornika AutoCAD Map User's Guide, njihova nastavnika s engleskog na hrvatski jezik. Iz tog je rukopisa nastalo etvrto poglavlje ove knjige. Taj je tekst kasnije doraivan i dopunjavan. Prvo i tree poglavlje preuzeto je iz rukopisa seminarskog rada Nade Vueti. Drugo poglavlje, AutoCAD Map kratki prikaz, prepriani je sadraj Autodeskova demo CD-a. Autori su svjesni da prvo izdanje prirunika Kartografija i AutoCAD Map nije savreno i potrudit e se da svako idue bude bolje od prethodnoga. Autori e stoga sa zahvalnou primiti sve primjedbe i upozorenja, kako na uoene pogreke u tekstu, tako i na mogua poboljanja.
U Zagrebu, 19. lipnja 1999.
Autori
Drugo izdanje prirunika razlikuje se od prvoga u novim primjerima, koji nisu vie preuzeti iz literature, nego su vlastiti. Izradio ih je student i demonstrator Damir Peri. Mali rjenik koji se nalazi na kraju prirunika poboljan je i nadopunjen.
U Zagrebu, 19. oujka 2001.
Autori
Sadraj
1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 1.7. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 5. 6.
Openito o AutoCAD-u AutoCAD-ov crte Slojevi u crteu Jedinice, mjerila i veliina papira AutoCAD-ov koordinatni sustav Formati datoteka koje podrava AutoCAD Uporaba skript datoteke AutoCAD-ov grafiki ekran AutoCAD Map kratki pregled Upoznavanje s AutoCAD Mapom Kreiranje karata Ureivanje karata Povezivanje podataka s kartom Izrada tematskih karata Analiziranje podataka karte Isrctavanje karata na pisalu i crtalu Openito o AutoCAD Mapu Radna podloga Skup crtea Upiti Povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama Topologija Globalni koordinatni sustavi Formati datoteka koje podrava AutoCAD Map Praktini dio Kreiranje objektnih podataka, digitalizacija i ienje karata Rad s vie karata Rad s podacima u vanjskoj bazi podataka Analiziranje podataka karte upotrebom mrene i poligonske topologije Izvjeivanje i iscrtavanje podataka karte Mali rjenik Literatura
Str. 2 2 3 3 3 6 7 8 9 9 9 10 11 12 12 13 14 14 14 15 15 16 17 17 19 20 28 41 47 59 66 70
1. Openito o AutoCAD-u
AutoCAD, proizvod tvrtke Autodesk, programski je paket za kreiranje i ureivanje crtea na grafikom zaslonu. Smatra se jednim od najpopularnijih i najrairenijih CAD (Computer Aided Design = raunalno podrano dizajniranje) programa. Osim na osobnim raunalima radi i na grafikim radnim stanicama (vidi URL1). Poetak AutoCAD-a datira od ranih osamdesetih godina. Kroz brojne inaice program je evoluirao do vrlo sloenog programskog paketa, koji se sastoji od niza modula i vrlo je teko razumljiv poetniku, kao i manje iskusnim korisnicima (Galic, Krini 1995). Najnovija inaica programa je AutoCAD R14 koja podrava Windows 3.1, Windows 95, Windows NT, Alpha NT i UNIX platforme (URL5). Ukoliko se upotrebljava samo kao paket za crtanje, moe se rei da je elektronski ekvivalent pametne crtae daske (Prevarek 1994). Ovdje e se pokuati dati osnove AutoCAD-a koje bi trebali znati svi sadanji i budui korisnici tog programskog paketa.
1.1. AutoCAD-ov crte

AutoCAD-ov crte je sastavljen od elemenata (entities) koji mogu biti jednostavni grafiki oblici (linije, lukovi, krunice, tekst itd.) ili blokovi (blocks), tj. skup elemenata crtea (URL4). Svaki element crtea ima pridruene izvjesne znaajke (attributes), kao npr. stil crtanja linije (line style), vrstu pisma (text font) ili boju (color). Blok je skup elemenata AutoCAD-ovog crtea koji ini jednu cjelinu, tj. jedan element crtea. Moe se kreirati grupiranjem elemenata unutar trenutnog crtea (current drawing) te spremanjem pod odreenim imenom (block name) ili umetanjem ve postojeeg crtea s diska u trenutni crte kao blok. Jednom kreiran moe se pomicati, rotirati, kopirati, brisati te mu se mogu mijenjati faktori uvea-nja u smjerovima koordinatih osi. Vrlo je vano imati na umu da je blok jedan sloeni objekt. Naime, ako se postojei crte s diska umee u trenutni crte kao blok, AutoCAD jednostavno kopira svu grafiku iz tog crtea kao jedan objekt i postojei crte ostaje nepromijenjen. Ukoliko se kasnije crte s diska koji je umetnut kao blok aurira, tada te promjene nee utjecati na ve umetnuti blok. Kao alternativu umetanju crtea u drugi crte kao blok AutoCAD nudi mogunost povezivanja trenutnog crtea s nekim drugim crteom kao vanjskom referencom (External References ili Xref). Pri tome se vanjski crte ne umee u trenutni crte ve on sadri samo vanjsku referencu, odnosno vezu s drugim crteom. To znai da e se pri svakom uitavanju glavnog crtea uitavati i pridrueni vanjski, a sve promjene izvedene na pridruenom crteu bit e u glavnome aurirane (Prevarek 1994). Dakle, razlika izmeu vanjskih referenci i blokova je u tome to podatke o bloku AutoCAD sprema u trenutnom crteu, dok podatke o vanjskim referencama zadrava u vanjskom crteu. Vanjska se referenca moe i dodati glavnom crteu ime ona postaje obian blok u crteu (Prevarek 1996). Treba jo rei da se svaki blok moe rastaviti, tj. rasprsnuti (explode) na pojedinane grafike elemente.
1.2. Slojevi u crteu

Kao i u drugim CAD programima i u AutoCAD-u pojedini dijelovi crtea crtaju se na zasebnim slojevima. Sloj (Layer) se moe zamisliti kao tanka prozirna folija na kojoj se crta samo dio crtea. Dijelovi crtea, nacrtani svaki na svojoj foliji, naslagani jedan na drugog, ine gotov crte. Svaka boja ima svoj broj, a dodjeljujemo joj pero odreene debljine prilikom iscrtavanja crtea na papiru (Krini i dr. 1994). Broj definiranih slojeva crtea je neogranien. Osnovno je pravilo da se u jednom trenutku moe crtati ili modificirati crte samo na jednom sloju. Taj se sloj naziva trenutni sloj (current layer), vidi (Prevarek 1996). Kod sloenih crtea pojedini se slojevi mogu iskljuiti ili zamrznuti, ime se dijelovi crtea koji su u njima nacrtani privremeno uklanjaju s ekrana pa ne optereuju nepotrebno crte niti odvlae panju tijekom rada.
1.3. Jedinice, mjerila i veliina papira

Prije kreiranja ili ureivanja crtea nuno je razumjeti nain na koji AutoCAD radi s mjernim jedinicama, mjerilima ili veliinama papira. Nad tim parametrima AutoCAD omoguuje potpunu kontrolu tako da ih razlikuje u prostoru modela (Model Space) i u prostoru papira (Paper Space), vidi (URL4). Prostor modela kao pojam radnog okruja unutar jedne datoteke crtea je zapravo radni prostor u kojemu se nalazi model, odnosno objekt crtanja (Prevarek 1996). U njemu se provode svi postupci u kreiranju samog modela, to moe i ne mora ukljuivati pripremu crtea za iscrtavanje na papiru i njegovo opisivanje. AutoCAD poznaje jedino svoje jedinice duljine (AutoCAD Units). Stvarna vrijednost AutoCAD-ove jedinice usvaja se unaprijed (Krini i dr. 1994). Tako se npr. za izradu karata moe uzeti da jedna AutoCAD-ova jedinica odgovara jednom metru. Dakle, karta e u AutoCAD-u biti u mjerilu 1:1. Mjerilo u kojemu e karta biti iscrtana na papiru odreuje se prije samog iscrtavanja. Mjerilo odreuje odnos veliine na papiru u milimetrima i AutoCADove jedinice duljine. Ako se karta eli iscrtati u mjerilu 1:25 000, tada e taj odnos biti 0,04 = 1 (0,04 mm na papiru = 1 AutoCAD-ova jedinica, odnosno 1 mm na papiru = 25 AutoCADovih jedinica). Ako postupci u kreiranju samog modela ukljuuju i pripremu crtea (karte) za iscrtavanje na papiru i njegovo opisivanje, tada se moraju proraunati veliine svih opisnih elemenata prema veliini koju se nakon skaliranja crtea eli imati na papiru (Prevarek 1996), npr. za visinu slova od 5mm na papiru, odnosno na karti mjerila 1:25 000, treba zadati vrijednost 125. Prostor papira moe se smatrati standardnim listom papira na kojemu se mogu kreirati okviri s pogledom (viewports), tj. pravokutna podruja u kojima AutoCAD prikazuje poglede na crte koji je kreiran u prostoru modela u zadanim mjerilima. Kako je svaki pogled prikazan u fiksnom mjerilu, crte se iz prostora papira iscrtava u mjerilu 1:1. U tom je sluaju tekstualne napomene i opise najbolje dodati u prostoru papira, iscrtati ih u njihovoj stvarnoj veliini te time izbjei proraunavanje u prostoru modela (Prevarek 1996).
1.4. AutoCAD-ov koordinatni sustav

AutoCAD-ov osnovni koordinatni sustav naziva se zemaljski koordinatni sustav (World Coordinate System ili WCS), vidi (Prevarek 1996). Taj sustav je zajedniki za sve crtee kreirane u AutoCAD-u (Autodesk 1992a).
Temelji se na kartezijevom koordinatnom sustavu (os X je horizontalna s pozitivnim smjerom udesno, os Y vertikalna s pozitivnim smjerom prema gore, dok je os Z okomita na X-Y ravninu i ima pozitivan smjer od zaslona prema korisniku). Ishodite koordinatnog sustava je toka u kojoj su vrijednosti koordinata X,Y,Z jednake nuli i nalazi se u donjem lijevom kutu crtea. Zemaljski koordinatni sustav je fiksan, to znai da se ne moe mijenjati (Autodesk 1992a). Meutim, korisnik moe unutar toga sustava definirati proizvoljni koordinatni sustav koji se naziva korisniki koordinatni sustav (User Coordinate System ili UCS). Ishodite novodefiniranog koordinatnog sustava moe se nalaziti bilo gdje u WCS-u. Osi sustava mogu biti okrenute i nagnute u bilo kojem smjeru. Korisniki koordinatni sustav moe se definirati na nekoliko naina: odreivanjem novog ishodita, odreivanjem nove X-Y ravnine, kopiranjem orijentacije postojeeg elementa, postavljanjem novog koordinatnog sustava prema smjeru pogleda,
rotacijom trenutnog koordinatnog sustava oko bilo koje od njegovih osi. Moe se definirati vie korisnikih sustava unutar jednog crtea, ali se najedanput moemo koristiti samo jednim, tj. samo jedan moe biti aktivan (Autodesk 1992b). Orijentaciju trenutnog korisnikog sustava pokazuje ikona koordinatnog sustava koja se nalazi u donjem lijevom kutu. Ako je trenutni korisniki koordinatni sustav zemaljski koordinatni sustav, tada se u Y kraku ikone pojavljuje slovo W. Za definiranje svih koordinatnih sustava AutoCAD upotrebljava pravilo desne ruke. Unutar trenutnog koordinatnog sustava za definiranje poloaja toke u ravnini ili prostoru mogu se uporabiti apsolutne (u odnosu na ishodite) i relativne (u odnosu na zadnju zadanu toku) koordinate. Kako AutoCAD, osim kartezijevog koordinatnog sustava u ravnini i prostoru, podrava polarni sustav u ravnini, cilindrini i sferni koordinatni sustav, poloaj toke moe biti odreen: Kartezijev koordinatni sustav
Slika 1. Poloaj toke u Kartezijevom koordinatnom sustavu (preuzeto iz Autodesk 1992a)
Poloaj toke odreuje se upisivanjem vrijednosti njezinih X,Y,Z koordinata, odvojenih zarezima u decimalnom, eksponencijalnom ili u obliku razlomka. Polarni koordinatni sustav
Slika 2. Poloaj toke u polarnom koordinatnom sustavu (preuzeto iz Autodesk 1992a) Poloaj toke odreuje se upisivanjem njezine udaljenosti od ishodita trenutnog koordinatnog sustava (duljina radijvektora) i kuta izmeu pozitivnog smjera osi X i radijvektora. Te dvije vrijednosti moraju biti odvojene znakom <. Cilindrini koordinatni sustav
Slika 3. Poloaj toke u cilindrinom koordinatnom sustavu (preuzeto iz Autodesk 1992a)
Cilindrine koordinate toke prostorna su inaica polarnih koordinata (Prevarek 1996). Poloaj toke odreuje se upisivanjem polarnih koordinata projekcije toke na ravninu X-Y te aplikate Z, tj. udaljenosti toke od ravnine X-Y. Sferni koordinatni sustav
Slika 4. Poloaj toke u sfernom koordinatnom sustavu (preuzeto iz Autodesk 1992a) Sferne koordinate takoer su prostorna inaica polarnih koordinata. Poloaj toke odreuje se upisivanjem duljine radijvektora, tj. prostorne udaljenosti toke od ishodita trenutnog koordinatnog sustava, vrijednosti kuta izmeu projekcije radijvektora na ravninu X-Y i osi X, te vrijednosti kuta izmeu radijvektora i ravnine X-Y. Sve tri vrijednosti odvajaju se znakom <.
1.5. Formati datoteka koje podrava AutoCAD

AutoCAD-ov standardni format datoteke crtea je DWG (Drawing), nastavak .dwg (URL1). To je vektorski format u binarnom zapisu. Osim u tom formatu AutoCAD moe uitavati i spremati datoteke u sljedeim formatima: Vrsta DXF DXB 3DS SAT WMF EPS PS DWF Opis i inaica Drawing Exchange Format (ASCII & Binary) Drawing Interchange Format 3D Studio format ASCII ACIS format Windows Metafile format Adobe Encapsulated PostScript file Adobe PostScript file format AutoCAD's Drawing Web Format (samo izvoz) Nastavak .dxf .dxb .3ds .sat .wmf .eps .ps .dwf
Pomou AutoCAD-a mogu se dodati rasterske slike vektorski baziranom crteu, ali one zapravo nisu dio datoteke tog crtea. Rasterske slike, kao mnogi drugi objekti AutoCAD-ovog crtea, mogu se kopirati, pomicati ili izrezivati. AutoCAD podrava sljedee rasterske formate: Vrsta BMP GIF JFIF FLIC PCX PICT PNG CALS-I Mil-R-Raster I CompuServe Graphics Exchange Format JPEG File Interchange Format Animator FLIC ZSoft IBM PC Paintbrush file format Apple Macintosh QuickDraw/PICT file Portable Network Graphics format Opis i inaica Microsoft Windows i OS/2 bitmap image file Nastavak .bmp, .dib, .rle .gp4, .mil, .rst, .cg4, .cal .gif .jpg .flc, .fli .pcx .pct .png .tga .tif
TARGA Truevision Targa image file TIF/LZW Tagged Image File Format / Lempel Ziv Welch compression
1.6. Uporaba skript datoteke

AutoCAD moe itati niz naredbi skript datoteke koja je zapravo tekstovna ASCII datoteka (Prevarek 1996). Naredbe su glavni alati pomou kojih se obavljaju odreene zadae, od crtanja do ureivanja crtea. Skript datoteka se upotrebljava za izvoenje niza naredbi, a moe se pokrenuti pri pokretanju AutoCAD-a (koristei se posebnim oblikom naredbe za pokretanje AutoCAD-a) ili iz AutoCAD-a pomou naredbe SCRIPT. Ta vrsta datoteka omoguuje sljedee: promjenu postava parametara i prikaza u crteu; kontinuirano prikazivanje slajdova (Slide Show) za prezentacije; podeenost poetnog sustava mjera, granica crtea, koraka i pomone mree u novom crteu; dodavanje unaprijed stvorenih slojeva na crte; zatvaranje jednog i otvaranje drugog crtea.
Skript datoteke mogu se upotrebljavati i za automatiziranje poslova koji se pojavljuju u crteu. Skript datoteke ne prihvaaju unos podataka preko tastature. Pri kreiranju skript datoteke mora se paziti da se osigura unos svih potrebnih odgovora i upita za svaku AutoCAD-ovu naredbu. Svaka skript datoteka ima nastavak .scr.
1.7. AutoCAD-ov grafiki ekran

Nakon pokretanja AutoCAD-a ulazi se u editor za crtanje, ije su primarne komponente sadrane u grafikom ekranu. Na slici 1 dat je izgled i dijelovi AutoCAD-ovog grafikog ekrana.
Slika 5. AutoCAD-ov grafiki ekran Osnovni dio ekrana je grafiko podruje koje predstavlja papir za crtanje, a nalazi se na sredinjem dijelu ekrana. Ostali dijelovi editora sadre alate i slue kao pomo pri crtanju.
2. AutoCAD Map kratki pregled

Sadraj 2.1. Upoznavanje s AutoCAD Mapom 2.2. Kreiranje karata 2.3. Ureivanje karata 2.4. Povezivanje podataka s kartama 2.5. Izraivanje tematskih karata 2.6. Analiziranje podataka s karata 2.7. Iscrtavanje karata na pisalu i crtalu
2.1. Upoznavanje s AutoCAD Mapom

1. AutoCAD Map je Autodeskov program za izradu karata i GIS, nadgradnja AutoCAD-a. AutoCAD Map objedinjuje mogunosti AutoCAD-a s posebnim alatima za kreiranje, odravanje, analiziranje i iscrtavanje karata. 2. Primjenom AutoCAD Mapovih alata za crtanje i dvostrukoj tonosti raunanja, mogu se izraditi precizne karte bogate informacijama. 3. Povezivanjem AutoCAD Mapa s bazom podataka mogu se povezati objekti karte s postojeim skupovima podataka. 4. Pomou funkcija za pretraivanje mogu se generirati tematske karte. 5. Pomou topolokih funkcija, karte postaju snano sredstvo za analize i podrku odluivanju. Topologija je skup prostornih odnosa izmeu toaka, linija i poligona na karti. Pomou topologije se kartama dograuje dodatna inteligencija. 6. AutoCAD Map omoguava bre i jednostavnije digitaliziranje karata. 7. Digitalizirane karte koje su ve kreirane s drugim softverom nije potrebno ponovno digitalizirati. Umjesto toga, mogu se uitati datoteke s kartama iz drugih GIS ili CAD programa ili programa za izradu karata.
2.2. Kreiranje karata

1. AutoCAD Map olakava kreiranje karata s pomou fleksibilnih alata koji tede vrijeme pri digitalizaciji karata s papira i uitavanja podataka karte. 2. Olakice pri digitalizaciji smanjuju umor pri transformaciji karte s papira u digitalni oblik. 3. AutoCAD Map vodi korisnika u koracima. 4. Lako je povezati bazu podataka za vrijeme digitalizacije. Povezivanje objekata karte s bazom podataka postaje jednostavan postupak. 5. Mogu se iskoristiti prednost uitavanja postojeih podataka iz drugih CAD ili GIS programa ili programa za izradu karata. AutoCAD Map podrava sljedee vektorske formate karata: DXF, Intergraph DGN, MapInfo MIF/MID, ESRI Shape. 6. Podaci s karte koji se unose u AutoCAD Map mogu potjecati iz vie razliitih koordinatnih sustava. Moe ih se brzo integrirati u jedinstveni koordinatni sustav. 7. AutoCAD Map omoguava rad u razliitim meunarodnim koordinatnim sustavima. Ako se ne nae potreban koordinatni sustav, moe se definirati vlastiti po elji. 8. to je potrebno za digitalizaciju analogne karte te uitavanje postojee digitalne karte? Za digitalizaciju treba: a) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Data Entry (Ulaz podataka) i zatim Digitize Setup (Zadavanje digitalizacije). b) Konfigurirati i kalibrirati digitalizator, i zatim digitalizirati objekte na karti.
Kartografija i AutoCAD Map c) 9.
10
Za vrijeme digitaliziranja pridruiti objektne podatke ili povezati ih s vanjskom bazom podataka. Kako se uitava postojea digitalna karta? Za uitavanje digitalne karte treba: a) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Map Tools (Alati) i zatim Import (Uitavanje). b) Izabrati vrstu datoteke i onda datoteku. c) Zadati opcije za uitavanje, ukljuujui slojeve (layers) i blokove (blocks).
2.3. Ureivanje karata

1. Nakon digitalizacije karte uvijek treba napraviti i ienje. 2. S potpunim skupom alata za crtanje i snanim funkcijama za ureivanje karte moe se: Poravnati susjedne listove karte Odstraniti nepotrebne detalje Popraviti netone informacije. 3. Jedan od naina za djelotvornije ureivanje je kreiranje prigodnog radnog zadatka za svaki projekt. Da bi se kreirao radni zadatak, treba zadati skup karata i odgovarajue parametre koji trebaju u tom zadatku. Kad god se radi na istom poslu, radni zadatak postavlja sve potrebne parametre jednom komandom. 4. AutoCAD Map ini ureivanje izravnim i sigurnim. Viestrukim undo, mogu je uvijek povratak na prethodno stanje. 5. AutoCAD Map zatiuje integritet podataka za vrijeme dok drugi korisnici rade u mrei s istim kartama. 6. Kada se poinje ureivati neki objekt s karte, AutoCAD Map taj objekt zakljuava, onemoguujui bilo kome drugome da ga ureuje. Drugi korisnici ipak mogu taj objekt vidjeti i pretraivati, a mogu ureivati druge objekte na istoj karti. 7. Kako se upotrebljava AutoCAD Map za ienje digitalizirane karte, s pomou osnovnih postupaka: Prilagoavanje rubova (Edge matching) Generalizaciju linija Brisanje prekratkih ili predugakih crta. Prilagoavanje rubova je metoda ureivanja koja poravnava objekte koji se djelomino nalaze na susjednim listovima. Generalizacija linija je metoda ureivanja koja reducira broj toaka sloene linije, eliminirajui nepotrebne detalje i smanjujui veliinu datoteke. Takoer je poznata pod nazivom prorjeivanje (weeding). Brisanje prekratkih ili predugakih crta je metoda ureivanja kojom se popravljaju dvije este pogreke digitaliziranja da bi se crte spojile tono u vorovima. Prekratka je ona crta kojoj je jedan kraj malo ispred toke u kojoj se spaja s drugom crtom. Predugaka je ona crta kojoj je jedan kraj malo iza ili preko toke u kojoj se spaja s drugom crtom. 8. Da bi se poravnali rubovi treba zadati parametre za Korekciju veza (Link Correction) i Korekciju vorova (Node Correction). 9. Postaviti Toleranciju hvatanja (Snap Tolerance) na vrijednost malo veu od neslaganja izmeu objekata uzdu dvaju rubova listova. 10. Izvesti ienje. 11. Kako se generalizira linija uz pomo AutoCAD Mapa? Za generalizaciju linija treba: a) Izabrati Link Generalization (Generalizaciju veza). b) Zadati irinu koridora (Corridor Width) za reduciranje broja toaka upotrebljenih za kreiranje linije. c) Obiljeiti linije za generalizaciju.
Kartografija i AutoCAD Map d) Izvesti ienje. 12. Kako izbrisati prekratke i predugake crte s AutoCAD Mapom? Za brisanje prekratkih ili predugakih crta treba: a) Zadati parametre za Korekciju veza (Link Correction). b) Zadati parametre za Korekciju vorova (Node Correction). c) Izvesti ienje.
11
2.4. Povezivanje podataka s kartom

1. Dodavanjem teksta i numerikih podataka objektima karte mogu se karte uiniti snanim alatom za analize i donoenje odluka. AutoCAD Map omoguava veliku fleksibilnost u pridruivanju, pretraivanju i upravljanju podacima. 2. Moe se birati izmeu dviju metoda: Upotreba objektnih podataka za spremanje informacija u samu kartu. Upotreba SQL veza za spremanje informacija u vanjsku bazu podataka. Objektni podatak je svaka informacija o objektu s karte spremljena u AutoCAD Mapovu DWG datoteku. SQL veze su veze izmeu objekata karte i zapisa u vanjskoj bazi podataka. SQL je kratica za Structured Query Language. 3. Obje metode imaju razliite prednosti. Moe ih se upotrijebiti zajedniki na istoj karti. Glavne prednosti objektnih podataka: Jednostavna primjena i odravanje. Spremljeni su u DWG datoteku. Glavne prednosti SQL veza: Mogu se povezati postojee karte s postojeim bazama podataka. Mogu se rabiti sofisticirana pretraivanja. Mogu se s podacima raditi i druge akcije, kao to su tablina raunanja ili primjena programa za baze podataka. Mogu se izbrisati veze bez brisanja podataka. 4. AutoCAD Map olakava postupak pridruivanja informacija upozoravajui korisnika da doda veze s bazama podataka za vrijeme digitalizacije. 5. Jedanput kad su veze kreirane, ne mora se vie razmiljati o tome gdje su informacije spremljene. Samo ih se upotrebljava za pretraivanja, izradu tematskih karata i topoloke analize. S AutoCAD Mapom ne trebate znati SQL programiranje. Pretraivanje (Query) je izvlaenje (retrieving) objekata iz skupa karata u skladu sa etiri tipa uvjeta koji se mogu zadati: Poloaj (Location) Svojstvo objekta (Property) Objektni podaci, podaci spremljeni u datoteku karte (Data) SQL podaci, podaci spremljeni u vanjsku bazu podataka. 6. Na primjer, moe se spojiti karta nekog grada s bazom podataka koja sadri informacije o konstrukciji svake graevine (broj katova, tip krova, datum izgradnje, povrina,...). Onda se upotrijebi AutoCAD Map za identificiranje zgrade u izabranoj okolini te prikae podatke za svaku zgradu samo klikanjem zgrade na karti. 7. Kad se konfigurira AutoCAD Map za povezivanje s bazom podataka, kako se mogu prikazati informacije? Za prikaz informacija iz povezane baze podataka treba: a) Definirati pretraivanje koje daje zgrade u odabranoj okolini. b) Izvesti pretraivanje. c) Kliknuti na zgradu da bi se vidjele njene informacije u povezanoj bazi podataka. d) Formatirati i ispisati pridruene podatke.
12
2.5. Izrada tematskih karata

1. AutoCAD Map pomae pri kreiranju tematskih karata. 2. Mogu se izraditi diskretne i neprekidne tematske karte. Diskretne tematske karte su karte kod kojih svaka vrijednost ini razliitu, oiglednu katego-riju (Tip krova: kosi, ravni, sloeni). Neprekidne tematske karte su karte kod kojih podaci padaju u neprekidni raspon vrijednosti (Vrijednost vlasnitva: 100-150$, 150-200$, 200-250$). 3. Polazite za izradu tematskih karata je pretraivanje. Za dobivanje tonih informacija koje se ele priopiti, treba zasnovati pretraivanje na sljedeim kriterijima: Poloaj geografsko podruje Svojstva kao to su razina ili boja Objektni podaci tekst i numerike informacije koje su pridruene objektima karte. SQL podaci informacije u vanjskoj bazi podataka povezane s objektima na karti 4. Pretraivanje se moe spremiti, urediti i ponovno upotrijebiti. 5. Kako se kreira tematska karta koja prikazuje starost kua u jednom gradskom predjelu? Za izradu tematske karte treba: a) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Object Thematic Query (Objektno tematsko pretrai-vanje). b) Definirati pretraivanje koje pronalazi zgrade na temelju poloaja i starosti. c) Zadati raspone podataka i vrijednosti koje e se prikazati. d) Kreirati tuma znakova. e) Prikazati kartu.
2.6. Analiziranje podataka karte

1. AutoCAD Map ima osnovna, a ipak snana topoloka svojstva. S topologijom se odreuje kako se toke, linije i poligoni na karti odnose jedni prema drugima. 2. Na primjer, moe se upotrijebiti analiza preklapanjem poligona da bi se pokazalo koji dijelovi estice uz rijeku e vjerojatno biti poplavljeni za vrijeme velikih kia. Analiza preklapanjem poligona je topoloka operacija koja spaja dva skupa poligona da bi se dobila nova informacija na temelju preklapanja poligona. 3. Osim toga moe se upotrijebiti analiza prolaenjem mree da bi se za urnu slubu brzo odredio najbri put izmeu dva mjesta u gradu. Analiza prolaenjem mreom je topoloka operacija koja rauna najkrau ili najbru stazu izmeu dviju ili vie toaka u mrei. 4. AutoCAD Map sadri tri vrste alata za izradu topologije: Alati za izgradnju topologije Alati za ureivanje topologije Alati za pretraivanje topologije 5. Kako analize preklapanjem poligona i prolaenjem mreom rade u AutoCAD Mapu? Kako upotrijebiti analizu preklapanjem poligona da bi se otkrilo koji dio estica lei unutar poplavnog podruja rijeke? 6. Za analizu preklapanjem poligona treba: a) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Topology (Topologija)) i onda Buffer (Koridor). b) Zadati irinu koridora i kreirati koridor. c) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Topology (Topologija) i zatim Overlay (Preklop). d) Izabrati topologije izvornika (source) i preklopa (overlay) te izabrati operaciju Intersect (Presjek). e) Izvesti analizu preklapanjem. 7. Kako se upotrebljava analiza prolaenjem mree da bi se naao najbri put urnog vozila izmeu dva mjesta u nekom gradu.
13
Za analizu prolaska mreom treba: a) Iz zbornika Map (Karta) izabrati Topology (Topologija) i zatim Path Trace (Pronalaenje staze). b) Izabrati topologiju Ulice (Streets) s popisa Input Topology (Ulazna topologija). c) Zadati polaznu toku i odredite. d) Zadati smjer i otporne (resistance) vrijednosti. e) Izabrati boju prolaska. f) Izvesti prolazak.
2.7. Iscrtavanje karata na pisalu i crtalu

1. AutoCAD Map pojednostavljuje iscrtavanje karata na pisalu i crtalu. 2. U AutoCAD Mapu zadaje se izgled lista karte za cijeli skup karata, ukljuujui standardni tuma znakova i naslov za svaki list. 3. Nakon to se jedanput zada to se tono eli, moe se iscrtati na pisalu ili crtalu cijeli atlas, gotovo isto tako jednostavno kao to se na pisalu ispisuje dokument izraen pomou nekog programa za obradu teksta. 4. Kako se lako iscrtavaju karte na pisalu ili crtalu s pomou AutoCAD Mapa? Za iscrtavanje karte treba: a) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Plot Map Set (Postav za crtanje karata). b) Izabrati obrazac Plot Layout (Plan crtanja). c) Izabrati originale karata. d) Izabrati pretraivanja za izradu karte. e) Definirati parametre za iscrtavanje. f) Iscrtati kartu na pisalu ili crtalu.
14
3. Openito o AutoCAD Mapu

AutoCAD Map je Autodeskovo rjeenje za kartiranje i GIS analize u AutoCAD okruenju. Udruuje preciznost i snagu AutoCAD-a R14 s posebnim alatima za kreiranje, odravanje, analiziranje te iscrtavanje karata (Autodesk 1997a). Treba naglasiti da AutoCAD Map nije dodatni modul za AutoCAD, ve samostalni program koji sadri AutoCAD-ovu jezgru i alat za kartiranje. Sve aplikacijske komponente instaliraju se zajedno u direktorij pomou jedne instalacijske rutine (vidi URL3). Namijenjen je inenjerima, planerima, ravnateljima odravanja, te tehniarima koji izrauju i odravaju svoje karte. Integrira veliku koliinu razliitih podataka i grafikih formata, omoguava povezivanje s bazama podataka, te sadri alate za GIS analize. Korisnici mogu raditi s velikom koliinom podataka s razliitih karata, te vie korisnika moe istovremeno pristupiti istoj karti bez meusobnih smetnji (vidi URL2). Najnovija inaica je AutoCAD Map Release 3 koja podrava Windows 95, Windows NT R 3.5 i R 4.0. Da bi se shvatio nain rada AutoCAD Mapa, ovdje e biti navedene njegove osnove.
3.1. Radna podloga

Poetni korak za upotrebu AutoCAD Mapa je radna podloga (work session). To je okruenje u kojemu se izvodi pretraivanje, ureivanje te spremanje promjena u izvorni crte. Otvara se pokretanjem AutoCAD Mapa, a moe se spremiti kao posebni .dwg crte koji se naziva crte radne podloge (work session drawing). Radna se podloga najee sastoji od sljedeeg: Skupa crtea (Drawing set), Spremljenih upita (Saved queries), Postavki za povezivanje s bazom bodataka (Database link settings).
3.2. Skup crtea

Skup crtea (drawing set) ine crtei pridrueni radnoj podlozi za rad na odreenom projektu (sl.6). Skup se moe sastojati od crtea koji su posloeni jedan do drugog u istoj ravnini (tiled drawings), jedan iznad drugog (stacked drawings), te njihove kombinacije.
izvorni crtei posloeni jedan do drugog, pridrueni radnoj podlozi
radna podloga (work session)
izvorni crtei posloeni jedan iznad drugog, pridrueni radnoj podlozi
radna podloga (work session)
Slika 6. Skupovi crtea
15
Spremanjem radne podloge AutoCAD Map sprema i vezu s pridruenim crteima tako da se prilikom ponovnog rada na projektu svaki crte ne mora ponovo uitavati.
3.3. Upiti
Upit (query) je niz uvjeta kojima se definira podskup objekata potrebnih za odreeni projekt. Upotrebom upita podskup se pronalazi u aktivnim radnim ctreima te prikazuje u crteu radne podloge (vidi sl.7). Rezultati pretraivanja mogu se upotrijebiti za kreiranje novog crtea ili za ureivanje i spremanje osuvremenjenih informacija u izvorne crtee. Za spremanje promjena u izvorne crtee potrebno je kreirati skup objekata koje se eli spremiti (Save set). Ukoliko se to ne napravi, ni jedna izmjena nee biti spremljena. Ako se odreeni upit (query) eli upotrebljavati vie puta, tada se moe spremiti u knjinicu upita (Query Library) radne podloge. Postoje dva naina spremanja upita: unutranji (internal) i vanjski (external). Unutranji upiti (internal queries) spremaju se u datoteku radne podloge pa su dostupni samo unutar te radne podloge. Vanjski se upiti (external queries) spremaju samostalno. Pogodniji su od unutranjih jer ih moe upotrebljavati vie korisnika. Ureivanje vanjskih upita provodi se ureivanjem datoteka upita (query files). Spremanjem upita moe se poveati produktivnost projekta.
Slika 7. Definiranje skupa objekata potrebnih za projekt
3.4. Povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama

Za povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama u bazi podataka AutoCAD Map upotrebljava veze (links). Veza se sastoji od imena staze za povezivanje (link path name) i informacija u kljunom stupcu (key column) baze podataka (Autodesk 1997a). Baza podataka je zbirka tablino organiziranih informacija.
16
Ime staze za povezivanje sadri pet naslova: okruenje (environment), katalog (catalog), shemu (shema), tablicu (table) i kljuni stupac (key column). Okruenje je softverski sustav za upravljanje bazom podataka. Naziva se jo sustav upravljanja bazom podataka (Database management system). Katalog je logiko ime ili pseudonim za stazu do sheme. Shema je logiko ime ili pseudonim za imenik (directory) u kojemu se nalaze tablice baze podataka. Tablica baze podataka sadri informacije koje se pridruuju objektima crtea, a organizirani su po recima i stupcima. Kljuni stupac je stupac baze podataka koji sadri jedinstvene informacije. AutoCAD Map podrava sljedee baze podataka: DBASE FoxPro Access Excel Oracle Paradox ODBC
Osim tog naina spremanja negrafikih informacija te njihovog povezivanja s objektima na crteu AutoCAD Map omoguava spremanje pridruenih informacija u crte. Informacije se tada nazivaju objektni podaci (object data). Podaci se spremaju kao dio crtea: ako su ogranieni, ako e se upotrebljavati samo u AutoCAD Mapu i ni u jednoj drugoj aplikaciji, ako se nee esto mijenjati, ako veliina crtea nije velika.
U ostalim sluajevima preporua se spremanje se u vanjsku bazu podataka.
3.5. Topologija
Topologija (topology) je skup objekata i objektnih podataka koji definiraju odnos meu tim objektima (Autodesk 1997b). AutoCAD Map podrava tri tipa topologije: vornu (node), mrenu (network) i poligonsku (polygon) (sl. 8).
Slika 8. vorna, mrena i poligonska topologija - primjeri
17
vorna topologija definira meusobni odnos vorova (tokastih objekata). Pri analizama se vorne topologije esto upotrebljavaju u kombinaciji s drugim topologijama. Primjeri vorne topologije su uline svjetiljke, prometna signalizacija, bunari, naftne buotine itd. Mrena topologija je opis linearne mree pomou veza (links) i vorova (nodes). Primjeri mrene topologije su mrea cjevovoda, rijeka, ulica, te elektrina mrea. Poligonska topologija odreuje poligone koji predstavljaju zatvorena podruja kao to su zemljine estice i okruzi popisa puanstva. Zajednika granica prileeih podruja definira se jednostrukom vezom (link). Poligonske topologije mogu sadravati i vorove te centroide koji su nositelji informacija o poligonu. Primjeri su karte upotrebe zemljita, politike granice, dijelovi grada. Upotrebom topologije moe se: - definirati i analizirati odnose meu kartografskim podacima, - brzo analizirati vie podataka, - formirati jednu ukupnu topologiju kombiniranjem vie njih.
3.6. Globalni koordinatni sustavi

Globalni koordinatni sustav sadri podatke o nainu preslikavanja Zemljine sfere na list papira, kao i transformacije u kartezijev koordinatni sustav. AutoCAD Map podrava vie od 700 globalnih koordinatnih sustava (vidi URL2). Osim izbora jednog od njih mogue je definirati i svoj vlastiti sustav. Ako su izvorne karte u razliitim koordinatnim sustavima, pomou AutoCAD Mapa moe se definirati jedan zajedniki koordinatni sustav radne podloge i sve potrebne objekte s izvornih karata transformirati u taj sustav. Prilikom spremanja promjena u izvorne karte AutoCAD Map transformira natrag u njihove originalne globalne koordinatne sustave.
3.7. Formati datoteka koje podrava AutoCAD Map

U AutoCAD Mapu moe se uitati i uklopiti kartografske podatke iz drugih kartografskih, CAD i GIS programa. Podrava sljedee vektorske formate datoteka: Vrsta DWG DXF DGN SHP MIF/MID SDF DWF ASCII Opis i inaica Drawing file format AutoCAD Data Interchange File Microstation, Intergraf Standard File Format ESRI ArcView Shapefile MapInfo MIF/MID Autodesk MapGuide AutoCAD's Drawing Web Format (samo izvoz) Vrijednosti koordinata u ASCII formatu Nastavak .dwg .dxf .dgn .shp .mif, .mid .sdf .dwf .scr
Coverages ESRI Arc/INFO Coverages
Kartografija i AutoCAD Map Prema (Autodesk 1998) AutoCAD Map podrava sljedee rasterske formate: Vrsta BMP CALS-I FLIC GeoSpot GeoTiff GIF IG4 IGS JFIF JPEG PICT PNG PCX RLC1 RLC2 TARGA TIF/LZW Mil-R-Raster I Animator FLIC Georeferenced SPOT Image Corporation Format Georeferenced TIFF CompuServe Graphics Exchange Format Image Systems Group 4 s IST zaglavljima Image Systems Grayscale JPEG File Interchange Format JPEG File Format Apple Macintosh PICT1, PICT2 Portable Network Graphics format Zsoft PC Paintbrush file format Run Length Compressed bez zaglavlja Run Length Compressed s IST zaglavljem Truevision Targa image file Tagged Image File Format / Lempel Ziv Welch compression Opis i inaica Microsoft Windows i OS/2 bitmap image file Nastavak .bmp, .dib, .rle .gp4, .mil, .rst, .cg4, .cal .flc, .fli .bil .tif .gif .ig4 .igs .jpg .jpg .pct .png .pcx .rcl .rlc .tga .tif
18
19
4. Praktini dio
Sadraj 4.1. Kreiranje objektnih podataka, digitalizacija i ienje karata 4.2. Rad s vie karata 4.3. Rad s podacima u vanjskoj bazi podataka 4.4. Analiza podataka na karti upotrebom mrene i poligonske topologije 4.5. Izvjeivanje i iscrtavanje podataka karte U praktinom dijelu koriste se podaci o gradu Zagrebu. Zagreb ima infrastrukturu, ulice, estice i administrativne granice. Mnogi od nacrtanih objekata predstavljaju dijelove stvarnog svijeta i imaju pridruene podatke u obliku atributa, objektnih podataka (podataka o objektu), ili su povezani s vanjskim bazama podataka. Svako poglavlje nastavlja se na prethodno. Trebate ii po redu da biste dovrili sve vjebe u poglavljima. Svaka vjeba prikazuje jedan korak u postupku izrade karte: Digitalizacija i dodavanje podataka Provjera i ienje podataka Kreiranje topologije Pridruivanje podataka Analiziranje podataka Prezentiranje podataka Iscrtavanje karata Napomena: Vjebanjem se mijenjaju crtei. Ako elite ponoviti vjebe, uvjerite se da ste napravili kopije tih crtea prije nego ponete.
Pokretanje AutoCAD Mapa

Prije nego ponete s ovim vjebama uvjerite se da ste ispravno instalirali AutoCAD Map. Pogledajte u AutoCAD Map Installation Guide (Vodi za instaliranje AutoCAD Mapa).
Da biste pokrenuli AutoCAD Map:

1. Dva puta kliknite na AutoCAD Map ikonicu. Drugi nain je da iz Start izbornika izaberete Programs AutoCAD Map R2 AutoCAD Map R2. Ako je ovo prvi put da pokreete AutoCAD Map slijedite upute na ekranu i prouite AutoCAD Map Installation Guide. 2. U dijalokom okviru Start Up izaberite Cancel.
20
4.1. Kreiranje objektnih podataka, digitalizacija i ienje karata

Ovo poglavlje govori o postupcima povezanim s upotrebom objektnih podataka, digitaliziranjem podataka i upotrebom alata za ienje. AutoCAD Map moete upotrijebiti za digitaliziranje postojee analogne karte i kreiranje precizne digitalne karte (.dwg datoteka). Digitalizacija je proces pretvaranja grafikih informacija u digitalni oblik. Jedan od naina unosa postojeih karata u AutoCAD Map je upotreba digitalizatora. S AutoCAD Mapom moete u crte spremiti i informacije o objektima. Te se informacije zovu objektni podaci. Oni su povezani s nekim objektom i spremljeni su u datoteku crtea. Upotreba objektnih podataka je jednostavnija od upotrebe bloka atributa, jer ne trebate kreirati blok za spremanje podataka. AutoCAD Map vam nudi alate za pojednostavljenje i ubrzanje postupka digitalizacije te doputa dodavanje objektnih podataka i povezivanje s vanjskim bazama podataka u isto vrijeme. Podaci koji su digitalizirani ili uitani u AutoCAD Map mogu biti podijeljeni na dijelove, imati nepostojee veze i sadravati druge probleme zbog kojih su podaci nepogodni za upotrebu ili kao osnova za topologiju. Meutim, moete upotrijebiti AutoCAD Map alate za ienje da biste poboljali kvalitetu podataka.
Vjeba 1 - Kreiranje objektnih podataka

Podaci o objektima crtea mogu se spremiti u datoteku crtea i pridruiti objektima kao njihovi podaci. Moete kreirati tablicu objektnih podataka s vie polja i unijeti razliite vrijednosti za razliite objekte. U ovoj vjebi definirate tablicu objektnih podataka o vodenim podrujima u sjeveroistonom dijelu Zagreba. Zatim definirate vrijednosti za svako vodeno podruje.
Otvaranje crtea:
1. Iz izbornika File izaberite Open. 2. Iz direktorija Peric oznaite Zagreb.dwg i izaberite Open. Karta prikazuje tri vodena podruja. Ona su na sloju JEZERA i cijan su boje. Prvo trebate definirati novu tablicu podataka i polja u tablici.
Definiranje tablice objektnih podataka:

1. Iz izbornika Map izaberite Object Data Define Object Data. 2. U dijalokom okviru Define Object Data izaberite New Table. 3. U dijalokom okviru Define New Object Data Table upiite VODENA_PODRUCJA za Table Name. Nakon toga treba u toj tablici definirati polja i tip podataka za svako polje. 4. Pod Field Definition upiite sljedee vrijednosti: Za Field Name upiite NAZIV. Za Type izaberite Character. Za Description upiite Naziv vodenog podruja.
Kartografija i AutoCAD Map S tipkom TAB moete se kretati kroz okvire. 5. Izaberite Add. 6. Istim postupkom kreirajte jo tri polja podataka sa sljedeim vrijednostima: VODENA_PODRUCJA tablica objektnih podataka Field Name VRSTA PRISTUP SRED_DUBINA 7. Izaberite OK. 8. U dijalokom okviru Define Object Data izaberite Close. Description Vrsta vodenog podruja Dozvoljen javni pristup? Srednja dubina Type Character Character Real DA Default
21
Sada moete pridruiti podatke svakom vodenom podruju. Prvo odreujete i pridruujete vrijednosti najdonjem jezeru koje se nalazi na karti.
Odreivanje i pridruivanje objektnih podataka

1. Iz izbornika Map izaberite Object Data Attach/Detach Object Data. 2. U dijalokom okviru Attach/Detach Object Data pod Object Data Field izaberite Naziv vodenog podruja. 3. Za Value upiite Prvo Maksimirsko jezero, te pritisnite ENTER. 4. Uvjerite se da je Vrsta vodenog podruja izabrana. Tada za Value upiite jezero i pritisnite ENTER. 5. Uvjerite se da ste izabrali Dozvoljen javni pristup?, pa pritisnite ENTER da biste prihvatili ponuenu vrijednost DA. 6. Uvjerite se da ste izabrali Srednja dubina, za Value upiite 35 i pritisnite ENTER. 7. Izaberite Attach to Objects. U retku za naredbe pojavljuje se poruka Select objects. 8. Izaberite najdonje jezero na karti. Pritisnite ENTER. Ponovite operaciju za srednje jezero na karti pri emu upotrijebite vrijednosti navedene u nastavku. 1. Iz izbornika Map izaberite Object Data Attach/Detach Object Data. (Ili pritisnite ENTER da se ponovi prethodna naredba.) 2. Popunite dijaloki okvir Attach/Detach Object Data pomou sljedeih vrijednosti: Object Data Field Naziv vodenog podruja Vrsta vodenog podruja Dozvoljen javni pristup? SRED_DUBINA Value to Attach Drugo Maksimirsko jezero Jezero DA 12.0000
3. Izaberite Attach to Objects i oznaite srednje jezero na karti. Pritisnite ENTER.
Kartografija i AutoCAD Map Ponovite operaciju za preostalo gornje jezero na karti: 1. Iz izbornika Map izaberite Object Data Attach/Detach Object Data. 2. Dopunite dijaloki okvir Attach/Detach Object Data pomou sljedeih vrijednosti: Object Data Field Naziv vodenog podruja Vrsta vodenog podruja Dozvoljen javni pristup? SRED_DUBINA Value to Attach Tree maksimirsko jezero Jezero DA 3.0000
22
3. Izaberite Attach to Objects i oznaite gornje jezero na karti. Pritisnite ENTER. U svakom trenutku moete vidjeti podatke koji su pridrueni objektima na crteu.
Pregledavanje podataka
1. Iz izbornika Map izaberite Object Data Edit Object Data. 2. Na poruku Select object odgovorite oznaavanjem jednog od jezera. Dijaloki okvir Edit Object Data pokazuje vrijednosti koje ste unijeli. 3. Izaberite OK. 4. Iz izbornika File izaberite Save As i spremite svoj crte kao Kartagrada. Te podatke ete ureivati i upotrebljavati u sljedeim vjebama.
Vjeba 2 - Digitalizacija
U Zagrebu se grade nove kue. U crte ulica potrebno je dodati osi novih ulica, objektne podatke za ulini identifikator (ID), ime i gustou prometa. AutoCAD Map ima alate za automatsko unoenje objekata i podataka o tim objektima. Ako imate digitalizator, unos objekta sastoji se u praenju crtea na planu ulica. Bez digitalizatora moete unijeti krivulje koristei se tonim pogaanjem toaka. Svaki segment ulice ima odgovarajue objektne podatke. Ako ne elite digitalizirati podatke, otvorite crte Kue.dwg i idite na sljedei dio, Vjeba 3 ienje karata.
Otvaranje crtea s ulicama:

1. Iz izbornika File izaberite Open. 2. Otvorite Ulice.dwg datoteku u direktoriju Peric. Ako namjeravate digitalizirati kartu s pomou digitalizatora, slijedite ove upute, ako ne, idite na Pokretanje digitalizacije.
23
Plan ulica
Upotreba digitalizatora:
1. Fotokopirajte plan ulica na ovoj stranici i stavite na plou digitalizatora. 2. Da biste kalibrirali digitalizator i registrirali kartu pogledajte Kalibracija digitalizatora i slijedite upute u poglavlju Digitalizacija s AutoCAD Mapom (AutoCAD Map Users Guide). Obratite pozornost na sljedee: Konfiguriranje digitalizatora; ne trebate definirati Floating Screen podruje u ovom poglavlju. Konfiguriranje plou digitalizatora. Registraciju karte; upotrijebite etiri para X,Y koordinata prikazana na planu. U nastavku postavljate opcije za digitalizaciju.
Pokretanje digitalizacije
S AutoCAD Mapom moete automatizirati digitalizaciju i pridruiti objektne podatke ili podateke u vanjskoj bazi podataka za vrijeme digitalizacije. Moete upotrebljavati razliite mogunosti AutoCAD Mapa kad digitalizirate vorove i linearne objekte. Linearni objekti su, na primjer, linija, luk ili krivulja. Trebate naznaite tip podatka koji ete digitalizirati, sloj u koji ete spremati podatke i tablicu objektnih podataka ili vanjsku bazu podataka za povezivanje novih podataka.
Pokretanje digitalizacije:
1. Iz izbornika Map izaberite Data Entry Digitize Setup. 2. U dijalokom okviru Digitize Setup uvjerite se da je pod Object Type izabrano Linear. 3. Uvjerite se da je izabrano Attach Data. Kad izaberete tu opciju AutoCAD Map vas automatski podsjea kad morate pridruiti podatke. 4. Izaberite Data to Attach.
24
Tablica objektnih podataka ve postoji u karti pa je ne treba definirati. Pomou te tablice pridruujete podatke svakoj ulici dok digitalizirate. 5. U dijalokom okviru Data to Attach uvjerite se da je pod Object Data Tables izabrano ULICE. 6. Izaberite OK. 7. U dijalokom okviru Digitize Setup pod Linear Object Settings izaberite Layers. Uvjerite se da je izabran sloj ULICE za Create On Layer. Zatim izaberite OK. Dijaloki okvir Digitize Setup pokazuje to e se pridruivati ulicama koje digitalizirate. 8. Izaberite OK. Unoenje parametara za digitalizaciju je zavreno. Sada moete digitalizirati osi ulica. Na sljedeoj slici podebljane linije prikazuju ulice koje e se digitalizirati.
Digitalizacija prve ulice

1. Iz izbornika Map izaberite Data Entry Digitize. AutoCAD Map vas upuuje da oznaite prvu toku ulice. 2. Ako upotrebljavate digitalizator, oznaite toke A i B. Ako ne, slijedite upute u retku za naredbe:
From point: int Of (Oznaite postojei presjek u toki A.) Current line-width is 0.000 Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>: end Of (Oznaite kraj postojee ulice u toki B.) Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width/<Endpoint of line>:
3. Pritisnite ENTER da zavrite taj dio. Dijaloki okvir Attach Object Data pokazuje definirana polja i postavljene vrijednosti u tablici ULICE.
25
4. Za ovaj dio ulice upiite dolje navedene podatke tako da oznaite svako polje pod Object Data Field i unesete vrijednost pored Value te pritisnete ENTER. Ponovite te operacije za svako polje. Data Field Ime_ulice Gustoa_prometa Broj_ulice Value Aleja Antuna Augustinia Srednja 1722
Uvjerite se da ste pritisnuli ENTER nakon to ste zavrili unos podataka za svako polje. 5. Kada popunite sva polja izaberite OK.
Digitalizacija ostalih ulica

1. Oznaite toku B (moete upotrijebiti naredbu za tono pogaanje toaka Intersection), a za kraj linije oznaite C (upotrijebite naredbu za tono pogaanje toaka Intersection). Pritisnite ENTER. 2. U dijalokom okviru Attach Object Data upiite sljedee podatke: Object Data Field IME ULICE GUSTOA PROMETA ID_ULICE Izaberite OK. 3. Oznaite toku C (moete upotrijebiti naredbu za tono pogaanje toaka Intersection), a za kraj linije oznaite D (upotrijebite naredbu za tono pogaanje toaka End). Pritisnite ENTER. 4. U dijalokom okviru Attach Object Data upiite sljedee podatke: Object Data Field IME ULICE GUSTOA PROMETA ID_ULICE Izaberite OK. 5. Na upit From Point, u retku za naredbe, pritisnite ENTER da zavrite digitalizaciju te ulice Ako ste upotrijebili digitalizator, konfiguraciju postavite na rad sa standardnim AutoCAD izbornikom za digitalizator kao to je objanjeno u poglavlju Nakon digitalizacije (AutoCAD Map Users Guide). Value Aleja AntunaAugustinia Srednja 1724 Value Aleja Antuna Augustinia Srednja 1723
26
Vjeba 3 - ienje karata

Podaci kreirani digitalizacijom nisu spremni za dalju obradu dok ih ne oistite. Na primjer, presjeci mogu biti nedefinirani (linije se ne sastaju u jednoj toci), a linije (veze) mogu biti nepotpune. Treba upotrijebiti alat za ienje da se isprave pogreke digitalizacije i skaniranja te da se uklone nepotrebni detalji. Uvijek upotrijebite ovaj alat prije nego radite analize ili kreirate topologiju. U ovoj vjebi upotrebljavate alat za ienje da biste uklonili dvostruke objekte, pojednostavili linearne objekte i ispravili druge pogreke u crteu. Ako niste zavrili ili radili vjebu digitalizacije, otvorite Kue.dwg datoteku, a inae nastavite raditi na karti Ulice.dwg.
Brisanje dvostrukih objekata

Gdje se uline estice i uline linije preklapaju, linije ili veze koje prelaze jedne preko drugih mogu rezultirati dvostrukim objektima. Dvostruki objekti imaju istu vrstu linije, boju, sloj te istu poetnu i krajnju toku. Pomou AutoCAD Mapa moete lako ukloniti te dvostruke objekte.
Brisanje dvostrukih objekata s karte

1. Iz izbornika View izaberite Zoom Extents da biste na ekranu vidjeli cijelu kartu. 2. Iz izbornika Map izaberite Map Tools Drawing Cleanup. Prvo trebate oznaiti objekte koji e se istiti.
Oznaavanje objekata za ienje.

1. U dijalokom okviru Drawing Cleanup izaberite Object Selection. 2. Uvjerite se da je u dijalokom okviru Object Selection izabrano Select Automatically, potom izaberite OK. Nadalje, definirajte kako e objekti biti konvertirani. U ovoj vjebi modificirate originalne objekte. Moete takoer kreirati nove objekte, a originalne zadrati ili obrisati.
Oznaavanje naina konverzije objekata

1. Izaberite Object Conversion. 2. U dijalokom okviru Object Conversion, pod Method treba biti oznaeno Modify Original Objects. 3. Izaberite OK. Nakon toga zadajete nain ienja karte.
Zadavanje naina ienja

1. Izaberite Cleanup Options. 2. Uvjerite se da je u dijalokom okviru Cleanup Options pod Edit Geometry izabrano Delete Duplicate Objects. Drugi naini ne trebaju biti oznaeni. 3. Uvjerite se da je Tolerance 0.01. 4. Uvjerite se da je pod Correction Method odabrano Correct Automatically.
27
S ovom opcijom AutoCAD Map automatski ispravlja pogreke, to je bolje nego da vi morate oznaavati svaki objekt posebno. 5. Izaberite OK.
Provoenje ienja
U dijalokom okviru Drawing Cleanup izaberite Proceed. AutoCAD Map analizira i ispituje svaku vezu traei dvostruke linearne objekte i brie ih.
Pojednostavljenje linearnih objekata

Pojednostavljenjem linearnih objekata (prorjeivanjem ili generalizacijom) reducira se broj toaka u sloenim linijama. Tim postupkom smanjuje se nepotrebna kompleksnost u izohipsama, rijekama i obalnim linijama. Pojednostavljenjem linearnih objekata smanjuje se veliina datoteke i poveava brzina rada, ali se gubi na tonosti podataka. Kada istovremeno uklanjate pseudovorove i provodite pojednostavljenje linijskih objekata, AutoCAD Map spojenu liniju, luk i krivulju unutar iste tolerancije pretvara u jednu krivulju.
pseudo vor
tolerancija prije pojednostavljenja
poslije pojednostavljenja
Postavljene vrijednosti iz prethodnog ienja su zadrane, tako da sada trebate postaviti samo Cleanup Options. Zapazite izgled ulica u gornjem lijevom dijelu karte. Te ulice su meu onima koje treba pojednostaviti.
Pojednostavljenje linearnih objekata i uklanjanje pseudovorova

1. Iz izbornika Map izaberite Map Tools Drawing Cleanup. 2. Izaberite Cleanup Options. 3. U dijalokom okviru Cleanup Options pod Simplify Objects izaberite Simplify Linear Objects. Pored Tolerance upiite 0.05. Da biste pretvorili zasebne linije i lukove u jednu krivulju trebate ukloniti pseudovorove. 4. Pod Edit Geometry izaberite Dissolve Pseudo Nodes i iskljuite Delete Duplicate Objects. Uvjerite se da je Tolerance 0.01. 5. Izaberite OK. 6. U dijalokom okviru Drawing Cleanup izaberite Proceed. U retku za naredbe moete vidjeti broj modificiranih vorova. Neke od krivulja su pojednostavljene, posebice ulice u gornjem dijelu karte. 7. Iz izbornika File izaberite Save As i spremite crte pod imenom Kue2 u direktorij Peric.
28
4.2. Rad s vie karata

U AutoCAD Mapu moete raditi s viestrukim kartama ili izvornim crteima. Izvorni crtei sadre podatke koje elite upotrijebiti. Za dobivanje objekata iz izvornih crtea te njihovo kopiranje u tekuu radnu podlogu trebate zadati pretraivanja (queries). Pretraivanje je skup kriterija kojima se ograniava skup objekata pozvanih iz izvornih crtea. Na primjer, pretraivanjem se mogu dobiti i prikazati sve ulice s malom gustoom prometa ili estice u krugu od 250 m oko gradske vijenice.
Vjeba 1 - Postavljanje radne podloge

Radna podloga je crte povezan sa skupom izvornih crtea i sadri spremljena pretraivanja, pretpostavljene vrijednosti korisnika i informacije o vezama s vanjskim bazama podataka. U ovoj vjebi postavljate eljene vrijednosti, definirate skup crtea i kreirate radnu podlogu.
Postavljanje eljenih vrijednosti

Namjetanjem eljenih vrijednosti moete definirati nain rada odreenih AutoCAD Mapovih naredbi. Sljedeim operacijama postavljate eljene vrijednosti tako da se izvravaju automatski. Vi elite da: Kada otvorite postojeu radnu podlogu pridruene izvorne datoteke ne budu automatski prireene za upotrebu. Izvorni crtei koje pridruujete radnoj podlozi automatski se aktiviraju za upotrebu. Pregled pretraivanja prikazuje toku umetanja bloka, a ne itav blok.
Postavljanje eljenih vrijednosti

1. Iz izbornika File izaberite New. 2. Uvjerite se da je u dijalokom okviru Create New Drawing oznaeno Start From Scratch, a zatim izaberite OK. 3. Iz izbornika Map izaberite Utilities Preferences.
Postavljanje eljenih vrijednosti za radnu podlogu

1. U dijalokom okviru Drawing Set Preferences izaberite Work Session. 2. Uvjerite se da u dijalokom okviru Work Session Preferences pod Drawing Set nije oznaeno Restore Last Active Drawings on Startup. 3. Uvjerite se da je oznaeno Activate Drawings on Attach. 4. Uvjerite se da pod Editing Queried Objects nije oznaeno Dont Add Objects to Save Set i Add Objects to Save Set Without Prompting. 5. Izaberite OK. Sada postavljate eljene vrijednosti za pretraivanje i dobivanje podataka iz drugih crtea.
Postavljanje eljenih vrijednosti za pretraivanje

1. U dijalokom okviru Drawing Set Preferences izaberite Query. 2. U dijalokom okviru Query Preferences pod Options oznaite Show Preview Block as Point Only. 3. Izaberite OK.
29
Spremanje postavljenih vrijednosti

U dijalokom okviru Drawing Set Preferences izaberite Close. Vrijednosti koje ste postavili spremljene su u ade.ini datoteku.
Definiranje skupa crtea

U AutoCAD Mapu esto se radi s vie izvornih crtea istovremeno. Jednostavno i brzo moete se vratiti istoj grupi izvornih crtea pridruujui skup izvornih crtea radnoj podlozi. Taj skup izvornih crtea zove se skup crtea. Kad spremimo radnu podlogu skup crtea je spremljen s njom, a kad ju sljedei put otvorimo skup crtea je tu.
Definiranje skupa crtea

1. Iz izbornika Map izaberite Drawings Define/Modify Drawing Set. Dijaloki okvir Define/Modify Drawing Set je prazan dok ne pridruite neke izvorne karte. 2. Izaberite Attach. Ako ste instalirali AutoCAD Map na C disku ne morate kreirati drugo ime jedinice za pogon diska (drive alias). Nastavite s korakom 3. Ako vam je AutoCad Map instaliran na nekom drugom disku morate prvo kreirati drugo ime jedinice za pogon diska tako da AutoCAD Map moe nai vau datoteku. Idite na toku 3 poglavlja Kreiranje drugog imena jedinice za pogon diska. 3. Potraite Peric direktorij koji sadri crtee za ove upute. 4. Pod File Name izaberite Kartagrada i Kue2 karte. Onda izaberite Add>>. Crtei su se pojavili na popisu Selected Drawings. 5. Izaberite OK. Karte su se pojavile na popisu Attached Drawings u dijalokom okviru Define/Modify Drawing Set. Crtei su aktivni zbog toga jer ste u dijalokom okviru Work Session Preferences postavili Activate Source Drawings on Attach. Na poetku ovih vjebi upotrebljavat ete samo Kartagrada crte, tako da drugi crte moete deaktivirati. Deaktiviranje poboljava brzinu rada, dok zadravanje ostavlja kartu kao dio crtea. 6. Oznaite Kue2 crte. Onda izaberite Deactivate. Stanje Active promijeni se s Yes na No. 7. Izaberite OK. Kasnije ete prikazati aktivni crte, a ovime ste zavrili pridruivanje crtea radnoj podlozi. Idite na Spremanje radne podloge.
Kreiranje drugog imena jedinice za pogon diska

AutoCAD Map upotrebljava drugo ime jedinice za pogon diska (drive alias) da pokae poloaj u mrei. Ta mogunost olakava razmjenu crtea s drugim korisnicima. Ako ste instalirali AutoCAD Map na disku C ne morate kreirati drugo ime jedinice za pogon diska jer AutoCAD Map ima ime za disk C postavljeno kao stalnu vrijednost. Ako pri definiranju skupa crtea trebate kreirati drugo ime jedinice za pogon diska ponite s korakom 3.
30
Kreiranje drugog imena jedinice za pogon diska

1. Iz izbornika Map izaberite Drawings Define/Modify Drawing Set. 2. U dijalokom okviru Define/Modify Drawing Set izaberite Attach. 3. U dijalokom okviru Select Drawings to Attach izaberite Edit Aliases. 4. U dijalokom okviru Drive Alias Administration za Drive Alias upiite VJEBE. 5. U okvir Actual Path upiite ime diska i radnog direktorija. Na primjer, ako ste instalirali datoteke vjebi u direktorij Peric na disku D onda upiite: d:\Peric. 6. Izaberite Add. Drugo ime jedinice za pogon diska i aktualna staza pojavljuju se pod Drive List. 7. Izaberite Close. 8. Izaberite VJEBE za drugo ime jedinice za pogon diska iz Drive Alias liste u dijalokom okviru Select Drawings to Attach. Ako elite nastaviti s definiranjem skupa crtea vratite se na toku 4 poglavlja Definiranje skupa crtea. 9. Izaberite OK da zatvorite dijaloki okvir Select Drawings to Attach, a zatim ponovno OK da zatvorite dijaloki okvir Define/Modify Drawing Set.
Spremanje radne podloge

Moete spremiti radnu podlogu s pridruenim kartama i odabranim svojstvima za kasniju upotrebu.
Spremanje radne podloge

1. Iz izbornika File izaberite Save As. 2. U dijalokom okviru Save Drawing As izaberite Peric direktorij. 3. Za ime datoteke upiite Peric1. Zatim izaberite Save (Windows 95 i NT 4.0) ili OK (Windows NT 3.51).
Vjeba 2 - Definiranje i upotreba pretraivanja

Sada kada ste definirali skup crtea moete pripremiti upite da biste pozvali objekte iz vaih izvornih crtea. Pretraivanje je alat koji upotrebljavate da biste pozvali upravo onu informaciju koju trebate iz mase podataka vaih izvornih crtea. Pretraivanja se mogu temeljiti na razliitim tipovima kriterija: poloaj, svojstvo, podatak, SQL. Pretraivanje po poloaju upotrebom poloajnog pretraivanja moete pozvati sve objekte koji se nalaze unutar krunice sa sreditem u nekoj toki i polumjera 20 m ili unutar 10 m pruge (koridora) s neke strane zadane linije. Pretraivanje po svojstvima upotrebom pretraivanja po svojstvu moete pozvati objekte koji su na pojedinom sloju u razliitim crteima, ili pozvati sve objekte odreene vrste linije ili boje.
31
Pretraivanje prema objektnim podacima moete pozvati objekte na temelju podataka pridruenih objektu. Na primjer, ako ste spremili podatke o izvorima kao objektne podatke, moete pozvati sve izvore sa zadanim vrijednostma objektnih podataka. SQL pretraivanje moete pozvati objekte koji su povezani s podacima spremljenim u vanjskim bazama podataka. Moete kombinirati razliite tipove pretraivanja, te spremiti pretraivanje za kasniju upotrebu. Takoer moete definirati pretraivanje koje mijenja svojstva naenih objekata. Taj se postupak zove izmjena svojstava. Na primjer, moete pozvati objekte na temelju njihove crvene boje i prikazati ih plavom bojom. U ovoj vjebi: Prilagoavate radnu podlogu ukupnoj irini crtea, kao to je ona izvornog crtea. Brzo pregledavate sve podatke pridruenog crtea. Definirate indeks pridruene datoteke. Definirate pretraivanje po svojstvima i poloaju da biste prikazali sve eljeznike pruge, a zatim sve podatke odreenog podruja. Spremate pretraivanje za kasniju upotrebu. Definirate pretraivanje koje poziva odreene podatke i mijenja odreena svojstva.
Zumiranje do ukupne irine radne podloge i izvornog crtea

Prije nego izvedete pretraivanje morate prilagoditi radnu podlogu da se poklopi s ukupnom irinom izvornih crtea. Ako to ne napravite neki od objekata koje pozovete iz izvornih crtea moda se ne pojave na ekranu. Koordinate u donjem lijevom kutu ekrana odnose se na novu irinu i novi prostor radne podloge.
Zumiranje do ukupne irine izvornog crtea

1. Iz izbornika Map izaberite Drawings Zoom Drawing Extents. U dijalokom okviru Zoom Drawing Extents crte KARTAGRADA je ve oznaen. 2. Izaberite OK. Radna podloga se povea tako da obuhvati sadraj odabranog crtea (Crte nije vidljiv na ekranu monitora). 3. Iz izbornika File izaberite Save da biste spremili radnu podlogu.
Brzo pregledavanje izvornog crtea

Prije izvoenja pretraivanja, moete upotrijebiti brzo pregledavanje (Quick View) da biste prikazali sadraj crtea. Upotreba brzog pregledavanja je mnogo bra od otvaranja (Opening), jer vidite sliku bez kreiranja bilo kojeg objekta u samoj radnoj podlozi. U poglavlju Postavljanje eljenih vrijednosti za pretraivanje odabrali ste da se blokovi prikazuju kao toke umetanja pri pretraivanju u Preview modu ili kad upotrebljavate Quick View. Toke umetanja su teko vidljive pa treba promijeniti njihov izgled upotrebom sistemske varijable PDMODE.
Zadavanje izgleda toaka umetanja blokova

1. U redak za naredbe upiite pdmode. 2. Za novu vrijednost upiite 3. Ta promjena mijenja izgled toke za umetanje od tokice na X.
32
Brzo pregledavanje crtea

1. Iz Map izbornika izaberite Drawings Quick View Drawings. Crte KARTAGRADA je ve oznaen. 2. Izaberite OK. Crte se pojavljuje na ekranu u modu za pregledavanje u kojemu ne moete ureivati crte. Svaki blok u crteu prikazan je znakom X jer ste tako zadali. 3. Podesite PDMODE na 0. Naredbe REDRAW i REGEN briu ekran nakon brzog pregledavanja. 4. U redak za naredbe upiite regen.
Kreiranje indeksa
Indeksi ubrzavaju pretraivanje, ali poveavaju veliinu izvornog crtea. Radi poboljanja svojstava pretraivanja objektnih i vanjskih podataka kreirajte njihove indekse za sve crtee u skupu podataka, ak i ako oni ne sadre objektne podatke ili SQL upite. Nakon kreiranja indeksa AutoCAD Map e automatski osuvremeniti indeks svaki put kad spremite izmjenjeni crte.
Kreiranje indeksa
1. Iz izbornika Map izaberite Drawings Drawing Maintenance. 2. U dijalokom okviru Drawing Maintenance izaberite crte KARTAGRADA. 3. Izaberite Drawing Index. 4. Provjerite da li su u dijalokom okviru Index Maintenance, pod opcijom Generate Index, izabrane sve opcije. 5. Pod Generate Index izaberite tipku Object Data. 6. U dijalokom okviru Generate Object Data Index izaberite tipku Select All kako bi izabrali sve navedeno u polju objektnih podataka. 7. Izaberite OK dva puta. Na poruku Confirm izaberite OK. 8. Izaberite Close da bi zatvorili dijaloki okvir Drawing Maintenance. Dobro je povremeno upotrijebiti tu naredbu kako bi se indeksi ponovo kreirali.
Pretraivanje upotrebom svojstava objekata

Sada moete upotrijebiti pretraivanja po svojstvima da bi pozvali objekte iz crtea kartagrada.dwg. Pretraivanje po svojstvima temelji se na njihovoj boji, tipu linije, sloju ili nekom drugom AutoCAD-ovu svojstvu. Moete zadati vrijednost za svako svojstvo koje upotrebljavate.
Definiranje pretraivanja po svojstvima

1. Iz izbornika Map, izaberite Query Define Query. 2. U dijalokom okviru Define Query, pod Query Type, izaberite Property. 3. U dijalokom okviru Property Condition, pod Select Property, izaberite Layer. Primjeujete da je automatski izabran znak jednakosti (=) za Operator.
Kartografija i AutoCAD Map 4. Izaberite Values. 5. U dijalokom okviru Select izaberite PRUGA. Izaberite OK. 6. U dijalokom okviru Property Condition izaberite OK. U dijalokom okviru Define Query definirani upit pojavljuje se pod Current Query.
33
Radi breg prikazivanja izabranih objekata tekueg crtea pretraivanje izvedite u Preview nainu: 7. Pod Query Mode, uvjerite se da je izabrano Preview. 8. Izaberite Execute Query. Pojavljuju se polilinije koje predstavljaju eljezniku prugu. Kao i Quick View, Preview nain prikazuje crte u read-only modu (moemo samo gledati). Ne moete ispravljati objekte na crteu, a upotrebom naredbe REDRAW ili REGEN brie se cijeli ekran.
Kombiniranje tipova pretraivanja

Za dobivanje odreenih informacija o crteu moete profiniti pretraivanje kombinirajui uvjete. Definirat ete pretraivanje po svojstvu i poloaju. Postupcima koji slijede ureujete postojee pretraivanje, kreirate novo pretraivanje ili kombinirate ta dva pretraivanja. Prvo promijenite uvjet svojstva, a onda definirajte uvjet poloaja da bi pozvali potoke koji prolaze zadanim podrujem.
Ureivanje postojeeg pretraivanja

1. Iz izbornika View izaberite Redraw. 2. Iz izbornika Map izaberite Query Define Query. 3. Izaberite tekue pretraivanje. 4. Izaberite Edit. 5. Izaberite Values. 6. Ponitite izbor sloja PRUGA i izaberite RIJEKE sloj s popisa slojeva. 7. Izaberite OK. U dijalokom okviru Define Query pojavljuje se promijenjeno pretraivanje ispod Current Query.
Dodavanje postojeih uvjeta u postojee pretraivanje

1. Pod Query Type uvjerite se da je izabran AND operator. 2. Pod Query Type izaberite Location. 3. U dijalokom okviru Location Condition, pod Boundary Type, izaberite Circle. Pod Selection Type izaberite Crossing. 4. Izaberite Define. 5. U redak za naredbe upiite koordinate 104.0000, 21.0000 i potvrdite upis s ENTER. 6. Za polumjer upiite 5 i potvrdite s ENTER. 7. Pod Query Mode izaberite Draw. 8. Izaberite Execute Query.
34
Prikazani su samo oni objekti u RIJEKE sloju koji se nalaze unutar te sijeku zadanu granicu. U svako vrijeme moete ponititi rezultate pretraivanja. 9. Iz izbornika Edit, izaberite Undo kako bi uklonili pronaene objekte iz radne podloge.
Spremanje i ponovna upotreba pretraivanja

Ako elite ponovno upotrijebiti pretraivanje, moete ga spremiti u knjinicu Query Library zajedno s opisom. Ako elite pretraivanje modificirati ili ga dijeliti s drugima, moete ga spremiti u vanjsku datoteku. Ako kreirate vanjsko pretraivanje, moete podatke o tom vidjeti u knjinici pretraivanja.
Spremanje i ponovna upotreba pretraivanja

1. Iz izbornika Map izaberite Query Define Query. U dijalokom okviru Define Query pretraivanje koje ste upravo definirali prikazano je u Current Query okviru. 2. Pod Options izaberite Save. 3. U dijalokom okviru Save Current Query izaberite New Category te upiite Potoci za novo ime. Izaberite OK. 4. U dijalokom okviru Save Current Query upiite ime i opis za pretraivanje pomou sljedeih vrijednosti : za Name upiite Potoci za Description upiite Potoci unutar krunice oko izabrane toke 5. Izaberite Save to External File. Ova opcija omoguava spremanje pretraivanja dostupnih svim radnim podlogama. 6. Pod Save Options uvjerite se da su izabrane samo sljedee opcije: Save List of Active Drawings Keep Reference in Library Auto Execute 7. Izaberite Browse da biste spremili u Peric direktorij. Izaberite ili upiite Peric1 za File Name. Tada izaberite Save. 8. Izaberite OK. 9. U dijalokom okviru Define Query izaberite Clear Query. Tada izaberite OK. AutoCAD Map sprema pretraivanje kao vanjsko pretraivanje.
Ponovna upotreba pretraivanja

1. Iz izbornika Map izaberite Query Run Query. 2. Za Category uvjerite se da je izabrano Potoci. 3. Pod Queries izaberite opis za pretraivanje koji ste upravo spremili. 4. Izaberite Run Query. 5. Na Center and Radius poruci zadajte sredite i polumjer krunice (x=107.0000, y=25.0000, R=6).
35
Budui da prilikom definiranja i spremanja pretraivanja niste izabrali opciju Save Location Coordinates u dijalokom okviru Save Current Query, sada moete odrediti drugi poloaj i polumjer za poloajni uvjet. AutoCAD Map iscrtava potoke koji lee unutar i sijeku granicu odabranog podruja. 6. U redak za naredbe upiite undo i potvrdite dva puta s ENTER kako bi obrisali naene objekte s ekrana. 7. Iz izbornika View izaberite Redraw.
Pretraivanje s izmjenom svojstava

Pri izboru objekata pretraivanjem moete upotrijebiti izmjenu svojstava kako biste promijenili pronaene podatke na razliite naine. Npr., objektima crvene boje nakon uitavanja moete mijenjati boju. Izmjena svojstava kao to je boja, vrsta linije ili tekst snaan je nain za prikaz i isticanje podataka.
Izmjena svojstava pretraenih objekata (boja, debljina linija)

1. Iz izbornika Map izaberite Query Define Query. Prijanje pretraivanje je i dalje tekue. 2. Pod Options izaberite Alter Properties. 3. U dijalokom okviru Set Property Alternations, pod Select Property, izaberite Color. 4. Pod Expression izaberite Values. 5. U dijalokom okviru Select Color izaberite Green. Tada pritisnite OK. 6. Izaberite Add kako biste zadanu izmjenu svojstava dodali u Current Property Alterations popis. 7. Izaberite With. 8. U Expression box upiite 0.5. Izaberite Add. 9. Izaberite OK.
Izvravanje upita uz upotrebu zamjene svojstava

1. U dijalokom okviru Define Query pod Options budite sigurni da je obiljeen okviri za provjeru lijevo od Alter Properties. 2. Pod Query Mode izaberite Draw. 3. Izaberite Execute Query. 4. Pojavljuju se potoci u green boji s debljinom linije od 0.5. 5. U redak za naredbe upiite undo. Potvrdite s ENTER. 6. Na poruku Auto/Control/Begin/End/Mark/Back/<Number> pritisnite ENTER. Napomena: Nemojte spremati izmjene u Peric1.dwg ako elite napustiti AutoCAD Map nakon ove vjebe.
36
Vjeba 3 - Pretraivanje objektnih podataka i spremanje ureenih podataka

Nakon dodavanja objektnih podataka, moete ih upotrebljavati za pretraivanja, za uitavanje i izmjenu objekata. Podaci iz izvornog crtea koji su uitani i izmijenjeni mogu se spremiti natrag u izvorne crtee za daljnju upotrebu.
Pretraivanje objekata pomou objektnih podataka

U ovoj vjebi izmijenit ete pretraene objekte i spremiti ih u izvorni crte (podatke za jezera s dozvoljenim javnim pristupom). Napomena: Ukoliko ste nakon prethodne vjebe napustili AutoCAD Map, sada ga trebate pokrenuti i uitati Peric1.dwg datoteku. Potom trebate aktivirati Kartagrada crte.
Definiranje pretraivanja po objektnim podacima

1. Iz izbornika Map izaberite Query Define Query. 2. Budite sigurni da tamo nema niti jednog pretraivanja. Ako postoji, izaberite Clear Query. Iskljuite Alter Properties okviri za provjeru. 3. Pod Query Type izaberite Data. 4. U dijalokom okviru Data Condition uvjerite se da je tekua tablica VODENA_ PODRUCJA. Sada promijenite vrijednost polja PRISTUP tako da se prikau jezera na kojima je dozvoljen javni pristup. 5. Izaberite PRISTUP. 6. Za Value upiite DA. 7. Izaberite OK. 8. Pod Query Mode izaberite Draw. Izaberite Execute Query. Prikazana su dva jezera na koja je dozvoljen javni pristup. Ukoliko se eli naene objekte ureivati tada pri definiranju pretraivanja mora biti izabran Draw Query Mode.
Ureivanje objektnih podataka i spremanje promjena

U ovoj vjebi ureujete objektne podatke jezera naenih pretraivanjem.
Ureivanje objektnih podataka i spremanje promjena

1. Iz izbornika Map izaberite Object Data Edit Object Data 2. Izaberite najvee vodeno podruje ( u sredini dolje ). 3. U dijalokom okviru Edit Object, pod Object Data Field, izaberite Dozvoljen javni pristup?. 4. Za vrijednost upiite NE. Potvrdite s ENTER. 5. Izaberite OK. Tako dugo dok je pokrenuto ureivanje naenog objekta, AutoCAD Map vas pita elite li spremiti objekt u Save set. Save set je popis novih i ureivanih objekata koje ste eljeli
37
spremiti nazad u izabrani crte. Ako je va sistemski administrator postavio zakljuavanje objekata, tada pri dodavanju objekata u Save set, AutoCAD Map zakljuava objekte u Save set tako da drugi korisnici ne mogu mijenjati te objekte. (Sistemski administrator je obino osoba koja instalira i podeava korisniku pristupne opcije). 6. Izaberite YES. Ako ste mijenjali pretraeni objekt bez namjere da osuvremenite izvorni crte, trebate na poruku odgovoriti No. Nakon dodavanja objekata u Save set, potrebno je spremiti jezera s izmijenjenim podacima natrag u izvornu kartu.
Spremanje ureenih objekata u izvorne crtee

1. Iz izbornika Map izaberite Save Back Save to Source Drawings. 2. U dijalokom okviru Save Objects to Source Drawings, pod What to Save, budite sigurni da je izabrano Save Queried Objects. 3. Izaberite OK. Izmijenjena vodena podruja spremaju se nazad u originalni izvorni crte s promijenjenim objektnim podacima. Napomena: Ukoliko prekidate s radom nemojte spremati izmjene u tekui crte Peric1.dwg.
Vjeba 4 - Kreiranje tematske karte iz objektnih podataka

U nizu karata, polilinije koje oznaavaju ulice sadre ID tih ulica, imena ulica i informacije o gustoi prometa kao objektne podatke. Te podatke moete upotrijebiti kao kriterije za pretraivanja i u tematskoj prezentaciji za grafiki prikaz gustoe prometa. Informacije o gustoi prometa, koje su pridruene ulinim polilinijama, osiguravaju izvor podataka za kreiranje tematske karte. Upotrebom automatizirane izrade tematskih karata u AutoCAD Mapu moete takoer mijenjati prikaz naenih objekata. Postupcima koji sljede pronalazite polilinije ulica i kreirate tematsku kartu kako bi prikazali gustou prometa svake ulice. Prikazat ete ulice male, srednje, velike i vrlo velike gustoe prometa.
Aktiviranje pridruenih crtea

1. Ponovno otvorite Peric1.dwg crte. Odbacite svaku promjenu koju ste napravili u tekuem crteu. 2. Iz izbornika Map izaberite Drawings Define/Modify Drawing Set. 3. Izaberite KUE2 te izaberite Activate. Odaberite OK. 4. Iz izbornika Map izaberite Drawings Zoom Drawings Extents. 5. Izaberite OK. 6. Iz izbornika Map izaberite Drawings Quick View Drawings da pregledate sadraj crtea. 7. U dijalokom okviru Quick View Drawings izaberite crte koji elite pregledavati i zatim OK. 8. U redak za naredbe upiite redraw da biste obrisali ekran.
38
Definiranje pretraivanja za tematsku kartu

1. Iz izbornika Map izaberite Query Object Thematic Query. U dijalokom okviru Object Thematic Mapping zadajte objekte koje elite prikazati i objektne karakteristike koje elite prikazati u tematskoj karti. 2. Pod Objects of Interest, izaberite Limit to Layers. 3. Izaberite Layers. Oznaite ULICE sloj i izaberite OK. Thematic Expression identificira osnovne vrijednosti za tematsku kartu. Ovdje upotrijebite vrijednosti za gustou prometa u ULICE tablici objektnih podataka da biste razvrstali ulice. 4. Pod Thematic Expression izaberite Data. Tada izaberite Define. 5. U dijalokom okviru Data Expression budite sigurni da je izabrana tablica ULICE. 6. Pod Object Data Fields izaberite GUSTOA_PROMETA, zatim OK. Osim zadavanja podataka koje elite prikazati treba odrediti i nain pojavljivanja na tematskoj karti. Zadajete vizualne karakteristike kao to su debljina linije, boja i ispunjavanje. Takoer odreujete podatke kao neprekidne ili diskretne. U neprekidnoj tematskoj karti podaci su obino numeriki i razdjeljeni u razrede. Diskretne tematske karte prikazuju niz diskretnih razreda. Svaka vrijednost je novi razred. U ovom primjeru podaci su diskretni.
Zadavanje prikaza tematske karte

1. Pod Display Parameters za Display Property izaberite Line Format. 2. Za Range Division budite sigurni da je izabrano Discrete. Tada izaberite Define. Otvara se dijaloki okvir Thematic Display Options. Izaberite debljinu linija koju ete upotrebljavati za svaku vrijednost objektnog podatka koji prikazujete. Na primjer, neku vrijednost objektnog podatka (slabi promet) elite prikazati linijom debljine 10. 3. U dijalokom okviru Thematic Display Options izaberite Add. 4. U dijalokom okviru Add Thematic Range izaberite Linetype te upiite Continuous za Edit Value ili izaberite Select i izaberite Continuous s popisa tipova linija. Potvrdite s ENTER. 5. U ostala polja, upiite sljedee vrijednosti: za Width upiite 0.1 za Color upiite 2 za Value upiite Slaba za Desc upiite Nizak promet Pritisnite ENTER nakon svakog unosa vrijednosti. Ako izostavite opis (description), tuma znakova nee sadravati objanjenja. 6. Izaberite OK. 7. Ponovite korake od 3 do 6 kako biste definirali jo tri klase s tri vrijednosti:
Kartografija i AutoCAD Map Vrsta linije Continuous Continuous Continuous Debljina 0.2 0.3 0.4 Boja 3 5 1 Vrijednost Srednja Velika Jako velika Objanjenje Srednji promet Visoki promet Vrlo visoki promet
39
Zatim kreirate tuma znakova. Tuma znakova je klju ili objanjenje znakova, njihovih znaenja ili vrijednosti prikazanih na crteu. U naem sluaju tuma znakova prikazuje debljinu i boju linije za svaku kategoriju gustoe prometa. Te vrijednosti moete mijenjati po izboru.
Dodavanje tumaa znakova

1. U dijalokom okviru Thematic Display Options izaberite Legend. 2. U dijalokom okviru Thematic Legend Design izaberite Create Legend. Tuma znakova kreirate na sloju 0. 3. Za Insertation Point upiite za X vrijednost 119.0000 i za Y vrijednost 12.0000. Zadane vrijednosti odreuju poloaj legende. 4. Za Display Order budite sigurni da je oznaeno Ascending. Treba odrediti veliinu i raspored kuica koje sadre znakove. Te vrijednosti moraju biti dovoljno velike da se lako moe vidjeti svaki znak, ali dovoljno male da tuma znakova ne prekrije ili zakloni crte. 5. Pod Symbols izaberite Boxed Symbols. Za Size X upiite vrijednost 0.5; za Size Y upiite 0.5; za Offset upiite 0.25. Opcije pod Labels opisuju veliinu, stil teksta i poloaj objanjenja u tumau znakova. 6. Pod Labels, za Size, upiite vrijednost 0.5; za Style zadrite tekui Style; za Offset upiite 0.25. 7. Izaberite OK. 8. U dijalokom okviru Thematic Display Options izaberite OK.
Kreiranje tematske karte

U dijalokom okviru Object Thematic Mapping izaberite Proceed. Rezultati pretraivanja grafiki prikazuju podatke o gustoi prometa.
40
Nizak promet Srednji promet Visoki promet
Sada moete spremiti crte radne podloge ili zavriti s radom bez spremanja promjena.
41
4.3. Rad s podacima u vanjskoj bazi podataka

Pomou AutoCAD Mapa moete, za lake snalaenje po karti, grafikim objektima crtea pridruiti tekstualne informacije iz vanjske baze podataka. Nakon toga moete pretraivati na temelju tih tekstualnih podataka pridruenih objektima. Takoer moete upotrijebiti AutoCAD Map naredbe za pretraivanje baza podataka da biste uzeli postojee spremljene podatke kao atribute ili tekst u crteu i automatski kreirali zapise u bazi podataka povezane s objektima na karti.
Vjeba 1 - Priprema za upotrebu podataka iz vanjske baze podataka

AutoCAD Map upotrebljava AutoCAD SQL okolinu (ASE) za spremanje i pristup podacima u vanjskoj bazi podataka. Postupak povezivanja objekata i zapisa u bazi podataka odvija se upotrebom odgovarajueg editora (External Database Configuration Editing). Kada ste jedanput kreirali veze moete izvesti pretraivanje na temelju SQL kriterija. Tada moete pozvati objekte iz cijeloga skupa karata.
Uspostavljanje veza s bazom podataka

AutoCAD Map koristi vezu (link) za povezivanje objekata crtea s informacijama u bazi podataka. Veza se sastoji od imena veze (link path name) i vrijednosti u kljunom stupcu baze podataka. Ime veze sastoji se od 5 dijelova: okolina, katalog, shema, tablica i kljuni stupac. U AutoCAD SQL okolini, okolina se sastoji od softvera za upravljanje bazom podataka (DBMS) kao to su DBASE, ORACLE, baze podataka kojoj se pristupa, korisnika i programa. Katalog se odnosi na ime staze direktorija gdje je smjetena baza podataka. Shema se odnosi na poddirektorij kataloga gdje su smjetene tablice iz baze podataka. Tablica sadri podatke u recima i stupcima koji se mogu povezati s objektima AutoCAD Mapa.
Zadavanje okoline, kataloga i shema

1. Kliknite na External Database Configuration ikonu u AutoCAD Map programskoj grupi. 2. U dijalokom okviru External Database Configuration pritisnite Environment i izaberite DB3, a onda izaberite Edit. 3. U dijalokom okviru Environment kliknite na Catalog. 4. Napiite VJEBE u dijalokom okviru Catalog Name, te upotrijebite Browse tipku da unesete stazu koja oznauje gdje su datoteke vjebi instalirane, npr. c: ili d:. Tada izaberite New. Katalog je logiko ime za stazu do sheme, a shema logiko ime direktorija koji sadri tablice baze podataka kojima elimo pristupiti. Katalog i shema definiraju poloaj tablica baza podataka na raunalu. Datoteka je smjetena u c:\Peric ili d:\Peric. Katalog i shema su druga imena (alias) za stazu u direktorij koji sadri tablice baze podataka. Na primjer, VJEBE je katalog sa stazom c:, PARCELE je shema, a direktorij je Peric. Upiite PARCELE za Shema Name, i upotrijebite Browse kako bi unijeli ime direktorija koji sadri datoteke baze podataka za ove vjebe, Peric i izaberite New. Zatim izaberite OK. Napomena: Budite sigurni da ste izabrali New prije nego to ste izabrali OK.
Kartografija i AutoCAD Map 5. U dijalokom okviru External Database Configuration izaberite Test.
42
6. U dijalokom okviru Login ignorirajte User Name i Password okvire (dBASEIII okolina ne rabi te okvire) i izaberite Connect. 7. U dijalokom okviru Connection Test Passed izaberite Done. 8. Izaberite OK za izlaz iz dijalokog okvira External Database Configuration. Promjene se dogode trenutno, okolina, katalog i shema sada su zapisane.
Povezivanje s vanjskom bazom podataka

Kad su postavljeni katalozi i sheme koje ine okolinu baze podataka moete se povezati na odgovarajue tablice baze podataka. 1. Otvorite datoteku Parcele.dwg u Peric direktoriju. 2. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) Administration 3. U dijalokom okviru Administration, pod Database Objects, izaberite DB3. Tada izaberite Connect. 4. U dijalokom okviru Connect to Environment ne upisujte User Name ili Password. Izaberite OK. dBASE III+ okolina ne zahtijeva korisniko ime i lozinku. 5. U dijalokom okviru Administration, pod Database Object Selection, izaberite Environment. U dijalokom okviru Administration, pod Database Objects, unos za DB3 pod Con (Connect) mora biti Yes. DB3 je povezan. 6. Pod Database Object Selection izaberite Catalog. Tada pod Database Objects izaberite VJEBE. Napomena: Ako ugledate poruku Cant get the list of Database Objects niste ispravno zadali katalog i shemu. U dijalokom okviru Administration izaberite Disconnect. Zatim izaberite OK. Ponovo pomou External Database Configuration i ponavljanjem koraka 2 do 4 uspostavite okolinu. 7. Pod Database Object Selection, izabrati Schema. Tada pod Database Objects izabrati PARCELE. 8. Pod Database Object Selection izabrati Table. Pod Database Objects izabrati PARCELE.
Zadavanje imena veze

Veza pokazuje ime i smjetaj vanjske baze podataka. Veza se sastoji od imena veze (link path name, LPN) i vrijednosti u kljunom stupcu pomou kojih se povezuje zapis u bazi podataka s objektom na crteu. Veza je skraeno ime koje slui za uvanje te informacije. U ovom primjeru, stupac PARCEL_ID je kljuni stupac. Vrijednosti u kljunom stupcu (ili stupcima) predstavljaju retke u bazi podataka. Upotrijebite kljuni stupac kao temelj za ureivanje i pretaivanje vanjske baze podataka.
Kreiranje imena veze

1. U dijalokom okviru Administration izaberite Link Path Names. Morate izabrati stupac koji e predstavljati kljuni stupac za vezu, te nakon toga upisati ime veze.
43
2. U dijalokom okviru Link Path Names pod Key Selection izaberite ID_PARCELE. Nakon toga izaberite On. 3. U Link Path okvir upiite BRPARC kao novo ime. Zatim pritisnite New. Ime se pomie u polje Existing i pojavljuje se poruka Registered successfully. 4. Izaberite Close. U dijalokom okviru Administration BRPARC se pojavljuje kao tekue ime veze. 5. Izaberite OK. 6. Iz izbornika File izaberite Save As kako biste sauvali promjene, a nazovite ju Parcele1. Sada ste kreirali ime veze i povezali kartu s tablicom BRPARC upotrebljavajui ID_PARCELE kao kljuni stupac.
Pregledavanje vanjske baze podataka

Kada ste uspostavili vezu s bazom podataka moete pristupiti podacima upotrebom naredbi SQL-a.
Pristupanje bazi podataka upotrebom SQL naredbi

1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) SQL Editor. 2. Za Cursor State izaberite Scrollable. 3. Pod SQL Statement upiite SELECT*FROM PARCELE. Zatim izaberite Execute. Tom naredbom izabrani su svi retci (SELECT*) u bazi podataka estica (FROM PARCELE). 4. Upotrijebite Next, Prior, First i Last kako biste pregledali sve retke baze podataka. Izaberite Close. Naredbu moete jo poboljati dodavanjem uvjeta WHERE. U ovom sluaju potraite estice ija je graevinska vrijednost vea od 80000. Moete nadograditi postojee pretraivanje. 5. U dijalokom okviru SQL Editor za SQL Statement upiite SELECT * FROM PARCELE WHERE ZEM_VRIJ > 80000. 6. Izaberite Execute. U dijalokom okviru SQL Cursor pojavljuju se samo estice s graevinskom vrijednou veom od 80000. 7. Izaberite Close. 8. U dijalokom okviru SQL Editor izaberite Close.
Ureivanje u vanjskoj bazi podataka

Tablica ima stupce s podacima o imenima vlasnika. Treba osuvremeniti bazu podataka jer se promijenio vlasnik kue na estici broj 208.
Izbor podatka za ureivanje u bazi

1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) Rows. Morate postaviti Cursor State na Updatable kako biste mogli izmjeniti podatke u tablici. 2. Za Cursor State izaberite Updatable.
Kartografija i AutoCAD Map 3. Za SELECT Rows u okviru Condition upiite ID_PARCELE=208. 4. Da biste vidjeli redak (ili retke) koji zadovoljavaju taj uvjet izaberite Open Cursor.
44
Dijaloki okvir Rows pokazuje redak koji zadovoljava taj uvjet. Sada moete urediti taj redak.
Ureivanje retka
1. U dijalokom okviru Rows izaberite Edit. 2. Izaberite polje PREZIME, upiite svoje prezime u okvir Value i pritisnite ENTER. 3. Izaberite polje IME, upiite svoje ime u okvir Value i pritisnite ENTER. 4. Izaberite Update. Redak ili zapis pokazat e novu vrijednost u buduem SQL pretraivanju. 5. Izaberite Close. 6. U dijalokom okviru Rows izaberite OK.
Vjeba 2 - Uspostavljanje veza s bazom podataka

Na karti svaka estica ima jedinstveni ID broj estice koji je spremljen kao blok s atributom. Upotrebom broja estice moete automatizirati postupak povezivanja s bazom podataka. Pomou AutoCAD Mapa moete brzo uspostaviti veze s tablicom u vanjskoj bazi podataka pomou informacija o bloku, atributa bloka ili teksta u zatvorenom poligonu.
Uspostavljanje veza
1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) Generate Links. 2. U dijalokom okviru Generate Data Links za Linkage Type uvjerite se da je izabrano Blocks. 3. Za Data Links izaberite Create ASE Links. Za LPN je izabrano BRPARC, Key 1 je polje ID_PARCELE (kljuni stupac u bazi podataka) . Moete zadati da se veze kreiraju bez provjere; da se veza kreira samo ako se informacija u crteu podudara s vrijednou kljunog stupca u bazi podataka ili da se kreira veza i novi zapis u bazi podataka ako informacija u crteu nema ekvivalent u bazi podataka. U ovom primjeru kreirate vezu tamo gdje broj estice na crteu odgovara zapisu u bazi podataka. 4. Za ASE Link Validation izaberite Link Must Exist. Link Must Exist znai da se tekst na crteu (broj estice ID) mora poklopiti s vrijednou u kljunom stupcu baze podataka. 5. Izaberite OK kako biste uspostavili veze. 6. Kada se u retku za naredbe pojavi upit o izboru objekata upiite all. Za svaki objekt u odabranom skupu AutoCAD Map povezuje atribut bloka u crteu s odgovarajuim retkom u bazi podataka. U svakom trenutku moete provjeriti je li veza kreirana ili postoji li veza izmeu objekata na crteu i retka u bazi podataka.
Provjera veze
1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) Links.
Kartografija i AutoCAD Map 2. Kod poruke Select object izaberite bilo koji broj estice (zeleni broj u estici). Dijaloki okvir Links pokazuje redak u bazi podataka povezan s tom esticom. 3. Izaberite Rows da bi se vidio cijeli redak. 4. U dijalokom okviru Rows izaberite OK. 5. U dijalokom okviru Links izaberite OK.
45
Sada kad su estice povezane s podacima u bazi moete upotrijebiti te podatke za analize i prezentacije. 6. Spremite crte pod imenom Parcdb.dwg.
Vjeba 3 - SQL pretraivanje

Pretraivanjem moete upotrijebiti vrijednosti spremljene u vanjskoj bazi podataka da biste odredili skup objekata koje elite pozvati iz pridruenih crtea. Takav nain pretraivanja zove se SQL pretraivanje. Osim standardnih operatora (kao to su >, <, =, ...) moete traiti zapise koji sadre dio stringa ili prazan zapis. Takoer moete temeljiti pretraivanje na stupcu koji nije dio definicije imena staze veze (LPN). U ovoj vjebi kreirate novu radnu podlogu i pridruujete kartu estica. Definirate SQL pretraivanje da biste pozvali esticu na temelju imena vlasnika. Ime vlasnika je spremljeno u vanjskoj bazi podataka. Takoer definirate SQL pretraivanje kako biste pozvali estice kojima je vrijednost unutar zadanog raspona.
Pridruivanje crtea
1. Otvorite novi crte. 2. Iz izbornika Map izaberite Drawings Define/Modify Drawing Set i pridruite crte Parcdb. 3. Iz izbornika Map izaberite Query Define Query. 4. U dijalokom okviru Define Query upotrijebite Clear Query da biste poistili postojea pretraivanja. 5. Izaberite Zoom Ext. 6. U dijalokom okviru Zoom Drawing Extents izaberite OK kako biste zumirali crte Parcdb. Nakon toga definirate SQL pretraivanje.
Definiranje SQL pretraivanja

1. U dijalokom okviru Define Query za Query Type izaberite SQL. Pojavljuje se dijaloki okvir SQL Link Condition i uitava ime veze iz pridruenog crtea. Column popis sadri sve stupce iz vanjske baze podataka. Moete upotrijebiti jedan ili vie stupaca za definiranje SQL pretraivanja. U ovom sluaju upotrijebite PREZIME stupac za izbor prezimena. 2. U okviru Condition: Pod Column izaberite PREZIME. Uvjerite se da je Operator znak jednakosti (=). Pod Value upiite svoje prezime.
Kartografija i AutoCAD Map 3. Izaberite Add Condition. Ovo pretraivanje sada sadri SQL uvjet: WHERE PREZIME=<vae prezime>
46
Ne morate popuniti cijelu SQL naredbu. AutoCAD Map to ini automatski. Kako biste izveli pretraivanje zatvorite dijaloki okvir i izvedite pretraivanje u Preview nainu. 4. Izaberite OK. U dijalokom okviru Define Query trenutno pretraivanje sada sadri potpunu izjavu: SELECT*FROM ACADMAP3.PERIC.PARCELS WHERE PREZIME=<vae prezime> 5. U dijalokom okviru Define Query namjestite Query Mode na Draw. 6. Izaberite Execute Query. Objekt koji je povezan s vanjskom bazom podataka te definiran SQL uvjetom, ID estice, pojavljuje se u radnoj podlozi. Napomena: Ako je pretraivanje uspjeno izvedeno, a ne vide se objekti na zaslonu monitora zaboravili ste ponititi neko od pretraivanja u ranijoj vjebi. Iz izbornika Map izaberite Utilities Preferences i onda izaberite Query. Ponitite izbor Show Preview Blocks as Point Only, izaite iz dijalokog okvira i ponovo izvedite pretraivanje. Sada definirate pretraivanje da biste pronali estice s vrijednou zemljita u odreenom rasponu.
Definiranje raspona vrijednosti za SQL pretraivanje

1. U redak za naredbe upiite undo. 2. Iz izbornika Map izaberite Query Define Query. 3. Pod Current Query izaberite Clear Query. 4. Za Query Type izaberite SQL. 5. Definirajte SQL uvjet da biste nali ZEM_VRIJ vee ili jednako (>=) od 35000. Zatim izaberite Add Condition. 6. Uvjerite se da je izabran And. 7. Definirajte SQL uvjet da biste nali ZEM_VRIJ manje ili jednako (<=) od 50000. Zatim izaberite Add Condition. 8. Izaberite OK. 9. U dijalokom okviru Define Query izaberite Zoom Ext. i pretraivanje u Draw modu. Svi ID-ovi estica ija vrijednost lei izmeu 35000 i 50000 su pozvani iz pridruenog crtea. Ako sada elite zavriti rad nemojte spremati promjene u vaem crteu.
47
4.4. Analiziranje podataka karte upotrebom mrene i poligonske topologije

Za dodavanje informacija vaim podacima i olakali analize, u AutoCAD Mapu moete kreirati topologiju. Topologija definira odnose izmeu susjednih objekata i grupa objekata, te sprema informacije kao objektne podatke. AutoCAD Map podrava 3 tipa topologije: vornu, mrenu i poligonsku. Upotrebom mrene topologije moete definirati i analizirati odnose izmeu linearnih objekata. Primjeri mrene topologije su mrea ulica, naftovoda, cesta i elektrina mrea. Upotrebom poligonske topologije moete analizirati odnose izmeu razliitih podruja. Analiza preklapanja pokazuje rezultate kombiniranja dviju topologija. Moete takoer analizirati djelovanje topologije dodavanjem podruja oko postojeih topologija (koridor).
Vjeba 1 - Kreiranje mrene topologije

Mrena topologija upotrebljava povezanost linija (veza) kako bi stvorila linearnu mreu. Kada kreirate mrenu topologiju informacije o vezama i njihovim odnosima spremaju se kao objektni podaci uz svaku vezu. U objektne podatke mrene topologije moete pospremiti i informacije o smjeru i propusnosti svake veze. Nakon kreiranja topologije moete analizirati mreu, npr. moete odrediti najkrai put izmeu dvije toke. U ovom odlomku kreirate mrenu topologiju od linija i polilinija koje prikazuju ulice. AutoCAD Map postavlja tokasti objekt ili blok na presjek i kraj svake veze. Taj objekt ili blok nazive se vor (node).
Kreiranje mrene topologije

1. Otvorite crte Kue2.dwg koji ste kreirali u poglavlju 1. Ako vas pita da spremite promjene izaberite No. 2. Iz izbornika Map izaberite Topology Create. 3. Za Define Topology: Za Name upiite ULICE. Za Type izaberite Network. Za Description upiite Topologija ulica u gradu. Sada odredite objekte od kojih ete kreirati mreu. 4. Za Topology Objects izaberite Link Objects. 5. U dijalokom okviru Link Objects uvjerite se da je izabrano Select Automatically. Izaberite OK. Sada odredite vorove na mjestima presjeka i krajeve veza. 6. U dijalokom okviru Create Topology za Topology Objects izaberite Node Objects. 7. U dijalokom okviru Node Objects, za Object Selection, uvjerite se da je izabrano Select Automatically; za Object Creation izaberite Create Node Objects. 8. Za Create On Layer upiite Mrea. Onda izaberite OK. Sloj Mrea ne postoji pa ga AutoCAD Map kreira (boja 7 i tip linije CONTINUOUS). 9. U dijalokom okviru Create Topology izaberite Proceed. AutoCAD Map kreira mrenu topologiju. vorovi na crteu smjeteni su na presjeke i krajeve mree.
48
Pregledavanje informacija o topologiji

Kada kreirate topologiju objektni podaci dodaju se geometriji (toke i linije) koja ini tu topologiju. Moete pregledati vorove odnosno centroide kreirane mrenom odnosno poligonskom topologijom.
Pregledavanje informacija o topologiji

1. Iz izbornika Map izaberite Object Data Edit Object Data. 2. Izaberite bilo koju vezu na karti. 3. U dijalokom okviru Edit Object Data za Table izaberite TPMLINK_ULICE. Dijaloki okvir Edit Object Data pokazuje objektne podatke koji pokazuju topoloku informaciju vezanu uz izabranu vezu. 4. Izaberite OK. Da biste bolje vidjeli vorove koji su dio mrene topologije moete promijeniti nain prikazivanja toaka koje predstavljaju vorove.
Promjena vrste znaka za prikaz toaka

1. Iz izbornika Format izaberite Point Style. 2. U dijalokom okviru Point Style izaberite znak . 3. Izaberite OK. 4. U redak za naredbe upiite regen. 5. Kako biste ponitili taj prikaz upotrijebite dijaloki okvir Point Style i izaberite najgornji lijevi prikaz. Zatim upiite regen u redak za naredbe. Takoer moete pogledati statistike podatke o topologiji.
Pregledavanje statistikih podataka o topologiji

1. Iz izbornika Map izaberite Topology Administration. 2. U dijalokom okviru Topology Administration uvjerite se da je tekua topologija ULICE. Zatim izaberite Statistics. Dijaloki okvir Topology Statistics pokazuje informacije o topologiji. 3. Za pregledavanje izraunanih vrijednosti izaberite Calculate. 4. Izaberite OK. 5. U dijalokom okviru Topology Administration izaberite OK.
Vjeba 2 - Analiziranje mrene topologije

S AutoCAD Mapom moete analizirati mrenu topologiju kako biste izraunali najkrai put izmeu dvije toke ili da biste odredili optimalnu rutu koja se temelji na vrijednostima smjera i propusnosti (otpora). Taj postupak je poznat kao shortest path trace traenje najkraeg puta. Moete izvesti i flood trace, tj. primijeniti metodu poplavljivanja. Taj postupak pronalazi put od toke u svim smjerovima uz zadavanje maksimalnog otpora. Npr. pronalaenje svih restorana unutar 10 minuta hoda od hotela ili svih stambenih podruja unutar 10 minuta vonje od nekog novog trgovakog centra. Mogu se takoer traiti putevi prema svim vorovima koji imaju zadane vrijednosti atributa.
49
Analiza pronalaenja najkraeg puta

U ovom primjeru pronalazite najkrai put izmeu policijske postaje i eljeznike postaje u Zagrebu. Najprije treba prikazati centar Zagreba.
Priprema karte za mrenu analizu

1. Iz izbornika Map izaberite Drawings Define/Modify Drawing Set. 2. Izaberite crte KARTAGRADA koji ste kreirali u poglavlju 1. 3. Iz izbornika Map izaberite Query Define Query. 4. Obriite postojee pretraivanje. 5. Definirajte pretraivanje po svojstvu kako bi se uitali objekti sa slojeva BOLNICA, POLICIJA i STANICA. 6. Izvrite pretraivanje u Draw modu. 7. eljeznika postaja, policijska postaja i bolnica su prikazane na crteu. 8. Iz izbornika View izaberite Named Views izaberite CENTAR pa Restore.
Izvoenje analize pronalaenja najkraeg puta

1. Iz izbornika Map izaberite Topology Path Trace. 2. U dijalokom okviru Shortest Path Trace uvjerite se da je za Topology Name izabrano ULICE. 3. Za Start Node izaberite Location. Zatim izaberite Select i izaberite toku kod policijske stanice kao na slici. Zatim stisnite ENTER. 4. Za End Node uvjerite se da je izabrano Object. Zatim izaberite Select i izaberite kraj ulice kod eljeznikog kolodvora Maksimir kao na slici. Zatim stisnite ENTER.
5. Za Result uvjerite se da je izabrano Show Trace. Pretpostavljena boja je plava (5). 6. Izaberite Proceed. Dobiveni crte prikazuje plavu liniju koja oznaava najkrai put izmeu dvije toke.
50
AutoCAD Map rauna put na temelju vrijednosti propusnosti i smjera koje su spremljene u topologiji. Vrijednost propusnosti predstavlja gustou prometa, a smjer oznaava jednosmjerne i dvosmjerne ulice. Takoer moete kreirati mrenu topologiju iz tog puta.
Spremanje najkraeg puta kao topologije

1. Iz izbornika Map izaberite Topology Path Trace. 2. Ostavite istu vrijednost za Input Topology. 3. Za Result izaberite Create Topology. 4. Nazovite topologiju Jedan_put i upiite opis. 5. Izaberite Proceed. Sad je put zapisan u novu topologiju Jedan_put. Tu topologiju moete spremiti u bilo koju radnu podlogu ili u izvornu kartu.
Analiza mree poplavljivanjem

Tu analizu moete upotrijebiti za prikaz svih putova od izabranog vora. Moete zadati maksimalnu udaljenost od poetne toke i maksimalni otpor. Na primjer, moete pronai sve stanove unutar 5 minuta hoda od nekog susjednog duana. U ovom primjeru pronalazite koji je eljezniki kolodvor najblii bolnici.
Provoenje analize poplavljivanjem

1. Iz izbornika Map izaberite Topology Flood Trace. 2. U dijalokom okviru Flood Trace uvjerite se da je Topology Name ULICE. 3. Za Start Node izaberite Location. Zatim izaberite Select. Izaberite toku kod bolnice (oznaena je slovom H) i pritisnite ENTER. 4. Za Trace Parametars izaberite Resistance. 5. U dijalokom okviru Resistance Parametars za Resistance odnosno Max Value upiite 20. Zatim izaberite OK. 6. Izaberite Color, podesite purpurnu boju (magenta), izaberite OK. 7. Izaberite Proceed. Flood Trace oboji sve ulice u mrei do udaljenosti od 20 jedinica u svim smjerovima od bolnice, te prikazuje kolodvor Maksimir u desnom dijelu crtea kao najblii bolnici. 8. Spremite crte kao Peric2. 9. Izaberite Yes kako biste spremili preko postojee datoteke i izaberite OK na upozoravajuoj poruci.
Vjeba 3 - Kreiranje poligonske topologije

Poligonska topologija upotrebljava veze za definiranje zatvorenih podruja. Svako podruje ini poligon, a svaki poligon sastoji se od niza veza koje ine rubove poligona. Zajednike granice izmeu dodirujuih poligona koriste istu vezu.
51
poligon veza koja je zajednika granica centroid poligon
Poligon takoer moe sadravati i centroid koji uva informaciju o tom poligonu u obliku objektnih podataka. Veze u poligonskoj topologiji imaju informacije o zajednikim vezama i poligonima koje su takoer spremljene kao objektni podaci. Poligonska topologija moe se upotrijebiti kod prikupljanja poreza i planiranja kod kojeg su estice prikazane poligonima. Ostali primjeri su politike granice koje mogu sadravati i glasake okruge, dravne i upanijske granice.
Kreiranje poligonske topologije

1. Otvorite crte Parcdb.dwg koji ste kreirali u poglavlju 3. 2. Iz izbornika Map izaberite Topology Create. 3. Za Define Topology: Za Name upiite ESTICE Uvjerite se da je tip topologije Polygon. Za Description upiite estice u novoj stambenoj etvrti Veze koje e initi granice poligonske topologije nalaze se na sloju PARCELE. ID estica biti e centroidi poligona. 4. Za Topology Objects izaberite Link Objects. 5. U dijalokom okviru Link Objects uvjerite se da je izabrano Select Automatically. 6. Izaberite Filter Selected Objects. Zatim izaberite Layers. Ako je izabrana ova opcija tada e biti izabrani samo objekti koji se nalaze na odreenim slojevima. Filteri se upotrebljavaju i kod automatskog i runog izbora objekata. Ako ova opcija nije izabrana, tada se filteri ignoriraju. 7. U dijalokom okviru Select Layers izaberite PARCELE. Zatim izaberite OK. 8. Izaberite OK. Nadalje, zadajte objekte koji e se upotrijebiti za centroide u topologiji. ID estice (atribut bloka) bit e centroid estice. 1. U dijalokom okviru Create Topology za Topology Objects izaberite Centroid Objects. 2. U dijalokom okviru Centroid Objects za Object Selection uvjerite se da je izabrano Select Automatically. 3. Izaberite Filter Selected Objects. Zatim izaberite Layers. 4. U dijalokom okviru Select Layers izaberite ID_PARCELE. Zatim izaberite OK. 5. Za Object Creation odnosno za Create on Layer upiite TOPOLOGIJA.
52
Ova mogunost osigurava da ukoliko ne postoji ID na estici, AutoCAD Map kreira novi centroid (uz ukljuenu opciju Create Missing Centriods). 6. Izaberite OK. 7. U dijalokom okviru Create Topology izaberite Proceed. AutoCAD Map stvara poligonsku topologiju i pridruuje objektne podatke vezama i centroidima topologije. Centroidi su povezani s podacima u vanjskoj bazi podataka. Moete pregledati objektne podatke koji sadre informacije o topologiji.
Pregledavanje objektnih podataka povezanih s topologijom

1. Iz izbornika Map izaberite Object Data Edit Object Data. 2. Izaberite bilo koji ID. Objektni podaci koji prikazuju informacije o poligonskoj topologiji prikazuju se u dijalokom okviru Edit Object Data. 3. Izaberite OK. Primjetite da iako moete vidjeti topoloke objektne podatke ne moete ih ureivati pomou opcije Edit Object Data nego s Topology Edit.
Vjeba 4 - Ureivanje topologije

Da biste uredili topologiju trebate upotrijebiti naredbe za ureivanje topologije. Ako ureujete topoloke veze pomou standardnih naredbi kao to su move ili erase podaci se mogu izgubiti i uiniti nemoguim ponovnu upotrebu topologije. ak i ako podaci nisu izgubljeni ipak trebamo kreirati novu topologiju. U ovoj vjebi ureujete topologiju ESTICE i spajate dvije estice briui vezu koja ih odvaja.
Ureivanje dijela poligonske topologije

1. Iz izbornika View izaberite Named Views. Pogledajte ESTICA_215. 2. Iz izbornika Map izaberite Topology Edit. 3. U dijalokom okviru Edit Topology za Object Type uvjerite se da je izabrano Link. 4. Za Edit Operation izaberite Delete. 5. Izaberite OK. 6. Izaberite granicu izmeu estica 215 i 216. 7. Kod poruke Delete highlighted link? (Yes/No) <y>: pritisnite ENTER kako biste zavrili brisanje. 8. Kod poruke Select Centroid to Delete izaberite tekst za esticu 216. Kod poruke Delete Highlighted Centroid? (Yes/No) <y>: pritisnite ENTER. U retku za naredbe pojavljuje se poruka Link successfully deleted. Na ponovnu poruku Select object, ukoliko vie nita ne elite brisati, pritisnite ENTER. 9. U dijalokom okviru Edit Topology izaberite Close. Izbrisana je granica izmeu dvije estice i centroid estice 216Pregledavanje podataka pridruenih centroidu 1. Iz izbornika Map izaberite Object Data Edit Object Data.
Kartografija i AutoCAD Map 2. Izaberite ID estice 215.
53
Dijaloki okvir pokazuje da se topologija tog centroida sastoji od 4 veze koje ine granicu poligona i da je topologija potpuna. 3. Izaberite OK. 4. Spremite crte pod imenom Parcdb2.
Vjeba 5 - Analiza poligonske topologije

Kada jednom kreirate topologiju moete ju spremiti za buduu upotrebu. Moete spremiti topologiju u istoj radnoj podlozi ili u pridruenom crteu, moete analizirati topologiju u toj radnoj podlozi ili u pridruenom crteu. U oba sluaja morate najprije pozvati topologiju da bi ju mogli upotrijebiti. Poligonsku topologiju moete upotrijebiti za analiziranje podruja i interakcije izmeu podruja. U ovoj vjebi upotrebljavate poligonsku topologiju da biste pokazali podruje pod utjecajem zagaenosti i poligonsku topologiju estice (parcele) u novoizgraenom podruju da biste pokazali estice koje su zagaene. Zagaivanje obuhvaa podruje od 275m oko toke u kojoj se dogodila nesrea. Krunica u crteu Kue2 prikazuje to podruje. Vi kreirate topologiju zagaivanja i upotrebljavate analizu preklapanja topologije. Najprije treba pridruiti kartu Kue2.
Priprema karata za topoloku analizu

1. Iz izbornika Map izaberite Drawings Define/Modify Draving Set. 2. Pridruite kartu Kue2. 3. Pozovite pogled PODRUJE_ZAGAENJA. 4. Kliknite na gumb Layers. 5. U dijalokom okviru Layer and Lintype Properties odmrznite sloj ZAGAENJE. Zatim OK. Sloj ZAGAENJE pokazuje krunicu polumjera 275m. Iz krunice se moe kreirati poligonska topologija.
Kreiranje poligonske topologije

1. Iz izbornika Map izaberite Topology Create. 2. Pod Define Topology: Za ime upiite ZAGAENJE Za tip izaberite Polygon Za opis upiite Zagaeno podruje. 3. Pod Topology Objects izaberite Link Objects. 4. Uvjerite se da je izabrano Select Automatically. 5. Izaberite Filter Selected Objects i namjestite Layer Filters na ZAGAENJE. Izaberite OK. 6. Izaberite Centroid Objects.
54
7. U dijalokom okviru Cenroid Objects za Object Selection uvjerite se da je izabrano Select Manually; za Object Creation namjestite Create On Layer na 0 i uvjerite se da je Create Using namjeteno na ACAD_POINT. Zatim izaberite OK. 8. Izaberite Proceed. Kreirana je topologija ZAGAENJE i spremna je za analizu. 9. Smrznite sloj ZAGAENJE i spremite crte pod imenom Peric3.
Analiza preklapanjem poligona

S presijecanjem moete kombinirati vorove, mree i poligone s poligonskom topologijom, zadravajui samo zajedniku geometriju. U ovoj vjebi operacija presijecanja daje estice ili dijelove estica koji lee unutar zagaenog podruja.
Presijecanje poligonske topologije

1. Iz izbornika Map izaberite Topology Overlay. 2. Za ulaznu topologiju izaberite ESTICE kao izvornu topologiju. Zatim izaberite ZAGAENJE kao topologiju za preklapanje. Ako se pojavi samo jedna topologija izaberite Load i pozovite drugu topologiju. 3. Namjestite Operation na Intersect. 4. Za Result Topology: Za ime upiite ONEIENJE. Za opis upiite Zagaene estice. Uvjerite se da je okvir Node Blocks prazan. Novu topologiju kreirajte na sloju 0. 5. Izaberite Proceed. 6. Spremite kartu kao Peric4.
55
Razlaganje poligonske topologije

Sloenu poligonsku topologiju moete rastaviti na njene sastavne elemente razlaganjem topologije (dissolve). Izaberite polje razlaganja (dissolve field) za definiranje postupka; to polje moe biti atribut bloka, varijabilni objektni podatak ili stupac u vanjskoj bazi podataka. Jedan od stupaca u bazi podataka PARCELE je ODJEL. U podruju Aleje Antuna Augustinia estice su smjetene u Section 1, 2, 3 ili 4. Na temelju podataka iz te baze i poligonske topologije koju sadre ti objekti, razlaete unutranje linije i proizvodite poligone takvih sekcija sa zajednikom vrijednosti ODJEL. Najprije trebate zatvoriti ostale topologije.
Zatvaranje topologije
1. Iz izbornika Map izaberite Topology Administration. 2. U dijalokom okviru Topology Administration, na popisu izaberite ZAGAENJE, a zatim Unload. 3. Ponoviti korak 2 za topologiju ONEIENJE. 4. Izaberite OK. 5. Kliknite na gumb za slojeve. 6. U dijalokom okviru Layer and Linetype Properties kreirajte novi sloj SKUPINE. Na taj sloj stavljate novu topologiju. 7. Zumirajte sadraj crtea do njegovih granica (zoom extents). Zbog toga to elite upotrijebiti stupac u povezanoj vanjskoj bazi podataka za polje razlaganja, treba inicijalizirati ASE i povezati na dBASE III okolinu.
Inicijaliziranje ASE
1. Iz izbornika Map izaberite SQL (ASE) Administration. 2. Pod Database Objects izaberite DB3. Zatim izaberite Connect. 3. U dijalokom okviru Connect to Environment izaberite OK (ne unosite korisniko ime ili lozinku). 4. Izaberite OK za zavretak inicijalizacije.
Razlaganje topologije
1. Iz izbornika Map izaberite Topology Dissolve. 2. Pod Input Topology izaberite topologiju ESTICE. Zatim izaberite SQL. ASE je inicijaliziran. U dijalokom okviru SQL Expression, svi stupci u vanjskoj bazi podataka mogu se upotrijebiti kao polja razlaganja. 3. U popisu Link Path Name treba stajati BRPARC. 4. Pod SQL stupcem izabrati ODJEL kao stupac za razdvajanje. 5. Izaberite OK. 6. U dijalokom okviru Dissolve Topology pod Result Topology: za ime upiite RAZLOENO za opis upiite estice po skupinama.
Kartografija i AutoCAD Map 7. Postaviti Create on Layer na SKUPINE. 8. Izabrati Proceed.
56
Nakon to AutoCAD Map zavri raunanje, topologija ESTICE je razdvojena, a nova topologija pod nazivom RAZLOENO kreirana je na sloju SKUPINE.
Pregledavanje razloene topologije

1. Kliknite na gumb za slojeve. 2. U dijalokom okviru Layer and Linetype Properties neka tekui sloj bude SKUPINE. Zatim sve ostale slojeve zamrznite.
Nova topologija izgleda kao na slici. Svaki poligon prikazuje skupinu u novo izgraenom podruju.
Vjeba 6 Kreiranje tematske karte iz topologije

Pomou AutoCAD Mapa moete upotrijebiti topologiju za prikazivanje podataka razliitih karakteristika na temelju vrijednosti objektnih podataka, zapisa u povezanoj bazi podataka ili grafikih svojstava, kao to su slojevi, boje i tip linije. Taj postupak je poznat kao oblikovanje tematskih karata. Objekti dobiveni pretraivanjem mogu se prikazati s razliitim bojama, vrstamalinija, oznakama i simbolima. AutoCAD Map takoer generira pripadni tuma znakova. Na vrlo slian nain onome kojim pozivate objekte iz pridruenog crtea, moete pozvati topologiju ili njen dio te njoj pridruene podatke iz pridruenih crtea. U ovoj vjebi pozivate sve estice u topologiji i prikazujete ih popunjene razliitim uzorcima i bojama na temelju vrijednosti zemljita spremljenih u vanjskoj bazi podataka.
Pridruivanje izvornog crtea

1. Otvorite novi crte. Nemojte spremati promjene iz prethodne vjebe. 2. Izaberite Start From Scratch i zatim OK. 3. Iz izbornika Map izaberi Drawings Define/Modify Drawing Set.
Kartografija i AutoCAD Map 4. Pridruite crte koji se zove Parcdb2. 5. Iz izbornika Map izaberite Drawings Zoom Drawing Extents da zumirate cijeli crte. 6. Iz izbornika Map izaberite Drawings Quick View Drawings. 7. U redak za naredbe utipkajte r ili redraw da biste oistili ekran.
57
Pripreme za kreiranje tematske karte

1. Iz izbornika Map izaberite Query Topology Thematic Query. 2. U dijalokom okviru Topology Thematic Mapping, pod Objects of Interest izaberite Load. 3. Izaberite Source Drawings i uvjerite se da je izabrana topologija ESTICE. Zatim izaberite OK. Na ekranu se pojavljuje poruka Topology ESTICE is correct and complete. 4. Izaberite OK.
Definiranje kriterija pretraivanja za tematsku kartu

1. Pod Thematic Expression u dijalokom okviru Topology Thematic Mapping izaberite SQL. Zatim izaberite Define. ASE je inicijaliziran. Ignorirajte svaku poruku za korisniko ime i lozinku ako se trebate povezati s okolinom DB3. 2. U dijalokom okviru SQL Expression, uvjerite se da je izabrano ime BRPARC za Link Path Name. Tada izaberite stupac ZEM_VRIJ kao bazu za tematski izraz. Zatim izaberite OK.
Definiranje kriterija za prikaz tematske karte

1. U dijalokom okviru Topology Thematic Mapping pod Display Parameters, za Display Property, izaberite Fill. U ovoj vjebi kreirate tematsku kartu koja e prikazivati neprekidni raspon vrijednosti 2. Za Range Division izaberite Continuous. 3. Pod Display Parameters izaberite Define. U dijalokom okviru Thematic Display Options, moete zadati etiri parametra: uzorak (Pattern), mjerilo (Scl), kut (Ang), i boju (Color). 4. Da biste dodali prvi raspon u tablici izaberite Add. 5. U dijalokom okviru Add Thematic Range izaberite uzorak (Pattern) i zatim u dijalokom okviru Edit Value upiite SOLID. Pritisnite ENTER da biste zavrili upis. 6. Za preostale parametre upotrijebite sljedee vrijednosti. Nakon svakog unosa treba pritisnuti ENTER: za mjerilo upiite 1 za kut upiite 0 za boju upiite CYAN za vrijednost upiite 35 000 za opis upiite manje od 35 000 7. Izaberite OK
Kartografija i AutoCAD Map 8. Popunite dijaloki okvir Thematic Display Options prema dolje navedenoj tablici. Napomena: Svaki puta treba izabrati Add, a ne upotrijebiti Insert. uzorak SOLID SOLID SOLID mjerilo 1 1 1 kut 0 0 0 boja GREEN BLUE MAGENTA vrijednost 50000 65000 200000 opis 3500150000 5000165000 vie od 65000
58
Ako ste napravili pogreku, izaberite nekorektan raspon, izaberite Edit i popravite pogreku.
Definiranje tumaa znakova

1. 2. 3. 4. 5. U dijalokom okviru Thematic Display Options izaberite Legend. U dijalokom okviru Thematic Legend Design izaberite Create Legend. U rubriku Create on Layer upiite TUMA_ZNAKOVA. Pod Insertation Point za X upiite vrijednost 107.0000, a za Y 9.3000. Za Display Order izaberite Descending. Treba zadati veliinu i razmak kuica koje sadre znakove. Te vrijednosti trebaju biti dovoljno velike da se svaki znak dobro vidi, ali istovremeno dovoljno male da tuma znakova ne sakrije kartu. Izaberite Boxed Symbols i za veliinu X upiite vrijednost 0.1, za Y upiite 0.1, a za Offset upiite 0.05. Za zadavanje opisa zadaje se veliina teksta, njegov stil i poloaj u tumau znakova. Pod Labels za veliinu upiite 0.1 i za Offset upiite 0.05. Nemojte mijenjati tekui stil. Ostavite STANDARD. Izaberite OK. U dijalokom okviru Thematic Display Options izaberite OK.
6.
7. 8. 9.
Generiranje tematske karte

1. U dijalokom okviru Topology Thematic Mapping izaberite Proceed. AutoCAD Map sada izvodi pretraivanje i generira tematsku kartu. 2. Kad se od vas trai da dodate pretraivane objekte u spremljeni skup, izaberite No.
59
4.5. Izvjeivanje i iscrtavanje podataka karte

Zadnji korak u radu s kartama je kreiranje izvjea i iscrtavanje karte.
Vjeba 1 Ispis rezultata pretraivanja u izvjee

AutoCAD Map moete upotrijebiti za izdavanje grafikih i negrafikih informacija u tekstualnoj datoteci koja se moe upotrijebiti u tekst procesoru ili tablinom programu. U ovoj vjebi elite poslati pismo svim vlasnicima ija je vrijednost zemljita vea od 50 000.
Pozivanje podataka uz SQL uvjet

1. Otvorite novi crte. Zanemarite sve promjene iz prethodne vjebe. 2. Iz izbornika Map izaberite Drawings Define/Modify Drawing Set. 3. Pridruite datoteku Parcdb2. Zbog toga to kreirate ASCII izlaz ne trebate zumirati crte. Napomena: Ako ste izali iz AutoCAD Mapa prije poetka ove vjebe morate se povezati na DB3 okolinu. 4. Iz izbornika Map izaberite Query Define Query. 5. Oistite sva prethodna pretraivanja pomou Clear Query. 6. Pod Query Type izaberite SQL. 7. U dijalokom okviru SQL Link Condition postavite uvjet da se pozivaju estice ija je ZEM_VRIJ vea od 50 000. 8. Izaberite Add Condition. Zatim izaberite OK.
Kreiranje obrasca za izvjee

Obrazac za izvjee moe sadravati jednu ili vie varijabli: varijabla toka (.), odnosi se na svojstva objekata varijabla dvotoka (:), odnosi se na objektne podatke varijabla ampersand (&), odnosi se na povezane podatke u vanjskoj bazi podataka
Kreiranje izvjea
1. U dijalokom okviru Define Query pod Query Mode izaberite Report. Zatim izaberite Options. 2. U dijalokom okviru Output Report Options pod Expression izaberite SQL. 3. U dijalokom okviru Select SQL Column za Link Path Name izaberite BRPARC. 4. Pod Columns izaberite TITULA. Zatim izaberite OK. 5. U dijalokom okviru Output Report Options izaberite Add. 6. Ponovite korake od 2 do 5 za IME, PREZIME, BROJ_ULICE, IME_ULICE i DODATAK. 7. Za Output File Name utipkajte C:\PERIC\POPIS.TXT i pritisnite ENTER. (Upiite drugo ime diska ili direktorija ako ste instalirali datoteke vjebi na drugo mjesto). 8. Izaberite OK. 9. Izaberite Execute Query.
60
Moete upotrijebiti Windows Notepad ili neki drugi tekst editor da biste pregledali popis.txt izvjee.
Pregledavanje izvjea
1. Otvorite Windows Explorer. 2. Promijenite direktorij u Peric. 3. Dva puta kliknite na popis.txt Svaki unos, tj. stavka odijeljena je zarezom. Moete upotrijebiti tu datoteku s programom koji pie poruke i alje ih vlasnicima. 4. Zatvorite tekst editor i vratite se u AutoCAD Map.
Vjeba 2 Kreiranje knjige karata

Konani korak u kreiraju karte je njeno iscrtavanje. AutoCAD Map automatizira taj postupak i daje alate za lagano generiranje knjige karata. U ovoj vjebi kombinirate karte grada i ulica. Prije nego to ponete iscrtavati morate: pridruiti odgovarajui izvorni crte radnoj podlozi konfigurirati ploter definirati i spremiti pretraivanje za pozivanje traenih objekata imati prireen Plot Layout Block u radnoj podlozi definirati granice lista karte Prvi korak je otvaranje radne podloge i aktiviranje izvornih crtea.
Aktiviranje izvornih crtea

1. Otvorite kartu Peric1. Ne spremajte promjene iz prethodne vjebe. 2. Iz izbornika Map izabrati Drawings Define/Modify Drawing Set. 3. Aktiviratie obje karte KUE2 i KARTAGRADA. 4. Iz izbornika Map izabrati Drawings Zoom Drawing Extents. 5. Izabrati oba crtea i zatim OK. Ako niste konfigurirali ploter konfigurirajte ga sad. Sljedei korak je definiranje upita za pronalaenje svih podataka koji e biti prikazani na karti.
Definiranje i spremanje pretraivanja

1. Iz izbornika Map izaberite Query Define Query. 2. U dijalokom okviru Define Query obriite sva postojea pretraivanja i onda definirajte pretraivanje Location/All da biste pozvali sve objekte s karte. 3. U dijalokom okviru Define Query pod Options izaberite Save. 4. U dijalokom okviru Save Current Query izaberite New Category i utipkajte Plan_grada. Zatim izaberite OK.
61
5. U dijalokom okviru Save Current Query upiite ime i opis pretraivanja na sljedei nain: za ime upiite Ulice_i_grad za opis upiite Sve ulice i gradski objekti 6. U dijalokom okviru Save Current Query izaberite OK. 7. U dijalokom okviru Define Query izaberite OK. AutoCAD Map je spremio pretraivanje u radnu podlogu u knjinicu pretraivanja.
Obrazac za iscrtavanje (Plot Layout Block)

Obrazac za iscrtavanje definira kako e izgledati iscrtavanje. On takoer odreuje oblik naslova karte. AutoCAD Map ve sadri nekoliko primjera takvih obrazaca. Svaki obrazac mora sadravati bar jedan okvir (paper space viewport) na odgovarajuem sloju. Blok moe sadravati i sekundarni pogled u nekom drugom sloju koji prikazuje granice listova karte. Obrazac takoer treba sadravati potpun opis karte koji elimo iscrtati kao to je grafiko mjerilo, tuma znakova, oznaka za sjever itd.
Moete upotrijebiti postojei naslov, ali on mora biti definiran u prostoru papira i sadravati bar jedan okvir. Vie o tome moe se potraiti u AutoCAD Users Guideu.
Umetanje obrasca za iscrtavanje

Prvo morate obrazac za iscrtavanje umetnuti u radnu podlogu. U ovoj vjebi obrazac za iscrtavanje je definiran u Opis.dwg.
62
Umetanje bloka za naslov

1. Iz izbornika Insert izaberite Block. 2. U dijalokom okviru Insert upotrijebite File da bi se pozvao Opis.dwg iz direktorija Peric. Uvjerite se da je izabrano Specify Parameters on Screen. 3. Izaberite OK. 4. Na traenje toke za umetanje pritisnite tipku ESC. Sada je definiran blok za naslov kao dio radne podloge.
Definiranje granica listova karte

Da biste iscrtali veliko podruje u krupnom mjerilu podijelite kartu na listove koje onda moete kombinirati i upotrijebiti kao knjigu karata ili atlas. Prvo definirate granice za iscrtavanje svake karte u pojedinom crteu. Svaka granica za iscrtavanje mora biti zatvorena, dvodimenzionalna polilinija spremljena na posebnom sloju i nazvana imenom spremljenim kao objektni podatak. U ovoj vjebi granice su definirane u crteu koji se zove Granice.dwg.
Definiranje novog postava za iscrtavanje karte

Kada prvi puta upotrebljavate AutoCAD Map niti jedan postav za iscrtavanje nije definiran. Definirajte novi postav (map plot set) i spremite ga u radnu podlogu za kasniju upotrebu. Prvo pridruite crte koji sadri granice, zatim definirajte postav za iscrtavanje karte.
Pridruivanje crtea s granicama karte

1. Iz izbornika Map izaberite Drawings Define/Modify Drawing Set. 2. Pridruite GRANICE crte iz direktorija Peric.
63
Definiranje novog postava za iscrtavanje

1. Iz izbornika Map izaberite Plot Map Set. 2. U dijalokom okviru Plot Map Set izaberite New. 3. U dijalokom okviru Plot Set Definition upiite ime i opis: za ime upiite Atlas_grada za opis upiite Atlas gradskih objekata po kvadrantima Nadalje trebate zadati: okvir za crtanje izvorne crtee pretraivanje za iscrtavanje granice opcije za iscrtavanje (ukljuujui i pismo) Sada trebate odrediti koji blok u radnoj podlozi e biti u obrascu za iscrtavanje. Takoer trebate odrediti slojeve koji sadre glavni pogled i sekundarni pogled. Sekundarni pogled pokazuje granice listova u knjizi karata.
Zadavanje okvira za crtanje

1. U dijalokom okviru Plot Set Definition izaberite Plot Layout. 2. Uvjerite se da je za ime bloka izabrano OPIS, da je GLAVNI_POGLED izabrano za Main Viewport Layer, te da je REF_POGLED izabrano za Reference Viewport Layer. 3. Izaberite OK.
Zadavanje izvornih karata

1. U dijalokom okviru Plot Set Definition izaberite Source Drawings. 2. U dijalokom okviru Source Drawings Selection pod Attached Drawings izaberite crtee KARTAGRADA i KUE2. Zatim izaberite >> da biste te crtee kopirali u okvir Selected Drawings. 3. Izaberite OK.
Zadavanje pretraivanja za iscrtavanje

1. U dijalokom okviru Plot Set Definition izaberite Plot Queries. 2. U dijalokom okviru Plot Query Selection pod Available Queries, uvjerite se da je izabrano Plan_grada za Category. 3. Pod Queries izaberite Sve ulice i gradski objekti. Zatim izaberite >> da biste kopirali pretraivanje u okvir Selected Queries. 4. Izaberite OK.
Zadavanje granica iscrtavanja

1. U dijalokom okviru Plot Set Definition izaberite Boundaries. 2. U dijalokom okviru Plot Boundary Definiton, pod Boundary Drawing, za File Name izaberite GRANICE.DWG.
Kartografija i AutoCAD Map 3. Za ime sloja izaberite ATLAS1. 4. Izaberite Boundaries.
64
Izvedeno je pretraivanje i pozvane su granice u crteu msbound, pojavljuje se dijaloki okvir Plot Boundary Selection. Treba izabrati granice koje elite. 5. Pod Available Boundaries izaberite Select All. Zatim izaberite >>. 6. Izaberite OK. 7. U dijalokom okviru Plot Boundary Definition izaberite Map Object Data to Block Attributes i izaberite Data. 8. Pod Object Data izaberite PODRUJE, a pod Block Attributes izaberite NASLOV. Zatim izaberite >> pa onda OK. 9. Izaberite OK.
Zadavanje opcija za iscrtavanje

1. U dijalokom okviru Plot Set Definition izaberite Plot Options. 2. U dijalokom okviru Plot Set Options izaberite ploter koji elite upotrijebiti. 3. Izaberite Capture. 4. U dijalokom okviru AutoCAD Map Confirmation izaberite Yes. 5. Na pitanje jeste li sigurni da je ploter ukljuen izaberite OK. 6. Dovrite utipkavanjem potrebnih vrijednosti, nemojte pritisnuti ENTER za prihvaanje predloenih vrijednosti. Na primjer, na poruku What to plot? izaberite Extents. Tekst u okviru Plot Script daje opcije koje ste izabrali za iscrtavanje. Moete upotrijebiti Viewport Layer Settings da biste smrznuli odreene slojeve. 7. Izaberite Viewport Layer Settings. 8. Pod Reference View Layers to Display treba biti izabrano ATLAS1. Pod Main View Layers to Freeze uvjerite se da nije izabrano nita. Taj sloj ATLAS1 sadri granice i oznake. 9. Izaberite OK.
Zadavanje drugih opcija za iscrtavanje

1. Pod Main View Scale (glavno mjerilo) treba izabrati Plot to Scale i unijeti 1:0.001; format je uvijek standardni. 2. Napustite Reference View sa zadanim vrijednostima. Opcija Trim Objects at Boundaries odreuje kako e se iscrtati objekti koji sijeku granice lista karte. 3. Pod Boundary Edge Options izaberite Trim Objects at Boundaries. 4. Izaberite OK. U dijalokom okviru Plot Set Definition izaberite OK.
Prethodno pregledavanje postava za iscrtavanje karte

1. U dijalokom okviru Plot Map Set uvjerite se da je izabran Atlas gradskih objekata po kvadrantima. 2. Izaberite View Layout.
Kartografija i AutoCAD Map 3. Izaberite jednu od granica, zatim izaberite OK. AutoCAD Map kreira prethodni izgled podruja koje smo izabrali.
65
Ako spremite ovu radnu podlogu moi ete ponovo upotrijebiti definiciju postava za iscrtavanje karte kasnije. Iscrtavanje se izvodi izborom Plot Set. 4. Izaberite Done i zatim Close kako biste zavrili s postavom za iscrtavanje. Time smo zavrili i ovo poglavlje. Moete zavriti sa podlogom i nemojte spremati promjene.
Saetak
U ovim vjebama obavili ste niz tipinih kartografskih zadataka. AutoCAD Map je snaan alat za sve korake u kartografiji od unosa podataka, ienja crtea, kreiranja topologije, analiziranja topologije i prikazivanja tematskih karata do iscrtavanja skupa karata.
66
5. Mali rjenik
alias = 1. alternativno ime ili oznaka koja se koristi za naslovljavanje poruka pojedincima ili skupinama korisnika na mrei 2. drugo ime raunala 3. lani signal 4. priuvno mjesto u glavnoj memoriji s kojeg se moe pokrenuti izvoenje programa 5. skraeno ime naredbe arc luk atribut (eng. attribute) = opisni, negrafiki podatak sadran u digitalnoj karti ili u s njom povezanoj vanjskoj bazi podataka. atribut bloka (eng. block attribute) = tekst pridruen bloku. attach = pridruiti, dodati, prikljuiti, pridodati, prispojiti, privrstiti attribute atribut backup = sigurnosna kopija, rezervna kopija, priuvna kopija block blok blok (eng. block) = skup objekata koji zajedno ine cjelinu, jedinstveni objekt. Korisnik odreuje koje e elemente staviti u blok. Blok se moe umetnuti u crte, moe ga se rotirati i uz to promijeniti mu mjerilo (po elji razliito u smjeru pojedine koordinatne osi). Moe ga se rastaviti na sastavne komponente, modificirati i ponovno sloiti u cjelinu. block attribute atribut bloka case sensitive = automatsko razlikovanje malih i velikih slova abecede centroid (eng. centroid) = toka ili dio poligona u topologiji. Centroid sadri informacije o povrini i opsegu poligona. check box = okvir za aktiviranje dijaloki okvir za ukljuivanje ili iskljuivanje pojedinih mogunosti programa; mogunost je ukljuena ako se u kvadratiu nalazi kvaica, krii ili cran toka, a iskljuena ako je prazan. command line = naredbena linija vor (eng. node) = toka u kojoj se sastaju dvije ili vie linija. vorna topologija (eng. node topology) = opis odnosa tokastih objekata koji prikazuju neke geografske elemente. Primjeri vorne topologije su izvori zagaenja, cestovna signalizacija, cestovna rasvjeta, gradsko drvee ili buotine. default value (skraeno default) = predviena vrijednost, ponuena vrijednost, obuhvaena vrijednost, zadani parametar detach = razdruiti, oduzeti, iskljuiti, odspojiti dialog box = dijaloki okvir u programima s grafikim korisnikim sueljem prozor u kojem se nalazi prazno polje za upis podataka. drawing set = skup crtea pridruen radnom zadatku external data = vanjski podatak feature geografski element geografski element (eng. feature, geographic feature) = prirodni ili izgraeni objekt prikazan na karti tokama, linijama ili podrujima. geographic feature geografski element
67
geometrijska veza (eng. link) = geometrijski element koji povezuje vorove, a moe biti linija, polilinija ili luk. GIS (Geographic Information System) = sustav za donoenje odluka podran raunalom koji slui za prikupljanje, spremanje, pretraivanje, analiziranje i prikazivanje prostornih podataka. karta (eng. map) je detaljan tlocrtni crte nekog podruja. key column = kljuni stupac, stupac u tablici povezanoj s objektima crtea. Samo jedinstveni stupac moe biti kljuni stupac. ASE rabi kljunu vrijednost kao jedinstveni putokaz prema retku tablice. kljuni stupac key column line linija linija (eng. line) = jednodimenzionalni ili linearni element koji intuitivno zamiljamo kao duinu ili krivulju. To je osnovni pojam vektorskih modela podataka. Na poetku i na kraju linije je vor. Dvije ili vie linija mogu biti spojene u voru, a vie linija moe se nadovezati zajedno u poliliniju. Linije se upotrebljavaju za prikazivanje rijeka, cesta, granica itd. link = 1. geometrijska veza 2. veza s vanjskom bazom podataka ili objektnim podatkom link path staza veze luk (eng. arc) = kruni luk ili luk elipse. map karta memory = memorija, pamtilo menu = izbor, ponuda, izbornik more = dodatno mrena topologija (eng. network topology) = mrea linearnih elementata koji se spajaju u vorovima. vorovima i linearnim elementima pridruuje se otpor ili propusnost, a linearnima jo i orijentacija. Na primjer, mrena topologija moe prikazivati mreu cjevovoda, ulica, elektrinih vodova ili rijeka. network topology mrena topologija node vor node topology vorna topologija object data objektni podatak objektni podatak (eng. object data) = podatak o objektu na crteu. Taj je podatak pridruen objektu i spremljen u datoteci crtea. off line = 1. raunalna oprema, vanjski ureaji (ak i osobe) koji trenutano nisu u izravnoj komunikaciji sa sredinjom jedinicom za obradu podataka i koji rade neovisno o njoj; oprema ili datoteke koje nisu povezane s raunalom ili se ne mogu koristiti 2. izlaz podataka iz raunalnog sustava i njihov ulaz u memoriju vanjskog ureaja 3. stanje u kojem pisa ne prihvaa podatke; ureaj moe fiziki biti povezna s raunalnim sustavom, ali je iskljuena razmjena podataka on line = na liniji, izravan, direktan; povezan spremnost vanjskog ureaja, npr. pisaa, da primi i izvede naredbe koje mu raunalo alje preko priopajnog kanala (eng. communication channel); elektronika oprema i ureaji koji se nalaze u izravnoj komunikaciji sa sredinjom jedinicom za obrdu podataka
68
option = izbor, mogunost izbora, slobodan izbor, mogunost, opcija mogunost da se izmeu razliitih funkcionalnih dijelova programa koji se nalaze u izbornicima odabere rad s jednim od navedenih dijelova i tako usmjeri tok obrade; mogunost s izbornika (eng. menu) ili prozora (eng. window) koja se moe odabrati, aktivirati, namjestiti i sl. path = staza, put, putanja niz imena u kojemu je ime memorijskog medija te imena direktorija i poddirektorija; slui za navoenje raunala na stazu po kojoj treba traiti naredbu ili program ako je nema u radnom direktoriju. path name path pointing device = pokazivaki ureaj, npr. mi poligon (eng. polygon) = podruje omeeno zatvorenom polilinijom. Upotrebljava se za opisivanje prostornih elemenata kao to su kue, administrativne ili politike jedinice itd. Poligoni u topologiji sadre centroid. poligonska topologija (eng. polygon topology) = topologija sastavljena od poligona koji definiraju podruja. Poligonska topologija moe takoer sadravati vorove i centroide. Primjeri poligonske topologije su gradski blokovi, karte o upotrebi zemljita ili vegetacijske karte, karte politikih granica, estica ili vrsti zemljita. polilinija (eng. polyline, LightWeightPolyline) = sloena linija kojoj se moe definirati debljina. Sastoji se po dijelovima od jednostavnih linija (duina) i lukova. Zatvorena polilinija omeuje poligon. polygon poligon polygon topology poligonska topologija polyline polilinija preference = prioritet prompt = odzivnik, odzivni znak, odzivna poruka znak koji poziva korisnika da upie neku od naredaba; poruka na zaslonu, znak da je raunalo spremno prihvatiti i izvesti iduu naredbu ili obraditi podatke prostorna analiza (eng. spatial analysis) = postupak izvlaenja informacija ili kreiranja novih informacija o skupu geografskih elemenata; to su tehnike za odreivanje raspodjele elementa ili elemenata u mrei ili na nekom podruju i relacija izmeu tih elemenata. Prostorno se mogu analizirati poloaj, blizina i orijentacija objekata. Prostorna analiza je korisna za procjenu pogodnosti i mogunosti, za predvianja i interpretiranja. query = pretraivanje; upit; zahtjev bazi podataka ili programu za pretraivanje read-only = koji se moe samo itati redraw = izrada istocrta remove = ukloniti reset = povratak raunalnog sustava u poetno stanje i ponovno pokretanje save = spremiti trajno sauvati podatke na magnetnom mediju setting = postavljanje, podeavanje, namjetanje, ugaanje, ulaganje, umetanje spatial analysis prostorna analiza staza veze (eng. link path) = veza izmeu objekta crtea i jednog ili vie stupaca u vanjskoj bazi podataka. vanjski podatak (eng. external data) = negrafiki podatak povezan s objektom na crteu, ali sadran u bazi podataka odvojenoj od datoteke crtea.
69
veza s vanjskom bazom podataka ili objektnim podatkom (eng. link) = veza izmeu objekta na crteu i pripadajuih podataka. tag = znak, etiketa, oznaka 1. dio naredbe u kojem je broj indeksnog spremnika 2. jedinica informacije koja slui za oznaavanje 3. naredba za formatiranje HTML dokumenta 4. indikatorska rije, indikator 5. karakteristika topologija (eng. topology) = strogo govorei dio matematike koji istrauje ona svojstva geometrijskih likova koja su invarijantna na neprekidna preslikavanja. U GIS-u, topoloki odnosi kao to su povezanost, susjedstvo i relativni poloaj obino se izraavaju kao odnosi izmeu vorova, linija i poligona. AutoCAD Map razlikuje tri vrste topologija: vornu, mrenu i poligonsku topologiju. topology topologija zoom, zooming = zumiranje, nain prikazivanja na zaslonu uz mogunost poveavanja ili smanjivanja cijele slike ili kojega dijela slike to se nalazi na zaslonu. zoom in = zumiranje s poveavanjem zoom out = zumiranje sa smanjivanjem wild card = skraeno ime, uzorak nain oznaavanja kojim se operacijskom sustavu omoguuje izvoenje neke operacije nad vie datoteka sa slinim imenima, ali tako da korisnik ne mora upisivati imena svih datoteka nad kojima eli izvesti operaciju; znak koji zamjenjuje bilo koji drugi znak pri izvoenju neke naredbe ili pretraivanju podataka. work session = radni zadatak; radna dionica, faza, etapa, runda, sesija; vrijeme rada, period rada
70
6. Literatura
Autodesk (1992a): AutoCAD Release 12 - AutoCAD Reference Manual. Autodesk (1992b): AutoCAD Release 12 - AutoCAD Tutorial Manual. Autodesk (1997a): AutoCAD Map Release 2 Users Guide. Autodesk (1997b): AutoCAD Map Help Mapping Concepts. Autodesk (1998): AutoCAD Map Release 3 Users Guide. Delors, J. (1998): Uenje blago u nama. Izvjee UNESCO-u Meunarodnoga povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee, EDUCA, Zagreb. Franula, N., Lapaine, M. (1999): Budunost geodezije, predavanje. Inenjer budunosti, Profesije budunosti, 4. multidisciplinarni kolokvij Obrazovanje za informacijsko drutvo u organizaciji Akademije tehnikih znanosti Hrvatske. Galic, F.; Krini, N. (1995): AutoCAD poetnica. Naklada String, Zagreb. Ki, M. (2000): Informatiki rjenik, Naklada Ljevak, Zagreb. Krini, N.; iki, I.; Galic, F.; Bolt, D.; Badelj, R. (1994): AutoCAD 12, kroz primjere s objanjenjem naredbi. PRO CON, Zagreb. Lapaine, M. (1998): AutoCAD Map i pronalaenje najkraeg puta. Automatizacija u prometu '98, Stubike Toplice, Graz, Be, 25-28. 11. 1998. Zbornik radova, 73-76. Lapaine, M., Tuti, D. (1998): Analiza prolaenjem mreom i AutoCAD Map, Geodetski list 4, 261-271. Lapaine, M. (1999): Primjena AutoCAD Mapa u konstruktivnoj geometriji i raunalnoj grafici, predavanje na 5. znanstveno-strunom kolokviju Hrvatskoga drutva za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku grafiku, saetak objavljen u: HDKGKG, 5. znanstveno struni kolokvij, Saeci izlaganja. Pod naslovom Primjene AutoCAD Mapa objavljeno u asopisu KoG 1999, 4, 43-50. Lapaine, M., Tuti, D. (1999): Odreivanje ulaska u teritorijalno more u realnom vremenu. Automatizacija u prometu '99, Pula, Trst, Zbornik radova (ur. . aki), 101-104. Lapaine, M. (2000): Primjene AutoCAD Mapa, 4. multidisciplinarni simpozij Modeliranje u znanosti, tehnici i drutvu, Rijeka, Zbornik radova "Kreativno rjeavanje zadataka" (urednici Juraj Boievi, Alojz Caharija), Akademija tehnikih znanosti Hrvatske, Hrvatsko drutvo za sustave, Zagreb, 111-117. McDonnell, R., Kemp, K. (1995): International GIS Dictionary, GeoInformation International, Cambridge. McMaster, R. B. (1997): University Cartographic Education in the United States: A New Conceptual Framework. Proceedings 18th International Cartographic Conference, Stockholm, Vol. 3, 1422-1429. Prevarek, A. (1994): AutoCAD 12, od ideje do projekta. Znak, Zagreb. Prevarek, A.(1996): AutoCAD 13 od ideje do projekta. Znak, Zagreb. URL1: http://www.autodesk.com/products/acadr14. URL2: http://www.autodesk.com/products/acadmap. URL3: http://www.autodesk.com/search97cgi. URL4: http://www.fbe.unsw.edu.au/Learning/AutoCAD/CadNotes. URL5: http://www.recro.hr/autodesk/acadr14.asprl. Vueti, N. (1999): Kartografska generalizacija i AutoCAD Map. Rukopis. Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu.

Kartografija Knjiga

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kartografija Knjiga

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Miljenko Lapaine, Nada Vueti, Dra en Tuti

Kartografija i AutoCAD Map

SVEUILITE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET Zagreb, 2001.

Miljenko Lapaine, Nada Vueti, Draen Tuti

Kartografija i AutoCAD Map

1. izdanje 1999. 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2001.

U Zagrebu, 19. lipnja 1999.

U Zagrebu, 19. oujka 2001.

Kartografija i AutoCAD Map

1.1. AutoCAD-ov crte

Kartografija i AutoCAD Map

1.2. Slojevi u crteu

1.3. Jedinice, mjerila i veliina papira

1.4. AutoCAD-ov koordinatni sustav

Kartografija i AutoCAD Map

Slika 1. Poloaj toke u Kartezijevom koordinatnom sustavu (preuzeto iz Autodesk 1992a)

Kartografija i AutoCAD Map

Slika 3. Poloaj toke u cilindrinom koordinatnom sustavu (preuzeto iz Autodesk 1992a)

Kartografija i AutoCAD Map

1.5. Formati datoteka koje podrava AutoCAD

Kartografija i AutoCAD Map

1.6. Uporaba skript datoteke

Kartografija i AutoCAD Map

1.7. AutoCAD-ov grafiki ekran

Kartografija i AutoCAD Map

2. AutoCAD Map kratki pregled

2.1. Upoznavanje s AutoCAD Mapom

2.2. Kreiranje karata

Kartografija i AutoCAD Map c) 9.

2.3. Ureivanje karata

2.4. Povezivanje podataka s kartom

Kartografija i AutoCAD Map

2.5. Izrada tematskih karata

2.6. Analiziranje podataka karte

Kartografija i AutoCAD Map

2.7. Iscrtavanje karata na pisalu i crtalu

Kartografija i AutoCAD Map

3. Openito o AutoCAD Mapu

3.1. Radna podloga

3.2. Skup crtea

izvorni crtei posloeni jedan do drugog, pridrueni radnoj podlozi

radna podloga (work session)

izvorni crtei posloeni jedan iznad drugog, pridrueni radnoj podlozi

radna podloga (work session)

Slika 6. Skupovi crtea

Kartografija i AutoCAD Map

Slika 7. Definiranje skupa objekata potrebnih za projekt

3.4. Povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama

Kartografija i AutoCAD Map

U ostalim sluajevima preporua se spremanje se u vanjsku bazu podataka.

Slika 8. vorna, mrena i poligonska topologija - primjeri

Kartografija i AutoCAD Map

3.6. Globalni koordinatni sustavi

3.7. Formati datoteka koje podrava AutoCAD Map

Coverages ESRI Arc/INFO Coverages

Kartografija i AutoCAD Map

Pokretanje AutoCAD Mapa

Da biste pokrenuli AutoCAD Map:

Kartografija i AutoCAD Map

4.1. Kreiranje objektnih podataka, digitalizacija i ienje karata

Vjeba 1 - Kreiranje objektnih podataka

Definiranje tablice objektnih podataka:

Odreivanje i pridruivanje objektnih podataka