Udruenje matematiara TK

Pedagoki zavod TK
Dr.sci. Hariz Agi:
Motivacija u nastavi matematike
Obuka nastavnika matematike osnovnih i srednjih kola TK
Ormanica, 19.01.2012. godine
1
ta je motivacija?
Motivacija je sve ono to potie na aktivnost, to tu aktivnost
usmjerava i odreuje joj intenzitet i trajanje. To je "volja za
neto".
Motivacija je utjecaj koji izaziva, usmjerava i odrava eljeno
ponaanje ljudi i bitna je kako za uenje tako i za bilo koji
drugi rad. Ona sadrava i pozitivan stav prema radu i elju za
novim saznanjima, postignuima, uspjesima.
2
Vrsta motivacije
Treba oslukivati potrebe djece i njihova interesovanja.
Nerealno je oekivati da e svi uenici imati podjednake
motive za uenje i rad. Neko e uiti zbog znanja, a neko
zbog ocjene i nagrade koju su mu roditelji obeali.
Imamo dvije vrste motivacije: unutranju i vanjsku
motivaciju.
3
Unutranja (intrizina) motivacija je kad imamo
neke pokretake snage unutar nas samih da
napredujemo i uspijevamo, za nae potrebe.
Vanjska (ekstrizina) motivacija je spoljani motiv zbog
kojeg radimo neku aktivnost (npr. ocjena, plata,
poklon, nagrada, priznanje, drutveni status, itd.).
Dakle, kada uimo i radimo iz nekog interesa, da bismo
dobili neto zauzvrat. Zato je vano, znati zbog ega
uenici ue, ta ih motivira za rad, a ta demotivira.
4
5
Pri radu s uenicima potrebno je u to veoj mjeri iskljuiti
prisilu.
Prisilom se u koli i uenju ne mogu postii dobri rezultati.
Uenike treba motivirati, privoljeti i zainteresirati za uenje.
Pri tome je vano da uenicima bude jasno zato je potrebno
da neto naue, da im gradivo bude zanimljivo prezentirano,
a zahtjevi primjereni njihovim sposobnostima.
Volja za uenje najlake se izgubi ako rad nije odgovarajue
nagraen.
Ueniku je nagrada ocjena ili pohvala i zato se ne treba bojati
dobrih ocjena.
Ocjenu je vano komentirati. Kroz komentare pokazujemo
ueniku da pratimo njegov rad, ukazujemo mu na pogreke
koje bi trebao ispraviti i potiemo ga na samoprocjenu svog
rada.
Ako uenike stalno potiemo i svojim nainom rada
motiviramo na uenje oni e postizati dobre rezultate
i takav rad donijet e i uenicima i nastavnicima
zadovoljstvo.
Nastavnik koji esto kritizira, kudi ili ak vrijea
uenike izaziva odbojnost prema sebi, ali i prema
predmetu koji predaje, i gura uenike u neuspjeh.
6
Jedno iskustvo
Iako sam generalno bio lo uenik, matematika mi
je ila najloije.
Sada, kad pogledam unazad, krivim profesore,
ali tada sam krivio matematiku.
To je jedino rjeenje koje mogu nai iz perspektive
ovjeka koji sada uiva u matematici
Bio sam rtva loeg predavanja.
7
Nicholas Jackiw, autor The Geometers Sketchpada
(Matka br. 57)
Ako stvarno elimo da nam uenici neto naue
moramo ih na to nagovoriti, privoljeti, motivirati i
postii da oni to naue svojom voljom. Prisila nee dati
nikakve, ili e dati tek prividne rezultate.Na motivaciju
utjeemo na razne naine:
kroz kvalitet nastave,
ocjenjivanjem i stalnim poticanjem na rad,
motivirajuim i stvaralakim ozrajem u
razredu..
8
Odgovor na pitanje zato neto uimo moe biti
suhoparno, npr.: To je u programu, od mene trae da vas
to nauim i zato to morate nauiti!
Razlozi koje e uenici prihvatiti su stvarni, ivotni
razlozi koje nastavnik mora poznavati i objasniti
uenicima.
Na primjer, raunati s cijelim brojevima treba znati da
biste mogli poslovati s tekuim raunom (otii u
minus), a to e vam sigurno u ivotu trebati. Objasniti
razloge zato se neto ui nije uvijek jednostavno.
9
10
Neposredna potreba je manje vaan razlog da
se neto naui. Najznaajniji razlog za uenje
je prirodna ljudska znatielja, elja za znanjem,
potreba da se bavimo onim to nas zanima.
Uenici e s radou uiti ono to im je
zanimljivo i nee uope postavljati pitanje gdje
e im to znanje biti potrebno, ako je gradivo i
nain uenja zanimljiv. Znai, vano je da
nastavnik gradivo to zanimljivije prezentira.
Dobro je da su nastavni sati dinamini, da se
to vie koriste nastavna pomagala, kao
grafoskop, kasetofon, video i dr.
Istraivanja....
Iz akcijskog istraivanja provedenog meu uenicima nekoliko
osnovnih kola u Hrvatskoj, dolo se do rezultata da 84%
uenika motivira ocjena, a na pitanje: ta bi te motiviralo da
vie ui? 20% uenika je odgovorilo - novac, 19% - zanimljiva
nastava, 10% - bolji odnos nastavnika i uenika i 18% - bolja
ocjena. Pogledajte tu kontradiktornost!!! Na poetku ankete,
vie od etiri petine ispitanika je navelo ocjenu kao izvor
motivacije, da bi kasnije, zauzimala jednu petinu.
Svoju motivaciju za bolje uenje uenici su rasporedili i na
druge faktore, od kojih je za nas znaajan: bolji odnos
nastavnika i uenika i zanimljiva nastava!
11
1. KVALITETAN NASTAVNIK
Nastavniku treba pomoi da bude kvalitetan
nastavnik, a ne predava koji se zatekao u situaciji u
kojoj se od njega oekuje da prenosi znanje i
informacije tjeran nastavnim programom i zadanim
rokovima.
Pritajeni problemi kad tad eskaliraju.
Uz strune kompetencije potrebne su razne
vjetine:didaktiko-metodika, kognitivne,
motivacijske, emocionalne, socijalne i td.
12
Uspjeh u poslu temelji se na:
Profesionalnim
znanjima i tehnikim
vjetinama
Interpersonalnim i
komunikacijskim
vjetinama
12,5%
87,5%
Matematike kompetencije opte i specifine
14
OPTE
MATEMATIKE
KOMPETENCIJE
RJEAVANJE PROBLEMA
SPECIFINE
MATEMATIKE
KOMPETENCIJE
(VEZANE UZ
SADRAJE)
KOMUNIKACIJA
-MATEMATIKI
I GOVORNI JEZIK
MODELIRANJE
MATEMATIKO REPREZENTIRANJE
ARGUMENTIRANJE
15
Kakav bi trebao biti nastavnik?
Zna razliitim metodama
zainteresirati uenike tako da
usvoje (a ne naue napamet)
sve predvieno gradivo i tako
steknu odgovarajuu razinu
znanja i vjetina iz
matematike
(temeljne kompetencije).
Svia se uenicima.
Oni mu vjeruju i ne boje ga
se.
16
Kakav bi trebao biti nastavnik?
da pismeni ispiti ne budu jedino mjerilo za
ocjenjivanjenjihovog znanja.
da uenici uoe njegovo
zalaganje za njihovo dobro,
da im ne prijeti negativnim
ocjenama,
Takav ...
17
Osim znanja uenicima treba prenositi i
odgojne vrijednosti.
Redovito mora pratiti to se zbiva u
znanosti i pedagokoj praksi.
Kakav bi trebao biti nastavnik?
Na kraju:
Da bi sve to ostvario mora se za svaki sat
dobro pripremiti.
18
Je li mogue biti takav nastavnik???
Ako voli uenike i nastavniki poziv ve je
obavljen vei dio posla.
Svaki nastavnik mora barem jednako
poznavati ono to pouava i onoga koga
pouava.
Bez tih uvjeta nema uspjeha
u pouavanju i uenju!
2. KOLSKO I RAZREDNO OZRAJE
kolsko ozraje, tzv.
pedagoki duh kole
utjee na profesionalni razvoj
nastavnika poetnika. Bitno
je koje se vrste ponaanja i
djelovanja naglaavaju,
potiu i nagrauju, tj. koji se
sistem vrijednosti njeguje u
koli.
19
Razredno ozraje: ambijent,
okolnosti, ugoaj,
dogaanja, postupci...,
niz suptilnih meuodnosa
u nastavi.
Pozitivno razredno ozraje
se opisuje kao svrhovito,
radno, oputeno, srdano,
poticajno i sreeno.
Kao motivacija za uenje vrlo je vano i ozraje
koje vlada u razredu i odnos izmeu nastavnika
i uenika. Nastavnik koji je raspoloen i
nasmijan stvara oko sebe ugodno ozraje i
sigurno djeluje poticajnije od nastavnika koji je
esto namrgoen i mrzovoljan. Isto tako vano
je da uenici osjete da je nastavniku stalo do
njih, da ga vesele njihova postignua i rastuuju
neuspjesi. Uenik koji voli i cijeni nastavnika
vie e se potruditi i oko neega to ga ba i ne
zanima ili to ne smatra potrebnim.
20
Neki nastavnici ve na poetku nastave poinju
naglaavati kako je matematika vrlo teak predmet i
da se nee lako "izvui", neki otvoreno zastrauju
mislei da e na taj nain uenike prisiliti na rad.
Meutim, uenici u svojem nastavniku matematike
ele prepoznati prijatelja i strunjaka.
im ue u uionicu odmah znaju eli li biti tu, ima li to
zanimljivo rei i potuje li ih kao ljude.
Osjete li da eli to prije zavriti taj dosadni posao, samo
ispisujui dokaze i teoreme po ploi, da odbija odgovoriti
na njihova pitanja jer nema vremena i oni e reagirati na
JEDNAKO TUP NAIN.
21
Uenici osjeaju govor tijela i nijanse ponaanja.
Matematiki reeno, uenici svoga nastavnika
rastave na proste faktore.
Nastavnik, razmiljajui o svom radu, stjee i
formira sliku o sebi.
23
Meutim, nastavnik nije
samo onakav kako vidi
sam sebe ve i onakav
kako ga vide drugi, njegovi
uenici
Nastavnik treba razvijati kompletnu
(objektivnu) sliku o sebi.
Tu mu od velike koristi mogu biti i
njegovi uenici.
Saznanja o tome moe dobiti na
razliite naine, a jedan od naina je i
anketa.
24
25
Volim svog nastavnika/cu matematike jer:
dobro (odlino) predaje, dobro se ponaa (prema nama), zna s djecom, dobre je
volje, ali se, zabavna je i duhovita, ponekad ispria vic, spremna je razrijeiti nae
probleme, daje puno poticaja, ima obzira, ini matematiku zanimljivom, veoma je
strpljiva, ljubazna je, pristojna je, dobra (vrlo dobra, odlina) osoba, nema miljenika u
razredu, svia mi se njezin nain rada, ima razumjevanja za sramelivu djecu, dobro
objasni (dobro tumai gradivo), stalo joj je da svi nauimo i razumijemo, da svi
postignemo dobre rezultate, nije ivcana, nije stroga pri ocjenjivanju, pravedna u
ocjenjivanju, oputena pod satom, uvijek spremna pomoi, dobra prema meni,
pomae nam koliko moe, simpatina, prezahtijevna, nije prestroga, razrednica je,
ako dobije lou ocjenu moe je ispravljati dok ne ispravi, nauila me radnim
navikama, zna raditi s djecom, jako se dobro snalazi s nama, daje zadau kada je
potrebno, ali ne previe, dogovaramo se oko usmenog, ponekad progleda kroz prste,
dareljiva na kraju godine, vrlo pravedna, ponekad strog to podravam jer nam treba
disciplina, daje petice, simpatina, voli se smijati i aliti, pomae, lijepo se odnosi
prema nama, ako neto ne razumijemo objasni nam i ako treba 20 puta, moe se
razgovarati s njom o svem, volim ga kao uitelja i kao prijatelja, jer od njega mogu
dobiti dobar savjet, puno u nas ulae, puno s nama vjeba prije testa, realna je, nije
tvrdoglava, voli svoj posao i predana mu je, moe biti uzor drugim uiteljima, moemo
je pitati sve to ne razumijemo, a da to kasnije ne utjee na nau ocjenu, pomae na
dopunskoj.
26
Ne volim svog nastavanika/cu:
jer nikad s njom nisam dobar, pita me najtee pitanja, strogo ocjenjuje,
dosadno mi je na satu, dosadno mi je rjeavati matematiku, trebalo bi
neto zanimljivije, zato bih ga (ju) volio?, niti jedan profesor mi nije
posebno drag, pa tako ni profesorica matematike, previe pria dosadna
je, daje preteke zadatke za zadau koje nam uope nije objasnila, na
svida mi se njen nacin rada ni ucenja, zbog njezinog nacina rada i
ponaanja prema nama, dere se na nas kad neto ne znamo, umjesto da
nam objasni,cesto piemo kontrolne, kada ne znam nasmijava cijeli razred
na moj racun umjesto da mi pomogne, kada bi mi pomogla bio bi bolji
ucenik, matematika bi mi postala zanimljivom i vie bi sluao pod satom,
ne volim matematiku, pa ne volim ni profesoricu, prestrogo ocjenjuje,
stroga je, nepotena i nepravedna, ponekad, Ima omiljene ucenike, loijim
ucenicima kae da dodu na dopunsku, da nam objasni, svaki tjedan ispit,
stalno zadaje zadacu i za nedostatak 3 zadace daje jedinicu, nije mi draga
jer ne volim previe matematiku.
Veina uenika od svojih nastavnika matematike ele razumijevanje,
toplinu, prijateljstvo i ljubav. Jednom rijeju ele osjetiti da je nastavniku
stalo do njih. Istaivanje je potvrdilo da uimo samo od onih koje volimo
(Goethe). Nastavnici znaju da ue one koje vole.
3. KVALITETNA NASTAVA / NASTAVNI PROCES
27
28
NEKE KARAKTERISTIKE KVALITETNE NASTAVE:
1. J ASNO STRUKTURISANJ E NASTAVE
2. VISOK UDIO STVARNOG VREMENA UENJ A
3. POTSTICAJ NA SREDINA/KLIMA ZA UENJ E
4. PRIMJ ERENOST SADRAJ A
5. KOMUNIKATIVNOST
6. RAZNOVRSNOST METODA
7. INDIVIDUALNO POTSTICANJ E
8. INTELIGENTNO VJ EBANJ E
9. J ASNOA OEKIVANIH POSTIGNUA/ISHODA UENJA/
10. PRIPREMLJ ENA SREDINA/USLOVI ZA NASTAVU I UENJE
Izvoenje nastave
Tei dio u ostvarivanju nastavnog
programa matematike je
uvoenje nove nastavne cjeline,
to podrazumijeva definiranje
osnovnih pojmova i relacija
izmeu njih, tj. obraditi tzv.
teorijski dio.
29
Prijelaz na rjeavanje
zadataka je ve
olakanje, iako je svaki
zadatak ustvari nova
(stara) "teorija".
Pouavanje je znanost i umijee.
Temeljno nastavno umijee je iznai naine motiviranja
uenika za uenje.
Svaki dobar nastavnik ima svoje male tajne i razlikuje
se od drugog dobrog nastavnika.
Ako nastavnik stalno koristi iste strategije, a uenik je
stalno neuspjean, ko od njih dvojice, ustvari, sporo
ui? (Eric Jensen)
30
Moe li to biti motivirajue
za uenike?
To ustvari prije moe
izazvati dosadu.
31
Nastavnici esto
zapoinju sat
ponavljanjem
obraenog gradiva.
32
Bolje je:
otvoriti problemsku situaciju u kojoj e se
nenametljivo ponoviti potrebno gradivo,
pokazati zgodnu ilustraciju,
zadati motivacijski zadatak,
problem prikazati zorno,
dati neki zanimljivi podatak iz povijesti,...
Na primjer:
Je li ovo mogue?
33
1.45
1.30
3.15
+
Da, pogledajte na
sat!
+ 1 sat i 30 minuta
Primjer:
Pitagorejci (V. i VI. PNE) su smatrali da se sve zakonitosti
svijeta mogu izraziti brojevima, zato jer je svijet splet
harmonije i broja.
34
Uoili su da mjerni broj dijagonale
jedininog kvadrata nije
racionalan broj. To je za njih bilo
zastraujue otkrie, jer se nije
uklapalo u njihovu idealiziranu
sliku svijeta pa su tu injenicu
drali strogo uvanom tajnom.
2
1
1
Primjer:
Nacrtan je kut od 19.
Kako moemo samo pomou estara konstruirati kut od
1?
35
( 1919=361)
19
Primjer:
Prilikom definiranja funkcije, te injekcije, surjekcije i
bijekcije dobro je uzeti sljedei primjer:
D = skup svih uenika razreda = {u
1
,u
2
,...,u
29
}
K = skup svih ocjena = {1,2,3,4,5}
funkcija: ocjenjivanje (dobivene ocjene jednog pisanoga ispita)
36
funkcija o - ocjenjivanje:
J e li o uope funkcija?
Moe li o biti injekcija?
Zbog kojega elementa
(broja) u kodomeni bi bilo
dobro da o nije
surjekcija?
o
1.c
Ocjene
u
1

u
29

u
2

u
10

1
4
2
3
5
Primjer:
Apsolutna vrijednost
37
Danas emo raditi jednu novu funkciju koja se zove ... i
definirana je
MODA J E BOLJ E:
Zamislimo da sve pozitivne
realne brojeve "strpamo u
jedan ko, a sve negativne
u drugi.
U trei ko treba prebaciti
sve te brojeve, a da u njemu
ne bude negativnih.
to mislite to e biti
recimo s brojem (-4)?
Oekivani odgovor:
Pridruit e se broju (+4).
LOE!
||
R
R
0
+
-4
-x
4
x
x
4

<

=
0 ,
0 ,
x
x x
x x
Primjer:
Zasigurno znate da je razumijevanje trigonometrijske
krunice odluujue u dobrom dijelu gradiva iz
trigonometrije. Zato im stalno govorite da ne gube iz
vida virtualnu sliku trigonometrijske krunice.
38
Primjer:
Graf trigonometrijske funkcije
Neka uenici sami pokuaju nacrtati graf funkcije sinus
Vjerojatno e posegnuti za tablicom
Ili depnim raunalom
U raspravi ih navesti na trigonometrijsku krunicu
39
Primjer:
Uvoenje logaritamske funkcije i definicije logaritma nekog broja bit e
lake ako istiemo koordinate toaka eksponencijalne funkcije, te
preslikamo s obzirom na pravu y=x (jer su funkcije meusobno
inverzne).
2
1
2
1
2
4
1
2
2
1
2 4
2 2
2 ) (

=
=
=
=
=
x
x f
40
log
2
x
2
x
x
y
2
1
2
2
2
-1
2
-2
2
m
( ) log
1 log 2 ; 2 2
2 log 4 ; 2 4
1 1
1 log ; 2
2 2
1 1
2 log ; 2
4 4
...
log ; a
a
g x x
m n n
=
= =
= =
= =
= =
= =
Primjer:
Limes niza
ini mi se da je dobro poeti s nizom a
n
=n
niz: 1, 2, 3, , n-1, n, n+1,
41
Zatim a
n
=
0 1
p(R)
M
n
1
p(R) 0
1
2
1

...
4
1
,
3
1
,
2
1
, 1 : niz
HUMOR U NASTAVI
Kada i kako se posluiti humorom u nastavi i do koje razine
uspostaviti prijateljski odnos s uenicima?
42
Pretjerana uporaba humora se ne preporua kao ni suvie
prisan odnos s uenicima.
Pravilna primjena
humora pridonosi
pozitivnom
razrednom ugoaju.
Nastavnik se moe naaliti
na vlastiti raun,
na raun uenika (ali vrlo
taktino), pogotovo kao odgovor
na njihove doskoice,
na aktualna drutvena zbivanja i
sl.
PRAENJE RADA I OCJENJIVANJE UENIKA
esto se moe uti:
"Samo da nema tog ocjenjivanja sve bi bilo lako,
jer uenici skoro nita ne ue."
"Ne moemo rei da uenik ne ui, jer UENIK, po
svojoj DEFINICIJI, UI."
(pok. prof. I. Smolec)
43
ne slui samo za
donoenje
ocjene
44
moe biti i razlogom da
uenik zamrzi predmet
pokazatelj je uinkovitosti
nastave, umijea
komunikacijskog procesa
izmeu uenika i nastavnika
PROVJERAVANJE RADA I ZNANJA UENIKA
Nastavni je proces zapravo zajedniki rad uenika i nastavnika,
pa je i najbolje ako je i ocjena rezultat zajednikog dogovora
uenika i nastavnika.
Ocjena
moe motivirati uenika,
ali sa komentarima
Ocjena moe biti i dobro motivacijsko sredstvo,
posebno kod uenika koji se trude da savladaju
gradivo, ali to ne uspijevaju, te se zbog toga lahko
obeshrabre.
Takvim uenicima je dobro dati veu ocjenu sa
minusom, ali uz napomenu da imate u njih povjerenje
koje treba da opravdaju. Pri tome je vano naglasiti da
vie kao nastavnik cijenite kvalitet znanja i trud, nego
ocjenu!
45
Uvrijeeno je miljenje da loa ocjena tjera
uenika na rad.
Za veliku veinu uenika loa ocjena ubija u
pojam i zbog nje gube volju za uenje. Svatko
voli biti nagraen za svoj trud.
Nagrada je najbolja motivacija za uenje.
Ueniku je nagrada ocjena ili pohvala. Zato bi
nastavnici to ee trebali nagraivati ueniki
trud: poticajnim ocjenama (obino svatko ima
kao element ocjenjivanja aktivnost), biljekama
u imeniku ili barem usmenim pohvalama
46
Tek ocjena s obrazloenjem postie pravi motivacijski
uinak. Uenik mora kroz komentare stei dojam da
nastavnik stalno prati njegov rad i da mu je stalo do
uenika. Takav pozitivan odnos postaje dodatni motiv
za uenje. Bilo bi dobro da nastavnik kroz komentare
potie uenike na samoocjenu svog rada. Vjetina
samoprocjene svog rada i postignua vrlo je vana za
uspjeh u radu i uenju.
47
Nastavnici esto ne daju bolje ocjene iz straha da e se
uenici uspavati i nee uiti ili da e smanjiti kriterij i da
e uenici imati prevelike ocjene. Taj strah je neopravdan.
Ocjenu je uvijek najlake pokvariti. Ako ake ocjenjujemo
dovoljno esto ne moe se desiti da se uspavaju. Na
usmenomradije damo malo veu ocjenu jer ju aci i tako
trebaju potvrditi na pismenom, koji je i tei i objektivniji,
bar to se tie matematike.
48
49
PISMENI OBLIK ISPITIVANJ A
sastavljanje pismenih ispita - vano umijee iz
podruja ocjenjivanja
Kvalitetno sastavljen ispit
je dobar instrument za
mjerenje znanja uenika,
a rezultati dobar
pokazatelj uspjenosti
nastave.
Loe sastavljen ispit
nije dobar instrument i
moe biti izvor
konflikata izmeu
uenika i nastavnika,
pa ak i roditelja.
50
USMENI OBLIK ISPITIVANJ A
Usmeno ispitivanja iz
matematike?
Razna su razmiljanja,
esto oprena!
Bez obzira na potekoe, usmeno ispitivanje
potie uenike na kontinuirani rad.
Provedena su neka ispitivanja o tome koje predmete
uenici najvie ue: Najvie ue one predmete za koje
su sigurni da e biti usmeno pitani.
Matematika je bila skoro na zadnjem mjestu!
Literatura:
Bani Sonja. Motivacija uenika kao uvjet uspjeha. 2011. Ivani Grad
Medina Jusi-Sofi, prof. Pedagogije medina@odgoj.com
Bencek Ankica i Marinec Mihaela. Motivacija ucenika osnovne kole
u nastavi matematike Osnovna kola Gustava Krkleca, Zagreb
Kova Anica.2011. Poetnik u nastavi matematike. Agencija za odgoj i obrazovanje. Zagreb,
8. sijenja 2010.
Potkonjak eljko.2011. UVID U NASTAVU . Pedagoko-instruktivni, savjetodavni i nadzorni rad strunih
savjetnika
51