12.

IZVIJANJE TLANO OPTEREENIH ELEMENATA

12.1. Ponaanje tlano optereenih konstruktivnih elemenata
Stupovi su konstruktivni elementi izloeni djelovanju tlanih sila, iako su esto
optereeni i momentima savijanja i tlanim silama.
Ponaanje stupa pri djelovanju tlane sile ovisi o dimenzijama poprenog
presjeka i duljini stupa.
Gubitak nosivosti stupa
Kratki stupovi imaju relativno veliku povrinu poprenog
presjeka u odnosu na duljinu.
Pri poveanju tlane sile, moe doi do sloma stupa uslijed
prekoraenja graninog naprezanja. Posljedica su
dijagonalne pukotine i drobljenje stupa.
Provjera granine nosivosti stupa provodi se metodama
otpornosti materijala (uspostavljanjem ravnotee na
nedeformiranom sustavu).
Nosivost kratkog stupa ovisi o:
- povrini poprenog presjeka
- doputenom naprezanju materijala.
Vei popreni presjek manje naprezanje stup moe
preuzeti veu silu
dop
A
N
=
Gubitak stabilnosti stupa
Vitki stupovi imaju relativno malu povrinu poprenog
presjeka u odnosu na duljinu.
Pri poveanju tlane sile poveavaju se deformacije
konstrukcije to moe dovesti do izvijanja stupa i
gubitka stabilnosti pri naprezanju niem od granice
poputanja.
Provjera nosivosti stupa na izvijanje provodi se
metodama stabilnosti konstrukcija (uspostavljanjem
ravnotee na deformiranom sustavu).
PRI PRORAUNU VITKIH ELEMENATA IZLOENIH TLANOM OPTEREENJU
MJERODAVNO JE IZVIJANJE, A NE TLANA NOSIVOST.
12.2. Eulerova teorija izvijanja stupova
vicarski matematiar Leonard Euler je
prvi uoio da slom vitkih stupova
optereenih centrinom tlanom silom
nastaje zbog gubitka stabilnosti
prouzroenog izvijanjem stupa, a ne
gubitka nosivosti presjeka.
Prema Euler-ovoj teoriji, uslijed djelovanja
tlane sile, stup se izvija. Uklanjanjem
optereenja, stup se moe vratiti u poetni
poloaj.
Ako se tlana sila povea do neke
kritine vrijednosti, stup dostie
kritino stanje (gubitak stabilnosti)
nakon kojeg se vie ne moe vratiti u
prvobitni poloaj.
Pretpostavke:
stup je prizmatinog oblika s konstantnim poprenim presjekom;
os stupa je idealno ravna, a optereenje djeluje u osi;
materijal je homogen, izotropan i idealno elastian (Hookeov);
vrijedi hipoteza ravnih poprenih presjeka (Navier, Bernouli);
pomaci i deformacije su mali pa se zakrivljenost
( )
2
3
2
) ' v ( 1
' ' v
+
= moe
pojednostavniti i izraziti kao
2
2
dx
v d
' ' v = = ;
ravnotea se uspostavlja na deformiranom poloaju stupa.

Osnovni Euler-ov stup
l
N
v
max
v
N
M=Nv
N
Moment u presjeku stupa:
2
2
dx
v d
EI Nv M = =
2
2
dx
v d
EI
- moment unutranjih sila
Nv - moment vanjskih sila nastao kao
posljedica promatranja ravnotee na
deformiranom poloaju stupa.
0 v k
dx
v d
2
2
2
= +
;
EI
N
k
2
=
Rjeenje DJ: kx cos b kx sin a v + =
DJ:
Rubni uvjeti: v(0)=0, v(l)=0 b=0,
0 kl sin a =
za a=0 (sluaj kada nema
izvijanja tapa) ili za 0 kl sin =
= i kl (i=1,2,...)
l
i
k

=
Kritina sila:
2
2 2
ki
l
EI i
N

=
Pripadni oblik izvijanja:
l
x i
sin a v
i

=
Najnia kritina sila
(Eulerova kritina sila):
2
2
k
l
EI
N

=
Pripadni oblik izvijanja:
l
x
sin a v

=
Kritina sila ovisi o aksijalnom momentu tromosti presjeka.
Kod poprenih presjeka s razliitim momentima tromosti I
y
i I
z
,
izvijanje nastaje oko osi s manjim aksijalnim momentom tromosti.
z
z
y
y
N
N
Izvijanje stupa I-poprenog presjeka
2
2
k
l
EI
N

=
DJ: 0
dx
v d
N
dx
v d
EI
2
2
4
4
= +
Izvijanje ostalih osnovnih stupova
Duljina izvijanja cl l
i
= (udaljenost izmeu dviju susjednih toaka infleksije deformacijske
linije), konstanta c ovisi o nainu pridranja.
Kritina sila:
2
i
2
k
l
EI
N

= ;
2
Ai I =
2
i
2 2
k
l
EAi
N

=
2
2
k
EA
N

=
I - Moment tromosti presjeka;
2
i - kvadrat radijusa tromosti
2
2
k
EI
N
l

=
2
2
k
) 5 . 0 (
EI
N
l

=
2
2
k
) 7 . 0 (
E I
N
l

=
2
2
k
) 2 (
E I
N
l

=
l
l
l
l
l = l
i
0.7
l = l
i
0.5
l =2l
i
l =l
i
N
N N N
N
N
N
N

Crte 13.7. Kritine sile, duljine i oblici izvijanja osnovnih stupova
M
Vitkost stupa:
i / l
i
=
Kritino naprezanje:
2
2
k
E

=

stabilno
nestabilno

k
A
E
2
k

=
Euler-ova krivulja nosivosti stupa
Nosivost vitkih stupova
Ovisi o:
Duljini stupa
Krai stupovi imaju veu nosivost. S porastom duljine stupa opada mu nosivost.
Krutosti stupa
Krutost stupa ovisi o modulu elastinosti materijala E i aksijalnom momentu
tromosti I. Dva stupa istih modula elastinosti i povrina poprenog presjeka, za
razliit oblik poprenog presjeka mogu imati razliitu nosivost.
4
R
I
R A
4
1
2
1

=
=
x
y
a
x
R
y
12
a
I
a A
4
2
2
2
=
=
2 1
2 1
I I
A A
>
=
Nosivost vitkih stupova
Uvjetima privrenja stupa
Stup sa sprijeenim rotacijama krajeva (uklijeteni stup) ima manju duljinu
izvijanja i moe preuzeti veu silu nego zglobno pridran stup (koji ima
mogunost zaokreta na krajevima).
Stup s manjom duljinom izvijanja ima veu nosivost.
Nosivost stupa moe se poveati smanjivanjem duljine izvijanja.
N
N
v
x
V
N/N
k
v
0
u
v=v +u
0
0
0.5
1.0
V=0
V=0.1
V=0.3
12.3. Izvijanje stupa s nesavrenom osi
12.4. Veza izmeu poputanja i izvijanja
Granina vitkost izmeu ova dva ponaanja odreena je izrazom:
T
E =

0
elastina
ravnotea

poputanje =
T
izvijanje = E/
2
( ) E/
T
1/2
Veza izmeu izvijanja i poputanja Eulerovog stupa
Ponaanje stupova od elastoplastinih materijala
S poveanjem optereenja, kod elastoplastinog materijala dolazi do poputanja
materijala koje izaziva smanjenje krutosti stupa uz daljnje poveanje poprene
deformacije pa je putanja ravnotee znatno razliita od one kod elastinog stupa.
V
max
Stup s poetnim odstupanjem
elastoplastini materijal
N
N
E
N
m
N
T
Stup s poetnim odstupanjem
elastini materijal
Idealno ravni stup
Putanja ravnotee stupa od elastoplastinog materijala
Projektne krivulje nosivosti
stupova
Pokusi velikog broja istraivaa
pokazali su granice u kojima se
mogu kretati kritine sile, za
odreene konstruktivne materijale i
odreene tipove presjeka.
Tehnikim propisima pojedine
zemlje propisuju projektne krivulje
nosivosti stupova za odreene
materijale i tipove poprenih
presjeka.
0
Kratki
stupovi

k T
/
/
e
1.0
Vitki
stupovi

e
=
elastinosti
1.0
Euler
Projektna nosivost elinih stupova