Professional Documents
Culture Documents
ELEMENTI ALGEBRE
Sadrzaj
ELEMENTI ALGEBRE
Sadrzaj
Algebarske strukture
Brojevi
Polinomi
Algebarske strukture
Brojevi
Polinomi
Algebarske strukture
Brojevi
Polinomi
Algebarske strukture
Brojevi
Polinomi
(T(A), , ,
). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
Algebarske strukture
(A, T) - operacijska struktura;
A ,= - nosac ili univerzum;
T- kolekcija operacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
Algebarske strukture
(A, T) - operacijska struktura;
A ,= - nosac ili univerzum;
T- kolekcija operacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
Algebarske strukture
(A, T) - operacijska struktura;
A ,= - nosac ili univerzum;
T- kolekcija operacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
Algebarske strukture
(A, T) - operacijska struktura;
A ,= - nosac ili univerzum;
T- kolekcija operacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
Algebarske strukture
(A, T) - operacijska struktura;
A ,= - nosac ili univerzum;
T- kolekcija operacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, 1) - relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, 1) - relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, 1) - relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, 1) - relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, 1) - relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, 1) - relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, T, 1) - operacijsko-relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
T je skup operacija, 1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
, ). 2
Zajednicko ime:
Algebarske strukture
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, T, 1) - operacijsko-relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
T je skup operacija, 1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
, ). 2
Zajednicko ime:
Algebarske strukture
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, T, 1) - operacijsko-relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
T je skup operacija, 1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
, ). 2
Zajednicko ime:
Algebarske strukture
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, T, 1) - operacijsko-relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
T je skup operacija, 1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
, ). 2
Zajednicko ime:
Algebarske strukture
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, T, 1) - operacijsko-relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
T je skup operacija, 1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
, ). 2
Zajednicko ime:
Algebarske strukture
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, T, 1) - operacijsko-relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
T je skup operacija, 1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
, ). 2
Zajednicko ime:
Algebarske strukture
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Operacije
(A, T, 1) - operacijsko-relacijska struktura;
A - neprazan skup, nosac, univerzum;
T je skup operacija, 1 skup relacija na A.
Primeri
(T(A), , ,
, ). 2
Zajednicko ime:
Algebarske strukture
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Grupoid - uredeni par (G, );
G - neprazan skup, - binarna operacija na G.
Primeri
Grupoidi sa jedinicom:(R
+
, ); neutralni elemenat (jedinica) je
broj 1. (Z, +); neutralni elemenat je broj 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Grupoidi sa jedinicom:(R
+
, ); neutralni elemenat (jedinica) je
broj 1. (Z, +); neutralni elemenat je broj 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Grupoidi sa jedinicom:(R
+
, ); neutralni elemenat (jedinica) je
broj 1. (Z, +); neutralni elemenat je broj 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Termi
Term na jeziku grupoida (sa binarnim funkcijskim znakom ):
promenljive x, y, . . . su termi;
ako su t
1
i t
2
termi, onda je i izraz (t
1
t
2
) isto term;
promenljive x, y, . . . su termi;
ako su t
1
i t
2
termi, onda je i izraz (t
1
t
2
) isto term;
promenljive x, y, . . . su termi;
ako su t
1
i t
2
termi, onda je i izraz (t
1
t
2
) isto term;
promenljive x, y, . . . su termi;
ako su t
1
i t
2
termi, onda je i izraz (t
1
t
2
) isto term;
promenljive x, y, . . . su termi;
ako su t
1
i t
2
termi, onda je i izraz (t
1
t
2
) isto term;
promenljive x, y, . . . su termi;
ako su t
1
i t
2
termi, onda je i izraz (t
1
t
2
) isto term;
a b c d
a a b b b
b b c a d
c b a a d
d d a a c
Podgrupoid je oznacen na tablici. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
a b c d
a a b b b
b b c a d
c b a a d
d d a a c
Podgrupoid je oznacen na tablici. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
a b c d
a a b b b
b b c a d
c b a a d
d d a a c
Podgrupoid je oznacen na tablici. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
a b c d
a a b b b
b b c a d
c b a a d
d d a a c
Podgrupoid je oznacen na tablici. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Tvrdenje
Neka je (G
1
, ) podgrupoid grupoida (G, ).
i I
G
i
, ) - direktan proizvod familije grupoida.
Operacija denisana po koordinatama:
za f , g
i I
G
i
, f g(i ) := f (i )
i
g(i ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primer
Kvadrat grupoida (R, +) je grupoid (R
2
, +).
Sabiranje na R
2
denisano je po koordinatama -
komutativnost i asocijativnost sa (R, +) prenose se na
sabiranje u R
2
. 2
Direktan proizvod grupoida analogno se denise za konacno
mnogo njih: (G
1
. . . G
n
, ).
(G
i
,
i
), i I - familija grupoida,
(
i I
G
i
, ) - direktan proizvod familije grupoida.
Operacija denisana po koordinatama:
za f , g
i I
G
i
, f g(i ) := f (i )
i
g(i ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primer
Kvadrat grupoida (R, +) je grupoid (R
2
, +).
Sabiranje na R
2
denisano je po koordinatama -
komutativnost i asocijativnost sa (R, +) prenose se na
sabiranje u R
2
. 2
Direktan proizvod grupoida analogno se denise za konacno
mnogo njih: (G
1
. . . G
n
, ).
(G
i
,
i
), i I - familija grupoida,
(
i I
G
i
, ) - direktan proizvod familije grupoida.
Operacija denisana po koordinatama:
za f , g
i I
G
i
, f g(i ) := f (i )
i
g(i ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primer
Kvadrat grupoida (R, +) je grupoid (R
2
, +).
Sabiranje na R
2
denisano je po koordinatama -
komutativnost i asocijativnost sa (R, +) prenose se na
sabiranje u R
2
. 2
Direktan proizvod grupoida analogno se denise za konacno
mnogo njih: (G
1
. . . G
n
, ).
(G
i
,
i
), i I - familija grupoida,
(
i I
G
i
, ) - direktan proizvod familije grupoida.
Operacija denisana po koordinatama:
za f , g
i I
G
i
, f g(i ) := f (i )
i
g(i ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primer
Kvadrat grupoida (R, +) je grupoid (R
2
, +).
Sabiranje na R
2
denisano je po koordinatama -
komutativnost i asocijativnost sa (R, +) prenose se na
sabiranje u R
2
. 2
Direktan proizvod grupoida analogno se denise za konacno
mnogo njih: (G
1
. . . G
n
, ).
(G
i
,
i
), i I - familija grupoida,
(
i I
G
i
, ) - direktan proizvod familije grupoida.
Operacija denisana po koordinatama:
za f , g
i I
G
i
, f g(i ) := f (i )
i
g(i ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primer
Kvadrat grupoida (R, +) je grupoid (R
2
, +).
Sabiranje na R
2
denisano je po koordinatama -
komutativnost i asocijativnost sa (R, +) prenose se na
sabiranje u R
2
. 2
Direktan proizvod grupoida analogno se denise za konacno
mnogo njih: (G
1
. . . G
n
, ).
(G
i
,
i
), i I - familija grupoida,
(
i I
G
i
, ) - direktan proizvod familije grupoida.
Operacija denisana po koordinatama:
za f , g
i I
G
i
, f g(i ) := f (i )
i
g(i ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Homomorzam
(G, ) , (H, ) - grupoidi.
Funkcija f : G H je homomorzam grupoida G u grupoid
H, ako za sve x, y G vazi
f (x y) = f (x) f (y).
Ova jednakost je saglasnost funkcije f sa operacijama u G i H.
Homomorzam grupoida G u njega samog - endomorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Homomorzam
(G, ) , (H, ) - grupoidi.
Funkcija f : G H je homomorzam grupoida G u grupoid
H, ako za sve x, y G vazi
f (x y) = f (x) f (y).
Ova jednakost je saglasnost funkcije f sa operacijama u G i H.
Homomorzam grupoida G u njega samog - endomorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Homomorzam
(G, ) , (H, ) - grupoidi.
Funkcija f : G H je homomorzam grupoida G u grupoid
H, ako za sve x, y G vazi
f (x y) = f (x) f (y).
Ova jednakost je saglasnost funkcije f sa operacijama u G i H.
Homomorzam grupoida G u njega samog - endomorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Homomorzam
(G, ) , (H, ) - grupoidi.
Funkcija f : G H je homomorzam grupoida G u grupoid
H, ako za sve x, y G vazi
f (x y) = f (x) f (y).
Ova jednakost je saglasnost funkcije f sa operacijama u G i H.
Homomorzam grupoida G u njega samog - endomorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Homomorzam
(G, ) , (H, ) - grupoidi.
Funkcija f : G H je homomorzam grupoida G u grupoid
H, ako za sve x, y G vazi
f (x y) = f (x) f (y).
Ova jednakost je saglasnost funkcije f sa operacijama u G i H.
Homomorzam grupoida G u njega samog - endomorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Izomorzam
Homomorzam f : G H koji je bijekcija zove se
izomorzam grupoida G na grupoid H.
Grupoidi G i H su izomorfni, ako postoji izomorzam iz G u
H.
Oznacavanje:
G
= H, odnosno (G, )
= (H, ).
Izomorzam grupoida G na njega samog je automorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Izomorzam
Homomorzam f : G H koji je bijekcija zove se
izomorzam grupoida G na grupoid H.
Grupoidi G i H su izomorfni, ako postoji izomorzam iz G u
H.
Oznacavanje:
G
= H, odnosno (G, )
= (H, ).
Izomorzam grupoida G na njega samog je automorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Izomorzam
Homomorzam f : G H koji je bijekcija zove se
izomorzam grupoida G na grupoid H.
Grupoidi G i H su izomorfni, ako postoji izomorzam iz G u
H.
Oznacavanje:
G
= H, odnosno (G, )
= (H, ).
Izomorzam grupoida G na njega samog je automorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Izomorzam
Homomorzam f : G H koji je bijekcija zove se
izomorzam grupoida G na grupoid H.
Grupoidi G i H su izomorfni, ako postoji izomorzam iz G u
H.
Oznacavanje:
G
= H, odnosno (G, )
= (H, ).
Izomorzam grupoida G na njega samog je automorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Izomorzam
Homomorzam f : G H koji je bijekcija zove se
izomorzam grupoida G na grupoid H.
Grupoidi G i H su izomorfni, ako postoji izomorzam iz G u
H.
Oznacavanje:
G
= H, odnosno (G, )
= (H, ).
Izomorzam grupoida G na njega samog je automorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Izomorzam
Homomorzam f : G H koji je bijekcija zove se
izomorzam grupoida G na grupoid H.
Grupoidi G i H su izomorfni, ako postoji izomorzam iz G u
H.
Oznacavanje:
G
= H, odnosno (G, )
= (H, ).
Izomorzam grupoida G na njega samog je automorzam.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Funkcija f : N p, n, data sa
f (a) =
_
p, ako je a paran
n, ako je a neparan
je homomorzam iz grupoida (N, +) u grupoid (p, n, ).
p n
p p n
n n p
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Funkcija f : N p, n, data sa
f (a) =
_
p, ako je a paran
n, ako je a neparan
je homomorzam iz grupoida (N, +) u grupoid (p, n, ).
p n
p p n
n n p
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Relacija
3
na skupu N
0
= 0, 1, 2, . . . denisana sa
xy ako i samo ako x i y imaju isti ostatak pri deljenju sa 3
je kongruencija na grupoidu (N
0
, +).
a b c d
a c c a b
b d c b a
c a b b b
d b b a b
a b c d
a 1 1 0 0
b 1 1 0 0
c 0 0 1 1
d 0 0 1 1
je kongruencija na grupoidu sa leve tablice. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Relacija
3
na skupu N
0
= 0, 1, 2, . . . denisana sa
xy ako i samo ako x i y imaju isti ostatak pri deljenju sa 3
je kongruencija na grupoidu (N
0
, +).
a b c d
a c c a b
b d c b a
c a b b b
d b b a b
a b c d
a 1 1 0 0
b 1 1 0 0
c 0 0 1 1
d 0 0 1 1
je kongruencija na grupoidu sa leve tablice. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Relacija
3
na skupu N
0
= 0, 1, 2, . . . denisana sa
xy ako i samo ako x i y imaju isti ostatak pri deljenju sa 3
je kongruencija na grupoidu (N
0
, +).
a b c d
a c c a b
b d c b a
c a b b b
d b b a b
a b c d
a 1 1 0 0
b 1 1 0 0
c 0 0 1 1
d 0 0 1 1
je kongruencija na grupoidu sa leve tablice. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Relacija
3
na skupu N
0
= 0, 1, 2, . . . denisana sa
xy ako i samo ako x i y imaju isti ostatak pri deljenju sa 3
je kongruencija na grupoidu (N
0
, +).
a b c d
a c c a b
b d c b a
c a b b b
d b b a b
a b c d
a 1 1 0 0
b 1 1 0 0
c 0 0 1 1
d 0 0 1 1
je kongruencija na grupoidu sa leve tablice. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Kolicnicki grupoid
- kongruencija na grupoidu (G, );
G/ - kolicnicki skup;
- operacija na G/:
za x, y G, odnosno [x]
, [y]
G/ je
[x]
[y]
:= [x y]
.
Lema
Denicija operacije je ispravna (tj. operacija je dobro
denisana).
(G/, ) - kolicnicki grupoid (faktor grupoid) grupoida
(G, ) po kongruenciji .
Koristi se i oznaka (G/, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Kolicnicki grupoid
- kongruencija na grupoidu (G, );
G/ - kolicnicki skup;
- operacija na G/:
za x, y G, odnosno [x]
, [y]
G/ je
[x]
[y]
:= [x y]
.
Lema
Denicija operacije je ispravna (tj. operacija je dobro
denisana).
(G/, ) - kolicnicki grupoid (faktor grupoid) grupoida
(G, ) po kongruenciji .
Koristi se i oznaka (G/, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Kolicnicki grupoid
- kongruencija na grupoidu (G, );
G/ - kolicnicki skup;
- operacija na G/:
za x, y G, odnosno [x]
, [y]
G/ je
[x]
[y]
:= [x y]
.
Lema
Denicija operacije je ispravna (tj. operacija je dobro
denisana).
(G/, ) - kolicnicki grupoid (faktor grupoid) grupoida
(G, ) po kongruenciji .
Koristi se i oznaka (G/, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Kolicnicki grupoid
- kongruencija na grupoidu (G, );
G/ - kolicnicki skup;
- operacija na G/:
za x, y G, odnosno [x]
, [y]
G/ je
[x]
[y]
:= [x y]
.
Lema
Denicija operacije je ispravna (tj. operacija je dobro
denisana).
(G/, ) - kolicnicki grupoid (faktor grupoid) grupoida
(G, ) po kongruenciji .
Koristi se i oznaka (G/, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Kolicnicki grupoid
- kongruencija na grupoidu (G, );
G/ - kolicnicki skup;
- operacija na G/:
za x, y G, odnosno [x]
, [y]
G/ je
[x]
[y]
:= [x y]
.
Lema
Denicija operacije je ispravna (tj. operacija je dobro
denisana).
(G/, ) - kolicnicki grupoid (faktor grupoid) grupoida
(G, ) po kongruenciji .
Koristi se i oznaka (G/, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Kolicnicki grupoid
- kongruencija na grupoidu (G, );
G/ - kolicnicki skup;
- operacija na G/:
za x, y G, odnosno [x]
, [y]
G/ je
[x]
[y]
:= [x y]
.
Lema
Denicija operacije je ispravna (tj. operacija je dobro
denisana).
(G/, ) - kolicnicki grupoid (faktor grupoid) grupoida
(G, ) po kongruenciji .
Koristi se i oznaka (G/, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Kolicnicki grupoid
- kongruencija na grupoidu (G, );
G/ - kolicnicki skup;
- operacija na G/:
za x, y G, odnosno [x]
, [y]
G/ je
[x]
[y]
:= [x y]
.
Lema
Denicija operacije je ispravna (tj. operacija je dobro
denisana).
(G/, ) - kolicnicki grupoid (faktor grupoid) grupoida
(G, ) po kongruenciji .
Koristi se i oznaka (G/, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Kolicnicki grupoid
- kongruencija na grupoidu (G, );
G/ - kolicnicki skup;
- operacija na G/:
za x, y G, odnosno [x]
, [y]
G/ je
[x]
[y]
:= [x y]
.
Lema
Denicija operacije je ispravna (tj. operacija je dobro
denisana).
(G/, ) - kolicnicki grupoid (faktor grupoid) grupoida
(G, ) po kongruenciji .
Koristi se i oznaka (G/, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Za kongruenciju
3
na grupoidu (N
0
, +) ,
(xy ako i samo ako x i y imaju isti ostatak pri deljenju sa 3)
kolicnicki grupoid denisan je na skupu 0, 1, 2 = N
0
/
3
, ciji
su elementi klase ekvivalencije:
0 = 0, 3, 6, . . . ; 1 = 1, 4, 7, . . . ; 2 = 2, 5, 8, . . . .
Operacija + na N
0
/
3
data je tablicom:
+ 0 1 2
0 0 1 2
1 1 2 0
2 2 0 1
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Za kongruenciju
3
na grupoidu (N
0
, +) ,
(xy ako i samo ako x i y imaju isti ostatak pri deljenju sa 3)
kolicnicki grupoid denisan je na skupu 0, 1, 2 = N
0
/
3
, ciji
su elementi klase ekvivalencije:
0 = 0, 3, 6, . . . ; 1 = 1, 4, 7, . . . ; 2 = 2, 5, 8, . . . .
Operacija + na N
0
/
3
data je tablicom:
+ 0 1 2
0 0 1 2
1 1 2 0
2 2 0 1
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Za kongruenciju
3
na grupoidu (N
0
, +) ,
(xy ako i samo ako x i y imaju isti ostatak pri deljenju sa 3)
kolicnicki grupoid denisan je na skupu 0, 1, 2 = N
0
/
3
, ciji
su elementi klase ekvivalencije:
0 = 0, 3, 6, . . . ; 1 = 1, 4, 7, . . . ; 2 = 2, 5, 8, . . . .
Operacija + na N
0
/
3
data je tablicom:
+ 0 1 2
0 0 1 2
1 1 2 0
2 2 0 1
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Za kongruenciju
3
na grupoidu (N
0
, +) ,
(xy ako i samo ako x i y imaju isti ostatak pri deljenju sa 3)
kolicnicki grupoid denisan je na skupu 0, 1, 2 = N
0
/
3
, ciji
su elementi klase ekvivalencije:
0 = 0, 3, 6, . . . ; 1 = 1, 4, 7, . . . ; 2 = 2, 5, 8, . . . .
Operacija + na N
0
/
3
data je tablicom:
+ 0 1 2
0 0 1 2
1 1 2 0
2 2 0 1
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Primeri
Za kongruenciju
3
na grupoidu (N
0
, +) ,
(xy ako i samo ako x i y imaju isti ostatak pri deljenju sa 3)
kolicnicki grupoid denisan je na skupu 0, 1, 2 = N
0
/
3
, ciji
su elementi klase ekvivalencije:
0 = 0, 3, 6, . . . ; 1 = 1, 4, 7, . . . ; 2 = 2, 5, 8, . . . .
Operacija + na N
0
/
3
data je tablicom:
+ 0 1 2
0 0 1 2
1 1 2 0
2 2 0 1
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Cetvoroelementni grupoid i kongruencija na njemu:
a b c d
a c c a b
b d c b a
c a b b b
d b b a b
a b c d
a 1 1 0 0
b 1 1 0 0
c 0 0 1 1
d 0 0 1 1
Kolicnicki grupoid - (a, b, c, d, ), gde je
a, b c, d
a, b c, d a, b
c, d a, b a, b
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Cetvoroelementni grupoid i kongruencija na njemu:
a b c d
a c c a b
b d c b a
c a b b b
d b b a b
a b c d
a 1 1 0 0
b 1 1 0 0
c 0 0 1 1
d 0 0 1 1
Kolicnicki grupoid - (a, b, c, d, ), gde je
a, b c, d
a, b c, d a, b
c, d a, b a, b
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Cetvoroelementni grupoid i kongruencija na njemu:
a b c d
a c c a b
b d c b a
c a b b b
d b b a b
a b c d
a 1 1 0 0
b 1 1 0 0
c 0 0 1 1
d 0 0 1 1
Kolicnicki grupoid - (a, b, c, d, ), gde je
a, b c, d
a, b c, d a, b
c, d a, b a, b
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
relacija ekvivalencije na skupu A;
f : x [x]
3
G/
f
Tada dijagram na slici komutira, tj. f = .
Za dati homomorzam f , izomorzam je jedinstven.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Neka je:
f homomorzam iz grupoida G na grupoid H;
jezgro homomorzma f ;
prirodni homomorzam iz G na G/;
gore denisani izomorzam iz G/ na H.
G
-
H
Q
Q
Qs
3
G/
f
Tada dijagram na slici komutira, tj. f = .
Za dati homomorzam f , izomorzam je jedinstven.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Neka je:
f homomorzam iz grupoida G na grupoid H;
jezgro homomorzma f ;
prirodni homomorzam iz G na G/;
gore denisani izomorzam iz G/ na H.
G
-
H
Q
Q
Qs
3
G/
f
Tada dijagram na slici komutira, tj. f = .
Za dati homomorzam f , izomorzam je jedinstven.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Neka je:
f homomorzam iz grupoida G na grupoid H;
jezgro homomorzma f ;
prirodni homomorzam iz G na G/;
gore denisani izomorzam iz G/ na H.
G
-
H
Q
Q
Qs
3
G/
f
Tada dijagram na slici komutira, tj. f = .
Za dati homomorzam f , izomorzam je jedinstven.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Neka je:
f homomorzam iz grupoida G na grupoid H;
jezgro homomorzma f ;
prirodni homomorzam iz G na G/;
gore denisani izomorzam iz G/ na H.
G
-
H
Q
Q
Qs
3
G/
f
Tada dijagram na slici komutira, tj. f = .
Za dati homomorzam f , izomorzam je jedinstven.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Neka je:
f homomorzam iz grupoida G na grupoid H;
jezgro homomorzma f ;
prirodni homomorzam iz G na G/;
gore denisani izomorzam iz G/ na H.
G
-
H
Q
Q
Qs
3
G/
f
Tada dijagram na slici komutira, tj. f = .
Za dati homomorzam f , izomorzam je jedinstven.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupoid
Neka je:
f homomorzam iz grupoida G na grupoid H;
jezgro homomorzma f ;
prirodni homomorzam iz G na G/;
gore denisani izomorzam iz G/ na H.
G
-
H
Q
Q
Qs
3
G/
f
Tada dijagram na slici komutira, tj. f = .
Za dati homomorzam f , izomorzam je jedinstven.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Polugrupa
A ,= , A
A
= f [ f : A A;
(skup svih unarnih operacija na nepraznom skupu A).
(A
A
, ) - polugrupa, zove se polugrupa preslikavanja na A;
operacija je kompozicija funkcija.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primeri
A ,= , A
A
= f [ f : A A;
(skup svih unarnih operacija na nepraznom skupu A).
(A
A
, ) - polugrupa, zove se polugrupa preslikavanja na A;
operacija je kompozicija funkcija.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primeri
A ,= , A
A
= f [ f : A A;
(skup svih unarnih operacija na nepraznom skupu A).
(A
A
, ) - polugrupa, zove se polugrupa preslikavanja na A;
operacija je kompozicija funkcija.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primeri
A ,= , A
A
= f [ f : A A;
(skup svih unarnih operacija na nepraznom skupu A).
(A
A
, ) - polugrupa, zove se polugrupa preslikavanja na A;
operacija je kompozicija funkcija.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primeri
A ,= , A
A
= f [ f : A A;
(skup svih unarnih operacija na nepraznom skupu A).
(A
A
, ) - polugrupa, zove se polugrupa preslikavanja na A;
operacija je kompozicija funkcija.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Za A = a, b, A
A
= f , g, h, k,
f =
a b
a a
, g =
a b
a b
, h =
a b
b a
, k =
a b
b b
.
Tablica kompozicije ovih funkcija (tablica operacija na
polugrupi):
f g h k
f f f k k
g f g h k
h f h g k
k f k f k
Polugrupa preslikavanja na skupu od bar dva elementa nije
komutativna, ima jedinicu - identicko preslikavanje. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Za A = a, b, A
A
= f , g, h, k,
f =
a b
a a
, g =
a b
a b
, h =
a b
b a
, k =
a b
b b
.
Tablica kompozicije ovih funkcija (tablica operacija na
polugrupi):
f g h k
f f f k k
g f g h k
h f h g k
k f k f k
Polugrupa preslikavanja na skupu od bar dva elementa nije
komutativna, ima jedinicu - identicko preslikavanje. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Za A = a, b, A
A
= f , g, h, k,
f =
a b
a a
, g =
a b
a b
, h =
a b
b a
, k =
a b
b b
.
Tablica kompozicije ovih funkcija (tablica operacija na
polugrupi):
f g h k
f f f k k
g f g h k
h f h g k
k f k f k
Polugrupa preslikavanja na skupu od bar dva elementa nije
komutativna, ima jedinicu - identicko preslikavanje. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Za A = a, b, A
A
= f , g, h, k,
f =
a b
a a
, g =
a b
a b
, h =
a b
b a
, k =
a b
b b
.
Tablica kompozicije ovih funkcija (tablica operacija na
polugrupi):
f g h k
f f f k k
g f g h k
h f h g k
k f k f k
Polugrupa preslikavanja na skupu od bar dva elementa nije
komutativna, ima jedinicu - identicko preslikavanje. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Za A = a, b, A
A
= f , g, h, k,
f =
a b
a a
, g =
a b
a b
, h =
a b
b a
, k =
a b
b b
.
Tablica kompozicije ovih funkcija (tablica operacija na
polugrupi):
f g h k
f f f k k
g f g h k
h f h g k
k f k f k
Polugrupa preslikavanja na skupu od bar dva elementa nije
komutativna, ima jedinicu - identicko preslikavanje. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Podgrupoid polugrupe (G, ) je isto polugrupa i zove se
potpolugrupa polugrupe G.
Primeri
X
_
(X
+
, )
-
f
_
-
F
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
(G, )
_
X
_
(X
+
, )
-
f
_
-
F
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
(G, )
_
X
_
(X
+
, )
-
f
_
-
F
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
(G, )
_
X
_
(X
+
, )
-
f
_
-
F
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
(G, )
_
X
_
(X
+
, )
-
f
_
-
F
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primer
(X
+
, ) - polugrupa reci nad X = x, y,
(N, ) - polugrupa prirodnih brojeva u odnosu na mnozenje.
f : X N: f (x) = 2, f (y) = 3.
f se prosiruje do F : X
+
N:
x
n
- rec xx x duzine n, n = 1, 2, . . . ,
F(x
n
) = 2
n
, F(y
m
) = 3
m
, F(x
n
y
m
) = 2
n
3
m
.
F je homomorzam: ako rec u ima n slova x i m slova y, a u
reci v odgovarajuci brojevi slova su redom p i q, onda je
F(u v) = = F(x
n
y
m
x
p
y
q
) = 2
n
3
m
2
p
3
q
=
F(x
n
y
m
) F(x
p
y
q
) = F(u) F(v).
F(X
+
) je podgrupoid u (N, ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primer
(X
+
, ) - polugrupa reci nad X = x, y,
(N, ) - polugrupa prirodnih brojeva u odnosu na mnozenje.
f : X N: f (x) = 2, f (y) = 3.
f se prosiruje do F : X
+
N:
x
n
- rec xx x duzine n, n = 1, 2, . . . ,
F(x
n
) = 2
n
, F(y
m
) = 3
m
, F(x
n
y
m
) = 2
n
3
m
.
F je homomorzam: ako rec u ima n slova x i m slova y, a u
reci v odgovarajuci brojevi slova su redom p i q, onda je
F(u v) = = F(x
n
y
m
x
p
y
q
) = 2
n
3
m
2
p
3
q
=
F(x
n
y
m
) F(x
p
y
q
) = F(u) F(v).
F(X
+
) je podgrupoid u (N, ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primer
(X
+
, ) - polugrupa reci nad X = x, y,
(N, ) - polugrupa prirodnih brojeva u odnosu na mnozenje.
f : X N: f (x) = 2, f (y) = 3.
f se prosiruje do F : X
+
N:
x
n
- rec xx x duzine n, n = 1, 2, . . . ,
F(x
n
) = 2
n
, F(y
m
) = 3
m
, F(x
n
y
m
) = 2
n
3
m
.
F je homomorzam: ako rec u ima n slova x i m slova y, a u
reci v odgovarajuci brojevi slova su redom p i q, onda je
F(u v) = = F(x
n
y
m
x
p
y
q
) = 2
n
3
m
2
p
3
q
=
F(x
n
y
m
) F(x
p
y
q
) = F(u) F(v).
F(X
+
) je podgrupoid u (N, ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primer
(X
+
, ) - polugrupa reci nad X = x, y,
(N, ) - polugrupa prirodnih brojeva u odnosu na mnozenje.
f : X N: f (x) = 2, f (y) = 3.
f se prosiruje do F : X
+
N:
x
n
- rec xx x duzine n, n = 1, 2, . . . ,
F(x
n
) = 2
n
, F(y
m
) = 3
m
, F(x
n
y
m
) = 2
n
3
m
.
F je homomorzam: ako rec u ima n slova x i m slova y, a u
reci v odgovarajuci brojevi slova su redom p i q, onda je
F(u v) = = F(x
n
y
m
x
p
y
q
) = 2
n
3
m
2
p
3
q
=
F(x
n
y
m
) F(x
p
y
q
) = F(u) F(v).
F(X
+
) je podgrupoid u (N, ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primer
(X
+
, ) - polugrupa reci nad X = x, y,
(N, ) - polugrupa prirodnih brojeva u odnosu na mnozenje.
f : X N: f (x) = 2, f (y) = 3.
f se prosiruje do F : X
+
N:
x
n
- rec xx x duzine n, n = 1, 2, . . . ,
F(x
n
) = 2
n
, F(y
m
) = 3
m
, F(x
n
y
m
) = 2
n
3
m
.
F je homomorzam: ako rec u ima n slova x i m slova y, a u
reci v odgovarajuci brojevi slova su redom p i q, onda je
F(u v) = = F(x
n
y
m
x
p
y
q
) = 2
n
3
m
2
p
3
q
=
F(x
n
y
m
) F(x
p
y
q
) = F(u) F(v).
F(X
+
) je podgrupoid u (N, ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primer
(X
+
, ) - polugrupa reci nad X = x, y,
(N, ) - polugrupa prirodnih brojeva u odnosu na mnozenje.
f : X N: f (x) = 2, f (y) = 3.
f se prosiruje do F : X
+
N:
x
n
- rec xx x duzine n, n = 1, 2, . . . ,
F(x
n
) = 2
n
, F(y
m
) = 3
m
, F(x
n
y
m
) = 2
n
3
m
.
F je homomorzam: ako rec u ima n slova x i m slova y, a u
reci v odgovarajuci brojevi slova su redom p i q, onda je
F(u v) = = F(x
n
y
m
x
p
y
q
) = 2
n
3
m
2
p
3
q
=
F(x
n
y
m
) F(x
p
y
q
) = F(u) F(v).
F(X
+
) je podgrupoid u (N, ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primer
(X
+
, ) - polugrupa reci nad X = x, y,
(N, ) - polugrupa prirodnih brojeva u odnosu na mnozenje.
f : X N: f (x) = 2, f (y) = 3.
f se prosiruje do F : X
+
N:
x
n
- rec xx x duzine n, n = 1, 2, . . . ,
F(x
n
) = 2
n
, F(y
m
) = 3
m
, F(x
n
y
m
) = 2
n
3
m
.
F je homomorzam: ako rec u ima n slova x i m slova y, a u
reci v odgovarajuci brojevi slova su redom p i q, onda je
F(u v) = = F(x
n
y
m
x
p
y
q
) = 2
n
3
m
2
p
3
q
=
F(x
n
y
m
) F(x
p
y
q
) = F(u) F(v).
F(X
+
) je podgrupoid u (N, ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
Primer
(X
+
, ) - polugrupa reci nad X = x, y,
(N, ) - polugrupa prirodnih brojeva u odnosu na mnozenje.
f : X N: f (x) = 2, f (y) = 3.
f se prosiruje do F : X
+
N:
x
n
- rec xx x duzine n, n = 1, 2, . . . ,
F(x
n
) = 2
n
, F(y
m
) = 3
m
, F(x
n
y
m
) = 2
n
3
m
.
F je homomorzam: ako rec u ima n slova x i m slova y, a u
reci v odgovarajuci brojevi slova su redom p i q, onda je
F(u v) = = F(x
n
y
m
x
p
y
q
) = 2
n
3
m
2
p
3
q
=
F(x
n
y
m
) F(x
p
y
q
) = F(u) F(v).
F(X
+
) je podgrupoid u (N, ). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
(G, ) - polugrupa sa jedinicom e, x G.
Ako postoji elemenat y G, takav da vazi
x y = y x = e,
onda je y inverzni elemenat za x.
Tvrdenje
U polugrupi sa jedinicom proizvoljan elemenat moze imati najvise
jedan inverzni.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
(G, ) - polugrupa sa jedinicom e, x G.
Ako postoji elemenat y G, takav da vazi
x y = y x = e,
onda je y inverzni elemenat za x.
Tvrdenje
U polugrupi sa jedinicom proizvoljan elemenat moze imati najvise
jedan inverzni.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polugrupa
(G, ) - polugrupa sa jedinicom e, x G.
Ako postoji elemenat y G, takav da vazi
x y = y x = e,
onda je y inverzni elemenat za x.
Tvrdenje
U polugrupi sa jedinicom proizvoljan elemenat moze imati najvise
jedan inverzni.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Grupa
Grupoid (G, ) je grupa, ako u G postoji elemenat e tako da
vazi:
Za sve x, y, z G, x (y z) = (x y) z.
Za svako x G, x e = e x = x.
(x, y, z)(x (y z) = (x y) z) i
Za sve x, y, z G, x (y z) = (x y) z.
Za svako x G, x e = e x = x.
(x, y, z)(x (y z) = (x y) z) i
Za sve x, y, z G, x (y z) = (x y) z.
Za svako x G, x e = e x = x.
(x, y, z)(x (y z) = (x y) z) i
Za sve x, y, z G, x (y z) = (x y) z.
Za svako x G, x e = e x = x.
(x, y, z)(x (y z) = (x y) z) i
Za sve x, y, z G, x (y z) = (x y) z.
Za svako x G, x e = e x = x.
(x, y, z)(x (y z) = (x y) z) i
Za sve x, y, z G, x (y z) = (x y) z.
Za svako x G, x e = e x = x.
(x, y, z)(x (y z) = (x y) z) i
Za sve x, y, z G, x (y z) = (x y) z.
Za svako x G, x e = e x = x.
(x, y, z)(x (y z) = (x y) z) i
Za sve x, y, z G, x (y z) = (x y) z.
Za svako x G, x e = e x = x.
(x, y, z)(x (y z) = (x y) z) i
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
(Zakoni kancelacije) Ako su a, b i c elementi grupe (G, ), onda
je ispunjeno:
iz a c = b c sledi a = b;
iz c a = c b sledi a = b.
Neutralni elemenat je idempotentan u svakom grupoidu, tj.
ispunjeno je e e = e.
U grupi vazi i obrat:
Tvrdenje
Ako je u grupi (G, ) za x G ispunjeno x x = x, onda je x = e.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
(Zakoni kancelacije) Ako su a, b i c elementi grupe (G, ), onda
je ispunjeno:
iz a c = b c sledi a = b;
iz c a = c b sledi a = b.
Neutralni elemenat je idempotentan u svakom grupoidu, tj.
ispunjeno je e e = e.
U grupi vazi i obrat:
Tvrdenje
Ako je u grupi (G, ) za x G ispunjeno x x = x, onda je x = e.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
(Zakoni kancelacije) Ako su a, b i c elementi grupe (G, ), onda
je ispunjeno:
iz a c = b c sledi a = b;
iz c a = c b sledi a = b.
Neutralni elemenat je idempotentan u svakom grupoidu, tj.
ispunjeno je e e = e.
U grupi vazi i obrat:
Tvrdenje
Ako je u grupi (G, ) za x G ispunjeno x x = x, onda je x = e.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Podgrupa
(G, ) - grupa; (H, ) - podgrupoid u G.
(H, ) je podgrupa grupe G, ako je taj podgrupoid i sam
grupa.
U svakoj grupi (G, ) podgrupe su bar e i sama grupa G; to
su trivijalne podgrupe.
Podgrupa je prava, ili netrivijalna, ako se razlikuje od ove dve.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Podgrupa
(G, ) - grupa; (H, ) - podgrupoid u G.
(H, ) je podgrupa grupe G, ako je taj podgrupoid i sam
grupa.
U svakoj grupi (G, ) podgrupe su bar e i sama grupa G; to
su trivijalne podgrupe.
Podgrupa je prava, ili netrivijalna, ako se razlikuje od ove dve.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Podgrupa
(G, ) - grupa; (H, ) - podgrupoid u G.
(H, ) je podgrupa grupe G, ako je taj podgrupoid i sam
grupa.
U svakoj grupi (G, ) podgrupe su bar e i sama grupa G; to
su trivijalne podgrupe.
Podgrupa je prava, ili netrivijalna, ako se razlikuje od ove dve.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Podgrupa
(G, ) - grupa; (H, ) - podgrupoid u G.
(H, ) je podgrupa grupe G, ako je taj podgrupoid i sam
grupa.
U svakoj grupi (G, ) podgrupe su bar e i sama grupa G; to
su trivijalne podgrupe.
Podgrupa je prava, ili netrivijalna, ako se razlikuje od ove dve.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Podgrupa
(G, ) - grupa; (H, ) - podgrupoid u G.
(H, ) je podgrupa grupe G, ako je taj podgrupoid i sam
grupa.
U svakoj grupi (G, ) podgrupe su bar e i sama grupa G; to
su trivijalne podgrupe.
Podgrupa je prava, ili netrivijalna, ako se razlikuje od ove dve.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) nema pravih podgrupa.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) nema pravih podgrupa.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) nema pravih podgrupa.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) nema pravih podgrupa.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) nema pravih podgrupa.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
U simetricnoj grupi S
3
jednu podgrupu obrazuju permutacije
e, h, j ; postoje jos i tri dvoelementne podgrupe: e, f , e, g
i e, k.
e f g h j k
e e f g h j k
f f e h g k j
g g j e k f h
h h k f j e g
j j g k e h f
k k h j f g e .
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
U simetricnoj grupi S
3
jednu podgrupu obrazuju permutacije
e, h, j ; postoje jos i tri dvoelementne podgrupe: e, f , e, g
i e, k.
e f g h j k
e e f g h j k
f f e h g k j
g g j e k f h
h h k f j e g
j j g k e h f
k k h j f g e .
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Za podgrupu H grupe (G, ) ispunjeno je:
(a) neutralni elemenat u H poklapa se sa neutralnim elementom iz
G;
(b) ako je a H, onda se inverzni elemenat za a u H poklapa sa
inverznim elementom za a u G.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Neprazan podskup H grupe (G, ) je njena podgrupa ako i samo
ako su ispunjena sledeca dva uslova:
(1) Ako a, b H, onda a b H.
(2) Ako a H, onda a
1
H.
Tvrdenje
Neprazan podskup H grupe G je njena podgrupa ako i samo ako iz
a, b H sledi a b
1
H.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Neprazan podskup H grupe (G, ) je njena podgrupa ako i samo
ako su ispunjena sledeca dva uslova:
(1) Ako a, b H, onda a b H.
(2) Ako a H, onda a
1
H.
Tvrdenje
Neprazan podskup H grupe G je njena podgrupa ako i samo ako iz
a, b H sledi a b
1
H.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Simetricna grupa S
n
, n N - kolekcija svih bijekcija
(permutacija) na skupu od n elemenata, u odnosu na
kompoziciju funkcija.
Tvrdenje
S
n
je grupa za svako n N.
Izomorzam grupa - izomorzam denisan za grupoide.
Lema
Sve grupe permutacija na skupovima sa n elemenata, za ksno n,
su izomorfne.
Sledi da oznaka S
n
moze predstavljati grupu permutacija na
bilo kom skupu sa n elemenata.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Simetricna grupa S
n
, n N - kolekcija svih bijekcija
(permutacija) na skupu od n elemenata, u odnosu na
kompoziciju funkcija.
Tvrdenje
S
n
je grupa za svako n N.
Izomorzam grupa - izomorzam denisan za grupoide.
Lema
Sve grupe permutacija na skupovima sa n elemenata, za ksno n,
su izomorfne.
Sledi da oznaka S
n
moze predstavljati grupu permutacija na
bilo kom skupu sa n elemenata.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Simetricna grupa S
n
, n N - kolekcija svih bijekcija
(permutacija) na skupu od n elemenata, u odnosu na
kompoziciju funkcija.
Tvrdenje
S
n
je grupa za svako n N.
Izomorzam grupa - izomorzam denisan za grupoide.
Lema
Sve grupe permutacija na skupovima sa n elemenata, za ksno n,
su izomorfne.
Sledi da oznaka S
n
moze predstavljati grupu permutacija na
bilo kom skupu sa n elemenata.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Simetricna grupa S
n
, n N - kolekcija svih bijekcija
(permutacija) na skupu od n elemenata, u odnosu na
kompoziciju funkcija.
Tvrdenje
S
n
je grupa za svako n N.
Izomorzam grupa - izomorzam denisan za grupoide.
Lema
Sve grupe permutacija na skupovima sa n elemenata, za ksno n,
su izomorfne.
Sledi da oznaka S
n
moze predstavljati grupu permutacija na
bilo kom skupu sa n elemenata.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Simetricna grupa S
n
, n N - kolekcija svih bijekcija
(permutacija) na skupu od n elemenata, u odnosu na
kompoziciju funkcija.
Tvrdenje
S
n
je grupa za svako n N.
Izomorzam grupa - izomorzam denisan za grupoide.
Lema
Sve grupe permutacija na skupovima sa n elemenata, za ksno n,
su izomorfne.
Sledi da oznaka S
n
moze predstavljati grupu permutacija na
bilo kom skupu sa n elemenata.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Svaka konacna grupa G reda n izomorfna je sa nekom podgrupom
simetricne grupe S
n
.
Koraci u dokazu:
Za ksno a G je
a
: x xa bijekcija na G.
Neka je
G
=
a
[ a G.
G
je u odnosu na kompoziciju podgrupa grupe S
n
svih
permutacija na n-clanom skupu G.
Grupa G izomorfna je sa grupom
G
(izomorzam je
g : a
a
).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Svaka konacna grupa G reda n izomorfna je sa nekom podgrupom
simetricne grupe S
n
.
Koraci u dokazu:
Za ksno a G je
a
: x xa bijekcija na G.
Neka je
G
=
a
[ a G.
G
je u odnosu na kompoziciju podgrupa grupe S
n
svih
permutacija na n-clanom skupu G.
Grupa G izomorfna je sa grupom
G
(izomorzam je
g : a
a
).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Svaka konacna grupa G reda n izomorfna je sa nekom podgrupom
simetricne grupe S
n
.
Koraci u dokazu:
Za ksno a G je
a
: x xa bijekcija na G.
Neka je
G
=
a
[ a G.
G
je u odnosu na kompoziciju podgrupa grupe S
n
svih
permutacija na n-clanom skupu G.
Grupa G izomorfna je sa grupom
G
(izomorzam je
g : a
a
).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Svaka konacna grupa G reda n izomorfna je sa nekom podgrupom
simetricne grupe S
n
.
Koraci u dokazu:
Za ksno a G je
a
: x xa bijekcija na G.
Neka je
G
=
a
[ a G.
G
je u odnosu na kompoziciju podgrupa grupe S
n
svih
permutacija na n-clanom skupu G.
Grupa G izomorfna je sa grupom
G
(izomorzam je
g : a
a
).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Svaka konacna grupa G reda n izomorfna je sa nekom podgrupom
simetricne grupe S
n
.
Koraci u dokazu:
Za ksno a G je
a
: x xa bijekcija na G.
Neka je
G
=
a
[ a G.
G
je u odnosu na kompoziciju podgrupa grupe S
n
svih
permutacija na n-clanom skupu G.
Grupa G izomorfna je sa grupom
G
(izomorzam je
g : a
a
).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Svaka konacna grupa G reda n izomorfna je sa nekom podgrupom
simetricne grupe S
n
.
Koraci u dokazu:
Za ksno a G je
a
: x xa bijekcija na G.
Neka je
G
=
a
[ a G.
G
je u odnosu na kompoziciju podgrupa grupe S
n
svih
permutacija na n-clanom skupu G.
Grupa G izomorfna je sa grupom
G
(izomorzam je
g : a
a
).
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primer
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa reda tri data tablicom izomorfna je sa jedinom
troelementnom podgrupom e, h, j grupe S
3
.
Postoji, do na izomorzam, samo jedna grupa reda tri. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primer
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa reda tri data tablicom izomorfna je sa jedinom
troelementnom podgrupom e, h, j grupe S
3
.
Postoji, do na izomorzam, samo jedna grupa reda tri. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje o predstavljanju grupe permutacijama vazi i za
proizvoljnu, ne samo za konacnu grupu:
Tvrdenje
Svaka grupa izomorfna sa nekom podgrupom grupe permutacija.
Tvrdenje
Ako su H i K podgrupe grupe G, onda je i H K podgrupa te
grupe.
Tvrdenje
Presek proizvoljne neprazne familije podgrupa grupe G podgrupa
te grupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje o predstavljanju grupe permutacijama vazi i za
proizvoljnu, ne samo za konacnu grupu:
Tvrdenje
Svaka grupa izomorfna sa nekom podgrupom grupe permutacija.
Tvrdenje
Ako su H i K podgrupe grupe G, onda je i H K podgrupa te
grupe.
Tvrdenje
Presek proizvoljne neprazne familije podgrupa grupe G podgrupa
te grupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje o predstavljanju grupe permutacijama vazi i za
proizvoljnu, ne samo za konacnu grupu:
Tvrdenje
Svaka grupa izomorfna sa nekom podgrupom grupe permutacija.
Tvrdenje
Ako su H i K podgrupe grupe G, onda je i H K podgrupa te
grupe.
Tvrdenje
Presek proizvoljne neprazne familije podgrupa grupe G podgrupa
te grupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje o predstavljanju grupe permutacijama vazi i za
proizvoljnu, ne samo za konacnu grupu:
Tvrdenje
Svaka grupa izomorfna sa nekom podgrupom grupe permutacija.
Tvrdenje
Ako su H i K podgrupe grupe G, onda je i H K podgrupa te
grupe.
Tvrdenje
Presek proizvoljne neprazne familije podgrupa grupe G podgrupa
te grupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Stepen elementa; ciklicka grupa
Za n N, a
n
:= a . . . a, gde se a ponavlja n puta.
a
0
:= e; a
n
:= (a
1
)
n
, n N.
Oznake stepena u aditivnoj notaciji:
na := a + a + . . . + a; 0a := 0; n a := n(a).
a := a
p
[ p Z - skup svih stepena elementa a.
Tvrdenje
Ako je G grupa i a G, onda je a podgrupa.
Za a G, a je ciklicka podgrupa grupe G;
a je generator podgrupe a (a generise tu podgrupu).
Ako je G = a za neko a, grupa G je ciklicka.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) je ciklicka, generisana elementom b. Ovu
grupu generise i elemenat c.
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) je ciklicka, generisana elementom b. Ovu
grupu generise i elemenat c.
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) je ciklicka, generisana elementom b. Ovu
grupu generise i elemenat c.
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) je ciklicka, generisana elementom b. Ovu
grupu generise i elemenat c.
a b c
a a b c
b b c a
c c a b
Grupa (a, b, c, ) je ciklicka, generisana elementom b. Ovu
grupu generise i elemenat c.
e f g h j k
e e f g h j k
f f e h g k j
g g j e k f h
h h k f j e g
j j g k e h f
k k h j f g e
Simetricna grupa S
3
nije ciklicka. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
e f g h j k
e e f g h j k
f f e h g k j
g g j e k f h
h h k f j e g
j j g k e h f
k k h j f g e
Simetricna grupa S
3
nije ciklicka. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Razlaganje grupe po podgrupi; Lagranzova teorema
Tvrdenje
Ako je H podgrupa grupe (G, ), onda je relacija
H
na G,
denisana sa
a
H
b ako i samo ako ab
1
H
relacija ekvivalencije.
Klase ekvivalencije relacije
H
, drugi nacin:
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i a G, onda je skup
H a := h a [ h H
desna klasa (razlaganja) elementa a grupe G po podgrupi H.
Oznaka desne klase je i Ha.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Razlaganje grupe po podgrupi; Lagranzova teorema
Tvrdenje
Ako je H podgrupa grupe (G, ), onda je relacija
H
na G,
denisana sa
a
H
b ako i samo ako ab
1
H
relacija ekvivalencije.
Klase ekvivalencije relacije
H
, drugi nacin:
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i a G, onda je skup
H a := h a [ h H
desna klasa (razlaganja) elementa a grupe G po podgrupi H.
Oznaka desne klase je i Ha.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Razlaganje grupe po podgrupi; Lagranzova teorema
Tvrdenje
Ako je H podgrupa grupe (G, ), onda je relacija
H
na G,
denisana sa
a
H
b ako i samo ako ab
1
H
relacija ekvivalencije.
Klase ekvivalencije relacije
H
, drugi nacin:
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i a G, onda je skup
H a := h a [ h H
desna klasa (razlaganja) elementa a grupe G po podgrupi H.
Oznaka desne klase je i Ha.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Razlaganje grupe po podgrupi; Lagranzova teorema
Tvrdenje
Ako je H podgrupa grupe (G, ), onda je relacija
H
na G,
denisana sa
a
H
b ako i samo ako ab
1
H
relacija ekvivalencije.
Klase ekvivalencije relacije
H
, drugi nacin:
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i a G, onda je skup
H a := h a [ h H
desna klasa (razlaganja) elementa a grupe G po podgrupi H.
Oznaka desne klase je i Ha.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Razlaganje grupe po podgrupi; Lagranzova teorema
Tvrdenje
Ako je H podgrupa grupe (G, ), onda je relacija
H
na G,
denisana sa
a
H
b ako i samo ako ab
1
H
relacija ekvivalencije.
Klase ekvivalencije relacije
H
, drugi nacin:
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i a G, onda je skup
H a := h a [ h H
desna klasa (razlaganja) elementa a grupe G po podgrupi H.
Oznaka desne klase je i Ha.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i Ha desna klasa elementa a,
onda je za svako x G ispunjeno
x Ha ako i samo ako x
H
a.
Sledi:
a
H
b ako i samo ako Ha = Hb.
Ha = [a]
H
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i Ha desna klasa elementa a,
onda je za svako x G ispunjeno
x Ha ako i samo ako x
H
a.
Sledi:
a
H
b ako i samo ako Ha = Hb.
Ha = [a]
H
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i Ha desna klasa elementa a,
onda je za svako x G ispunjeno
x Ha ako i samo ako x
H
a.
Sledi:
a
H
b ako i samo ako Ha = Hb.
Ha = [a]
H
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i Ha desna klasa elementa a,
onda je za svako x G ispunjeno
x Ha ako i samo ako x
H
a.
Sledi:
a
H
b ako i samo ako Ha = Hb.
Ha = [a]
H
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primer
a
: h h a bijekcija iz H na desnu klasu H a.
Tvrdenje (Lagranzova teorema)
Red konacne grupe deljiv je redom svake njene podgrupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Posledica
Desne klase po H obrazuju particiju grupe G.
Lema
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i a G, onda je preslikavanje
a
: h h a bijekcija iz H na desnu klasu H a.
Tvrdenje (Lagranzova teorema)
Red konacne grupe deljiv je redom svake njene podgrupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Posledica
Desne klase po H obrazuju particiju grupe G.
Lema
Ako je H podgrupa grupe (G, ) i a G, onda je preslikavanje
a
: h h a bijekcija iz H na desnu klasu H a.
Tvrdenje (Lagranzova teorema)
Red konacne grupe deljiv je redom svake njene podgrupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primer
Simetricna grupa S
3
je reda 6 i ona ima, pored trivijalnih,
podgrupe reda 2 i reda 3. 2
Posledica
Grupa prostog reda nema netrivijalnih podgrupa.
Red elementa a u grupi G denise se kao red podgrupe a
generisane sa a.
Posledica
U grupi konacnog reda red elementa je delilac reda grupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primer
Simetricna grupa S
3
je reda 6 i ona ima, pored trivijalnih,
podgrupe reda 2 i reda 3. 2
Posledica
Grupa prostog reda nema netrivijalnih podgrupa.
Red elementa a u grupi G denise se kao red podgrupe a
generisane sa a.
Posledica
U grupi konacnog reda red elementa je delilac reda grupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primer
Simetricna grupa S
3
je reda 6 i ona ima, pored trivijalnih,
podgrupe reda 2 i reda 3. 2
Posledica
Grupa prostog reda nema netrivijalnih podgrupa.
Red elementa a u grupi G denise se kao red podgrupe a
generisane sa a.
Posledica
U grupi konacnog reda red elementa je delilac reda grupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primer
Simetricna grupa S
3
je reda 6 i ona ima, pored trivijalnih,
podgrupe reda 2 i reda 3. 2
Posledica
Grupa prostog reda nema netrivijalnih podgrupa.
Red elementa a u grupi G denise se kao red podgrupe a
generisane sa a.
Posledica
U grupi konacnog reda red elementa je delilac reda grupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primer
Simetricna grupa S
3
je reda 6 i ona ima, pored trivijalnih,
podgrupe reda 2 i reda 3. 2
Posledica
Grupa prostog reda nema netrivijalnih podgrupa.
Red elementa a u grupi G denise se kao red podgrupe a
generisane sa a.
Posledica
U grupi konacnog reda red elementa je delilac reda grupe.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Normalna podgrupa; kongruencija; homomorzam
Analogno reaciji
H
, za datu podgrupu H grupa (G, )
denise se relacija
H
:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
i leva klasa aH (ili a H) za a G:
aH := ah [ h H.
Klase ekvivalencije relacije
H
poklapaju se sa levim klasama
po H:
a
H
b ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Normalna podgrupa; kongruencija; homomorzam
Analogno reaciji
H
, za datu podgrupu H grupa (G, )
denise se relacija
H
:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
i leva klasa aH (ili a H) za a G:
aH := ah [ h H.
Klase ekvivalencije relacije
H
poklapaju se sa levim klasama
po H:
a
H
b ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Normalna podgrupa; kongruencija; homomorzam
Analogno reaciji
H
, za datu podgrupu H grupa (G, )
denise se relacija
H
:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
i leva klasa aH (ili a H) za a G:
aH := ah [ h H.
Klase ekvivalencije relacije
H
poklapaju se sa levim klasama
po H:
a
H
b ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Normalna podgrupa; kongruencija; homomorzam
Analogno reaciji
H
, za datu podgrupu H grupa (G, )
denise se relacija
H
:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
i leva klasa aH (ili a H) za a G:
aH := ah [ h H.
Klase ekvivalencije relacije
H
poklapaju se sa levim klasama
po H:
a
H
b ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Normalna podgrupa; kongruencija; homomorzam
Analogno reaciji
H
, za datu podgrupu H grupa (G, )
denise se relacija
H
:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
i leva klasa aH (ili a H) za a G:
aH := ah [ h H.
Klase ekvivalencije relacije
H
poklapaju se sa levim klasama
po H:
a
H
b ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Normalna podgrupa; kongruencija; homomorzam
Analogno reaciji
H
, za datu podgrupu H grupa (G, )
denise se relacija
H
:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
i leva klasa aH (ili a H) za a G:
aH := ah [ h H.
Klase ekvivalencije relacije
H
poklapaju se sa levim klasama
po H:
a
H
b ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Normalna podgrupa; kongruencija; homomorzam
Analogno reaciji
H
, za datu podgrupu H grupa (G, )
denise se relacija
H
:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
i leva klasa aH (ili a H) za a G:
aH := ah [ h H.
Klase ekvivalencije relacije
H
poklapaju se sa levim klasama
po H:
a
H
b ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primer
U simetricnoj grupi S
3
podgrupa H = e, h, j je normalna.
e f g h j k
e e f g h j k
f f e h g k j
g g j e k f h
h h k f j e g
j j g k e h f
k k h j f g e
Na primer, jH = Hj = H, ili gH = Hg = f , g, k itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
U simetricnoj grupi S
3
podgrupa H = e, h, j je normalna.
e f g h j k
e e f g h j k
f f e h g k j
g g j e k f h
h h k f j e g
j j g k e h f
k k h j f g e
Na primer, jH = Hj = H, ili gH = Hg = f , g, k itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
U simetricnoj grupi S
3
podgrupa H = e, h, j je normalna.
e f g h j k
e e f g h j k
f f e h g k j
g g j e k f h
h h k f j e g
j j g k e h f
k k h j f g e
Na primer, jH = Hj = H, ili gH = Hg = f , g, k itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Za podgrupu H grupe (G, ) vazi:
H G ako i samo ako
H
=
H
.
S obzirom na jednakost relacija
H
i
H
, za normalnu
podgrupu H denisemo relaciju
H
na G:
a
H
b ako i samo ako ab
1
H.
Tvrdenje
Za normalnu podgrupu H grupe G vazi:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
ako i samo ako Ha = Hb,
ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Za podgrupu H grupe (G, ) vazi:
H G ako i samo ako
H
=
H
.
S obzirom na jednakost relacija
H
i
H
, za normalnu
podgrupu H denisemo relaciju
H
na G:
a
H
b ako i samo ako ab
1
H.
Tvrdenje
Za normalnu podgrupu H grupe G vazi:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
ako i samo ako Ha = Hb,
ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Za podgrupu H grupe (G, ) vazi:
H G ako i samo ako
H
=
H
.
S obzirom na jednakost relacija
H
i
H
, za normalnu
podgrupu H denisemo relaciju
H
na G:
a
H
b ako i samo ako ab
1
H.
Tvrdenje
Za normalnu podgrupu H grupe G vazi:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
ako i samo ako Ha = Hb,
ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Za podgrupu H grupe (G, ) vazi:
H G ako i samo ako
H
=
H
.
S obzirom na jednakost relacija
H
i
H
, za normalnu
podgrupu H denisemo relaciju
H
na G:
a
H
b ako i samo ako ab
1
H.
Tvrdenje
Za normalnu podgrupu H grupe G vazi:
a
H
b ako i samo ako a
1
b H,
ako i samo ako Ha = Hb,
ako i samo ako aH = bH.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je H normalna podgrupa grupe G, onda je relacija
H
kongruencija na G.
Tvrdenje
Ako je proizvoljna kongruencija na grupi G, onda na G postoji
normalna podgrupa H, tako da je
H
= .
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je H normalna podgrupa grupe G, onda je relacija
H
kongruencija na G.
Tvrdenje
Ako je proizvoljna kongruencija na grupi G, onda na G postoji
normalna podgrupa H, tako da je
H
= .
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Funkcija f iz grupe (G, ) u grupu (G
1
, ) je homomorzam ako
je za sve x, y G ispunjeno
f (x y) = f (x) f (y).
Tvrdenje
Ako je f homomorzam iz grupe G u grupoid G
1
, onda je f (G)
grupa.
Posledica
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
(i ) f (e) = e
1
, gde su e i e
1
redom neutralni elementi grupa G i
G
1
, i
(ii ) za svako x G je f (x
1
) = (f (x))
1
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Funkcija f iz grupe (G, ) u grupu (G
1
, ) je homomorzam ako
je za sve x, y G ispunjeno
f (x y) = f (x) f (y).
Tvrdenje
Ako je f homomorzam iz grupe G u grupoid G
1
, onda je f (G)
grupa.
Posledica
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
(i ) f (e) = e
1
, gde su e i e
1
redom neutralni elementi grupa G i
G
1
, i
(ii ) za svako x G je f (x
1
) = (f (x))
1
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Funkcija f iz grupe (G, ) u grupu (G
1
, ) je homomorzam ako
je za sve x, y G ispunjeno
f (x y) = f (x) f (y).
Tvrdenje
Ako je f homomorzam iz grupe G u grupoid G
1
, onda je f (G)
grupa.
Posledica
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
(i ) f (e) = e
1
, gde su e i e
1
redom neutralni elementi grupa G i
G
1
, i
(ii ) za svako x G je f (x
1
) = (f (x))
1
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
x G [ f (x) = e
1
(e
1
je neutralni elemenat u G
1
) normalna
podgrupa u G.
- kongruencija na grupi (G, ), (G/, ) - kolicnicki grupoid;
[e]
[ a G.
Operacija u grupoidu G/H: aH bH = abH, a, b G;
ekvivalentno: [a]
H
[b]
H
= [ab]
H
, a, b G.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
x G [ f (x) = e
1
(e
1
je neutralni elemenat u G
1
) normalna
podgrupa u G.
- kongruencija na grupi (G, ), (G/, ) - kolicnicki grupoid;
[e]
[ a G.
Operacija u grupoidu G/H: aH bH = abH, a, b G;
ekvivalentno: [a]
H
[b]
H
= [ab]
H
, a, b G.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
x G [ f (x) = e
1
(e
1
je neutralni elemenat u G
1
) normalna
podgrupa u G.
- kongruencija na grupi (G, ), (G/, ) - kolicnicki grupoid;
[e]
[ a G.
Operacija u grupoidu G/H: aH bH = abH, a, b G;
ekvivalentno: [a]
H
[b]
H
= [ab]
H
, a, b G.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
x G [ f (x) = e
1
(e
1
je neutralni elemenat u G
1
) normalna
podgrupa u G.
- kongruencija na grupi (G, ), (G/, ) - kolicnicki grupoid;
[e]
[ a G.
Operacija u grupoidu G/H: aH bH = abH, a, b G;
ekvivalentno: [a]
H
[b]
H
= [ab]
H
, a, b G.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
x G [ f (x) = e
1
(e
1
je neutralni elemenat u G
1
) normalna
podgrupa u G.
- kongruencija na grupi (G, ), (G/, ) - kolicnicki grupoid;
[e]
[ a G.
Operacija u grupoidu G/H: aH bH = abH, a, b G;
ekvivalentno: [a]
H
[b]
H
= [ab]
H
, a, b G.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
x G [ f (x) = e
1
(e
1
je neutralni elemenat u G
1
) normalna
podgrupa u G.
- kongruencija na grupi (G, ), (G/, ) - kolicnicki grupoid;
[e]
[ a G.
Operacija u grupoidu G/H: aH bH = abH, a, b G;
ekvivalentno: [a]
H
[b]
H
= [ab]
H
, a, b G.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je f : G G
1
homomorzam iz grupe G u grupu G
1
, onda je
x G [ f (x) = e
1
(e
1
je neutralni elemenat u G
1
) normalna
podgrupa u G.
- kongruencija na grupi (G, ), (G/, ) - kolicnicki grupoid;
[e]
[ a G.
Operacija u grupoidu G/H: aH bH = abH, a, b G;
ekvivalentno: [a]
H
[b]
H
= [ab]
H
, a, b G.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je G grupa a H njena normalna podgrupa, onda je kolicnicki
grupoid G/H grupa, i preslikavanje x xH je homomorzam iz G
na G/H.
G/H je - kolicnicka grupa, faktor grupa grupe G po
normalnoj podgrupi H.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Tvrdenje
Ako je G grupa a H njena normalna podgrupa, onda je kolicnicki
grupoid G/H grupa, i preslikavanje x xH je homomorzam iz G
na G/H.
G/H je - kolicnicka grupa, faktor grupa grupe G po
normalnoj podgrupi H.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
f - homomorzam iz grupe G na grupu G
1
;
H - normalna podgrupa, klasa u jezgru homomorzma f ;
, - odgovarajuci homomorzmi grupoida.
Pod gornjim uslovima, ispunjeno je f = .
G
-
G
1
Q
Q
Qs
3
G/H
f
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
f - homomorzam iz grupe G na grupu G
1
;
H - normalna podgrupa, klasa u jezgru homomorzma f ;
, - odgovarajuci homomorzmi grupoida.
Pod gornjim uslovima, ispunjeno je f = .
G
-
G
1
Q
Q
Qs
3
G/H
f
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
f - homomorzam iz grupe G na grupu G
1
;
H - normalna podgrupa, klasa u jezgru homomorzma f ;
, - odgovarajuci homomorzmi grupoida.
Pod gornjim uslovima, ispunjeno je f = .
G
-
G
1
Q
Q
Qs
3
G/H
f
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
f - homomorzam iz grupe G na grupu G
1
;
H - normalna podgrupa, klasa u jezgru homomorzma f ;
, - odgovarajuci homomorzmi grupoida.
Pod gornjim uslovima, ispunjeno je f = .
G
-
G
1
Q
Q
Qs
3
G/H
f
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
f - homomorzam iz grupe G na grupu G
1
;
H - normalna podgrupa, klasa u jezgru homomorzma f ;
, - odgovarajuci homomorzmi grupoida.
Pod gornjim uslovima, ispunjeno je f = .
G
-
G
1
Q
Q
Qs
3
G/H
f
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
Grupe G i G
1
date su tablicama:
e a b c
e e a b c
a a e c b
b b c e a
c c b a e
p q
p p q
q q p
Funkcija f : G G
1
, takva da je f (e) = f (a) = p i
f (b) = f (c) = q je homomorzam.
Grupa G/H:
e, a b, c
e, a e, a b, c
b, c b, c e, a
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
Grupe G i G
1
date su tablicama:
e a b c
e e a b c
a a e c b
b b c e a
c c b a e
p q
p p q
q q p
Funkcija f : G G
1
, takva da je f (e) = f (a) = p i
f (b) = f (c) = q je homomorzam.
Grupa G/H:
e, a b, c
e, a e, a b, c
b, c b, c e, a
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
Grupe G i G
1
date su tablicama:
e a b c
e e a b c
a a e c b
b b c e a
c c b a e
p q
p p q
q q p
Funkcija f : G G
1
, takva da je f (e) = f (a) = p i
f (b) = f (c) = q je homomorzam.
Grupa G/H:
e, a b, c
e, a e, a b, c
b, c b, c e, a
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
Grupe G i G
1
date su tablicama:
e a b c
e e a b c
a a e c b
b b c e a
c c b a e
p q
p p q
q q p
Funkcija f : G G
1
, takva da je f (e) = f (a) = p i
f (b) = f (c) = q je homomorzam.
Grupa G/H:
e, a b, c
e, a e, a b, c
b, c b, c e, a
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
Grupe G i G
1
date su tablicama:
e a b c
e e a b c
a a e c b
b b c e a
c c b a e
p q
p p q
q q p
Funkcija f : G G
1
, takva da je f (e) = f (a) = p i
f (b) = f (c) = q je homomorzam.
Grupa G/H:
e, a b, c
e, a e, a b, c
b, c b, c e, a
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
Primeri
Grupe G i G
1
date su tablicama:
e a b c
e e a b c
a a e c b
b b c e a
c c b a e
p q
p p q
q q p
Funkcija f : G G
1
, takva da je f (e) = f (a) = p i
f (b) = f (c) = q je homomorzam.
Grupa G/H:
e, a b, c
e, a e, a b, c
b, c b, c e, a
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Grupa
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
(R, ) je polugrupa;
Cetvoroelementni prsten dat tablicama operacija:
+ 0 a b c
0 0 a b c
a a 0 c b
b b c 0 a
c c b a 0
0 a b c
0 0 0 0 0
a 0 a 0 a
b 0 b 0 b
c 0 c 0 c
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Cetvoroelementni prsten dat tablicama operacija:
+ 0 a b c
0 0 a b c
a a 0 c b
b b c 0 a
c c b a 0
0 a b c
0 0 0 0 0
a 0 a 0 a
b 0 b 0 b
c 0 c 0 c
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Prsten (R, +, ) je sa jedinicom ako u R postoji neutralni
elemenat e (cesce oznacen sa 1) u odnosu na drugu operaciju.
Prsten je komutativan ako je druga operacija komutativna.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Prsten (R, +, ) je sa jedinicom ako u R postoji neutralni
elemenat e (cesce oznacen sa 1) u odnosu na drugu operaciju.
Prsten je komutativan ako je druga operacija komutativna.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Primeri
Cetvoroelementni prsten naveden tablicom nije komutativan
niti ima jedinicu. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Primeri
Cetvoroelementni prsten naveden tablicom nije komutativan
niti ima jedinicu. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Primeri
Cetvoroelementni prsten naveden tablicom nije komutativan
niti ima jedinicu. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Primeri
Cetvoroelementni prsten naveden tablicom nije komutativan
niti ima jedinicu. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Primeri
Cetvoroelementni prsten naveden tablicom nije komutativan
niti ima jedinicu. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Elemenat a ,= 0 prstena R je delitelj nule ako postoji b ,= 0,
tako da je a b = 0 ili b a = 0.
Prsten je bez delitelja nule ako za sve x, y R
iz x y = 0 sledi x = 0 ili y = 0.
Primeri
(i ) f (x + y) = f (x) + f (y); i
(i ) f (x + y) = f (x) + f (y); i
(i ) f (x + y) = f (x) + f (y); i
(i ) f (x + y) = f (x) + f (y); i
(i ) f (x + y) = f (x) + f (y); i
(i ) f (x + y) = f (x) + f (y); i
+ [y]
:= [x + y]
i [x] [y]
:= [x y]
.
Operacije su ispravno denisane, pa se formira struktura
(R/, +, ).
Tvrdenje
Ako je kongruencija na prstenu (R, +, ), onda je i struktura
(R/, +, ) prsten. Pored toga, funkcija : x [x]
je
homomorzam iz R na R/.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
- kongruencija na prstenu (R, +, );
denisu se operacije na kolicnickom skupu R/:
[x]
+ [y]
:= [x + y]
i [x] [y]
:= [x y]
.
Operacije su ispravno denisane, pa se formira struktura
(R/, +, ).
Tvrdenje
Ako je kongruencija na prstenu (R, +, ), onda je i struktura
(R/, +, ) prsten. Pored toga, funkcija : x [x]
je
homomorzam iz R na R/.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
- kongruencija na prstenu (R, +, );
denisu se operacije na kolicnickom skupu R/:
[x]
+ [y]
:= [x + y]
i [x] [y]
:= [x y]
.
Operacije su ispravno denisane, pa se formira struktura
(R/, +, ).
Tvrdenje
Ako je kongruencija na prstenu (R, +, ), onda je i struktura
(R/, +, ) prsten. Pored toga, funkcija : x [x]
je
homomorzam iz R na R/.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
- kongruencija na prstenu (R, +, );
denisu se operacije na kolicnickom skupu R/:
[x]
+ [y]
:= [x + y]
i [x] [y]
:= [x y]
.
Operacije su ispravno denisane, pa se formira struktura
(R/, +, ).
Tvrdenje
Ako je kongruencija na prstenu (R, +, ), onda je i struktura
(R/, +, ) prsten. Pored toga, funkcija : x [x]
je
homomorzam iz R na R/.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
- kongruencija na prstenu (R, +, );
denisu se operacije na kolicnickom skupu R/:
[x]
+ [y]
:= [x + y]
i [x] [y]
:= [x y]
.
Operacije su ispravno denisane, pa se formira struktura
(R/, +, ).
Tvrdenje
Ako je kongruencija na prstenu (R, +, ), onda je i struktura
(R/, +, ) prsten. Pored toga, funkcija : x [x]
je
homomorzam iz R na R/.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
R
-
P
Q
Q
Qs
3
R/
f
Prsten (R/, +, ) je kolicnicki prsten prstena R po
kongruenciji , funkcija je prirodni homomorzam iz R na
R/.
Tvrdenje
Ako je f homomorzam iz prstena R na prsten P, a jezgro tog
homomorzma, onda je : [x]
3
R/
f
Prsten (R/, +, ) je kolicnicki prsten prstena R po
kongruenciji , funkcija je prirodni homomorzam iz R na
R/.
Tvrdenje
Ako je f homomorzam iz prstena R na prsten P, a jezgro tog
homomorzma, onda je : [x]
3
R/
f
Prsten (R/, +, ) je kolicnicki prsten prstena R po
kongruenciji , funkcija je prirodni homomorzam iz R na
R/.
Tvrdenje
Ako je f homomorzam iz prstena R na prsten P, a jezgro tog
homomorzma, onda je : [x]
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
Primer
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
Primer
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
Primer
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
Primer
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
Primer
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
Primer
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
Primer
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
Primer
ideal u R.
Obratno, ako je I ideal prstena R, onda postoji kongruencija na
R, tako da je I = [0]
. 2
Kolicnicki prsten R/ po kongruenciji (jezgru nekog
homomorzma) oznacava se i sa R/I , gde je I odgovarajuci
ideal, tj. klasa [0]
.
Oznacavanje klasa tj. elemenata prstena R/I je aditivno:
a + I , a R.
(a +I ) +(b +I ) = (a +b) +I , i (a +I ) (b +I ) = ab +I .
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Tvrdenje
Ako je kongruencija na prstenu R, onda je klasa [0]
ideal u R.
Obratno, ako je I ideal prstena R, onda postoji kongruencija na
R, tako da je I = [0]
. 2
Kolicnicki prsten R/ po kongruenciji (jezgru nekog
homomorzma) oznacava se i sa R/I , gde je I odgovarajuci
ideal, tj. klasa [0]
.
Oznacavanje klasa tj. elemenata prstena R/I je aditivno:
a + I , a R.
(a +I ) +(b +I ) = (a +b) +I , i (a +I ) (b +I ) = ab +I .
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Tvrdenje
Ako je kongruencija na prstenu R, onda je klasa [0]
ideal u R.
Obratno, ako je I ideal prstena R, onda postoji kongruencija na
R, tako da je I = [0]
. 2
Kolicnicki prsten R/ po kongruenciji (jezgru nekog
homomorzma) oznacava se i sa R/I , gde je I odgovarajuci
ideal, tj. klasa [0]
.
Oznacavanje klasa tj. elemenata prstena R/I je aditivno:
a + I , a R.
(a +I ) +(b +I ) = (a +b) +I , i (a +I ) (b +I ) = ab +I .
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Tvrdenje
Ako je kongruencija na prstenu R, onda je klasa [0]
ideal u R.
Obratno, ako je I ideal prstena R, onda postoji kongruencija na
R, tako da je I = [0]
. 2
Kolicnicki prsten R/ po kongruenciji (jezgru nekog
homomorzma) oznacava se i sa R/I , gde je I odgovarajuci
ideal, tj. klasa [0]
.
Oznacavanje klasa tj. elemenata prstena R/I je aditivno:
a + I , a R.
(a +I ) +(b +I ) = (a +b) +I , i (a +I ) (b +I ) = ab +I .
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Prsten
Primer
+ 0 1
0 0 1
1 1 0
0 1
0 0 0
1 0 1
Ovaj prsten je do na izomorzam jedino dvoelementno polje.
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Polje
Polje je prsten (P, +, ) u kome je (P 0, ) Abelova grupa.
Primeri
+ 0 1
0 0 1
1 1 0
0 1
0 0 0
1 0 1
Ovaj prsten je do na izomorzam jedino dvoelementno polje.
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Polje
Polje je prsten (P, +, ) u kome je (P 0, ) Abelova grupa.
Primeri
+ 0 1
0 0 1
1 1 0
0 1
0 0 0
1 0 1
Ovaj prsten je do na izomorzam jedino dvoelementno polje.
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Polje
Polje je prsten (P, +, ) u kome je (P 0, ) Abelova grupa.
Primeri
+ 0 1
0 0 1
1 1 0
0 1
0 0 0
1 0 1
Ovaj prsten je do na izomorzam jedino dvoelementno polje.
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Polje
Polje je prsten (P, +, ) u kome je (P 0, ) Abelova grupa.
Primeri
+ 0 1
0 0 1
1 1 0
0 1
0 0 0
1 0 1
Ovaj prsten je do na izomorzam jedino dvoelementno polje.
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Polje
Polje je prsten (P, +, ) u kome je (P 0, ) Abelova grupa.
Primeri
+ 0 1
0 0 1
1 1 0
0 1
0 0 0
1 0 1
Ovaj prsten je do na izomorzam jedino dvoelementno polje.
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Polje
Polje je prsten (P, +, ) u kome je (P 0, ) Abelova grupa.
Primeri
+ 0 1
0 0 1
1 1 0
0 1
0 0 0
1 0 1
Ovaj prsten je do na izomorzam jedino dvoelementno polje.
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Polje
Polje je prsten (P, +, ) u kome je (P 0, ) Abelova grupa.
Primeri
+ 0 1
0 0 1
1 1 0
0 1
0 0 0
1 0 1
Ovaj prsten je do na izomorzam jedino dvoelementno polje.
2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Zasto se u deniciji polja izostavlja nula u multiplikativnoj
grupi?
U prstenu je ispunjeno:
x 0 = 0 x = 0 i 0 ,= 1.
Sledi da nula (neutralni elemenat za prvu operaciju) nema
inverzni elemenat u odnosu na drugu operaciju ni u jednom
prstenu.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Zasto se u deniciji polja izostavlja nula u multiplikativnoj
grupi?
U prstenu je ispunjeno:
x 0 = 0 x = 0 i 0 ,= 1.
Sledi da nula (neutralni elemenat za prvu operaciju) nema
inverzni elemenat u odnosu na drugu operaciju ni u jednom
prstenu.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Zasto se u deniciji polja izostavlja nula u multiplikativnoj
grupi?
U prstenu je ispunjeno:
x 0 = 0 x = 0 i 0 ,= 1.
Sledi da nula (neutralni elemenat za prvu operaciju) nema
inverzni elemenat u odnosu na drugu operaciju ni u jednom
prstenu.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Zasto se u deniciji polja izostavlja nula u multiplikativnoj
grupi?
U prstenu je ispunjeno:
x 0 = 0 x = 0 i 0 ,= 1.
Sledi da nula (neutralni elemenat za prvu operaciju) nema
inverzni elemenat u odnosu na drugu operaciju ni u jednom
prstenu.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Polje
Tvrdenje
Svako polje je integralni domen.
Tvrdenje
Svaki konacni integralni domen je polje.
Tvrdenje
Svaki konacni integralni domen je polje.
Tvrdenje
Svaki konacni integralni domen je polje.
Tvrdenje
Svaki konacni integralni domen je polje.
Tvrdenje
Svaki konacni integralni domen je polje.
(u + v) = u + v
( + )u = u + u
(u) = ( )u
(u + v) = u + v
( + )u = u + u
(u) = ( )u
(u + v) = u + v
( + )u = u + u
(u) = ( )u
(u + v) = u + v
( + )u = u + u
(u) = ( )u
(u + v) = u + v
( + )u = u + u
(u) = ( )u
(u + v) = u + v
( + )u = u + u
(u) = ( )u
(u + v) = u + v
( + )u = u + u
(u) = ( )u
(u + v) = u + v
( + )u = u + u
(u) = ( )u
U analitickoj geometriji:
(R
2
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ) realnih
brojeva.
(R
3
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ).
Za svako n N, (R
n
, +) je vektorski prostor nad poljem
(R, +, ).
U analitickoj geometriji:
(R
2
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ) realnih
brojeva.
(R
3
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ).
Za svako n N, (R
n
, +) je vektorski prostor nad poljem
(R, +, ).
U analitickoj geometriji:
(R
2
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ) realnih
brojeva.
(R
3
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ).
Za svako n N, (R
n
, +) je vektorski prostor nad poljem
(R, +, ).
U analitickoj geometriji:
(R
2
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ) realnih
brojeva.
(R
3
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ).
Za svako n N, (R
n
, +) je vektorski prostor nad poljem
(R, +, ).
U analitickoj geometriji:
(R
2
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ) realnih
brojeva.
(R
3
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ).
Za svako n N, (R
n
, +) je vektorski prostor nad poljem
(R, +, ).
U analitickoj geometriji:
(R
2
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ) realnih
brojeva.
(R
3
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ).
Za svako n N, (R
n
, +) je vektorski prostor nad poljem
(R, +, ).
U analitickoj geometriji:
(R
2
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ) realnih
brojeva.
(R
3
, +) je vektorski prostor nad poljem (R, +, ).
Za svako n N, (R
n
, +) je vektorski prostor nad poljem
(R, +, ).
U vektorskom prostoru R
3
nad poljem R, jedan potprostor
cine vektori kod kojih je jedna, na pr. druga koordinata
jednaka nuli:
W = (a, 0, b) [ a, b R. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je potprostor
prostora V ako je W vektorski prostor nad P u odnosu na
restrikciju sabiranja vektora na skup W i restrikciju mnozenja
vektora skalarom na skup P W.
Primeri
U vektorskom prostoru R
3
nad poljem R, jedan potprostor
cine vektori kod kojih je jedna, na pr. druga koordinata
jednaka nuli:
W = (a, 0, b) [ a, b R. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je potprostor
prostora V ako je W vektorski prostor nad P u odnosu na
restrikciju sabiranja vektora na skup W i restrikciju mnozenja
vektora skalarom na skup P W.
Primeri
U vektorskom prostoru R
3
nad poljem R, jedan potprostor
cine vektori kod kojih je jedna, na pr. druga koordinata
jednaka nuli:
W = (a, 0, b) [ a, b R. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je potprostor
prostora V ako je W vektorski prostor nad P u odnosu na
restrikciju sabiranja vektora na skup W i restrikciju mnozenja
vektora skalarom na skup P W.
Primeri
U vektorskom prostoru R
3
nad poljem R, jedan potprostor
cine vektori kod kojih je jedna, na pr. druga koordinata
jednaka nuli:
W = (a, 0, b) [ a, b R. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je potprostor
prostora V ako je W vektorski prostor nad P u odnosu na
restrikciju sabiranja vektora na skup W i restrikciju mnozenja
vektora skalarom na skup P W.
Primeri
U vektorskom prostoru R
3
nad poljem R, jedan potprostor
cine vektori kod kojih je jedna, na pr. druga koordinata
jednaka nuli:
W = (a, 0, b) [ a, b R. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je potprostor
prostora V ako je W vektorski prostor nad P u odnosu na
restrikciju sabiranja vektora na skup W i restrikciju mnozenja
vektora skalarom na skup P W.
Primeri
U vektorskom prostoru R
3
nad poljem R, jedan potprostor
cine vektori kod kojih je jedna, na pr. druga koordinata
jednaka nuli:
W = (a, 0, b) [ a, b R. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Tvrdenje
Neprazan podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
potprostor u V, ako i samo ako je ispunjeno:
(i ) iz u, v W sledi u + v W;
(ii ) iz P i u W sledi u W.
Tvrdenje
Neprazni podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
njegov potprostor ako i samo ako
iz u, v W sledi u + v W, za sve , P.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Tvrdenje
Neprazan podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
potprostor u V, ako i samo ako je ispunjeno:
(i ) iz u, v W sledi u + v W;
(ii ) iz P i u W sledi u W.
Tvrdenje
Neprazni podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
njegov potprostor ako i samo ako
iz u, v W sledi u + v W, za sve , P.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Tvrdenje
Neprazan podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
potprostor u V, ako i samo ako je ispunjeno:
(i ) iz u, v W sledi u + v W;
(ii ) iz P i u W sledi u W.
Tvrdenje
Neprazni podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
njegov potprostor ako i samo ako
iz u, v W sledi u + v W, za sve , P.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Tvrdenje
Neprazan podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
potprostor u V, ako i samo ako je ispunjeno:
(i ) iz u, v W sledi u + v W;
(ii ) iz P i u W sledi u W.
Tvrdenje
Neprazni podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
njegov potprostor ako i samo ako
iz u, v W sledi u + v W, za sve , P.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Tvrdenje
Neprazan podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
potprostor u V, ako i samo ako je ispunjeno:
(i ) iz u, v W sledi u + v W;
(ii ) iz P i u W sledi u W.
Tvrdenje
Neprazni podskup W vektorskog prostora V nad poljem P je
njegov potprostor ako i samo ako
iz u, v W sledi u + v W, za sve , P.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
u
1
, u
2
, . . . , u
n
- vektori iz V;
1
,
2
, . . . ,
n
- proizvoljni skalari iz polja P.
Vektor
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
je linearna kombinacija vektora u
1
, . . . , u
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
u
1
, u
2
, . . . , u
n
- vektori iz V;
1
,
2
, . . . ,
n
- proizvoljni skalari iz polja P.
Vektor
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
je linearna kombinacija vektora u
1
, . . . , u
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
u
1
, u
2
, . . . , u
n
- vektori iz V;
1
,
2
, . . . ,
n
- proizvoljni skalari iz polja P.
Vektor
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
je linearna kombinacija vektora u
1
, . . . , u
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
su linearno zavisni ako postoje skalari
1
,
2
, . . . ,
n
koji nisu svi nule, tako da je ispunjeno
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
= 0.
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
koji nisu linearno zavisni su linearno
nezavisni, ili ekvivalentno:
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
su linearno nezavisni ako je jednakost
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
= 0
ispunjena samo za skalare
1
=
2
= . . . =
1
= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
su linearno zavisni ako postoje skalari
1
,
2
, . . . ,
n
koji nisu svi nule, tako da je ispunjeno
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
= 0.
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
koji nisu linearno zavisni su linearno
nezavisni, ili ekvivalentno:
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
su linearno nezavisni ako je jednakost
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
= 0
ispunjena samo za skalare
1
=
2
= . . . =
1
= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
su linearno zavisni ako postoje skalari
1
,
2
, . . . ,
n
koji nisu svi nule, tako da je ispunjeno
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
= 0.
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
koji nisu linearno zavisni su linearno
nezavisni, ili ekvivalentno:
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
su linearno nezavisni ako je jednakost
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
= 0
ispunjena samo za skalare
1
=
2
= . . . =
1
= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
su linearno zavisni ako postoje skalari
1
,
2
, . . . ,
n
koji nisu svi nule, tako da je ispunjeno
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
= 0.
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
koji nisu linearno zavisni su linearno
nezavisni, ili ekvivalentno:
Vektori u
1
, u
2
, . . . , u
n
su linearno nezavisni ako je jednakost
1
u
1
+
2
u
2
+ +
n
u
n
= 0
ispunjena samo za skalare
1
=
2
= . . . =
1
= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Primeri
(R
3
, +) - trodimenzionalni vektorski prostor nad poljem R.
Jednu bazu cine vektori (1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1).
Za svaki vektor (a, b, c) R
3
vazi:
(a, b, c) = a(1, 0, 0) + b(0, 1, 0) + c(0, 0, 1).
Ovo predstavljanje je jednoznacno:
iz (a, b, c) = a
(1, 0, 0) + b
(0, 1, 0) + c
(0, 0, 1)
sledi a = a
, b = b
i c = c
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Primer
(R
3
, +) - trodimenzionalni vektorski prostor nad poljem R.
Jednu bazu cine vektori (1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1).
Za svaki vektor (a, b, c) R
3
vazi:
(a, b, c) = a(1, 0, 0) + b(0, 1, 0) + c(0, 0, 1).
Ovo predstavljanje je jednoznacno:
iz (a, b, c) = a
(1, 0, 0) + b
(0, 1, 0) + c
(0, 0, 1)
sledi a = a
, b = b
i c = c
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Primer
(R
3
, +) - trodimenzionalni vektorski prostor nad poljem R.
Jednu bazu cine vektori (1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1).
Za svaki vektor (a, b, c) R
3
vazi:
(a, b, c) = a(1, 0, 0) + b(0, 1, 0) + c(0, 0, 1).
Ovo predstavljanje je jednoznacno:
iz (a, b, c) = a
(1, 0, 0) + b
(0, 1, 0) + c
(0, 0, 1)
sledi a = a
, b = b
i c = c
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Primer
(R
3
, +) - trodimenzionalni vektorski prostor nad poljem R.
Jednu bazu cine vektori (1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1).
Za svaki vektor (a, b, c) R
3
vazi:
(a, b, c) = a(1, 0, 0) + b(0, 1, 0) + c(0, 0, 1).
Ovo predstavljanje je jednoznacno:
iz (a, b, c) = a
(1, 0, 0) + b
(0, 1, 0) + c
(0, 0, 1)
sledi a = a
, b = b
i c = c
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Primer
(R
3
, +) - trodimenzionalni vektorski prostor nad poljem R.
Jednu bazu cine vektori (1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1).
Za svaki vektor (a, b, c) R
3
vazi:
(a, b, c) = a(1, 0, 0) + b(0, 1, 0) + c(0, 0, 1).
Ovo predstavljanje je jednoznacno:
iz (a, b, c) = a
(1, 0, 0) + b
(0, 1, 0) + c
(0, 0, 1)
sledi a = a
, b = b
i c = c
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Primer
(R
3
, +) - trodimenzionalni vektorski prostor nad poljem R.
Jednu bazu cine vektori (1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1).
Za svaki vektor (a, b, c) R
3
vazi:
(a, b, c) = a(1, 0, 0) + b(0, 1, 0) + c(0, 0, 1).
Ovo predstavljanje je jednoznacno:
iz (a, b, c) = a
(1, 0, 0) + b
(0, 1, 0) + c
(0, 0, 1)
sledi a = a
, b = b
i c = c
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Primer
(R
3
, +) - trodimenzionalni vektorski prostor nad poljem R.
Jednu bazu cine vektori (1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1).
Za svaki vektor (a, b, c) R
3
vazi:
(a, b, c) = a(1, 0, 0) + b(0, 1, 0) + c(0, 0, 1).
Ovo predstavljanje je jednoznacno:
iz (a, b, c) = a
(1, 0, 0) + b
(0, 1, 0) + c
(0, 0, 1)
sledi a = a
, b = b
i c = c
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Algebarske strukture
Vektorski prostor
Primer
(R
3
, +) - trodimenzionalni vektorski prostor nad poljem R.
Jednu bazu cine vektori (1, 0, 0), (0, 1, 0), (0, 0, 1).
Za svaki vektor (a, b, c) R
3
vazi:
(a, b, c) = a(1, 0, 0) + b(0, 1, 0) + c(0, 0, 1).
Ovo predstavljanje je jednoznacno:
iz (a, b, c) = a
(1, 0, 0) + b
(0, 1, 0) + c
(0, 0, 1)
sledi a = a
, b = b
i c = c
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Peanove aksiome
Prirodni brojevi su struktura (N,
/
, 1),
gde je N skup,
(x)(1 ,= x
).
(x, y)(x
= y
x = y).
M) M = N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Elementi iz N zovu se prirodni brojevi.
Broj x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
bude injektivna.
Treca aksioma je princip potpune (matematicke) indukcije.
Ekvivalentna formulacija aksiome indukcije:
Neka je P neko svojstvo i neka vazi:
(a) 1 ima svojstvo P i
(b) ako broj x ima svojstvo P, onda i x
, (1
ili 1
, itd.
U dekadnoj notaciji: 1, 2, 3, itd.
= X X).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Modeli aksioma:
, (1
ili 1
, itd.
U dekadnoj notaciji: 1, 2, 3, itd.
= X X).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Modeli aksioma:
, (1
ili 1
, itd.
U dekadnoj notaciji: 1, 2, 3, itd.
= X X).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Modeli aksioma:
, (1
ili 1
, itd.
U dekadnoj notaciji: 1, 2, 3, itd.
= X X).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Modeli aksioma:
, (1
ili 1
, itd.
U dekadnoj notaciji: 1, 2, 3, itd.
= X X).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Modeli aksioma:
, (1
ili 1
, itd.
U dekadnoj notaciji: 1, 2, 3, itd.
= X X).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Modeli aksioma:
, (1
ili 1
, itd.
U dekadnoj notaciji: 1, 2, 3, itd.
= X X).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Modeli aksioma:
, (1
ili 1
, itd.
U dekadnoj notaciji: 1, 2, 3, itd.
= X X).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Tvrdenje
Ne postoji x N, takav da je x
x + y
:= (x + y)
x 1 := x x y
:= (x y) + x
Tvrdenje
Operacije sabiranja i mnozenja na skupu N su dobro denisane, tj.
za svaka dva prirodna broja m i n, zbir m + n i proizvod m n su
jedinstveno odredeni prirodni brojevi.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Denicije operacija sabiranja i mnozenja u (N,
/
, 1)
x + 1 := x
x + y
:= (x + y)
x 1 := x x y
:= (x y) + x
Tvrdenje
Operacije sabiranja i mnozenja na skupu N su dobro denisane, tj.
za svaka dva prirodna broja m i n, zbir m + n i proizvod m n su
jedinstveno odredeni prirodni brojevi.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Denicije operacija sabiranja i mnozenja u (N,
/
, 1)
x + 1 := x
x + y
:= (x + y)
x 1 := x x y
:= (x y) + x
Tvrdenje
Operacije sabiranja i mnozenja na skupu N su dobro denisane, tj.
za svaka dva prirodna broja m i n, zbir m + n i proizvod m n su
jedinstveno odredeni prirodni brojevi.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Denicije operacija sabiranja i mnozenja u (N,
/
, 1)
x + 1 := x
x + y
:= (x + y)
x 1 := x x y
:= (x y) + x
Tvrdenje
Operacije sabiranja i mnozenja na skupu N su dobro denisane, tj.
za svaka dva prirodna broja m i n, zbir m + n i proizvod m n su
jedinstveno odredeni prirodni brojevi.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Tvrdenje
U algebarskoj strukturi (N, +, ), za sve x, y, z ispunjeno je:
(1) x + (y + z) = (x + y) + z
(2) x (y z) = (x y) z
(3) x + y = y + x
(4) x y = y x
(5) x 1 = 1 x = x
(6) x (y + z) = (x y) + (x z)
(7) (x + y) z = (x z) + (y z).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Tvrdenje
U algebarskoj strukturi (N, +, ), za sve x, y, z ispunjeno je:
(1) x + (y + z) = (x + y) + z
(2) x (y z) = (x y) z
(3) x + y = y + x
(4) x y = y x
(5) x 1 = 1 x = x
(6) x (y + z) = (x y) + (x z)
(7) (x + y) z = (x z) + (y z).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Tvrdenje
U algebarskoj strukturi (N, +, ), za sve x, y, z ispunjeno je:
(1) x + (y + z) = (x + y) + z
(2) x (y z) = (x y) z
(3) x + y = y + x
(4) x y = y x
(5) x 1 = 1 x = x
(6) x (y + z) = (x y) + (x z)
(7) (x + y) z = (x z) + (y z).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Tvrdenje
U algebarskoj strukturi (N, +, ), za sve x, y, z ispunjeno je:
(1) x + (y + z) = (x + y) + z
(2) x (y z) = (x y) z
(3) x + y = y + x
(4) x y = y x
(5) x 1 = 1 x = x
(6) x (y + z) = (x y) + (x z)
(7) (x + y) z = (x z) + (y z).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Tvrdenje
U algebarskoj strukturi (N, +, ), za sve x, y, z ispunjeno je:
(1) x + (y + z) = (x + y) + z
(2) x (y z) = (x y) z
(3) x + y = y + x
(4) x y = y x
(5) x 1 = 1 x = x
(6) x (y + z) = (x y) + (x z)
(7) (x + y) z = (x z) + (y z).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Tvrdenje
U algebarskoj strukturi (N, +, ), za sve x, y, z ispunjeno je:
(1) x + (y + z) = (x + y) + z
(2) x (y z) = (x y) z
(3) x + y = y + x
(4) x y = y x
(5) x 1 = 1 x = x
(6) x (y + z) = (x y) + (x z)
(7) (x + y) z = (x z) + (y z).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Tvrdenje
U algebarskoj strukturi (N, +, ), za sve x, y, z ispunjeno je:
(1) x + (y + z) = (x + y) + z
(2) x (y z) = (x y) z
(3) x + y = y + x
(4) x y = y x
(5) x 1 = 1 x = x
(6) x (y + z) = (x y) + (x z)
(7) (x + y) z = (x z) + (y z).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Tvrdenje
U algebarskoj strukturi (N, +, ), za sve x, y, z ispunjeno je:
(1) x + (y + z) = (x + y) + z
(2) x (y z) = (x y) z
(3) x + y = y + x
(4) x y = y x
(5) x 1 = 1 x = x
(6) x (y + z) = (x y) + (x z)
(7) (x + y) z = (x z) + (y z).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Prirodni brojevi
Posledica
(N, +) i (N, ) su komutativne polugrupe, a u strukturi (N, +, )
ispunjeni su i zakoni distributivnosti druge operacije prema prvoj.
Tvrdenje
U strukturi (N, +, ) vaze i zakoni skracivanja (kancelacije):
x + z = y + z x = y i
x z = y z x = y.
Tvrdenje
Skup prirodnih brojeva je prebrojivo beskonacan.
+ [(c, d)]
:= [(a + c, b + d)]
;
[(a, b)]
[(c, d)]
.
Tvrdenje
Operacije + i na N
2
/ su dobro (ispravno) denisane.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Na skupu N N denisemo binarnu relaciju :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je a + d = b + c.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na skupu N
2
.
Na kolicnickom skupu N
2
/ denisemo operacije + i :
[(a, b)]
+ [(c, d)]
:= [(a + c, b + d)]
;
[(a, b)]
[(c, d)]
.
Tvrdenje
Operacije + i na N
2
/ su dobro (ispravno) denisane.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Na skupu N N denisemo binarnu relaciju :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je a + d = b + c.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na skupu N
2
.
Na kolicnickom skupu N
2
/ denisemo operacije + i :
[(a, b)]
+ [(c, d)]
:= [(a + c, b + d)]
;
[(a, b)]
[(c, d)]
.
Tvrdenje
Operacije + i na N
2
/ su dobro (ispravno) denisane.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Na skupu N N denisemo binarnu relaciju :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je a + d = b + c.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na skupu N
2
.
Na kolicnickom skupu N
2
/ denisemo operacije + i :
[(a, b)]
+ [(c, d)]
:= [(a + c, b + d)]
;
[(a, b)]
[(c, d)]
.
Tvrdenje
Operacije + i na N
2
/ su dobro (ispravno) denisane.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Na skupu N N denisemo binarnu relaciju :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je a + d = b + c.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na skupu N
2
.
Na kolicnickom skupu N
2
/ denisemo operacije + i :
[(a, b)]
+ [(c, d)]
:= [(a + c, b + d)]
;
[(a, b)]
[(c, d)]
.
Tvrdenje
Operacije + i na N
2
/ su dobro (ispravno) denisane.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Na skupu N N denisemo binarnu relaciju :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je a + d = b + c.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na skupu N
2
.
Na kolicnickom skupu N
2
/ denisemo operacije + i :
[(a, b)]
+ [(c, d)]
:= [(a + c, b + d)]
;
[(a, b)]
[(c, d)]
.
Tvrdenje
Operacije + i na N
2
/ su dobro (ispravno) denisane.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Na skupu N N denisemo binarnu relaciju :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je a + d = b + c.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na skupu N
2
.
Na kolicnickom skupu N
2
/ denisemo operacije + i :
[(a, b)]
+ [(c, d)]
:= [(a + c, b + d)]
;
[(a, b)]
[(c, d)]
.
Tvrdenje
Operacije + i na N
2
/ su dobro (ispravno) denisane.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Tvrdenje
Kolicnicka struktura (N
2
/, +, ) je komutativan prsten sa
jedinicom.
Uocavamo podskup u N
2
/:
N
= [(n, n + a)]
[ a N,
Tvrdenje
Struktura (N, +, ) prirodnih brojeva izomorfna je sa strukturom
(N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Tvrdenje
Kolicnicka struktura (N
2
/, +, ) je komutativan prsten sa
jedinicom.
Uocavamo podskup u N
2
/:
N
= [(n, n + a)]
[ a N,
Tvrdenje
Struktura (N, +, ) prirodnih brojeva izomorfna je sa strukturom
(N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Tvrdenje
Kolicnicka struktura (N
2
/, +, ) je komutativan prsten sa
jedinicom.
Uocavamo podskup u N
2
/:
N
= [(n, n + a)]
[ a N,
Tvrdenje
Struktura (N, +, ) prirodnih brojeva izomorfna je sa strukturom
(N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Tvrdenje
Kolicnicka struktura (N
2
/, +, ) je komutativan prsten sa
jedinicom.
Uocavamo podskup u N
2
/:
N
= [(n, n + a)]
[ a N,
Tvrdenje
Struktura (N, +, ) prirodnih brojeva izomorfna je sa strukturom
(N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ako je a N, onda klasu [(n, n + a)]
oznacavamo prirodnim
brojem a.
Strukturu (N
oznacavamo sa 0.
Klasu [(a + n, n)]
oznacavamo sa a.
Skup N
2
/ oznacavamo sa Z i zovemo skupom celih brojeva.
(Z, +, ) je prsten celih brojeva.
Tvrdenje
(Z, +, ) je najmanji prsten koji sadrzi strukturu (N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ako je a N, onda klasu [(n, n + a)]
oznacavamo prirodnim
brojem a.
Strukturu (N
oznacavamo sa 0.
Klasu [(a + n, n)]
oznacavamo sa a.
Skup N
2
/ oznacavamo sa Z i zovemo skupom celih brojeva.
(Z, +, ) je prsten celih brojeva.
Tvrdenje
(Z, +, ) je najmanji prsten koji sadrzi strukturu (N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ako je a N, onda klasu [(n, n + a)]
oznacavamo prirodnim
brojem a.
Strukturu (N
oznacavamo sa 0.
Klasu [(a + n, n)]
oznacavamo sa a.
Skup N
2
/ oznacavamo sa Z i zovemo skupom celih brojeva.
(Z, +, ) je prsten celih brojeva.
Tvrdenje
(Z, +, ) je najmanji prsten koji sadrzi strukturu (N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ako je a N, onda klasu [(n, n + a)]
oznacavamo prirodnim
brojem a.
Strukturu (N
oznacavamo sa 0.
Klasu [(a + n, n)]
oznacavamo sa a.
Skup N
2
/ oznacavamo sa Z i zovemo skupom celih brojeva.
(Z, +, ) je prsten celih brojeva.
Tvrdenje
(Z, +, ) je najmanji prsten koji sadrzi strukturu (N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ako je a N, onda klasu [(n, n + a)]
oznacavamo prirodnim
brojem a.
Strukturu (N
oznacavamo sa 0.
Klasu [(a + n, n)]
oznacavamo sa a.
Skup N
2
/ oznacavamo sa Z i zovemo skupom celih brojeva.
(Z, +, ) je prsten celih brojeva.
Tvrdenje
(Z, +, ) je najmanji prsten koji sadrzi strukturu (N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ako je a N, onda klasu [(n, n + a)]
oznacavamo prirodnim
brojem a.
Strukturu (N
oznacavamo sa 0.
Klasu [(a + n, n)]
oznacavamo sa a.
Skup N
2
/ oznacavamo sa Z i zovemo skupom celih brojeva.
(Z, +, ) je prsten celih brojeva.
Tvrdenje
(Z, +, ) je najmanji prsten koji sadrzi strukturu (N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ako je a N, onda klasu [(n, n + a)]
oznacavamo prirodnim
brojem a.
Strukturu (N
oznacavamo sa 0.
Klasu [(a + n, n)]
oznacavamo sa a.
Skup N
2
/ oznacavamo sa Z i zovemo skupom celih brojeva.
(Z, +, ) je prsten celih brojeva.
Tvrdenje
(Z, +, ) je najmanji prsten koji sadrzi strukturu (N
, +, ).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Tvrdenje
Skup Z prebrojiv.
Tvrdenje
U prstenu (Z, +, ) ispunjeno je:
(i ) Jednacina a + x = b jednoznacno je resiva.
(ii ) Nema delitelja nule.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Tvrdenje
Skup Z prebrojiv.
Tvrdenje
U prstenu (Z, +, ) ispunjeno je:
(i ) Jednacina a + x = b jednoznacno je resiva.
(ii ) Nema delitelja nule.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Tvrdenje
Skup Z prebrojiv.
Tvrdenje
U prstenu (Z, +, ) ispunjeno je:
(i ) Jednacina a + x = b jednoznacno je resiva.
(ii ) Nema delitelja nule.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Tvrdenje
Skup Z prebrojiv.
Tvrdenje
U prstenu (Z, +, ) ispunjeno je:
(i ) Jednacina a + x = b jednoznacno je resiva.
(ii ) Nema delitelja nule.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Relacija < (manje)
x < y ako i samo ako (n N)(x + n = y).
Tvrdenje
Za svaki prirodan broj n (kao elemenat iz Z) vazi 0 < n.
Tvrdenje
Za svako x Z vazi:
(a) ako je 0 < x onda je x < 0;
(b) ako je x < 0, onda je 0 < x.
Sve cele brojeve mozemo podeliti u tri disjunktne klase, s obzirom
na relaciju <:
Z
+
- prirodni ili pozitivni celi brojevi;
0 - nula;
Z
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
R - komutativan prsten sa jedinicom i a R.
Skup
a := xa R [ x R
je ideal.
a je glavni ideal generisan sa a.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Potprsten I prstena R je ideal ako vazi:
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
R - komutativan prsten sa jedinicom i a R.
Skup
a := xa R [ x R
je ideal.
a je glavni ideal generisan sa a.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Potprsten I prstena R je ideal ako vazi:
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
R - komutativan prsten sa jedinicom i a R.
Skup
a := xa R [ x R
je ideal.
a je glavni ideal generisan sa a.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Potprsten I prstena R je ideal ako vazi:
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
R - komutativan prsten sa jedinicom i a R.
Skup
a := xa R [ x R
je ideal.
a je glavni ideal generisan sa a.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Potprsten I prstena R je ideal ako vazi:
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
R - komutativan prsten sa jedinicom i a R.
Skup
a := xa R [ x R
je ideal.
a je glavni ideal generisan sa a.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Potprsten I prstena R je ideal ako vazi:
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
R - komutativan prsten sa jedinicom i a R.
Skup
a := xa R [ x R
je ideal.
a je glavni ideal generisan sa a.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Potprsten I prstena R je ideal ako vazi:
za sve a I i x R, ax I i xa I .
Ekvivalentno, neprazni podskup I prstena R je njegov ideal,
ako i samo ako je ispunjen gornji uslov i
za sve x, y I x y I .
R - komutativan prsten sa jedinicom i a R.
Skup
a := xa R [ x R
je ideal.
a je glavni ideal generisan sa a.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ideali u prstenu celih brojeva
Tvrdenje
Svaki ideal u prstenu Z celih brojeva je glavni.
U Z je svaki ne-nula ideal oblika
n = 0, n, n, 2n, 2n, 3n, 3n, . . . .
Kolicnicki prsten Z/n cine klase ostataka, skupovi
n, 1 +n, 2 +n, . . . , (n 1) +n.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ideali u prstenu celih brojeva
Tvrdenje
Svaki ideal u prstenu Z celih brojeva je glavni.
U Z je svaki ne-nula ideal oblika
n = 0, n, n, 2n, 2n, 3n, 3n, . . . .
Kolicnicki prsten Z/n cine klase ostataka, skupovi
n, 1 +n, 2 +n, . . . , (n 1) +n.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ideali u prstenu celih brojeva
Tvrdenje
Svaki ideal u prstenu Z celih brojeva je glavni.
U Z je svaki ne-nula ideal oblika
n = 0, n, n, 2n, 2n, 3n, 3n, . . . .
Kolicnicki prsten Z/n cine klase ostataka, skupovi
n, 1 +n, 2 +n, . . . , (n 1) +n.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Ideali u prstenu celih brojeva
Tvrdenje
Svaki ideal u prstenu Z celih brojeva je glavni.
U Z je svaki ne-nula ideal oblika
n = 0, n, n, 2n, 2n, 3n, 3n, . . . .
Kolicnicki prsten Z/n cine klase ostataka, skupovi
n, 1 +n, 2 +n, . . . , (n 1) +n.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Primeri
3 = 0, 3, 3, 6, 6, . . . = 0.
1 = 1 +3 = 1, 2, 4, 5, 7, . . . i
2 = 2 +3 = 2, 1, 5, 4, 8, . . . .
Z/3
+ 0 1 2
0 0 1 2
1 1 2 0
2 2 0 1
0 1 2
0 0 0 0
1 0 1 2
2 0 2 1
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Primeri
3 = 0, 3, 3, 6, 6, . . . = 0.
1 = 1 +3 = 1, 2, 4, 5, 7, . . . i
2 = 2 +3 = 2, 1, 5, 4, 8, . . . .
Z/3
+ 0 1 2
0 0 1 2
1 1 2 0
2 2 0 1
0 1 2
0 0 0 0
1 0 1 2
2 0 2 1
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Primeri
3 = 0, 3, 3, 6, 6, . . . = 0.
1 = 1 +3 = 1, 2, 4, 5, 7, . . . i
2 = 2 +3 = 2, 1, 5, 4, 8, . . . .
Z/3
+ 0 1 2
0 0 1 2
1 1 2 0
2 2 0 1
0 1 2
0 0 0 0
1 0 1 2
2 0 2 1
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Primeri
3 = 0, 3, 3, 6, 6, . . . = 0.
1 = 1 +3 = 1, 2, 4, 5, 7, . . . i
2 = 2 +3 = 2, 1, 5, 4, 8, . . . .
Z/3
+ 0 1 2
0 0 1 2
1 1 2 0
2 2 0 1
0 1 2
0 0 0 0
1 0 1 2
2 0 2 1
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
ideal.
U prstenu Z svaki ne-nula ideal je glavni, oblika n.
Odgovarajuca kongruencija oznacava se sa uz oznaku (mod n):
x y(mod n) ako i samo ako n [ (x y).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Svakom idealu I prstena R odgovara kongruencija
I
:
x
I
y ako i samo ako x + I = y + I ako i samo ako x y I .
Obratno, ako je kongruencija na R, onda je [0]
ideal.
U prstenu Z svaki ne-nula ideal je glavni, oblika n.
Odgovarajuca kongruencija oznacava se sa uz oznaku (mod n):
x y(mod n) ako i samo ako n [ (x y).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Svakom idealu I prstena R odgovara kongruencija
I
:
x
I
y ako i samo ako x + I = y + I ako i samo ako x y I .
Obratno, ako je kongruencija na R, onda je [0]
ideal.
U prstenu Z svaki ne-nula ideal je glavni, oblika n.
Odgovarajuca kongruencija oznacava se sa uz oznaku (mod n):
x y(mod n) ako i samo ako n [ (x y).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Svakom idealu I prstena R odgovara kongruencija
I
:
x
I
y ako i samo ako x + I = y + I ako i samo ako x y I .
Obratno, ako je kongruencija na R, onda je [0]
ideal.
U prstenu Z svaki ne-nula ideal je glavni, oblika n.
Odgovarajuca kongruencija oznacava se sa uz oznaku (mod n):
x y(mod n) ako i samo ako n [ (x y).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Svakom idealu I prstena R odgovara kongruencija
I
:
x
I
y ako i samo ako x + I = y + I ako i samo ako x y I .
Obratno, ako je kongruencija na R, onda je [0]
ideal.
U prstenu Z svaki ne-nula ideal je glavni, oblika n.
Odgovarajuca kongruencija oznacava se sa uz oznaku (mod n):
x y(mod n) ako i samo ako n [ (x y).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Celi brojevi
Svakom idealu I prstena R odgovara kongruencija
I
:
x
I
y ako i samo ako x + I = y + I ako i samo ako x y I .
Obratno, ako je kongruencija na R, onda je [0]
ideal.
U prstenu Z svaki ne-nula ideal je glavni, oblika n.
Odgovarajuca kongruencija oznacava se sa uz oznaku (mod n):
x y(mod n) ako i samo ako n [ (x y).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija:
Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1
2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2
. . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . .
a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a
. . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . .
1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1)
(2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2)
. . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . .
(a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a)
. . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . .
1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n
2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n
. . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . .
a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an
. . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . .
n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n)
(2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n)
. . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . .
(a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an)
. . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . .
n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1
4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2
. . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . .
2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a
. . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1)
(4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2)
. . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . .
(2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a)
. . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Racionalni brojevi
Motivacija: Struktura (Z, +, ) prosiruje se u novu.
Jednacina a x = b treba da bude resiva za svako x.
1 x = 1 2 x = 2 . . . a x = a . . . 1
(1, 1) (2, 2) . . . (a, a) . . . 1
1 x = n 2 x = 2n . . . a x = an . . . n
(1, n) (2, 2n) . . . (a, an) . . . n
2 x = 1 4 x = 2 . . . 2a x = a . . .
1
2
(2, 1) (4, 2) . . . (2a, a) . . .
1
2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Svaka dva para iz iste klase imaju iste proizvode spoljasnjih i
unutrasnjih clanova.
Jednacina 0 x = b, za b ,= 0 kontradiktorna je kao formula, i za
nju se ne trazi resenje.
Z
1
= x Z [ x ,= 0.
U skupu Z
1
Z denise se relacija :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je ad = bc.
Tvrdenje
Relacija je relacija ekvivalencije na skupu Z
1
Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Svaka dva para iz iste klase imaju iste proizvode spoljasnjih i
unutrasnjih clanova.
Jednacina 0 x = b, za b ,= 0 kontradiktorna je kao formula, i za
nju se ne trazi resenje.
Z
1
= x Z [ x ,= 0.
U skupu Z
1
Z denise se relacija :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je ad = bc.
Tvrdenje
Relacija je relacija ekvivalencije na skupu Z
1
Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Svaka dva para iz iste klase imaju iste proizvode spoljasnjih i
unutrasnjih clanova.
Jednacina 0 x = b, za b ,= 0 kontradiktorna je kao formula, i za
nju se ne trazi resenje.
Z
1
= x Z [ x ,= 0.
U skupu Z
1
Z denise se relacija :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je ad = bc.
Tvrdenje
Relacija je relacija ekvivalencije na skupu Z
1
Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Svaka dva para iz iste klase imaju iste proizvode spoljasnjih i
unutrasnjih clanova.
Jednacina 0 x = b, za b ,= 0 kontradiktorna je kao formula, i za
nju se ne trazi resenje.
Z
1
= x Z [ x ,= 0.
U skupu Z
1
Z denise se relacija :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je ad = bc.
Tvrdenje
Relacija je relacija ekvivalencije na skupu Z
1
Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Svaka dva para iz iste klase imaju iste proizvode spoljasnjih i
unutrasnjih clanova.
Jednacina 0 x = b, za b ,= 0 kontradiktorna je kao formula, i za
nju se ne trazi resenje.
Z
1
= x Z [ x ,= 0.
U skupu Z
1
Z denise se relacija :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je ad = bc.
Tvrdenje
Relacija je relacija ekvivalencije na skupu Z
1
Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Svaka dva para iz iste klase imaju iste proizvode spoljasnjih i
unutrasnjih clanova.
Jednacina 0 x = b, za b ,= 0 kontradiktorna je kao formula, i za
nju se ne trazi resenje.
Z
1
= x Z [ x ,= 0.
U skupu Z
1
Z denise se relacija :
(a, b) (c, d) ako i samo ako je ad = bc.
Tvrdenje
Relacija je relacija ekvivalencije na skupu Z
1
Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Klasu ekvivalencije [(a, b)]
oznacavamo sa
b
a
i zovemo
razlomkom, ili racionalnim brojem.
Primer
1
2
= (2, 1), (4, 2), (6, 3), . . .;
2
3
= (3, 2), (6, 4), (15, 10), . . .. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Klasu ekvivalencije [(a, b)]
oznacavamo sa
b
a
i zovemo
razlomkom, ili racionalnim brojem.
Primer
1
2
= (2, 1), (4, 2), (6, 3), . . .;
2
3
= (3, 2), (6, 4), (15, 10), . . .. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Klasu ekvivalencije [(a, b)]
oznacavamo sa
b
a
i zovemo
razlomkom, ili racionalnim brojem.
Primer
1
2
= (2, 1), (4, 2), (6, 3), . . .;
2
3
= (3, 2), (6, 4), (15, 10), . . .. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
U razlomku
b
a
, ceo broj b je brojilac, broj a je imenilac.
Skup (Z
1
Z)/ je skup racionalnih brojeva i oznacava se sa Q.
Tvrdenje
Skup Q je prebrojiv.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
U razlomku
b
a
, ceo broj b je brojilac, broj a je imenilac.
Skup (Z
1
Z)/ je skup racionalnih brojeva i oznacava se sa Q.
Tvrdenje
Skup Q je prebrojiv.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
U razlomku
b
a
, ceo broj b je brojilac, broj a je imenilac.
Skup (Z
1
Z)/ je skup racionalnih brojeva i oznacava se sa Q.
Tvrdenje
Skup Q je prebrojiv.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Denicije operacija na Q
b
a
+
d
c
:=
ad + bc
ac
;
b
a
d
c
:=
bd
ac
.
Tvrdenje
Operacije na (Z
1
Z)/ (tj. na Q) su dobro denisane.
Tvrdenje
Struktura (Q, +, ) je polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Denicije operacija na Q
b
a
+
d
c
:=
ad + bc
ac
;
b
a
d
c
:=
bd
ac
.
Tvrdenje
Operacije na (Z
1
Z)/ (tj. na Q) su dobro denisane.
Tvrdenje
Struktura (Q, +, ) je polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Denicije operacija na Q
b
a
+
d
c
:=
ad + bc
ac
;
b
a
d
c
:=
bd
ac
.
Tvrdenje
Operacije na (Z
1
Z)/ (tj. na Q) su dobro denisane.
Tvrdenje
Struktura (Q, +, ) je polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Denicije operacija na Q
b
a
+
d
c
:=
ad + bc
ac
;
b
a
d
c
:=
bd
ac
.
Tvrdenje
Operacije na (Z
1
Z)/ (tj. na Q) su dobro denisane.
Tvrdenje
Struktura (Q, +, ) je polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Neka je Z
=
a
1
[ a Z.
Tvrdenje
Struktura (Z
, odnosno Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Neka je Z
=
a
1
[ a Z.
Tvrdenje
Struktura (Z
, odnosno Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Neka je Z
=
a
1
[ a Z.
Tvrdenje
Struktura (Z
, odnosno Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Neka je Z
=
a
1
[ a Z.
Tvrdenje
Struktura (Z
, odnosno Z.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Poredak na Q
Razlomak
p
q
je pozitivan ako je pq > 0 u odnosu na poredak iz Z.
Q
+
- skup pozitivnih racionalnih brojeva; denise se: za sve
x, y Q
x y ako i samo ako x = y ili (x Q
+
)(x + z = y).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Poredak na Q
Razlomak
p
q
je pozitivan ako je pq > 0 u odnosu na poredak iz Z.
Q
+
- skup pozitivnih racionalnih brojeva; denise se: za sve
x, y Q
x y ako i samo ako x = y ili (x Q
+
)(x + z = y).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Poredak na Q
Razlomak
p
q
je pozitivan ako je pq > 0 u odnosu na poredak iz Z.
Q
+
- skup pozitivnih racionalnih brojeva; denise se: za sve
x, y Q
x y ako i samo ako x = y ili (x Q
+
)(x + z = y).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Tvrdenje
Relacija je poredak na polju racionalnih brojeva, koji se na Z
poklapa sa odgovarajucom relacijom.
Taj poredak je:
(i ) linearan, tj. za sve x, y Q, x y y x;
(ii ) saglasan sa operacijama + i , tj. za sve x, y, z Q,
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i 0 z sledi x z y z.
Tvrdenje
(Q, +, ) je uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Tvrdenje
Relacija je poredak na polju racionalnih brojeva, koji se na Z
poklapa sa odgovarajucom relacijom.
Taj poredak je:
(i ) linearan, tj. za sve x, y Q, x y y x;
(ii ) saglasan sa operacijama + i , tj. za sve x, y, z Q,
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i 0 z sledi x z y z.
Tvrdenje
(Q, +, ) je uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Tvrdenje
Relacija je poredak na polju racionalnih brojeva, koji se na Z
poklapa sa odgovarajucom relacijom.
Taj poredak je:
(i ) linearan, tj. za sve x, y Q, x y y x;
(ii ) saglasan sa operacijama + i , tj. za sve x, y, z Q,
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i 0 z sledi x z y z.
Tvrdenje
(Q, +, ) je uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Tvrdenje
Relacija je poredak na polju racionalnih brojeva, koji se na Z
poklapa sa odgovarajucom relacijom.
Taj poredak je:
(i ) linearan, tj. za sve x, y Q, x y y x;
(ii ) saglasan sa operacijama + i , tj. za sve x, y, z Q,
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i 0 z sledi x z y z.
Tvrdenje
(Q, +, ) je uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Tvrdenje
Relacija je poredak na polju racionalnih brojeva, koji se na Z
poklapa sa odgovarajucom relacijom.
Taj poredak je:
(i ) linearan, tj. za sve x, y Q, x y y x;
(ii ) saglasan sa operacijama + i , tj. za sve x, y, z Q,
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i 0 z sledi x z y z.
Tvrdenje
(Q, +, ) je uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Decimalni zapis
a
b
- razlomak; a, b N.
Razlomku se pridruzuje niz celih brojeva
q, q
1
q
2
q
3
. . . ,
q - pozitivan broj ili nula, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Decimalni zapis
a
b
- razlomak; a, b N.
Razlomku se pridruzuje niz celih brojeva
q, q
1
q
2
q
3
. . . ,
q - pozitivan broj ili nula, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Decimalni zapis
a
b
- razlomak; a, b N.
Razlomku se pridruzuje niz celih brojeva
q, q
1
q
2
q
3
. . . ,
q - pozitivan broj ili nula, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Decimalni zapis
a
b
- razlomak; a, b N.
Razlomku se pridruzuje niz celih brojeva
q, q
1
q
2
q
3
. . . ,
q - pozitivan broj ili nula, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Decimalni zapis
a
b
- razlomak; a, b N.
Razlomku se pridruzuje niz celih brojeva
q, q
1
q
2
q
3
. . . ,
q - pozitivan broj ili nula, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
a = qb + r , 0 r < b.
Ako je r = 0, postupak je zavrsen.
Ako je r > 0, deli se 10r sa b:
10r = q
1
b + r
1
, 0 r
1
< b, 0 q
1
< 10.
Ako je r
1
= 0, postupak je zavrsen.
Ako je r
1
> 0, postupak se ponavlja.
Ako je r
n
= 0, formira se niz q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . .
Ako ostatak r
n
nije nula ni za jedno n, taj niz je periodican.
Niz q, q
1
q
2
. . . q
n
. . . je decimalni zapis razlomka
a
b
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
a = qb + r , 0 r < b.
Ako je r = 0, postupak je zavrsen.
Ako je r > 0, deli se 10r sa b:
10r = q
1
b + r
1
, 0 r
1
< b, 0 q
1
< 10.
Ako je r
1
= 0, postupak je zavrsen.
Ako je r
1
> 0, postupak se ponavlja.
Ako je r
n
= 0, formira se niz q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . .
Ako ostatak r
n
nije nula ni za jedno n, taj niz je periodican.
Niz q, q
1
q
2
. . . q
n
. . . je decimalni zapis razlomka
a
b
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
a = qb + r , 0 r < b.
Ako je r = 0, postupak je zavrsen.
Ako je r > 0, deli se 10r sa b:
10r = q
1
b + r
1
, 0 r
1
< b, 0 q
1
< 10.
Ako je r
1
= 0, postupak je zavrsen.
Ako je r
1
> 0, postupak se ponavlja.
Ako je r
n
= 0, formira se niz q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . .
Ako ostatak r
n
nije nula ni za jedno n, taj niz je periodican.
Niz q, q
1
q
2
. . . q
n
. . . je decimalni zapis razlomka
a
b
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
a = qb + r , 0 r < b.
Ako je r = 0, postupak je zavrsen.
Ako je r > 0, deli se 10r sa b:
10r = q
1
b + r
1
, 0 r
1
< b, 0 q
1
< 10.
Ako je r
1
= 0, postupak je zavrsen.
Ako je r
1
> 0, postupak se ponavlja.
Ako je r
n
= 0, formira se niz q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . .
Ako ostatak r
n
nije nula ni za jedno n, taj niz je periodican.
Niz q, q
1
q
2
. . . q
n
. . . je decimalni zapis razlomka
a
b
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
a = qb + r , 0 r < b.
Ako je r = 0, postupak je zavrsen.
Ako je r > 0, deli se 10r sa b:
10r = q
1
b + r
1
, 0 r
1
< b, 0 q
1
< 10.
Ako je r
1
= 0, postupak je zavrsen.
Ako je r
1
> 0, postupak se ponavlja.
Ako je r
n
= 0, formira se niz q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . .
Ako ostatak r
n
nije nula ni za jedno n, taj niz je periodican.
Niz q, q
1
q
2
. . . q
n
. . . je decimalni zapis razlomka
a
b
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
a = qb + r , 0 r < b.
Ako je r = 0, postupak je zavrsen.
Ako je r > 0, deli se 10r sa b:
10r = q
1
b + r
1
, 0 r
1
< b, 0 q
1
< 10.
Ako je r
1
= 0, postupak je zavrsen.
Ako je r
1
> 0, postupak se ponavlja.
Ako je r
n
= 0, formira se niz q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . .
Ako ostatak r
n
nije nula ni za jedno n, taj niz je periodican.
Niz q, q
1
q
2
. . . q
n
. . . je decimalni zapis razlomka
a
b
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
a = qb + r , 0 r < b.
Ako je r = 0, postupak je zavrsen.
Ako je r > 0, deli se 10r sa b:
10r = q
1
b + r
1
, 0 r
1
< b, 0 q
1
< 10.
Ako je r
1
= 0, postupak je zavrsen.
Ako je r
1
> 0, postupak se ponavlja.
Ako je r
n
= 0, formira se niz q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . .
Ako ostatak r
n
nije nula ni za jedno n, taj niz je periodican.
Niz q, q
1
q
2
. . . q
n
. . . je decimalni zapis razlomka
a
b
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
a = qb + r , 0 r < b.
Ako je r = 0, postupak je zavrsen.
Ako je r > 0, deli se 10r sa b:
10r = q
1
b + r
1
, 0 r
1
< b, 0 q
1
< 10.
Ako je r
1
= 0, postupak je zavrsen.
Ako je r
1
> 0, postupak se ponavlja.
Ako je r
n
= 0, formira se niz q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . .
Ako ostatak r
n
nije nula ni za jedno n, taj niz je periodican.
Niz q, q
1
q
2
. . . q
n
. . . je decimalni zapis razlomka
a
b
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
a = qb + r , 0 r < b.
Ako je r = 0, postupak je zavrsen.
Ako je r > 0, deli se 10r sa b:
10r = q
1
b + r
1
, 0 r
1
< b, 0 q
1
< 10.
Ako je r
1
= 0, postupak je zavrsen.
Ako je r
1
> 0, postupak se ponavlja.
Ako je r
n
= 0, formira se niz q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . .
Ako ostatak r
n
nije nula ni za jedno n, taj niz je periodican.
Niz q, q
1
q
2
. . . q
n
. . . je decimalni zapis razlomka
a
b
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
33
25
= 1, 3200 . . . , jer je
33 = 1 25 + 8,
80 = 3 25 + 5,
50 = 2 25.
3
7
= 0, 428571 jer je
3 = 0 7 + 3,
30 = 4 7 + 2,
20 = 2 7 + 6,
60 = 8 7 + 4,
40 = 5 7 + 5,
50 = 7 7 + 1,
10 = 1 7 + 3,
30 = 4 7 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Od decimalnog zapisa do razlomka
Nizu q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . ,
gde q N 0, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9, q
n
,= 0,
pridruzuje se razlomak
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
.
Nizu q, q
1
. . . q
n
s pridruzuje se razlomak:
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
+
s
9 10
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Od decimalnog zapisa do razlomka
Nizu q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . ,
gde q N 0, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9, q
n
,= 0,
pridruzuje se razlomak
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
.
Nizu q, q
1
. . . q
n
s pridruzuje se razlomak:
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
+
s
9 10
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Od decimalnog zapisa do razlomka
Nizu q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . ,
gde q N 0, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9, q
n
,= 0,
pridruzuje se razlomak
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
.
Nizu q, q
1
. . . q
n
s pridruzuje se razlomak:
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
+
s
9 10
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Od decimalnog zapisa do razlomka
Nizu q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . ,
gde q N 0, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9, q
n
,= 0,
pridruzuje se razlomak
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
.
Nizu q, q
1
. . . q
n
s pridruzuje se razlomak:
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
+
s
9 10
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Od decimalnog zapisa do razlomka
Nizu q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . ,
gde q N 0, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9, q
n
,= 0,
pridruzuje se razlomak
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
.
Nizu q, q
1
. . . q
n
s pridruzuje se razlomak:
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
+
s
9 10
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Od decimalnog zapisa do razlomka
Nizu q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . ,
gde q N 0, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9, q
n
,= 0,
pridruzuje se razlomak
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
.
Nizu q, q
1
. . . q
n
s pridruzuje se razlomak:
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
+
s
9 10
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Od decimalnog zapisa do razlomka
Nizu q, q
1
q
2
. . . q
n
00 . . . ,
gde q N 0, a q
i
0, 1, 2, . . . , 9, q
n
,= 0,
pridruzuje se razlomak
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
.
Nizu q, q
1
. . . q
n
s pridruzuje se razlomak:
10
n
q + 10
n1
q
1
+ + 10
0
q
n
10
n
+
s
9 10
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
2, 130 =
213
100
.
Ispunjeno je i
2, 129 =
213
100
.
1, 83 =
18
10
+
3
100
+
3
1000
+ . . . =
=
18
10
+
3
100
10
9
=
18
10
+
1
30
=
11
6
.
Obratno,
11
6
= 1, 83,
jer je
11 = 1 6 + 5, 50 = 8 6 + 2, 20 = 3 6 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
2, 130 =
213
100
.
Ispunjeno je i
2, 129 =
213
100
.
1, 83 =
18
10
+
3
100
+
3
1000
+ . . . =
=
18
10
+
3
100
10
9
=
18
10
+
1
30
=
11
6
.
Obratno,
11
6
= 1, 83,
jer je
11 = 1 6 + 5, 50 = 8 6 + 2, 20 = 3 6 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
2, 130 =
213
100
.
Ispunjeno je i
2, 129 =
213
100
.
1, 83 =
18
10
+
3
100
+
3
1000
+ . . . =
=
18
10
+
3
100
10
9
=
18
10
+
1
30
=
11
6
.
Obratno,
11
6
= 1, 83,
jer je
11 = 1 6 + 5, 50 = 8 6 + 2, 20 = 3 6 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
2, 130 =
213
100
.
Ispunjeno je i
2, 129 =
213
100
.
1, 83 =
18
10
+
3
100
+
3
1000
+ . . . =
=
18
10
+
3
100
10
9
=
18
10
+
1
30
=
11
6
.
Obratno,
11
6
= 1, 83,
jer je
11 = 1 6 + 5, 50 = 8 6 + 2, 20 = 3 6 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
2, 130 =
213
100
.
Ispunjeno je i
2, 129 =
213
100
.
1, 83 =
18
10
+
3
100
+
3
1000
+ . . . =
=
18
10
+
3
100
10
9
=
18
10
+
1
30
=
11
6
.
Obratno,
11
6
= 1, 83,
jer je
11 = 1 6 + 5, 50 = 8 6 + 2, 20 = 3 6 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
2, 130 =
213
100
.
Ispunjeno je i
2, 129 =
213
100
.
1, 83 =
18
10
+
3
100
+
3
1000
+ . . . =
=
18
10
+
3
100
10
9
=
18
10
+
1
30
=
11
6
.
Obratno,
11
6
= 1, 83,
jer je
11 = 1 6 + 5, 50 = 8 6 + 2, 20 = 3 6 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
2, 130 =
213
100
.
Ispunjeno je i
2, 129 =
213
100
.
1, 83 =
18
10
+
3
100
+
3
1000
+ . . . =
=
18
10
+
3
100
10
9
=
18
10
+
1
30
=
11
6
.
Obratno,
11
6
= 1, 83,
jer je
11 = 1 6 + 5, 50 = 8 6 + 2, 20 = 3 6 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
2, 130 =
213
100
.
Ispunjeno je i
2, 129 =
213
100
.
1, 83 =
18
10
+
3
100
+
3
1000
+ . . . =
=
18
10
+
3
100
10
9
=
18
10
+
1
30
=
11
6
.
Obratno,
11
6
= 1, 83,
jer je
11 = 1 6 + 5, 50 = 8 6 + 2, 20 = 3 6 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Racionalni brojevi
Primeri
2, 130 =
213
100
.
Ispunjeno je i
2, 129 =
213
100
.
1, 83 =
18
10
+
3
100
+
3
1000
+ . . . =
=
18
10
+
3
100
10
9
=
18
10
+
1
30
=
11
6
.
Obratno,
11
6
= 1, 83,
jer je
11 = 1 6 + 5, 50 = 8 6 + 2, 20 = 3 6 + 2 itd. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4;
1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41;
1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414;
1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5
1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42;
1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415;
1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Realni brojevi: motivacija
d
1
1
1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142;
. . .
1, 5 1, 42; 1, 415; 1, 4143;
Niz 1, 4; 1, 41; 1, 414; . . . ogranicen je s desna, ali nema
supremum.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Konstrukcije realnih brojeva
Decimalni zapisi
Periodicni zapisi - racionalni brojevi;
Neperiodicni zapisi - iracionalni brojevi;
na pr. 0, 1212212221 . . . (iza n-te jedinice n dvojki).
Q - skup racionalnih brojeva;
I - skup iracionalnih brojeva;
R - skup realnih brojeva:
R = Q I.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Konstrukcije realnih brojeva
Decimalni zapisi
Periodicni zapisi - racionalni brojevi;
Neperiodicni zapisi - iracionalni brojevi;
na pr. 0, 1212212221 . . . (iza n-te jedinice n dvojki).
Q - skup racionalnih brojeva;
I - skup iracionalnih brojeva;
R - skup realnih brojeva:
R = Q I.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Konstrukcije realnih brojeva
Decimalni zapisi
Periodicni zapisi - racionalni brojevi;
Neperiodicni zapisi - iracionalni brojevi;
na pr. 0, 1212212221 . . . (iza n-te jedinice n dvojki).
Q - skup racionalnih brojeva;
I - skup iracionalnih brojeva;
R - skup realnih brojeva:
R = Q I.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Konstrukcije realnih brojeva
Decimalni zapisi
Periodicni zapisi - racionalni brojevi;
Neperiodicni zapisi - iracionalni brojevi;
na pr. 0, 1212212221 . . . (iza n-te jedinice n dvojki).
Q - skup racionalnih brojeva;
I - skup iracionalnih brojeva;
R - skup realnih brojeva:
R = Q I.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Konstrukcije realnih brojeva
Decimalni zapisi
Periodicni zapisi - racionalni brojevi;
Neperiodicni zapisi - iracionalni brojevi;
na pr. 0, 1212212221 . . . (iza n-te jedinice n dvojki).
Q - skup racionalnih brojeva;
I - skup iracionalnih brojeva;
R - skup realnih brojeva:
R = Q I.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Konstrukcije realnih brojeva
Decimalni zapisi
Periodicni zapisi - racionalni brojevi;
Neperiodicni zapisi - iracionalni brojevi;
na pr. 0, 1212212221 . . . (iza n-te jedinice n dvojki).
Q - skup racionalnih brojeva;
I - skup iracionalnih brojeva;
R - skup realnih brojeva:
R = Q I.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Konstrukcije realnih brojeva
Decimalni zapisi
Periodicni zapisi - racionalni brojevi;
Neperiodicni zapisi - iracionalni brojevi;
na pr. 0, 1212212221 . . . (iza n-te jedinice n dvojki).
Q - skup racionalnih brojeva;
I - skup iracionalnih brojeva;
R - skup realnih brojeva:
R = Q I.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Konstrukcije realnih brojeva
Decimalni zapisi
Periodicni zapisi - racionalni brojevi;
Neperiodicni zapisi - iracionalni brojevi;
na pr. 0, 1212212221 . . . (iza n-te jedinice n dvojki).
Q - skup racionalnih brojeva;
I - skup iracionalnih brojeva;
R - skup realnih brojeva:
R = Q I.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Konstrukcije realnih brojeva
Decimalni zapisi
Periodicni zapisi - racionalni brojevi;
Neperiodicni zapisi - iracionalni brojevi;
na pr. 0, 1212212221 . . . (iza n-te jedinice n dvojki).
Q - skup racionalnih brojeva;
I - skup iracionalnih brojeva;
R - skup realnih brojeva:
R = Q I.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
N tako da vazi:
[a
n
a
m
[ < za sve m, n n
.
Niz a
n
iz Q konvergira ka racionalnom broju a ako za svako
> 0 iz Q postoji n
N tako da vazi:
[a
n
a[ < za sve n n
.
Elemenat a je limes ili granicna vrednost niza, a niz koji ima
limes je konvergentan u polju Q.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
N tako da vazi:
[a
n
a
m
[ < za sve m, n n
.
Niz a
n
iz Q konvergira ka racionalnom broju a ako za svako
> 0 iz Q postoji n
N tako da vazi:
[a
n
a[ < za sve n n
.
Elemenat a je limes ili granicna vrednost niza, a niz koji ima
limes je konvergentan u polju Q.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
N tako da vazi:
[a
n
a
m
[ < za sve m, n n
.
Niz a
n
iz Q konvergira ka racionalnom broju a ako za svako
> 0 iz Q postoji n
N tako da vazi:
[a
n
a[ < za sve n n
.
Elemenat a je limes ili granicna vrednost niza, a niz koji ima
limes je konvergentan u polju Q.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
N tako da vazi:
[a
n
a
m
[ < za sve m, n n
.
Niz a
n
iz Q konvergira ka racionalnom broju a ako za svako
> 0 iz Q postoji n
N tako da vazi:
[a
n
a[ < za sve n n
.
Elemenat a je limes ili granicna vrednost niza, a niz koji ima
limes je konvergentan u polju Q.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Svaki konvergentni niz racionalnih brojeva je fundamentalan.
Obrnuto tvrdenje nije tacno.
Primer
a
n
: 1; 1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142; . . .
Kvadrat svakog clana niza a
n
je manji od 2, a ako se poslednja
decimala poveca za jedan, dobija se broj ciji je kvadrat veci od 2.
a
n
je fundamentalan niz u polju Q, ali nije konvergentan u tom
polju. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Svaki konvergentni niz racionalnih brojeva je fundamentalan.
Obrnuto tvrdenje nije tacno.
Primer
a
n
: 1; 1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142; . . .
Kvadrat svakog clana niza a
n
je manji od 2, a ako se poslednja
decimala poveca za jedan, dobija se broj ciji je kvadrat veci od 2.
a
n
je fundamentalan niz u polju Q, ali nije konvergentan u tom
polju. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Svaki konvergentni niz racionalnih brojeva je fundamentalan.
Obrnuto tvrdenje nije tacno.
Primer
a
n
: 1; 1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142; . . .
Kvadrat svakog clana niza a
n
je manji od 2, a ako se poslednja
decimala poveca za jedan, dobija se broj ciji je kvadrat veci od 2.
a
n
je fundamentalan niz u polju Q, ali nije konvergentan u tom
polju. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Svaki konvergentni niz racionalnih brojeva je fundamentalan.
Obrnuto tvrdenje nije tacno.
Primer
a
n
: 1; 1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142; . . .
Kvadrat svakog clana niza a
n
je manji od 2, a ako se poslednja
decimala poveca za jedan, dobija se broj ciji je kvadrat veci od 2.
a
n
je fundamentalan niz u polju Q, ali nije konvergentan u tom
polju. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Svaki konvergentni niz racionalnih brojeva je fundamentalan.
Obrnuto tvrdenje nije tacno.
Primer
a
n
: 1; 1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142; . . .
Kvadrat svakog clana niza a
n
je manji od 2, a ako se poslednja
decimala poveca za jedan, dobija se broj ciji je kvadrat veci od 2.
a
n
je fundamentalan niz u polju Q, ali nije konvergentan u tom
polju. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Svaki konvergentni niz racionalnih brojeva je fundamentalan.
Obrnuto tvrdenje nije tacno.
Primer
a
n
: 1; 1, 4; 1, 41; 1, 414; 1, 4142; . . .
Kvadrat svakog clana niza a
n
je manji od 2, a ako se poslednja
decimala poveca za jedan, dobija se broj ciji je kvadrat veci od 2.
a
n
je fundamentalan niz u polju Q, ali nije konvergentan u tom
polju. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
T - skup fundamentalnih nizova na Q;
- relacija na T:
a
n
b
n
ako i samo ako lim(a
n
b
n
) = 0.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na T.
T/ je skup realnih brojeva.
Svaka klasa u kojoj se nalaze fundamentalni nizovi koji nisu
konvergentni u Q je jedan iracionalan broj.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
T - skup fundamentalnih nizova na Q;
- relacija na T:
a
n
b
n
ako i samo ako lim(a
n
b
n
) = 0.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na T.
T/ je skup realnih brojeva.
Svaka klasa u kojoj se nalaze fundamentalni nizovi koji nisu
konvergentni u Q je jedan iracionalan broj.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
T - skup fundamentalnih nizova na Q;
- relacija na T:
a
n
b
n
ako i samo ako lim(a
n
b
n
) = 0.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na T.
T/ je skup realnih brojeva.
Svaka klasa u kojoj se nalaze fundamentalni nizovi koji nisu
konvergentni u Q je jedan iracionalan broj.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
T - skup fundamentalnih nizova na Q;
- relacija na T:
a
n
b
n
ako i samo ako lim(a
n
b
n
) = 0.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na T.
T/ je skup realnih brojeva.
Svaka klasa u kojoj se nalaze fundamentalni nizovi koji nisu
konvergentni u Q je jedan iracionalan broj.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
T - skup fundamentalnih nizova na Q;
- relacija na T:
a
n
b
n
ako i samo ako lim(a
n
b
n
) = 0.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na T.
T/ je skup realnih brojeva.
Svaka klasa u kojoj se nalaze fundamentalni nizovi koji nisu
konvergentni u Q je jedan iracionalan broj.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
T - skup fundamentalnih nizova na Q;
- relacija na T:
a
n
b
n
ako i samo ako lim(a
n
b
n
) = 0.
Tvrdenje
je relacija ekvivalencije na T.
T/ je skup realnih brojeva.
Svaka klasa u kojoj se nalaze fundamentalni nizovi koji nisu
konvergentni u Q je jedan iracionalan broj.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Dedekindovi rezovi
U uredenom polju Q racionalnih brojeva posmatraju se
uredeni parovi (A, B) podskupova iz Q, koji ispunjavaju
sledece uslove:
(i ) A, B je particija skupa Q;
(ii ) svaki broj iz A manji je od svakog broja iz B.
Svaki uredeni par koji ispunjava ove uslove je jedan rez u
polju Q i oznacava se sa A[B.
Skup A je donja, a skup B gornja klasa reza A[B.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Dedekindovi rezovi
U uredenom polju Q racionalnih brojeva posmatraju se
uredeni parovi (A, B) podskupova iz Q, koji ispunjavaju
sledece uslove:
(i ) A, B je particija skupa Q;
(ii ) svaki broj iz A manji je od svakog broja iz B.
Svaki uredeni par koji ispunjava ove uslove je jedan rez u
polju Q i oznacava se sa A[B.
Skup A je donja, a skup B gornja klasa reza A[B.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Dedekindovi rezovi
U uredenom polju Q racionalnih brojeva posmatraju se
uredeni parovi (A, B) podskupova iz Q, koji ispunjavaju
sledece uslove:
(i ) A, B je particija skupa Q;
(ii ) svaki broj iz A manji je od svakog broja iz B.
Svaki uredeni par koji ispunjava ove uslove je jedan rez u
polju Q i oznacava se sa A[B.
Skup A je donja, a skup B gornja klasa reza A[B.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Dedekindovi rezovi
U uredenom polju Q racionalnih brojeva posmatraju se
uredeni parovi (A, B) podskupova iz Q, koji ispunjavaju
sledece uslove:
(i ) A, B je particija skupa Q;
(ii ) svaki broj iz A manji je od svakog broja iz B.
Svaki uredeni par koji ispunjava ove uslove je jedan rez u
polju Q i oznacava se sa A[B.
Skup A je donja, a skup B gornja klasa reza A[B.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Dedekindovi rezovi
U uredenom polju Q racionalnih brojeva posmatraju se
uredeni parovi (A, B) podskupova iz Q, koji ispunjavaju
sledece uslove:
(i ) A, B je particija skupa Q;
(ii ) svaki broj iz A manji je od svakog broja iz B.
Svaki uredeni par koji ispunjava ove uslove je jedan rez u
polju Q i oznacava se sa A[B.
Skup A je donja, a skup B gornja klasa reza A[B.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Dedekindovi rezovi
U uredenom polju Q racionalnih brojeva posmatraju se
uredeni parovi (A, B) podskupova iz Q, koji ispunjavaju
sledece uslove:
(i ) A, B je particija skupa Q;
(ii ) svaki broj iz A manji je od svakog broja iz B.
Svaki uredeni par koji ispunjava ove uslove je jedan rez u
polju Q i oznacava se sa A[B.
Skup A je donja, a skup B gornja klasa reza A[B.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Primeri
Primeri rezova u polju racionalnih brojeva:
B = x Q
+
[ x
2
> 2 A = Q B. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Primeri
Primeri rezova u polju racionalnih brojeva:
B = x Q
+
[ x
2
> 2 A = Q B. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Primeri
Primeri rezova u polju racionalnih brojeva:
B = x Q
+
[ x
2
> 2 A = Q B. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Primeri
Primeri rezova u polju racionalnih brojeva:
B = x Q
+
[ x
2
> 2 A = Q B. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Primeri
Primeri rezova u polju racionalnih brojeva:
B = x Q
+
[ x
2
> 2 A = Q B. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Rez A[B moze imati sledeca svojstva:
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Proizvod realnih brojeva (kao rezova) denise se postupno.
p = A[B, q = C[D - pozitivni realni brojevi;
p q - realan broj cija je gornja klasa skup
B D := b d [ b B, d D.
p, q - proizvoljni realni brojevi;
p q :=
_
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Proizvod realnih brojeva (kao rezova) denise se postupno.
p = A[B, q = C[D - pozitivni realni brojevi;
p q - realan broj cija je gornja klasa skup
B D := b d [ b B, d D.
p, q - proizvoljni realni brojevi;
p q :=
_
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Proizvod realnih brojeva (kao rezova) denise se postupno.
p = A[B, q = C[D - pozitivni realni brojevi;
p q - realan broj cija je gornja klasa skup
B D := b d [ b B, d D.
p, q - proizvoljni realni brojevi;
p q :=
_
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Proizvod realnih brojeva (kao rezova) denise se postupno.
p = A[B, q = C[D - pozitivni realni brojevi;
p q - realan broj cija je gornja klasa skup
B D := b d [ b B, d D.
p, q - proizvoljni realni brojevi;
p q :=
_
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Proizvod realnih brojeva (kao rezova) denise se postupno.
p = A[B, q = C[D - pozitivni realni brojevi;
p q - realan broj cija je gornja klasa skup
B D := b d [ b B, d D.
p, q - proizvoljni realni brojevi;
p q :=
_
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Proizvod realnih brojeva (kao rezova) denise se postupno.
p = A[B, q = C[D - pozitivni realni brojevi;
p q - realan broj cija je gornja klasa skup
B D := b d [ b B, d D.
p, q - proizvoljni realni brojevi;
p q :=
_
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Proizvod realnih brojeva (kao rezova) denise se postupno.
p = A[B, q = C[D - pozitivni realni brojevi;
p q - realan broj cija je gornja klasa skup
B D := b d [ b B, d D.
p, q - proizvoljni realni brojevi;
p q :=
_
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Proizvod realnih brojeva (kao rezova) denise se postupno.
p = A[B, q = C[D - pozitivni realni brojevi;
p q - realan broj cija je gornja klasa skup
B D := b d [ b B, d D.
p, q - proizvoljni realni brojevi;
p q :=
_
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Proizvod realnih brojeva (kao rezova) denise se postupno.
p = A[B, q = C[D - pozitivni realni brojevi;
p q - realan broj cija je gornja klasa skup
B D := b d [ b B, d D.
p, q - proizvoljni realni brojevi;
p q :=
_
_
p q ako p, q > 0
0 ako p = 0 ili q = 0
((p) q) ako p < 0, q > 0
(p (q)) ako p > 0, q < 0
(p) (q) ako p < 0, q < 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Uredeno polje realnih brojeva
Potpuno uredeno polje je struktura
(P, +, , ) u kojoj vazi:
(P, +, ) je polje;
relacija je poredak na P i on je
(a) linearan, tj. x y ili y x, za sve x, y P;
(b) saglasan sa operacijama:
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i z 0 sledi x z y z;
(P, +, ) je polje;
relacija je poredak na P i on je
(a) linearan, tj. x y ili y x, za sve x, y P;
(b) saglasan sa operacijama:
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i z 0 sledi x z y z;
(P, +, ) je polje;
relacija je poredak na P i on je
(a) linearan, tj. x y ili y x, za sve x, y P;
(b) saglasan sa operacijama:
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i z 0 sledi x z y z;
(P, +, ) je polje;
relacija je poredak na P i on je
(a) linearan, tj. x y ili y x, za sve x, y P;
(b) saglasan sa operacijama:
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i z 0 sledi x z y z;
(P, +, ) je polje;
relacija je poredak na P i on je
(a) linearan, tj. x y ili y x, za sve x, y P;
(b) saglasan sa operacijama:
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i z 0 sledi x z y z;
(P, +, ) je polje;
relacija je poredak na P i on je
(a) linearan, tj. x y ili y x, za sve x, y P;
(b) saglasan sa operacijama:
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i z 0 sledi x z y z;
(P, +, ) je polje;
relacija je poredak na P i on je
(a) linearan, tj. x y ili y x, za sve x, y P;
(b) saglasan sa operacijama:
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i z 0 sledi x z y z;
(P, +, ) je polje;
relacija je poredak na P i on je
(a) linearan, tj. x y ili y x, za sve x, y P;
(b) saglasan sa operacijama:
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i z 0 sledi x z y z;
(P, +, ) je polje;
relacija je poredak na P i on je
(a) linearan, tj. x y ili y x, za sve x, y P;
(b) saglasan sa operacijama:
iz x y sledi x + z y + z i
iz x y i z 0 sledi x z y z;
([a
n
, b
n
] [ n N) ,= .
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Osobine polja realnih brojeva
Tvrdenje
Svaki neprazni podskup A skupa R koji je ogranicen na dole ima
inmum.
Tvrdenje (Arhimedova nejednakost)
Neka su a i b realni brojevi i a > 0. Tada postoji broj n N, tako
da je na > b.
Zatvoreni interval ogranicen brojevima a i b, a < b:
[a, b] := x R [ a x b.
Tvrdenje (Kantorov stav)
Neka je [a
n
, b
n
] R [ n N niz intervala i neka iz m n sledi
[a
n
, b
n
] [a
m
, b
m
]. Tada je ispunjeno
([a
n
, b
n
] [ n N) ,= .
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Osobine polja realnih brojeva
Tvrdenje
Svaki neprazni podskup A skupa R koji je ogranicen na dole ima
inmum.
Tvrdenje (Arhimedova nejednakost)
Neka su a i b realni brojevi i a > 0. Tada postoji broj n N, tako
da je na > b.
Zatvoreni interval ogranicen brojevima a i b, a < b:
[a, b] := x R [ a x b.
Tvrdenje (Kantorov stav)
Neka je [a
n
, b
n
] R [ n N niz intervala i neka iz m n sledi
[a
n
, b
n
] [a
m
, b
m
]. Tada je ispunjeno
([a
n
, b
n
] [ n N) ,= .
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Osobine polja realnih brojeva
Tvrdenje
Svaki neprazni podskup A skupa R koji je ogranicen na dole ima
inmum.
Tvrdenje (Arhimedova nejednakost)
Neka su a i b realni brojevi i a > 0. Tada postoji broj n N, tako
da je na > b.
Zatvoreni interval ogranicen brojevima a i b, a < b:
[a, b] := x R [ a x b.
Tvrdenje (Kantorov stav)
Neka je [a
n
, b
n
] R [ n N niz intervala i neka iz m n sledi
[a
n
, b
n
] [a
m
, b
m
]. Tada je ispunjeno
([a
n
, b
n
] [ n N) ,= .
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Osobine polja realnih brojeva
Tvrdenje
Svaki neprazni podskup A skupa R koji je ogranicen na dole ima
inmum.
Tvrdenje (Arhimedova nejednakost)
Neka su a i b realni brojevi i a > 0. Tada postoji broj n N, tako
da je na > b.
Zatvoreni interval ogranicen brojevima a i b, a < b:
[a, b] := x R [ a x b.
Tvrdenje (Kantorov stav)
Neka je [a
n
, b
n
] R [ n N niz intervala i neka iz m n sledi
[a
n
, b
n
] [a
m
, b
m
]. Tada je ispunjeno
([a
n
, b
n
] [ n N) ,= .
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepeni sa realnim eksponentom
Stepen sa celobrojnim eksponentom (denisan za grupe):
a - realan broj, n N
a
n
:= a a . . . a; (proizvod u kome sa a javlja n puta kao faktor).
Po deniciji je
a
1
= a, a
0
= 1 (za a ,= 0);
a
n
=
1
a
n
(za n N).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepeni sa realnim eksponentom
Stepen sa celobrojnim eksponentom (denisan za grupe):
a - realan broj, n N
a
n
:= a a . . . a; (proizvod u kome sa a javlja n puta kao faktor).
Po deniciji je
a
1
= a, a
0
= 1 (za a ,= 0);
a
n
=
1
a
n
(za n N).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepeni sa realnim eksponentom
Stepen sa celobrojnim eksponentom (denisan za grupe):
a - realan broj, n N
a
n
:= a a . . . a; (proizvod u kome sa a javlja n puta kao faktor).
Po deniciji je
a
1
= a, a
0
= 1 (za a ,= 0);
a
n
=
1
a
n
(za n N).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepeni sa realnim eksponentom
Stepen sa celobrojnim eksponentom (denisan za grupe):
a - realan broj, n N
a
n
:= a a . . . a; (proizvod u kome sa a javlja n puta kao faktor).
Po deniciji je
a
1
= a, a
0
= 1 (za a ,= 0);
a
n
=
1
a
n
(za n N).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepeni sa realnim eksponentom
Stepen sa celobrojnim eksponentom (denisan za grupe):
a - realan broj, n N
a
n
:= a a . . . a; (proizvod u kome sa a javlja n puta kao faktor).
Po deniciji je
a
1
= a, a
0
= 1 (za a ,= 0);
a
n
=
1
a
n
(za n N).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepeni sa realnim eksponentom
Stepen sa celobrojnim eksponentom (denisan za grupe):
a - realan broj, n N
a
n
:= a a . . . a; (proizvod u kome sa a javlja n puta kao faktor).
Po deniciji je
a
1
= a, a
0
= 1 (za a ,= 0);
a
n
=
1
a
n
(za n N).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepeni sa realnim eksponentom
Stepen sa celobrojnim eksponentom (denisan za grupe):
a - realan broj, n N
a
n
:= a a . . . a; (proizvod u kome sa a javlja n puta kao faktor).
Po deniciji je
a
1
= a, a
0
= 1 (za a ,= 0);
a
n
=
1
a
n
(za n N).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za a R i m, n Z je
a
m
a
n
= a
m+n
,
a
m
a
n
= a
mn
,
(a
m
)
n
= a
mn
, (ab)
n
= a
n
b
n
,
(
a
b
)
n
=
a
n
b
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za a R i m, n Z je
a
m
a
n
= a
m+n
,
a
m
a
n
= a
mn
,
(a
m
)
n
= a
mn
, (ab)
n
= a
n
b
n
,
(
a
b
)
n
=
a
n
b
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za a R i m, n Z je
a
m
a
n
= a
m+n
,
a
m
a
n
= a
mn
,
(a
m
)
n
= a
mn
, (ab)
n
= a
n
b
n
,
(
a
b
)
n
=
a
n
b
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za a R i m, n Z je
a
m
a
n
= a
m+n
,
a
m
a
n
= a
mn
,
(a
m
)
n
= a
mn
, (ab)
n
= a
n
b
n
,
(
a
b
)
n
=
a
n
b
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za a R i m, n Z je
a
m
a
n
= a
m+n
,
a
m
a
n
= a
mn
,
(a
m
)
n
= a
mn
, (ab)
n
= a
n
b
n
,
(
a
b
)
n
=
a
n
b
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za svaki prirodan broj n i svaki realan broj a > 0 postoji tacno
jedan realan broj b > 0 tako da vazi b
n
= a.
Jedinstveni pozitivan realan broj b za koji vazi b
n
= a, gde je
a > 0 i n N, oznacava se sa
n
a; to je n-ti koren iz a.
Primer
9 = 3, jer je 3
2
= 9.
Jednacina x
2
= 9 ima dva resenja; to su brojevi
9 = 3 i
9 = 3. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za svaki prirodan broj n i svaki realan broj a > 0 postoji tacno
jedan realan broj b > 0 tako da vazi b
n
= a.
Jedinstveni pozitivan realan broj b za koji vazi b
n
= a, gde je
a > 0 i n N, oznacava se sa
n
a; to je n-ti koren iz a.
Primer
9 = 3, jer je 3
2
= 9.
Jednacina x
2
= 9 ima dva resenja; to su brojevi
9 = 3 i
9 = 3. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za svaki prirodan broj n i svaki realan broj a > 0 postoji tacno
jedan realan broj b > 0 tako da vazi b
n
= a.
Jedinstveni pozitivan realan broj b za koji vazi b
n
= a, gde je
a > 0 i n N, oznacava se sa
n
a; to je n-ti koren iz a.
Primer
9 = 3, jer je 3
2
= 9.
Jednacina x
2
= 9 ima dva resenja; to su brojevi
9 = 3 i
9 = 3. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za svaki prirodan broj n i svaki realan broj a > 0 postoji tacno
jedan realan broj b > 0 tako da vazi b
n
= a.
Jedinstveni pozitivan realan broj b za koji vazi b
n
= a, gde je
a > 0 i n N, oznacava se sa
n
a; to je n-ti koren iz a.
Primer
9 = 3, jer je 3
2
= 9.
Jednacina x
2
= 9 ima dva resenja; to su brojevi
9 = 3 i
9 = 3. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Tvrdenje
Za svaki prirodan broj n i svaki realan broj a > 0 postoji tacno
jedan realan broj b > 0 tako da vazi b
n
= a.
Jedinstveni pozitivan realan broj b za koji vazi b
n
= a, gde je
a > 0 i n N, oznacava se sa
n
a; to je n-ti koren iz a.
Primer
9 = 3, jer je 3
2
= 9.
Jednacina x
2
= 9 ima dva resenja; to su brojevi
9 = 3 i
9 = 3. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepenovanje racionalnim brojem:
Za a > 0 i n N, a
1
n
:=
n
a.
a
m
n
:=
n
a
m
, a > 0, m, n N.
Stepenovanje proizvoljnim realnim brojem:
Ako je a, b R i a > 1, onda je
a
b
:= infa
q
[ q Q b < q;
za 0 < a 1 je a
b
:= (
1
a
)
b
.
za b ,= 0 je 0
b
:= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepenovanje racionalnim brojem:
Za a > 0 i n N, a
1
n
:=
n
a.
a
m
n
:=
n
a
m
, a > 0, m, n N.
Stepenovanje proizvoljnim realnim brojem:
Ako je a, b R i a > 1, onda je
a
b
:= infa
q
[ q Q b < q;
za 0 < a 1 je a
b
:= (
1
a
)
b
.
za b ,= 0 je 0
b
:= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepenovanje racionalnim brojem:
Za a > 0 i n N, a
1
n
:=
n
a.
a
m
n
:=
n
a
m
, a > 0, m, n N.
Stepenovanje proizvoljnim realnim brojem:
Ako je a, b R i a > 1, onda je
a
b
:= infa
q
[ q Q b < q;
za 0 < a 1 je a
b
:= (
1
a
)
b
.
za b ,= 0 je 0
b
:= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepenovanje racionalnim brojem:
Za a > 0 i n N, a
1
n
:=
n
a.
a
m
n
:=
n
a
m
, a > 0, m, n N.
Stepenovanje proizvoljnim realnim brojem:
Ako je a, b R i a > 1, onda je
a
b
:= infa
q
[ q Q b < q;
za 0 < a 1 je a
b
:= (
1
a
)
b
.
za b ,= 0 je 0
b
:= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepenovanje racionalnim brojem:
Za a > 0 i n N, a
1
n
:=
n
a.
a
m
n
:=
n
a
m
, a > 0, m, n N.
Stepenovanje proizvoljnim realnim brojem:
Ako je a, b R i a > 1, onda je
a
b
:= infa
q
[ q Q b < q;
za 0 < a 1 je a
b
:= (
1
a
)
b
.
za b ,= 0 je 0
b
:= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepenovanje racionalnim brojem:
Za a > 0 i n N, a
1
n
:=
n
a.
a
m
n
:=
n
a
m
, a > 0, m, n N.
Stepenovanje proizvoljnim realnim brojem:
Ako je a, b R i a > 1, onda je
a
b
:= infa
q
[ q Q b < q;
za 0 < a 1 je a
b
:= (
1
a
)
b
.
za b ,= 0 je 0
b
:= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepenovanje racionalnim brojem:
Za a > 0 i n N, a
1
n
:=
n
a.
a
m
n
:=
n
a
m
, a > 0, m, n N.
Stepenovanje proizvoljnim realnim brojem:
Ako je a, b R i a > 1, onda je
a
b
:= infa
q
[ q Q b < q;
za 0 < a 1 je a
b
:= (
1
a
)
b
.
za b ,= 0 je 0
b
:= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Realni brojevi
Stepenovanje racionalnim brojem:
Za a > 0 i n N, a
1
n
:=
n
a.
a
m
n
:=
n
a
m
, a > 0, m, n N.
Stepenovanje proizvoljnim realnim brojem:
Ako je a, b R i a > 1, onda je
a
b
:= infa
q
[ q Q b < q;
za 0 < a 1 je a
b
:= (
1
a
)
b
.
za b ,= 0 je 0
b
:= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
Kvadratna jednacina ax
2
+ bx + c = 0 nad poljem R nema uvek
resenja.
Primer takve jednacine: x
2
+ 1 = 0.
Polje R se prosiruje u novu strukturu u kojoj trazena resenja
postoje.
Polazi se od polja R.
Na R R se denisu operacije sabiranja i mnozenja:
(a, b) + (c, d) := (a + c, b + d),
(a, b) (c, d) := (ac bd, ad + bc).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
Kvadratna jednacina ax
2
+ bx + c = 0 nad poljem R nema uvek
resenja.
Primer takve jednacine: x
2
+ 1 = 0.
Polje R se prosiruje u novu strukturu u kojoj trazena resenja
postoje.
Polazi se od polja R.
Na R R se denisu operacije sabiranja i mnozenja:
(a, b) + (c, d) := (a + c, b + d),
(a, b) (c, d) := (ac bd, ad + bc).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
Kvadratna jednacina ax
2
+ bx + c = 0 nad poljem R nema uvek
resenja.
Primer takve jednacine: x
2
+ 1 = 0.
Polje R se prosiruje u novu strukturu u kojoj trazena resenja
postoje.
Polazi se od polja R.
Na R R se denisu operacije sabiranja i mnozenja:
(a, b) + (c, d) := (a + c, b + d),
(a, b) (c, d) := (ac bd, ad + bc).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
Kvadratna jednacina ax
2
+ bx + c = 0 nad poljem R nema uvek
resenja.
Primer takve jednacine: x
2
+ 1 = 0.
Polje R se prosiruje u novu strukturu u kojoj trazena resenja
postoje.
Polazi se od polja R.
Na R R se denisu operacije sabiranja i mnozenja:
(a, b) + (c, d) := (a + c, b + d),
(a, b) (c, d) := (ac bd, ad + bc).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
Kvadratna jednacina ax
2
+ bx + c = 0 nad poljem R nema uvek
resenja.
Primer takve jednacine: x
2
+ 1 = 0.
Polje R se prosiruje u novu strukturu u kojoj trazena resenja
postoje.
Polazi se od polja R.
Na R R se denisu operacije sabiranja i mnozenja:
(a, b) + (c, d) := (a + c, b + d),
(a, b) (c, d) := (ac bd, ad + bc).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
Kvadratna jednacina ax
2
+ bx + c = 0 nad poljem R nema uvek
resenja.
Primer takve jednacine: x
2
+ 1 = 0.
Polje R se prosiruje u novu strukturu u kojoj trazena resenja
postoje.
Polazi se od polja R.
Na R R se denisu operacije sabiranja i mnozenja:
(a, b) + (c, d) := (a + c, b + d),
(a, b) (c, d) := (ac bd, ad + bc).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
Kvadratna jednacina ax
2
+ bx + c = 0 nad poljem R nema uvek
resenja.
Primer takve jednacine: x
2
+ 1 = 0.
Polje R se prosiruje u novu strukturu u kojoj trazena resenja
postoje.
Polazi se od polja R.
Na R R se denisu operacije sabiranja i mnozenja:
(a, b) + (c, d) := (a + c, b + d),
(a, b) (c, d) := (ac bd, ad + bc).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
Kvadratna jednacina ax
2
+ bx + c = 0 nad poljem R nema uvek
resenja.
Primer takve jednacine: x
2
+ 1 = 0.
Polje R se prosiruje u novu strukturu u kojoj trazena resenja
postoje.
Polazi se od polja R.
Na R R se denisu operacije sabiranja i mnozenja:
(a, b) + (c, d) := (a + c, b + d),
(a, b) (c, d) := (ac bd, ad + bc).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
Denicije operacija na R R su ispravne.
(R R, +, ) je struktura kompleksnih brojeva.
Svaki uredeni par realnih brojeva je u ovom kontekstu jedan
kompleksni broj.
Ova struktura oznacava se sa (C, +, ).
Tvrdenje
Struktura (C, +, ) je polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
Denicije operacija na R R su ispravne.
(R R, +, ) je struktura kompleksnih brojeva.
Svaki uredeni par realnih brojeva je u ovom kontekstu jedan
kompleksni broj.
Ova struktura oznacava se sa (C, +, ).
Tvrdenje
Struktura (C, +, ) je polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
Denicije operacija na R R su ispravne.
(R R, +, ) je struktura kompleksnih brojeva.
Svaki uredeni par realnih brojeva je u ovom kontekstu jedan
kompleksni broj.
Ova struktura oznacava se sa (C, +, ).
Tvrdenje
Struktura (C, +, ) je polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
Denicije operacija na R R su ispravne.
(R R, +, ) je struktura kompleksnih brojeva.
Svaki uredeni par realnih brojeva je u ovom kontekstu jedan
kompleksni broj.
Ova struktura oznacava se sa (C, +, ).
Tvrdenje
Struktura (C, +, ) je polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
Denicije operacija na R R su ispravne.
(R R, +, ) je struktura kompleksnih brojeva.
Svaki uredeni par realnih brojeva je u ovom kontekstu jedan
kompleksni broj.
Ova struktura oznacava se sa (C, +, ).
Tvrdenje
Struktura (C, +, ) je polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
U polju C skup R
:= (a, 0) [ a R je potpolje.
Funkcija x (x, 0) je izomorzam iz polja R na polje R
.
Zato svaki realan broj a identikujemo sa kompleksnim brojem
(a, 0).
Broj (0, 1) je imaginarna jedinica i oznacava se sa i .
U polju C jednacina x
2
= 1 ima resenje, broj i :
i
2
= (0, 1) (0, 1) = (0 0 1 1, 0 1 + 1 0) = (1, 0) = 1.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
U polju C skup R
:= (a, 0) [ a R je potpolje.
Funkcija x (x, 0) je izomorzam iz polja R na polje R
.
Zato svaki realan broj a identikujemo sa kompleksnim brojem
(a, 0).
Broj (0, 1) je imaginarna jedinica i oznacava se sa i .
U polju C jednacina x
2
= 1 ima resenje, broj i :
i
2
= (0, 1) (0, 1) = (0 0 1 1, 0 1 + 1 0) = (1, 0) = 1.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
U polju C skup R
:= (a, 0) [ a R je potpolje.
Funkcija x (x, 0) je izomorzam iz polja R na polje R
.
Zato svaki realan broj a identikujemo sa kompleksnim brojem
(a, 0).
Broj (0, 1) je imaginarna jedinica i oznacava se sa i .
U polju C jednacina x
2
= 1 ima resenje, broj i :
i
2
= (0, 1) (0, 1) = (0 0 1 1, 0 1 + 1 0) = (1, 0) = 1.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
U polju C skup R
:= (a, 0) [ a R je potpolje.
Funkcija x (x, 0) je izomorzam iz polja R na polje R
.
Zato svaki realan broj a identikujemo sa kompleksnim brojem
(a, 0).
Broj (0, 1) je imaginarna jedinica i oznacava se sa i .
U polju C jednacina x
2
= 1 ima resenje, broj i :
i
2
= (0, 1) (0, 1) = (0 0 1 1, 0 1 + 1 0) = (1, 0) = 1.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
U polju C skup R
:= (a, 0) [ a R je potpolje.
Funkcija x (x, 0) je izomorzam iz polja R na polje R
.
Zato svaki realan broj a identikujemo sa kompleksnim brojem
(a, 0).
Broj (0, 1) je imaginarna jedinica i oznacava se sa i .
U polju C jednacina x
2
= 1 ima resenje, broj i :
i
2
= (0, 1) (0, 1) = (0 0 1 1, 0 1 + 1 0) = (1, 0) = 1.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Tvrdenje
U polju C skup R
:= (a, 0) [ a R je potpolje.
Funkcija x (x, 0) je izomorzam iz polja R na polje R
.
Zato svaki realan broj a identikujemo sa kompleksnim brojem
(a, 0).
Broj (0, 1) je imaginarna jedinica i oznacava se sa i .
U polju C jednacina x
2
= 1 ima resenje, broj i :
i
2
= (0, 1) (0, 1) = (0 0 1 1, 0 1 + 1 0) = (1, 0) = 1.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
(a, b) = (a, 0) + (0, 1)(b, 0)
(a, 0) odgovara realnom broju a.
Iz ovih jednakosti izvodi se algebarski oblik kompleksnog broja:
(a, b) = a + ib.
Operacije sa kompleksnim brojevima u ovakvoj notaciji:
(a + ib) + (c + id) = (a + c) + i (b + d)
(a + ib) (c + id) = (ac bd) + i (ad + bc)
1
a + ib
=
a
a
2
+ b
2
+ i
b
a
2
+ b
2
, a
2
+ b
2
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
(a, b) = (a, 0) + (0, 1)(b, 0)
(a, 0) odgovara realnom broju a.
Iz ovih jednakosti izvodi se algebarski oblik kompleksnog broja:
(a, b) = a + ib.
Operacije sa kompleksnim brojevima u ovakvoj notaciji:
(a + ib) + (c + id) = (a + c) + i (b + d)
(a + ib) (c + id) = (ac bd) + i (ad + bc)
1
a + ib
=
a
a
2
+ b
2
+ i
b
a
2
+ b
2
, a
2
+ b
2
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
(a, b) = (a, 0) + (0, 1)(b, 0)
(a, 0) odgovara realnom broju a.
Iz ovih jednakosti izvodi se algebarski oblik kompleksnog broja:
(a, b) = a + ib.
Operacije sa kompleksnim brojevima u ovakvoj notaciji:
(a + ib) + (c + id) = (a + c) + i (b + d)
(a + ib) (c + id) = (ac bd) + i (ad + bc)
1
a + ib
=
a
a
2
+ b
2
+ i
b
a
2
+ b
2
, a
2
+ b
2
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
(a, b) = (a, 0) + (0, 1)(b, 0)
(a, 0) odgovara realnom broju a.
Iz ovih jednakosti izvodi se algebarski oblik kompleksnog broja:
(a, b) = a + ib.
Operacije sa kompleksnim brojevima u ovakvoj notaciji:
(a + ib) + (c + id) = (a + c) + i (b + d)
(a + ib) (c + id) = (ac bd) + i (ad + bc)
1
a + ib
=
a
a
2
+ b
2
+ i
b
a
2
+ b
2
, a
2
+ b
2
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
(a, b) = (a, 0) + (0, 1)(b, 0)
(a, 0) odgovara realnom broju a.
Iz ovih jednakosti izvodi se algebarski oblik kompleksnog broja:
(a, b) = a + ib.
Operacije sa kompleksnim brojevima u ovakvoj notaciji:
(a + ib) + (c + id) = (a + c) + i (b + d)
(a + ib) (c + id) = (ac bd) + i (ad + bc)
1
a + ib
=
a
a
2
+ b
2
+ i
b
a
2
+ b
2
, a
2
+ b
2
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
(a, b) = (a, 0) + (0, 1)(b, 0)
(a, 0) odgovara realnom broju a.
Iz ovih jednakosti izvodi se algebarski oblik kompleksnog broja:
(a, b) = a + ib.
Operacije sa kompleksnim brojevima u ovakvoj notaciji:
(a + ib) + (c + id) = (a + c) + i (b + d)
(a + ib) (c + id) = (ac bd) + i (ad + bc)
1
a + ib
=
a
a
2
+ b
2
+ i
b
a
2
+ b
2
, a
2
+ b
2
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
(a, b) = (a, 0) + (0, 1)(b, 0)
(a, 0) odgovara realnom broju a.
Iz ovih jednakosti izvodi se algebarski oblik kompleksnog broja:
(a, b) = a + ib.
Operacije sa kompleksnim brojevima u ovakvoj notaciji:
(a + ib) + (c + id) = (a + c) + i (b + d)
(a + ib) (c + id) = (ac bd) + i (ad + bc)
1
a + ib
=
a
a
2
+ b
2
+ i
b
a
2
+ b
2
, a
2
+ b
2
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib - kompleksan broj;
Re(z) := a - realni deo kompleksnog broja z;
Im(z) := b - imaginarni deo kompleksnog broja z;
z = Re(z) + i Im(z).
Konjugovani broj kompleksnog broja z = a +ib je broj z = a ib;
realni broj [z[ =
a
2
+ b
2
moduo kompleksnog broja z = a + ib.
Tvrdenje
Na skupu C ne moze se denisati relacija , tako da struktura
(C, +, , ) bude uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib - kompleksan broj;
Re(z) := a - realni deo kompleksnog broja z;
Im(z) := b - imaginarni deo kompleksnog broja z;
z = Re(z) + i Im(z).
Konjugovani broj kompleksnog broja z = a +ib je broj z = a ib;
realni broj [z[ =
a
2
+ b
2
moduo kompleksnog broja z = a + ib.
Tvrdenje
Na skupu C ne moze se denisati relacija , tako da struktura
(C, +, , ) bude uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib - kompleksan broj;
Re(z) := a - realni deo kompleksnog broja z;
Im(z) := b - imaginarni deo kompleksnog broja z;
z = Re(z) + i Im(z).
Konjugovani broj kompleksnog broja z = a +ib je broj z = a ib;
realni broj [z[ =
a
2
+ b
2
moduo kompleksnog broja z = a + ib.
Tvrdenje
Na skupu C ne moze se denisati relacija , tako da struktura
(C, +, , ) bude uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib - kompleksan broj;
Re(z) := a - realni deo kompleksnog broja z;
Im(z) := b - imaginarni deo kompleksnog broja z;
z = Re(z) + i Im(z).
Konjugovani broj kompleksnog broja z = a +ib je broj z = a ib;
realni broj [z[ =
a
2
+ b
2
moduo kompleksnog broja z = a + ib.
Tvrdenje
Na skupu C ne moze se denisati relacija , tako da struktura
(C, +, , ) bude uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib - kompleksan broj;
Re(z) := a - realni deo kompleksnog broja z;
Im(z) := b - imaginarni deo kompleksnog broja z;
z = Re(z) + i Im(z).
Konjugovani broj kompleksnog broja z = a +ib je broj z = a ib;
realni broj [z[ =
a
2
+ b
2
moduo kompleksnog broja z = a + ib.
Tvrdenje
Na skupu C ne moze se denisati relacija , tako da struktura
(C, +, , ) bude uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib - kompleksan broj;
Re(z) := a - realni deo kompleksnog broja z;
Im(z) := b - imaginarni deo kompleksnog broja z;
z = Re(z) + i Im(z).
Konjugovani broj kompleksnog broja z = a +ib je broj z = a ib;
realni broj [z[ =
a
2
+ b
2
moduo kompleksnog broja z = a + ib.
Tvrdenje
Na skupu C ne moze se denisati relacija , tako da struktura
(C, +, , ) bude uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib - kompleksan broj;
Re(z) := a - realni deo kompleksnog broja z;
Im(z) := b - imaginarni deo kompleksnog broja z;
z = Re(z) + i Im(z).
Konjugovani broj kompleksnog broja z = a +ib je broj z = a ib;
realni broj [z[ =
a
2
+ b
2
moduo kompleksnog broja z = a + ib.
Tvrdenje
Na skupu C ne moze se denisati relacija , tako da struktura
(C, +, , ) bude uredeno polje.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib A
0
Im(z)
Re(z)
[z[
arg z
x
y
6
-
a = cos , b = sin ,
0 , 0 < 2.
=
a
2
+ b
2
, tg =
b
a
, a, b R.
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja z = a + ib:
z = (cos + i sin ), 0 , 0 < 2.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib A
0
Im(z)
Re(z)
[z[
arg z
x
y
6
-
a = cos , b = sin ,
0 , 0 < 2.
=
a
2
+ b
2
, tg =
b
a
, a, b R.
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja z = a + ib:
z = (cos + i sin ), 0 , 0 < 2.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib A
0
Im(z)
Re(z)
[z[
arg z
x
y
6
-
a = cos , b = sin ,
0 , 0 < 2.
=
a
2
+ b
2
, tg =
b
a
, a, b R.
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja z = a + ib:
z = (cos + i sin ), 0 , 0 < 2.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib A
0
Im(z)
Re(z)
[z[
arg z
x
y
6
-
a = cos , b = sin ,
0 , 0 < 2.
=
a
2
+ b
2
, tg =
b
a
, a, b R.
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja z = a + ib:
z = (cos + i sin ), 0 , 0 < 2.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib A
0
Im(z)
Re(z)
[z[
arg z
x
y
6
-
a = cos , b = sin ,
0 , 0 < 2.
=
a
2
+ b
2
, tg =
b
a
, a, b R.
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja z = a + ib:
z = (cos + i sin ), 0 , 0 < 2.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
z = a + ib A
0
Im(z)
Re(z)
[z[
arg z
x
y
6
-
a = cos , b = sin ,
0 , 0 < 2.
=
a
2
+ b
2
, tg =
b
a
, a, b R.
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja z = a + ib:
z = (cos + i sin ), 0 , 0 < 2.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Moavrova formula
Neka su dati kompleksni brojevi
z
1
=
1
(cos
1
+ i sin
1
);
z
2
=
2
(cos
2
+ i sin
2
)
z
1
z
2
=
1
2
(cos (
1
+
2
) + i sin (
1
+
2
)),
(na osnovu trigonometrijskih formula
cos (
1
+
2
) = cos
1
cos
2
sin
1
sin
2
,
sin (
1
+
2
) = sin
1
cos
2
+ cos
1
sin
2
).
Matematickom indukcijom pokazuje se:
z
1
. . . z
n
=
1
. . .
n
(cos (
1
+ +
n
) +i sin (
1
+ +
n
)).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Moavrova formula
Neka su dati kompleksni brojevi
z
1
=
1
(cos
1
+ i sin
1
);
z
2
=
2
(cos
2
+ i sin
2
)
z
1
z
2
=
1
2
(cos (
1
+
2
) + i sin (
1
+
2
)),
(na osnovu trigonometrijskih formula
cos (
1
+
2
) = cos
1
cos
2
sin
1
sin
2
,
sin (
1
+
2
) = sin
1
cos
2
+ cos
1
sin
2
).
Matematickom indukcijom pokazuje se:
z
1
. . . z
n
=
1
. . .
n
(cos (
1
+ +
n
) +i sin (
1
+ +
n
)).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Moavrova formula
Neka su dati kompleksni brojevi
z
1
=
1
(cos
1
+ i sin
1
);
z
2
=
2
(cos
2
+ i sin
2
)
z
1
z
2
=
1
2
(cos (
1
+
2
) + i sin (
1
+
2
)),
(na osnovu trigonometrijskih formula
cos (
1
+
2
) = cos
1
cos
2
sin
1
sin
2
,
sin (
1
+
2
) = sin
1
cos
2
+ cos
1
sin
2
).
Matematickom indukcijom pokazuje se:
z
1
. . . z
n
=
1
. . .
n
(cos (
1
+ +
n
) +i sin (
1
+ +
n
)).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Moavrova formula
Neka su dati kompleksni brojevi
z
1
=
1
(cos
1
+ i sin
1
);
z
2
=
2
(cos
2
+ i sin
2
)
z
1
z
2
=
1
2
(cos (
1
+
2
) + i sin (
1
+
2
)),
(na osnovu trigonometrijskih formula
cos (
1
+
2
) = cos
1
cos
2
sin
1
sin
2
,
sin (
1
+
2
) = sin
1
cos
2
+ cos
1
sin
2
).
Matematickom indukcijom pokazuje se:
z
1
. . . z
n
=
1
. . .
n
(cos (
1
+ +
n
) +i sin (
1
+ +
n
)).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Moavrova formula
Neka su dati kompleksni brojevi
z
1
=
1
(cos
1
+ i sin
1
);
z
2
=
2
(cos
2
+ i sin
2
)
z
1
z
2
=
1
2
(cos (
1
+
2
) + i sin (
1
+
2
)),
(na osnovu trigonometrijskih formula
cos (
1
+
2
) = cos
1
cos
2
sin
1
sin
2
,
sin (
1
+
2
) = sin
1
cos
2
+ cos
1
sin
2
).
Matematickom indukcijom pokazuje se:
z
1
. . . z
n
=
1
. . .
n
(cos (
1
+ +
n
) +i sin (
1
+ +
n
)).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Moavrova formula
Neka su dati kompleksni brojevi
z
1
=
1
(cos
1
+ i sin
1
);
z
2
=
2
(cos
2
+ i sin
2
)
z
1
z
2
=
1
2
(cos (
1
+
2
) + i sin (
1
+
2
)),
(na osnovu trigonometrijskih formula
cos (
1
+
2
) = cos
1
cos
2
sin
1
sin
2
,
sin (
1
+
2
) = sin
1
cos
2
+ cos
1
sin
2
).
Matematickom indukcijom pokazuje se:
z
1
. . . z
n
=
1
. . .
n
(cos (
1
+ +
n
) +i sin (
1
+ +
n
)).
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Specijalno, ako je z
1
= z
2
= = z
n
= z, poslednja jednakost
postaje
z
n
=
n
(cos n + i sin n).
Za = 1 dobija se Moavrova formula:
(cos + i sin )
n
= cos n + i sin n, n N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Specijalno, ako je z
1
= z
2
= = z
n
= z, poslednja jednakost
postaje
z
n
=
n
(cos n + i sin n).
Za = 1 dobija se Moavrova formula:
(cos + i sin )
n
= cos n + i sin n, n N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Specijalno, ako je z
1
= z
2
= = z
n
= z, poslednja jednakost
postaje
z
n
=
n
(cos n + i sin n).
Za = 1 dobija se Moavrova formula:
(cos + i sin )
n
= cos n + i sin n, n N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Specijalno, ako je z
1
= z
2
= = z
n
= z, poslednja jednakost
postaje
z
n
=
n
(cos n + i sin n).
Za = 1 dobija se Moavrova formula:
(cos + i sin )
n
= cos n + i sin n, n N.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Jedna posledica Moavrove formule:
Tvrdenje
Ako je a = r (cos + i sin ) proizvoljan kompleksan broj i n N,
onda jednacina z
n
= a ima tacno n razlicitih resenja:
z =
n
r (cos
+ 2k
n
+ i sin
+ 2k
n
); k = 0, 1, 2, . . . , n 1.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Jedna posledica Moavrove formule:
Tvrdenje
Ako je a = r (cos + i sin ) proizvoljan kompleksan broj i n N,
onda jednacina z
n
= a ima tacno n razlicitih resenja:
z =
n
r (cos
+ 2k
n
+ i sin
+ 2k
n
); k = 0, 1, 2, . . . , n 1.
ELEMENTI ALGEBRE
Brojevi
Kompleksni brojevi
Jedna posledica Moavrove formule:
Tvrdenje
Ako je a = r (cos + i sin ) proizvoljan kompleksan broj i n N,
onda jednacina z
n
= a ima tacno n razlicitih resenja:
z =
n
r (cos
+ 2k
n
+ i sin
+ 2k
n
); k = 0, 1, 2, . . . , n 1.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao izrazi
(R, +, ) prsten;
polinom p(x) nad R je izraz
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n1
x
n1
+ a
n
x
n
;
a
0
, a
1
, . . . , a
n
R - koecijenti; a
n
,= 0;
x - promenljiva;
n 0, 1, 2, . . . - stepen polinoma;
a
i
x
i
- clanovi polinoma;
a
n
x
n
- vodeci clan.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao izrazi
(R, +, ) prsten;
polinom p(x) nad R je izraz
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n1
x
n1
+ a
n
x
n
;
a
0
, a
1
, . . . , a
n
R - koecijenti; a
n
,= 0;
x - promenljiva;
n 0, 1, 2, . . . - stepen polinoma;
a
i
x
i
- clanovi polinoma;
a
n
x
n
- vodeci clan.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao izrazi
(R, +, ) prsten;
polinom p(x) nad R je izraz
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n1
x
n1
+ a
n
x
n
;
a
0
, a
1
, . . . , a
n
R - koecijenti; a
n
,= 0;
x - promenljiva;
n 0, 1, 2, . . . - stepen polinoma;
a
i
x
i
- clanovi polinoma;
a
n
x
n
- vodeci clan.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao izrazi
(R, +, ) prsten;
polinom p(x) nad R je izraz
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n1
x
n1
+ a
n
x
n
;
a
0
, a
1
, . . . , a
n
R - koecijenti; a
n
,= 0;
x - promenljiva;
n 0, 1, 2, . . . - stepen polinoma;
a
i
x
i
- clanovi polinoma;
a
n
x
n
- vodeci clan.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao izrazi
(R, +, ) prsten;
polinom p(x) nad R je izraz
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n1
x
n1
+ a
n
x
n
;
a
0
, a
1
, . . . , a
n
R - koecijenti; a
n
,= 0;
x - promenljiva;
n 0, 1, 2, . . . - stepen polinoma;
a
i
x
i
- clanovi polinoma;
a
n
x
n
- vodeci clan.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao izrazi
(R, +, ) prsten;
polinom p(x) nad R je izraz
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n1
x
n1
+ a
n
x
n
;
a
0
, a
1
, . . . , a
n
R - koecijenti; a
n
,= 0;
x - promenljiva;
n 0, 1, 2, . . . - stepen polinoma;
a
i
x
i
- clanovi polinoma;
a
n
x
n
- vodeci clan.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao izrazi
(R, +, ) prsten;
polinom p(x) nad R je izraz
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n1
x
n1
+ a
n
x
n
;
a
0
, a
1
, . . . , a
n
R - koecijenti; a
n
,= 0;
x - promenljiva;
n 0, 1, 2, . . . - stepen polinoma;
a
i
x
i
- clanovi polinoma;
a
n
x
n
- vodeci clan.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao izrazi
(R, +, ) prsten;
polinom p(x) nad R je izraz
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n1
x
n1
+ a
n
x
n
;
a
0
, a
1
, . . . , a
n
R - koecijenti; a
n
,= 0;
x - promenljiva;
n 0, 1, 2, . . . - stepen polinoma;
a
i
x
i
- clanovi polinoma;
a
n
x
n
- vodeci clan.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Primeri
65 13x + 7x
2
- polinom drugog stepena nad prstenom Z.
0 + 0 x + + 0 x
n
- polinom koji nema stepena,
nula-polinom.
Izrazi 51 + x
3
;
1
2 + x
2
nisu polinomi. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Primeri
65 13x + 7x
2
- polinom drugog stepena nad prstenom Z.
0 + 0 x + + 0 x
n
- polinom koji nema stepena,
nula-polinom.
Izrazi 51 + x
3
;
1
2 + x
2
nisu polinomi. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Primeri
65 13x + 7x
2
- polinom drugog stepena nad prstenom Z.
0 + 0 x + + 0 x
n
- polinom koji nema stepena,
nula-polinom.
Izrazi 51 + x
3
;
1
2 + x
2
nisu polinomi. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Primeri
65 13x + 7x
2
- polinom drugog stepena nad prstenom Z.
0 + 0 x + + 0 x
n
- polinom koji nema stepena,
nula-polinom.
Izrazi 51 + x
3
;
1
2 + x
2
nisu polinomi. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Primeri
65 13x + 7x
2
- polinom drugog stepena nad prstenom Z.
0 + 0 x + + 0 x
n
- polinom koji nema stepena,
nula-polinom.
Izrazi 51 + x
3
;
1
2 + x
2
nisu polinomi. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Dva polinoma po x nad istim prstenom su jednaka ako su im
jednaki koecijenti uz odgovarajuce stepene promenljive x.
R[x] - skup svih polinoma po x nad datim prstenom R.
Operacije sabiranja (+) i mnozenja () R[x]: za m n
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
m1
x
m1
+ a
m
x
m
,
q(x) = b
0
+ b
1
x + + b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
,
p(x) + q(x) :=
(a
0
+ b
0
) + (a
1
+ b
1
)x + + (a
m
+ b
m
)x
m
+ b
m+1
x
m+1
+ . . .
+b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
;
p(x) q(x) := a
0
b
0
+ (a
0
b
1
+ a
1
b
0
)x + . . .
+(a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ a
2
b
k2
+ + a
k
b
0
)x
k
+
+ a
m
b
n
x
m+n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Dva polinoma po x nad istim prstenom su jednaka ako su im
jednaki koecijenti uz odgovarajuce stepene promenljive x.
R[x] - skup svih polinoma po x nad datim prstenom R.
Operacije sabiranja (+) i mnozenja () R[x]: za m n
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
m1
x
m1
+ a
m
x
m
,
q(x) = b
0
+ b
1
x + + b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
,
p(x) + q(x) :=
(a
0
+ b
0
) + (a
1
+ b
1
)x + + (a
m
+ b
m
)x
m
+ b
m+1
x
m+1
+ . . .
+b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
;
p(x) q(x) := a
0
b
0
+ (a
0
b
1
+ a
1
b
0
)x + . . .
+(a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ a
2
b
k2
+ + a
k
b
0
)x
k
+
+ a
m
b
n
x
m+n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Dva polinoma po x nad istim prstenom su jednaka ako su im
jednaki koecijenti uz odgovarajuce stepene promenljive x.
R[x] - skup svih polinoma po x nad datim prstenom R.
Operacije sabiranja (+) i mnozenja () R[x]: za m n
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
m1
x
m1
+ a
m
x
m
,
q(x) = b
0
+ b
1
x + + b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
,
p(x) + q(x) :=
(a
0
+ b
0
) + (a
1
+ b
1
)x + + (a
m
+ b
m
)x
m
+ b
m+1
x
m+1
+ . . .
+b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
;
p(x) q(x) := a
0
b
0
+ (a
0
b
1
+ a
1
b
0
)x + . . .
+(a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ a
2
b
k2
+ + a
k
b
0
)x
k
+
+ a
m
b
n
x
m+n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Dva polinoma po x nad istim prstenom su jednaka ako su im
jednaki koecijenti uz odgovarajuce stepene promenljive x.
R[x] - skup svih polinoma po x nad datim prstenom R.
Operacije sabiranja (+) i mnozenja () R[x]: za m n
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
m1
x
m1
+ a
m
x
m
,
q(x) = b
0
+ b
1
x + + b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
,
p(x) + q(x) :=
(a
0
+ b
0
) + (a
1
+ b
1
)x + + (a
m
+ b
m
)x
m
+ b
m+1
x
m+1
+ . . .
+b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
;
p(x) q(x) := a
0
b
0
+ (a
0
b
1
+ a
1
b
0
)x + . . .
+(a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ a
2
b
k2
+ + a
k
b
0
)x
k
+
+ a
m
b
n
x
m+n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Dva polinoma po x nad istim prstenom su jednaka ako su im
jednaki koecijenti uz odgovarajuce stepene promenljive x.
R[x] - skup svih polinoma po x nad datim prstenom R.
Operacije sabiranja (+) i mnozenja () R[x]: za m n
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
m1
x
m1
+ a
m
x
m
,
q(x) = b
0
+ b
1
x + + b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
,
p(x) + q(x) :=
(a
0
+ b
0
) + (a
1
+ b
1
)x + + (a
m
+ b
m
)x
m
+ b
m+1
x
m+1
+ . . .
+b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
;
p(x) q(x) := a
0
b
0
+ (a
0
b
1
+ a
1
b
0
)x + . . .
+(a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ a
2
b
k2
+ + a
k
b
0
)x
k
+
+ a
m
b
n
x
m+n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Dva polinoma po x nad istim prstenom su jednaka ako su im
jednaki koecijenti uz odgovarajuce stepene promenljive x.
R[x] - skup svih polinoma po x nad datim prstenom R.
Operacije sabiranja (+) i mnozenja () R[x]: za m n
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
m1
x
m1
+ a
m
x
m
,
q(x) = b
0
+ b
1
x + + b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
,
p(x) + q(x) :=
(a
0
+ b
0
) + (a
1
+ b
1
)x + + (a
m
+ b
m
)x
m
+ b
m+1
x
m+1
+ . . .
+b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
;
p(x) q(x) := a
0
b
0
+ (a
0
b
1
+ a
1
b
0
)x + . . .
+(a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ a
2
b
k2
+ + a
k
b
0
)x
k
+
+ a
m
b
n
x
m+n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Dva polinoma po x nad istim prstenom su jednaka ako su im
jednaki koecijenti uz odgovarajuce stepene promenljive x.
R[x] - skup svih polinoma po x nad datim prstenom R.
Operacije sabiranja (+) i mnozenja () R[x]: za m n
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
m1
x
m1
+ a
m
x
m
,
q(x) = b
0
+ b
1
x + + b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
,
p(x) + q(x) :=
(a
0
+ b
0
) + (a
1
+ b
1
)x + + (a
m
+ b
m
)x
m
+ b
m+1
x
m+1
+ . . .
+b
n1
x
n1
+ b
n
x
n
;
p(x) q(x) := a
0
b
0
+ (a
0
b
1
+ a
1
b
0
)x + . . .
+(a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ a
2
b
k2
+ + a
k
b
0
)x
k
+
+ a
m
b
n
x
m+n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Tvrdenje
Ako je R[x] skup svih polinoma po x nad prstenom R, onda je
struktura (R[x], +, ) isto prsten. Taj prsten je
- komutativan,
- sa jedinicom,
- bez delitelja nule,
ako i R poseduje odgovarajuce svojstvo.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Tvrdenje
Ako je R[x] skup svih polinoma po x nad prstenom R, onda je
struktura (R[x], +, ) isto prsten. Taj prsten je
- komutativan,
- sa jedinicom,
- bez delitelja nule,
ako i R poseduje odgovarajuce svojstvo.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Tvrdenje
Ako je R[x] skup svih polinoma po x nad prstenom R, onda je
struktura (R[x], +, ) isto prsten. Taj prsten je
- komutativan,
- sa jedinicom,
- bez delitelja nule,
ako i R poseduje odgovarajuce svojstvo.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Tvrdenje
Ako je R[x] skup svih polinoma po x nad prstenom R, onda je
struktura (R[x], +, ) isto prsten. Taj prsten je
- komutativan,
- sa jedinicom,
- bez delitelja nule,
ako i R poseduje odgovarajuce svojstvo.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Tvrdenje
Ako je R[x] skup svih polinoma po x nad prstenom R, onda je
struktura (R[x], +, ) isto prsten. Taj prsten je
- komutativan,
- sa jedinicom,
- bez delitelja nule,
ako i R poseduje odgovarajuce svojstvo.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao nizovi
(R, +, ) komutativan prsten sa jedinicom;
polinom p(x) nad R je niz
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . )
nad R koji ima samo konacno mnogo ne-nula elemenata.
(a
0
, . . . , a
n
, 0, . . . ) - polinom;
a
n
elemenat sa najvecim indeksom koji je razlicit od nule,
n - stepen polinoma.
Dva polinoma su jednaka ako im se redom poklapaju clanovi.
R[x] - skup polinoma nad R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao nizovi
(R, +, ) komutativan prsten sa jedinicom;
polinom p(x) nad R je niz
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . )
nad R koji ima samo konacno mnogo ne-nula elemenata.
(a
0
, . . . , a
n
, 0, . . . ) - polinom;
a
n
elemenat sa najvecim indeksom koji je razlicit od nule,
n - stepen polinoma.
Dva polinoma su jednaka ako im se redom poklapaju clanovi.
R[x] - skup polinoma nad R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao nizovi
(R, +, ) komutativan prsten sa jedinicom;
polinom p(x) nad R je niz
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . )
nad R koji ima samo konacno mnogo ne-nula elemenata.
(a
0
, . . . , a
n
, 0, . . . ) - polinom;
a
n
elemenat sa najvecim indeksom koji je razlicit od nule,
n - stepen polinoma.
Dva polinoma su jednaka ako im se redom poklapaju clanovi.
R[x] - skup polinoma nad R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao nizovi
(R, +, ) komutativan prsten sa jedinicom;
polinom p(x) nad R je niz
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . )
nad R koji ima samo konacno mnogo ne-nula elemenata.
(a
0
, . . . , a
n
, 0, . . . ) - polinom;
a
n
elemenat sa najvecim indeksom koji je razlicit od nule,
n - stepen polinoma.
Dva polinoma su jednaka ako im se redom poklapaju clanovi.
R[x] - skup polinoma nad R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao nizovi
(R, +, ) komutativan prsten sa jedinicom;
polinom p(x) nad R je niz
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . )
nad R koji ima samo konacno mnogo ne-nula elemenata.
(a
0
, . . . , a
n
, 0, . . . ) - polinom;
a
n
elemenat sa najvecim indeksom koji je razlicit od nule,
n - stepen polinoma.
Dva polinoma su jednaka ako im se redom poklapaju clanovi.
R[x] - skup polinoma nad R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao nizovi
(R, +, ) komutativan prsten sa jedinicom;
polinom p(x) nad R je niz
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . )
nad R koji ima samo konacno mnogo ne-nula elemenata.
(a
0
, . . . , a
n
, 0, . . . ) - polinom;
a
n
elemenat sa najvecim indeksom koji je razlicit od nule,
n - stepen polinoma.
Dva polinoma su jednaka ako im se redom poklapaju clanovi.
R[x] - skup polinoma nad R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao nizovi
(R, +, ) komutativan prsten sa jedinicom;
polinom p(x) nad R je niz
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . )
nad R koji ima samo konacno mnogo ne-nula elemenata.
(a
0
, . . . , a
n
, 0, . . . ) - polinom;
a
n
elemenat sa najvecim indeksom koji je razlicit od nule,
n - stepen polinoma.
Dva polinoma su jednaka ako im se redom poklapaju clanovi.
R[x] - skup polinoma nad R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomi kao nizovi
(R, +, ) komutativan prsten sa jedinicom;
polinom p(x) nad R je niz
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . )
nad R koji ima samo konacno mnogo ne-nula elemenata.
(a
0
, . . . , a
n
, 0, . . . ) - polinom;
a
n
elemenat sa najvecim indeksom koji je razlicit od nule,
n - stepen polinoma.
Dva polinoma su jednaka ako im se redom poklapaju clanovi.
R[x] - skup polinoma nad R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p = (a
0
, . . . , a
m
, 0, 0, . . . ), q = (b
0
, . . . , b
n
, 0, . . . )
p + q := (a
0
+ b
0
, a
1
+ b
1
, . . . );
p q := (c
0
, c
1
, . . . ), gde je
c
k
= a
0
b
k
+ a
1
b
k1
+ + a
k
b
0
.
Za a R, polinom (a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa a.
Polinom (0, a, 0, 0, . . . ) oznacava se sa ax,
polinom (0, 0, a, 0, . . . ) oznacava se sa ax
2
itd.
x := (0, 1, 0, 0, . . . ).
x x = x
2
= (0, 0, 1, 0, . . . ), x
3
= (0, 0, 0, 1, 0, . . . ) itd.
(a
0
, a
1
, a
2
, . . . , a
n
, 0, . . . ) = a
0
+ a
1
x + a
2
x
2
+ + a
n
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomna funkcija
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n
x
n
polinom iz R[x], R prsten;
polinomnu funkcija - preslikavanje
f
p
: R R, denisano na sledeci nacin:
Za svako b R,
f
p
(b) = a
0
+ a
1
b + + a
n
b
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomna funkcija
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n
x
n
polinom iz R[x], R prsten;
polinomnu funkcija - preslikavanje
f
p
: R R, denisano na sledeci nacin:
Za svako b R,
f
p
(b) = a
0
+ a
1
b + + a
n
b
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomna funkcija
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n
x
n
polinom iz R[x], R prsten;
polinomnu funkcija - preslikavanje
f
p
: R R, denisano na sledeci nacin:
Za svako b R,
f
p
(b) = a
0
+ a
1
b + + a
n
b
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
Polinomna funkcija
p(x) = a
0
+ a
1
x + + a
n
x
n
polinom iz R[x], R prsten;
polinomnu funkcija - preslikavanje
f
p
: R R, denisano na sledeci nacin:
Za svako b R,
f
p
(b) = a
0
+ a
1
b + + a
n
b
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p(x) - polinom nad prstenom R;
b R;
Ako je p(b) = 0, onda je b nula polinoma p(x), ili koren
jednacine p(x) = 0.
Primeri
Polinom p(x) = x
2
+ 1 kao elemenat prstena R(x) nema nula,
a ako se smatra polinomom nad poljem C, nule su mu i i i .
2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p(x) - polinom nad prstenom R;
b R;
Ako je p(b) = 0, onda je b nula polinoma p(x), ili koren
jednacine p(x) = 0.
Primeri
Polinom p(x) = x
2
+ 1 kao elemenat prstena R(x) nema nula,
a ako se smatra polinomom nad poljem C, nule su mu i i i .
2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p(x) - polinom nad prstenom R;
b R;
Ako je p(b) = 0, onda je b nula polinoma p(x), ili koren
jednacine p(x) = 0.
Primeri
Polinom p(x) = x
2
+ 1 kao elemenat prstena R(x) nema nula,
a ako se smatra polinomom nad poljem C, nule su mu i i i .
2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p(x) - polinom nad prstenom R;
b R;
Ako je p(b) = 0, onda je b nula polinoma p(x), ili koren
jednacine p(x) = 0.
Primeri
Polinom p(x) = x
2
+ 1 kao elemenat prstena R(x) nema nula,
a ako se smatra polinomom nad poljem C, nule su mu i i i .
2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p(x) - polinom nad prstenom R;
b R;
Ako je p(b) = 0, onda je b nula polinoma p(x), ili koren
jednacine p(x) = 0.
Primeri
Polinom p(x) = x
2
+ 1 kao elemenat prstena R(x) nema nula,
a ako se smatra polinomom nad poljem C, nule su mu i i i .
2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p(x) - polinom nad prstenom R;
b R;
Ako je p(b) = 0, onda je b nula polinoma p(x), ili koren
jednacine p(x) = 0.
Primeri
Polinom p(x) = x
2
+ 1 kao elemenat prstena R(x) nema nula,
a ako se smatra polinomom nad poljem C, nule su mu i i i .
2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Prsten polinoma
p(x) - polinom nad prstenom R;
b R;
Ako je p(b) = 0, onda je b nula polinoma p(x), ili koren
jednacine p(x) = 0.
Primeri
Polinom p(x) = x
2
+ 1 kao elemenat prstena R(x) nema nula,
a ako se smatra polinomom nad poljem C, nule su mu i i i .
2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Polinomi nad poljem
Tvrdenje
Ako je P polje, onda je (P[x], +, ) integralni domen.
Denise se funkcija iz P P[x] u P[x] : (k, f (x)) kf (x);
kf (x) je proizvod u polju P.
Tvrdenje
Abelova grupa (P[x], +) je vektorski prostor nad poljem P, u
odnosu na mnozenje polinoma skalarom.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Polinomi nad poljem
Tvrdenje
Ako je P polje, onda je (P[x], +, ) integralni domen.
Denise se funkcija iz P P[x] u P[x] : (k, f (x)) kf (x);
kf (x) je proizvod u polju P.
Tvrdenje
Abelova grupa (P[x], +) je vektorski prostor nad poljem P, u
odnosu na mnozenje polinoma skalarom.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Polinomi nad poljem
Tvrdenje
Ako je P polje, onda je (P[x], +, ) integralni domen.
Denise se funkcija iz P P[x] u P[x] : (k, f (x)) kf (x);
kf (x) je proizvod u polju P.
Tvrdenje
Abelova grupa (P[x], +) je vektorski prostor nad poljem P, u
odnosu na mnozenje polinoma skalarom.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Polinomi nad poljem
Tvrdenje
Ako je P polje, onda je (P[x], +, ) integralni domen.
Denise se funkcija iz P P[x] u P[x] : (k, f (x)) kf (x);
kf (x) je proizvod u polju P.
Tvrdenje
Abelova grupa (P[x], +) je vektorski prostor nad poljem P, u
odnosu na mnozenje polinoma skalarom.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Deljenje sa ostatkom
Tvrdenje
Neka su f (x) i g(x) polinomi nad poljem P, pri cemu g(x) nije
nula-polinom. Tada nad P postoje jedinstveni polinomi q(x) i r (x)
tako da je ispunjeno:
f (x) = g(x)q(x) + r (x);
pri tome je ili r (x) = 0 ili je stepen polinoma r (x) manji od
stepena polinoma g(x).
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Deljenje sa ostatkom
Tvrdenje
Neka su f (x) i g(x) polinomi nad poljem P, pri cemu g(x) nije
nula-polinom. Tada nad P postoje jedinstveni polinomi q(x) i r (x)
tako da je ispunjeno:
f (x) = g(x)q(x) + r (x);
pri tome je ili r (x) = 0 ili je stepen polinoma r (x) manji od
stepena polinoma g(x).
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Primer
(2x
3
3x + 5) : (x + 1) = 2x
2
2x 1
(2x
3
+ 2x
2
)
2x
2
3x + 5
(2x
2
2x)
x + 5
(x 1)
6
2x
3
3x + 5 = (x + 1)(2x
2
2x 1) + 6 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Primer
(2x
3
3x + 5) : (x + 1) = 2x
2
2x 1
(2x
3
+ 2x
2
)
2x
2
3x + 5
(2x
2
2x)
x + 5
(x 1)
6
2x
3
3x + 5 = (x + 1)(2x
2
2x 1) + 6 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Primer
(2x
3
3x + 5) : (x + 1) = 2x
2
2x 1
(2x
3
+ 2x
2
)
2x
2
3x + 5
(2x
2
2x)
x + 5
(x 1)
6
2x
3
3x + 5 = (x + 1)(2x
2
2x 1) + 6 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Polinom f (x) deljiv polinomom g(x) ako postoji polinom q(x),
tako da je f (x) = g(x)q(x).
Tvrdenje (Bezuov stav)
Neka je a P. U prstenu P[x] ostatak pri deljenju polinoma p(x)
polinomom (x a) je p(a).
Posledica
Za a P, polinom p(x) P[x] deljiv je sa (x a) ako i samo ako
je p(a) = 0.
ILI: a P je nula polinoma p(x) P[x] ako i samo ako je za neki
polinom q(x) ispunjeno p(x) = (x a)q(x) .
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Polinom f (x) deljiv polinomom g(x) ako postoji polinom q(x),
tako da je f (x) = g(x)q(x).
Tvrdenje (Bezuov stav)
Neka je a P. U prstenu P[x] ostatak pri deljenju polinoma p(x)
polinomom (x a) je p(a).
Posledica
Za a P, polinom p(x) P[x] deljiv je sa (x a) ako i samo ako
je p(a) = 0.
ILI: a P je nula polinoma p(x) P[x] ako i samo ako je za neki
polinom q(x) ispunjeno p(x) = (x a)q(x) .
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Polinom f (x) deljiv polinomom g(x) ako postoji polinom q(x),
tako da je f (x) = g(x)q(x).
Tvrdenje (Bezuov stav)
Neka je a P. U prstenu P[x] ostatak pri deljenju polinoma p(x)
polinomom (x a) je p(a).
Posledica
Za a P, polinom p(x) P[x] deljiv je sa (x a) ako i samo ako
je p(a) = 0.
ILI: a P je nula polinoma p(x) P[x] ako i samo ako je za neki
polinom q(x) ispunjeno p(x) = (x a)q(x) .
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Polinom f (x) deljiv polinomom g(x) ako postoji polinom q(x),
tako da je f (x) = g(x)q(x).
Tvrdenje (Bezuov stav)
Neka je a P. U prstenu P[x] ostatak pri deljenju polinoma p(x)
polinomom (x a) je p(a).
Posledica
Za a P, polinom p(x) P[x] deljiv je sa (x a) ako i samo ako
je p(a) = 0.
ILI: a P je nula polinoma p(x) P[x] ako i samo ako je za neki
polinom q(x) ispunjeno p(x) = (x a)q(x) .
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
P - polje, a P, p(x) P[x];
a - visestruka nula polinoma p(x), ako je p(x) deljiv sa
(x a)
k
, gde je k > 1.
Ako p(x) nije deljiv sa (x a)
k+1
, visestrukost nule je k.
Tada u P[x] postoji polinom q(x), tako da je
p(x) = (x a)
k
q(x).
Primeri
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2 - polinom nad poljem R.
Iz p(2) = 0, sledi da je p(x) deljiv sa (x + 2), pa je
p(x) = (x + 2)(x
3
x
2
+ x 1).
p(x) = x
3
+ x
2
16x + 20, polinom nad R;
2 - dvostruka nula; 5 - nula;
p(x) = (x 2)
2
(x + 5). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
R - integralni domen;
a R je invertibilan ako postoji b tako da je ab = 1;
b R je pridruzen elementu a ako je b = a, gde je invertibilan
elemenat;
a R je nesvodljiv, ako nije nula i nije invertibilan i ako iz b [ a
sledi da je b ili invertibilan ili elemenat pridruzen elementu a.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
R - integralni domen;
a R je invertibilan ako postoji b tako da je ab = 1;
b R je pridruzen elementu a ako je b = a, gde je invertibilan
elemenat;
a R je nesvodljiv, ako nije nula i nije invertibilan i ako iz b [ a
sledi da je b ili invertibilan ili elemenat pridruzen elementu a.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
R - integralni domen;
a R je invertibilan ako postoji b tako da je ab = 1;
b R je pridruzen elementu a ako je b = a, gde je invertibilan
elemenat;
a R je nesvodljiv, ako nije nula i nije invertibilan i ako iz b [ a
sledi da je b ili invertibilan ili elemenat pridruzen elementu a.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
R - integralni domen;
a R je invertibilan ako postoji b tako da je ab = 1;
b R je pridruzen elementu a ako je b = a, gde je invertibilan
elemenat;
a R je nesvodljiv, ako nije nula i nije invertibilan i ako iz b [ a
sledi da je b ili invertibilan ili elemenat pridruzen elementu a.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Tvrdenje
Polinom iz P[x] je invertibilan ako i samo ako je konstantan i
razlicit od nula-polinoma.
Sledi da je polinom p(x) nesvodljiv nad poljem P ako nije
konstantan, a deljiv je samo konstantama i njemu pridruzenim
polinomima (oblika cp(x), c P, c ,= 0).
Tvrdenje
Svaki linearni polinom iz P[x] je nesvodljiv.
Tvrdenje
Ako je n ,= 0, onda svaki polinom stepena n iz P[x] ima najvise n
nula.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Tvrdenje
Polinom iz P[x] je invertibilan ako i samo ako je konstantan i
razlicit od nula-polinoma.
Sledi da je polinom p(x) nesvodljiv nad poljem P ako nije
konstantan, a deljiv je samo konstantama i njemu pridruzenim
polinomima (oblika cp(x), c P, c ,= 0).
Tvrdenje
Svaki linearni polinom iz P[x] je nesvodljiv.
Tvrdenje
Ako je n ,= 0, onda svaki polinom stepena n iz P[x] ima najvise n
nula.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Tvrdenje
Polinom iz P[x] je invertibilan ako i samo ako je konstantan i
razlicit od nula-polinoma.
Sledi da je polinom p(x) nesvodljiv nad poljem P ako nije
konstantan, a deljiv je samo konstantama i njemu pridruzenim
polinomima (oblika cp(x), c P, c ,= 0).
Tvrdenje
Svaki linearni polinom iz P[x] je nesvodljiv.
Tvrdenje
Ako je n ,= 0, onda svaki polinom stepena n iz P[x] ima najvise n
nula.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem
Tvrdenje
Polinom iz P[x] je invertibilan ako i samo ako je konstantan i
razlicit od nula-polinoma.
Sledi da je polinom p(x) nesvodljiv nad poljem P ako nije
konstantan, a deljiv je samo konstantama i njemu pridruzenim
polinomima (oblika cp(x), c P, c ,= 0).
Tvrdenje
Svaki linearni polinom iz P[x] je nesvodljiv.
Tvrdenje
Ako je n ,= 0, onda svaki polinom stepena n iz P[x] ima najvise n
nula.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Polinomi nad poljem kompleksnih brojeva
C[x] - prsten polinoma nad poljem kompleksnih brojeva;
Tvrdenje (Osnovni stav algebre)
Svaki polinom iz C[x] koji nije nultog stepena ima bar jednu nulu u
polju C.
Posledica
Svaki polinom n-tog stepena nad poljem C ima tacno n nula u tom
polju; pri tome se svaka nula broji onoliko puta kolika je njena
visestrukost.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Polinomi nad poljem kompleksnih brojeva
C[x] - prsten polinoma nad poljem kompleksnih brojeva;
Tvrdenje (Osnovni stav algebre)
Svaki polinom iz C[x] koji nije nultog stepena ima bar jednu nulu u
polju C.
Posledica
Svaki polinom n-tog stepena nad poljem C ima tacno n nula u tom
polju; pri tome se svaka nula broji onoliko puta kolika je njena
visestrukost.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Polinomi nad poljem kompleksnih brojeva
C[x] - prsten polinoma nad poljem kompleksnih brojeva;
Tvrdenje (Osnovni stav algebre)
Svaki polinom iz C[x] koji nije nultog stepena ima bar jednu nulu u
polju C.
Posledica
Svaki polinom n-tog stepena nad poljem C ima tacno n nula u tom
polju; pri tome se svaka nula broji onoliko puta kolika je njena
visestrukost.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Polinomi nad poljem kompleksnih brojeva
C[x] - prsten polinoma nad poljem kompleksnih brojeva;
Tvrdenje (Osnovni stav algebre)
Svaki polinom iz C[x] koji nije nultog stepena ima bar jednu nulu u
polju C.
Posledica
Svaki polinom n-tog stepena nad poljem C ima tacno n nula u tom
polju; pri tome se svaka nula broji onoliko puta kolika je njena
visestrukost.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Tvrdenje
Neka je dat polinom p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
C[x] sa realnim
koecijentima. Ako je w C nula tog polinoma, onda je i w
takode njegova nula.
Predstavljanje polinoma kao proizvoda nesvodljivih faktora -
faktorizacija.
Nesvodljivi faktori polinoma n-tog stepena sa realnim
koecijentima:
Nad poljem C nesvodljivi faktori su oblika x c, c C.
Ako se polinom smatra elementom prstena R[x], onda su
nesvodljivi faktori ili oblika x c, c R, ili su to polinomi
x
2
+ px + q, p, q R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Tvrdenje
Neka je dat polinom p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
C[x] sa realnim
koecijentima. Ako je w C nula tog polinoma, onda je i w
takode njegova nula.
Predstavljanje polinoma kao proizvoda nesvodljivih faktora -
faktorizacija.
Nesvodljivi faktori polinoma n-tog stepena sa realnim
koecijentima:
Nad poljem C nesvodljivi faktori su oblika x c, c C.
Ako se polinom smatra elementom prstena R[x], onda su
nesvodljivi faktori ili oblika x c, c R, ili su to polinomi
x
2
+ px + q, p, q R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Tvrdenje
Neka je dat polinom p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
C[x] sa realnim
koecijentima. Ako je w C nula tog polinoma, onda je i w
takode njegova nula.
Predstavljanje polinoma kao proizvoda nesvodljivih faktora -
faktorizacija.
Nesvodljivi faktori polinoma n-tog stepena sa realnim
koecijentima:
Nad poljem C nesvodljivi faktori su oblika x c, c C.
Ako se polinom smatra elementom prstena R[x], onda su
nesvodljivi faktori ili oblika x c, c R, ili su to polinomi
x
2
+ px + q, p, q R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Tvrdenje
Neka je dat polinom p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
C[x] sa realnim
koecijentima. Ako je w C nula tog polinoma, onda je i w
takode njegova nula.
Predstavljanje polinoma kao proizvoda nesvodljivih faktora -
faktorizacija.
Nesvodljivi faktori polinoma n-tog stepena sa realnim
koecijentima:
Nad poljem C nesvodljivi faktori su oblika x c, c C.
Ako se polinom smatra elementom prstena R[x], onda su
nesvodljivi faktori ili oblika x c, c R, ili su to polinomi
x
2
+ px + q, p, q R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Tvrdenje
Neka je dat polinom p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
C[x] sa realnim
koecijentima. Ako je w C nula tog polinoma, onda je i w
takode njegova nula.
Predstavljanje polinoma kao proizvoda nesvodljivih faktora -
faktorizacija.
Nesvodljivi faktori polinoma n-tog stepena sa realnim
koecijentima:
Nad poljem C nesvodljivi faktori su oblika x c, c C.
Ako se polinom smatra elementom prstena R[x], onda su
nesvodljivi faktori ili oblika x c, c R, ili su to polinomi
x
2
+ px + q, p, q R.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Primer
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2
U C[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x i )(x + i ).
U R[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x
2
+ 1). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Primer
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2
U C[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x i )(x + i ).
U R[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x
2
+ 1). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Primer
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2
U C[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x i )(x + i ).
U R[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x
2
+ 1). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Primer
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2
U C[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x i )(x + i ).
U R[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x
2
+ 1). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Primer
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2
U C[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x i )(x + i ).
U R[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x
2
+ 1). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Primer
p(x) = x
4
+ x
3
x
2
+ x 2
U C[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x i )(x + i ).
U R[x]:
p(x) = (x + 2)(x 1)(x
2
+ 1). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Vijetove formule
p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
- polinom nad poljem C,
a
n
,= 0, nule x
1
, . . . , x
n
;
Faktorizacija nad C:
p(x) = a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
).
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Vijetove formule
p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
- polinom nad poljem C,
a
n
,= 0, nule x
1
, . . . , x
n
;
Faktorizacija nad C:
p(x) = a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
).
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Vijetove formule
p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
- polinom nad poljem C,
a
n
,= 0, nule x
1
, . . . , x
n
;
Faktorizacija nad C:
p(x) = a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
).
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Vijetove formule
p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
- polinom nad poljem C,
a
n
,= 0, nule x
1
, . . . , x
n
;
Faktorizacija nad C:
p(x) = a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
).
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Vijetove formule
p(x) = a
n
x
n
+ + a
0
- polinom nad poljem C,
a
n
,= 0, nule x
1
, . . . , x
n
;
Faktorizacija nad C:
p(x) = a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
).
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
a
n
x
n
+ + a
0
= a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
);
Sledi
x
1
+ x
2
+ + x
n
=
a
n1
a
n
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ + x
n1
x
n
=
a
n2
a
n
,
.
.
.
x
1
x
2
. . . x
k
+ + x
nk+1
x
nk+2
. . . x
n
= (1)
k
a
nk
a
n
.
.
.
x
1
x
n
= (1)
n
a
0
a
n
.
Ove jednakosti su Vijetove formule.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
a
n
x
n
+ + a
0
= a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
);
Sledi
x
1
+ x
2
+ + x
n
=
a
n1
a
n
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ + x
n1
x
n
=
a
n2
a
n
,
.
.
.
x
1
x
2
. . . x
k
+ + x
nk+1
x
nk+2
. . . x
n
= (1)
k
a
nk
a
n
.
.
.
x
1
x
n
= (1)
n
a
0
a
n
.
Ove jednakosti su Vijetove formule.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
a
n
x
n
+ + a
0
= a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
);
Sledi
x
1
+ x
2
+ + x
n
=
a
n1
a
n
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ + x
n1
x
n
=
a
n2
a
n
,
.
.
.
x
1
x
2
. . . x
k
+ + x
nk+1
x
nk+2
. . . x
n
= (1)
k
a
nk
a
n
.
.
.
x
1
x
n
= (1)
n
a
0
a
n
.
Ove jednakosti su Vijetove formule.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
a
n
x
n
+ + a
0
= a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
);
Sledi
x
1
+ x
2
+ + x
n
=
a
n1
a
n
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ + x
n1
x
n
=
a
n2
a
n
,
.
.
.
x
1
x
2
. . . x
k
+ + x
nk+1
x
nk+2
. . . x
n
= (1)
k
a
nk
a
n
.
.
.
x
1
x
n
= (1)
n
a
0
a
n
.
Ove jednakosti su Vijetove formule.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
a
n
x
n
+ + a
0
= a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
);
Sledi
x
1
+ x
2
+ + x
n
=
a
n1
a
n
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ + x
n1
x
n
=
a
n2
a
n
,
.
.
.
x
1
x
2
. . . x
k
+ + x
nk+1
x
nk+2
. . . x
n
= (1)
k
a
nk
a
n
.
.
.
x
1
x
n
= (1)
n
a
0
a
n
.
Ove jednakosti su Vijetove formule.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
a
n
x
n
+ + a
0
= a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
);
Sledi
x
1
+ x
2
+ + x
n
=
a
n1
a
n
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ + x
n1
x
n
=
a
n2
a
n
,
.
.
.
x
1
x
2
. . . x
k
+ + x
nk+1
x
nk+2
. . . x
n
= (1)
k
a
nk
a
n
.
.
.
x
1
x
n
= (1)
n
a
0
a
n
.
Ove jednakosti su Vijetove formule.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
a
n
x
n
+ + a
0
= a
n
(x x
1
) . . . (x x
n
);
Sledi
x
1
+ x
2
+ + x
n
=
a
n1
a
n
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ + x
n1
x
n
=
a
n2
a
n
,
.
.
.
x
1
x
2
. . . x
k
+ + x
nk+1
x
nk+2
. . . x
n
= (1)
k
a
nk
a
n
.
.
.
x
1
x
n
= (1)
n
a
0
a
n
.
Ove jednakosti su Vijetove formule.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Vijetove formule za polinom treceg stepena
p(x) = a
3
x
3
+ a
2
x
2
+ a
1
x + a
0
,
ako su x
1
, x
2
, x
3
njegove nule:
x
1
+ x
2
+ x
3
=
a
2
a
3
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ x
2
x
3
=
a
1
a
3
,
x
1
x
2
x
3
=
a
0
a
3
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Vijetove formule za polinom treceg stepena
p(x) = a
3
x
3
+ a
2
x
2
+ a
1
x + a
0
,
ako su x
1
, x
2
, x
3
njegove nule:
x
1
+ x
2
+ x
3
=
a
2
a
3
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ x
2
x
3
=
a
1
a
3
,
x
1
x
2
x
3
=
a
0
a
3
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Vijetove formule za polinom treceg stepena
p(x) = a
3
x
3
+ a
2
x
2
+ a
1
x + a
0
,
ako su x
1
, x
2
, x
3
njegove nule:
x
1
+ x
2
+ x
3
=
a
2
a
3
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ x
2
x
3
=
a
1
a
3
,
x
1
x
2
x
3
=
a
0
a
3
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Vijetove formule za polinom treceg stepena
p(x) = a
3
x
3
+ a
2
x
2
+ a
1
x + a
0
,
ako su x
1
, x
2
, x
3
njegove nule:
x
1
+ x
2
+ x
3
=
a
2
a
3
,
x
1
x
2
+ x
1
x
3
+ x
2
x
3
=
a
1
a
3
,
x
1
x
2
x
3
=
a
0
a
3
.
ELEMENTI ALGEBRE
Polinomi
Polinomi nad poljem C
Tvrdenje
Ako je razlomak
p
q
, gde su p i q uzajamno prosti i pq ,= 0, nula
polinoma
p(x) = a
n
x
n
+ a
n1
x
n1
+ + a
0
, a
i
Z, a
0
a
n
,= 0,
onda p [ a
0
i q [ a
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sistemi linearnih jednacina
Linearni term nad poljem (P, +, ) denise se rekurzivno:
Promenljive x
1
, x
2
, . . . i oznake elemenata polja su linearni
termi.
2; 5x;
3
4
x
1
1
4
x
2
+ 12. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sistemi linearnih jednacina
Linearni term nad poljem (P, +, ) denise se rekurzivno:
Promenljive x
1
, x
2
, . . . i oznake elemenata polja su linearni
termi.
2; 5x;
3
4
x
1
1
4
x
2
+ 12. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sistemi linearnih jednacina
Linearni term nad poljem (P, +, ) denise se rekurzivno:
Promenljive x
1
, x
2
, . . . i oznake elemenata polja su linearni
termi.
2; 5x;
3
4
x
1
1
4
x
2
+ 12. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sistemi linearnih jednacina
Linearni term nad poljem (P, +, ) denise se rekurzivno:
Promenljive x
1
, x
2
, . . . i oznake elemenata polja su linearni
termi.
2; 5x;
3
4
x
1
1
4
x
2
+ 12. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sistemi linearnih jednacina
Linearni term nad poljem (P, +, ) denise se rekurzivno:
Promenljive x
1
, x
2
, . . . i oznake elemenata polja su linearni
termi.
2; 5x;
3
4
x
1
1
4
x
2
+ 12. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sistemi linearnih jednacina
Linearni term nad poljem (P, +, ) denise se rekurzivno:
Promenljive x
1
, x
2
, . . . i oznake elemenata polja su linearni
termi.
2; 5x;
3
4
x
1
1
4
x
2
+ 12. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sistemi linearnih jednacina
Linearni term nad poljem (P, +, ) denise se rekurzivno:
Promenljive x
1
, x
2
, . . . i oznake elemenata polja su linearni
termi.
2; 5x;
3
4
x
1
1
4
x
2
+ 12. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Ako su u i v linearni termi koji nisu oba konstantni (bar jedan
sadrzi promenljive), onda je formula
u = v
linearna jednacina nad poljem P;
x
1
, . . . , x
n
- promenljive u jednacini, zovu se nepoznate.
Postoje jednacine sa jednom, dve, tri, ... , n nepoznatih.
Sistem linearnih jednacina nad poljem P je konjunkcija
J
1
J
2
J
m
linearnih jednacina J
1
, J
2
, . . . , J
m
.
Ako se u jednacinama javlja ukupno n nepoznatih, onda se
govori o sistemu od m jednacina sa n nepoznatih.
Sistem se obicno navodi kao niz jednacina.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Ako su u i v linearni termi koji nisu oba konstantni (bar jedan
sadrzi promenljive), onda je formula
u = v
linearna jednacina nad poljem P;
x
1
, . . . , x
n
- promenljive u jednacini, zovu se nepoznate.
Postoje jednacine sa jednom, dve, tri, ... , n nepoznatih.
Sistem linearnih jednacina nad poljem P je konjunkcija
J
1
J
2
J
m
linearnih jednacina J
1
, J
2
, . . . , J
m
.
Ako se u jednacinama javlja ukupno n nepoznatih, onda se
govori o sistemu od m jednacina sa n nepoznatih.
Sistem se obicno navodi kao niz jednacina.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Ako su u i v linearni termi koji nisu oba konstantni (bar jedan
sadrzi promenljive), onda je formula
u = v
linearna jednacina nad poljem P;
x
1
, . . . , x
n
- promenljive u jednacini, zovu se nepoznate.
Postoje jednacine sa jednom, dve, tri, ... , n nepoznatih.
Sistem linearnih jednacina nad poljem P je konjunkcija
J
1
J
2
J
m
linearnih jednacina J
1
, J
2
, . . . , J
m
.
Ako se u jednacinama javlja ukupno n nepoznatih, onda se
govori o sistemu od m jednacina sa n nepoznatih.
Sistem se obicno navodi kao niz jednacina.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Ako su u i v linearni termi koji nisu oba konstantni (bar jedan
sadrzi promenljive), onda je formula
u = v
linearna jednacina nad poljem P;
x
1
, . . . , x
n
- promenljive u jednacini, zovu se nepoznate.
Postoje jednacine sa jednom, dve, tri, ... , n nepoznatih.
Sistem linearnih jednacina nad poljem P je konjunkcija
J
1
J
2
J
m
linearnih jednacina J
1
, J
2
, . . . , J
m
.
Ako se u jednacinama javlja ukupno n nepoznatih, onda se
govori o sistemu od m jednacina sa n nepoznatih.
Sistem se obicno navodi kao niz jednacina.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Ako su u i v linearni termi koji nisu oba konstantni (bar jedan
sadrzi promenljive), onda je formula
u = v
linearna jednacina nad poljem P;
x
1
, . . . , x
n
- promenljive u jednacini, zovu se nepoznate.
Postoje jednacine sa jednom, dve, tri, ... , n nepoznatih.
Sistem linearnih jednacina nad poljem P je konjunkcija
J
1
J
2
J
m
linearnih jednacina J
1
, J
2
, . . . , J
m
.
Ako se u jednacinama javlja ukupno n nepoznatih, onda se
govori o sistemu od m jednacina sa n nepoznatih.
Sistem se obicno navodi kao niz jednacina.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Ako su u i v linearni termi koji nisu oba konstantni (bar jedan
sadrzi promenljive), onda je formula
u = v
linearna jednacina nad poljem P;
x
1
, . . . , x
n
- promenljive u jednacini, zovu se nepoznate.
Postoje jednacine sa jednom, dve, tri, ... , n nepoznatih.
Sistem linearnih jednacina nad poljem P je konjunkcija
J
1
J
2
J
m
linearnih jednacina J
1
, J
2
, . . . , J
m
.
Ako se u jednacinama javlja ukupno n nepoznatih, onda se
govori o sistemu od m jednacina sa n nepoznatih.
Sistem se obicno navodi kao niz jednacina.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
2(x
1
3
y) 7 =
2
7
+ 13z - linearna jednacina sa tri
nepoznate nad poljem R.
2(x
1
3
y) 7 =
2
7
+ 13z - linearna jednacina sa tri
nepoznate nad poljem R.
2(x
1
3
y) 7 =
2
7
+ 13z - linearna jednacina sa tri
nepoznate nad poljem R.
2(x
1
3
y) 7 =
2
7
+ 13z - linearna jednacina sa tri
nepoznate nad poljem R.
Sistem:
2(x + 2) = y +
2
x + 2
2y = 0
Jedno resenje: (0,
2). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
Sistem:
2(x + 2) = y +
2
x + 2
2y = 0
Jedno resenje: (0,
2). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
Sistem:
2(x + 2) = y +
2
x + 2
2y = 0
Jedno resenje: (0,
2). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
Sistem:
2(x + 2) = y +
2
x + 2
2y = 0
Jedno resenje: (0,
2). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
Sistem:
2(x + 2) = y +
2
x + 2
2y = 0
Jedno resenje: (0,
2). 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Resiti linearnu jednacinu ili sistem jednacina sa n nepoznatih
nad poljem P znaci odrediti u P
n
podskup koji se sastoji od
svih resenja te jednacine ili sistema.
Tvrdenje
Dve jednacine (dva sistema) sa istim nepoznatim su ekvivalentne
(ekvivalentni) ako i samo ako im se poklapaju skupovi resenja.
Tvrdenje
Linearna jednacina J(x
1
, . . . , x
n
) nad poljem P ekvivalentna je sa
nekom jednacinom oblika
a
1
x
1
+ a
2
x
2
+ + a
n
x
n
= b, a
1
, . . . a
n
, b P.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Resiti linearnu jednacinu ili sistem jednacina sa n nepoznatih
nad poljem P znaci odrediti u P
n
podskup koji se sastoji od
svih resenja te jednacine ili sistema.
Tvrdenje
Dve jednacine (dva sistema) sa istim nepoznatim su ekvivalentne
(ekvivalentni) ako i samo ako im se poklapaju skupovi resenja.
Tvrdenje
Linearna jednacina J(x
1
, . . . , x
n
) nad poljem P ekvivalentna je sa
nekom jednacinom oblika
a
1
x
1
+ a
2
x
2
+ + a
n
x
n
= b, a
1
, . . . a
n
, b P.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Resiti linearnu jednacinu ili sistem jednacina sa n nepoznatih
nad poljem P znaci odrediti u P
n
podskup koji se sastoji od
svih resenja te jednacine ili sistema.
Tvrdenje
Dve jednacine (dva sistema) sa istim nepoznatim su ekvivalentne
(ekvivalentni) ako i samo ako im se poklapaju skupovi resenja.
Tvrdenje
Linearna jednacina J(x
1
, . . . , x
n
) nad poljem P ekvivalentna je sa
nekom jednacinom oblika
a
1
x
1
+ a
2
x
2
+ + a
n
x
n
= b, a
1
, . . . a
n
, b P.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sredeni oblik sistema linearnih jednacina
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
21
x
1
+ a
22
x
2
+ . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m1
x
1
+ a
m2
x
2
+ . . . + a
mn
x
n
= b
m
; (1)
a
ij
P - koecijenti uz nepoznate, b
i
P slobodni clanovi.
Ako su svi slobodni clanovi nule, sistem je homogen, inace je
nehomogen.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sredeni oblik sistema linearnih jednacina
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
21
x
1
+ a
22
x
2
+ . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m1
x
1
+ a
m2
x
2
+ . . . + a
mn
x
n
= b
m
; (1)
a
ij
P - koecijenti uz nepoznate, b
i
P slobodni clanovi.
Ako su svi slobodni clanovi nule, sistem je homogen, inace je
nehomogen.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Sredeni oblik sistema linearnih jednacina
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
21
x
1
+ a
22
x
2
+ . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m1
x
1
+ a
m2
x
2
+ . . . + a
mn
x
n
= b
m
; (1)
a
ij
P - koecijenti uz nepoznate, b
i
P slobodni clanovi.
Ako su svi slobodni clanovi nule, sistem je homogen, inace je
nehomogen.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
(c
1
, . . . , c
n
) P
n
je resenje sistema (1) ako su ispunjene
jednakosti
a
11
c
1
+ a
12
c
2
+ . . . + a
1n
c
n
= b
1
a
21
c
1
+ a
22
c
2
+ . . . + a
2n
c
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m1
c
1
+ a
m2
c
2
+ . . . + a
mn
c
n
= b
m
.
Sistem (1) je saglasan, ako ima bar jedno resenje. Ako ne
postoji resenje, sistem je protivrecan (kontradiktoran).
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
(c
1
, . . . , c
n
) P
n
je resenje sistema (1) ako su ispunjene
jednakosti
a
11
c
1
+ a
12
c
2
+ . . . + a
1n
c
n
= b
1
a
21
c
1
+ a
22
c
2
+ . . . + a
2n
c
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m1
c
1
+ a
m2
c
2
+ . . . + a
mn
c
n
= b
m
.
Sistem (1) je saglasan, ako ima bar jedno resenje. Ako ne
postoji resenje, sistem je protivrecan (kontradiktoran).
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
Sistem
3x + y 2z = 0
x 3y + z = 1
je saglasan, jer je (2, 0, 3) jedno resenje.
Sistem
x 3y + 4z = 1
x 3y + 4z = 1
je kontradiktoran, nema nijedno resenje. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
Sistem
3x + y 2z = 0
x 3y + z = 1
je saglasan, jer je (2, 0, 3) jedno resenje.
Sistem
x 3y + 4z = 1
x 3y + 4z = 1
je kontradiktoran, nema nijedno resenje. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
Sistem
3x + y 2z = 0
x 3y + z = 1
je saglasan, jer je (2, 0, 3) jedno resenje.
Sistem
x 3y + 4z = 1
x 3y + 4z = 1
je kontradiktoran, nema nijedno resenje. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Resenje (c
1
, . . . , c
n
) sistema sa n nepoznatih x
1
, . . . , x
n
,
najcesce se navodi kao sistem ekvivalentan polaznom:
x
1
= c
1
, x
2
= c
2
, . . . , x
n
= c
n
.
Homogeni sistem uvek ima bar trivijalno resenje, n-torku
(0, 0, . . . , 0).
Saglasan sistem moze imati jedno ili vise resenja. Ako ima
tacno jedno resenje, zove se sistem sa jedinstvenim
resenjem.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Resenje (c
1
, . . . , c
n
) sistema sa n nepoznatih x
1
, . . . , x
n
,
najcesce se navodi kao sistem ekvivalentan polaznom:
x
1
= c
1
, x
2
= c
2
, . . . , x
n
= c
n
.
Homogeni sistem uvek ima bar trivijalno resenje, n-torku
(0, 0, . . . , 0).
Saglasan sistem moze imati jedno ili vise resenja. Ako ima
tacno jedno resenje, zove se sistem sa jedinstvenim
resenjem.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Resenje (c
1
, . . . , c
n
) sistema sa n nepoznatih x
1
, . . . , x
n
,
najcesce se navodi kao sistem ekvivalentan polaznom:
x
1
= c
1
, x
2
= c
2
, . . . , x
n
= c
n
.
Homogeni sistem uvek ima bar trivijalno resenje, n-torku
(0, 0, . . . , 0).
Saglasan sistem moze imati jedno ili vise resenja. Ako ima
tacno jedno resenje, zove se sistem sa jedinstvenim
resenjem.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Tvrdenje
Ako sistem linearnih jednacina nad C ima bar dva razlicita resenja,
onda on ima beskonacno mnogo resenja.
(c
1
, . . . , c
n
), (d
1
, . . . , d
n
) C
n
dva razlicita resenja sistema (1);
t - proizvoljan kompleksan broj;
(tc
1
+ (1 t)d
1
, tc
2
+ (1 t)d
2
, . . . , tc
n
+ (1 t)d
n
) - jos jedno
resenje sistema (1):
za svako i = 1, . . . , n vazi
a
i 1
(tc
1
+(1t)d
1
)+a
i 2
(tc
2
+(1t)d
2
)+ +a
in
(tc
n
+(1t)d
n
) =
t(a
i 1
c
1
+ + + a
in
c
n
) + (1 t)(a
i 1
d
1
+ + a
in
d
n
) =
tb
i
+ (1 t)b
i
= b
i
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Tvrdenje
Ako sistem linearnih jednacina nad C ima bar dva razlicita resenja,
onda on ima beskonacno mnogo resenja.
(c
1
, . . . , c
n
), (d
1
, . . . , d
n
) C
n
dva razlicita resenja sistema (1);
t - proizvoljan kompleksan broj;
(tc
1
+ (1 t)d
1
, tc
2
+ (1 t)d
2
, . . . , tc
n
+ (1 t)d
n
) - jos jedno
resenje sistema (1):
za svako i = 1, . . . , n vazi
a
i 1
(tc
1
+(1t)d
1
)+a
i 2
(tc
2
+(1t)d
2
)+ +a
in
(tc
n
+(1t)d
n
) =
t(a
i 1
c
1
+ + + a
in
c
n
) + (1 t)(a
i 1
d
1
+ + a
in
d
n
) =
tb
i
+ (1 t)b
i
= b
i
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Tvrdenje
Ako sistem linearnih jednacina nad C ima bar dva razlicita resenja,
onda on ima beskonacno mnogo resenja.
(c
1
, . . . , c
n
), (d
1
, . . . , d
n
) C
n
dva razlicita resenja sistema (1);
t - proizvoljan kompleksan broj;
(tc
1
+ (1 t)d
1
, tc
2
+ (1 t)d
2
, . . . , tc
n
+ (1 t)d
n
) - jos jedno
resenje sistema (1):
za svako i = 1, . . . , n vazi
a
i 1
(tc
1
+(1t)d
1
)+a
i 2
(tc
2
+(1t)d
2
)+ +a
in
(tc
n
+(1t)d
n
) =
t(a
i 1
c
1
+ + + a
in
c
n
) + (1 t)(a
i 1
d
1
+ + a
in
d
n
) =
tb
i
+ (1 t)b
i
= b
i
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Tvrdenje
Ako sistem linearnih jednacina nad C ima bar dva razlicita resenja,
onda on ima beskonacno mnogo resenja.
(c
1
, . . . , c
n
), (d
1
, . . . , d
n
) C
n
dva razlicita resenja sistema (1);
t - proizvoljan kompleksan broj;
(tc
1
+ (1 t)d
1
, tc
2
+ (1 t)d
2
, . . . , tc
n
+ (1 t)d
n
) - jos jedno
resenje sistema (1):
za svako i = 1, . . . , n vazi
a
i 1
(tc
1
+(1t)d
1
)+a
i 2
(tc
2
+(1t)d
2
)+ +a
in
(tc
n
+(1t)d
n
) =
t(a
i 1
c
1
+ + + a
in
c
n
) + (1 t)(a
i 1
d
1
+ + a
in
d
n
) =
tb
i
+ (1 t)b
i
= b
i
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Tvrdenje
Ako sistem linearnih jednacina nad C ima bar dva razlicita resenja,
onda on ima beskonacno mnogo resenja.
(c
1
, . . . , c
n
), (d
1
, . . . , d
n
) C
n
dva razlicita resenja sistema (1);
t - proizvoljan kompleksan broj;
(tc
1
+ (1 t)d
1
, tc
2
+ (1 t)d
2
, . . . , tc
n
+ (1 t)d
n
) - jos jedno
resenje sistema (1):
za svako i = 1, . . . , n vazi
a
i 1
(tc
1
+(1t)d
1
)+a
i 2
(tc
2
+(1t)d
2
)+ +a
in
(tc
n
+(1t)d
n
) =
t(a
i 1
c
1
+ + + a
in
c
n
) + (1 t)(a
i 1
d
1
+ + a
in
d
n
) =
tb
i
+ (1 t)b
i
= b
i
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Tvrdenje
Ako sistem linearnih jednacina nad C ima bar dva razlicita resenja,
onda on ima beskonacno mnogo resenja.
(c
1
, . . . , c
n
), (d
1
, . . . , d
n
) C
n
dva razlicita resenja sistema (1);
t - proizvoljan kompleksan broj;
(tc
1
+ (1 t)d
1
, tc
2
+ (1 t)d
2
, . . . , tc
n
+ (1 t)d
n
) - jos jedno
resenje sistema (1):
za svako i = 1, . . . , n vazi
a
i 1
(tc
1
+(1t)d
1
)+a
i 2
(tc
2
+(1t)d
2
)+ +a
in
(tc
n
+(1t)d
n
) =
t(a
i 1
c
1
+ + + a
in
c
n
) + (1 t)(a
i 1
d
1
+ + a
in
d
n
) =
tb
i
+ (1 t)b
i
= b
i
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
I Ako se promeni redosled jednacina u sistemu (1) dobija se
ekvivalentan sistem.
II Ako se promeni redosled sabiraka u jednacinama sistema,
dobija se ekvivalentan sistem.
III Ako se bilo koja jednacina sistema (1) pomnozi brojem
razlicitim od nule, dobija se ekvivalentan sistem.
IV Ako se proizvoljnoj jednacini sistema (1) doda bilo koja
druga jednacina tog sistema, pomnozena brojem razlicitim od
nule, dobija se ekvivalentan sistem.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
I Ako se promeni redosled jednacina u sistemu (1) dobija se
ekvivalentan sistem.
II Ako se promeni redosled sabiraka u jednacinama sistema,
dobija se ekvivalentan sistem.
III Ako se bilo koja jednacina sistema (1) pomnozi brojem
razlicitim od nule, dobija se ekvivalentan sistem.
IV Ako se proizvoljnoj jednacini sistema (1) doda bilo koja
druga jednacina tog sistema, pomnozena brojem razlicitim od
nule, dobija se ekvivalentan sistem.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
I Ako se promeni redosled jednacina u sistemu (1) dobija se
ekvivalentan sistem.
II Ako se promeni redosled sabiraka u jednacinama sistema,
dobija se ekvivalentan sistem.
III Ako se bilo koja jednacina sistema (1) pomnozi brojem
razlicitim od nule, dobija se ekvivalentan sistem.
IV Ako se proizvoljnoj jednacini sistema (1) doda bilo koja
druga jednacina tog sistema, pomnozena brojem razlicitim od
nule, dobija se ekvivalentan sistem.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
I Ako se promeni redosled jednacina u sistemu (1) dobija se
ekvivalentan sistem.
II Ako se promeni redosled sabiraka u jednacinama sistema,
dobija se ekvivalentan sistem.
III Ako se bilo koja jednacina sistema (1) pomnozi brojem
razlicitim od nule, dobija se ekvivalentan sistem.
IV Ako se proizvoljnoj jednacini sistema (1) doda bilo koja
druga jednacina tog sistema, pomnozena brojem razlicitim od
nule, dobija se ekvivalentan sistem.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Gausov algoritam (K.F. Gauss, 1777-1855)
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
21
x
1
+ a
22
x
2
+ . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m1
x
1
+ a
m2
x
2
+ . . . + a
mn
x
n
= b
m
. (2)
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Gausov algoritam (K.F. Gauss, 1777-1855)
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
21
x
1
+ a
22
x
2
+ . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m1
x
1
+ a
m2
x
2
+ . . . + a
mn
x
n
= b
m
. (2)
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . . . . . . . . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
22
x
2
+ . . . . . . . . . . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m2
x
2
+ . . . . . . . . . . . . + a
mn
x
n
= b
m
, (3)
c
11
x
1
+ c
12
x
2
+ . . . + c
1r
x
r
+ . . . + c
1n
x
n
= d
1
c
22
x
2
+ . . . + c
2r
x
r
+ . . . + c
2n
x
n
= d
2
.
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
rr
x
r
+ . . . + c
rn
x
n
= d
r
. (4)
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . . . . . . . . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
22
x
2
+ . . . . . . . . . . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m2
x
2
+ . . . . . . . . . . . . + a
mn
x
n
= b
m
, (3)
c
11
x
1
+ c
12
x
2
+ . . . + c
1r
x
r
+ . . . + c
1n
x
n
= d
1
c
22
x
2
+ . . . + c
2r
x
r
+ . . . + c
2n
x
n
= d
2
.
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
rr
x
r
+ . . . + c
rn
x
n
= d
r
. (4)
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Specijalan slucaj sistema (4), kada je r = n:
c
11
x
1
+ c
12
x
2
+ . . . + c
1n
x
n
= d
1
c
22
x
2
+ . . . + c
2n
x
n
= d
2
.
.
.
. . . . .
c
nn
x
n
= d
n
. (5)
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Ponovo opsti slucaj, sistem (4). On je ekvivalentan sa sistemom
c
11
x
1
+ c
12
x
2
+ . . . + c
1r
x
r
= d
1
c
1,r +1
x
r +1
. . . c
1n
x
n
c
22
x
2
+ . . . + c
2r
x
r
= d
2
c
2,r +1
x
r +1
. . . c
2n
x
n
.
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c
rr
x
r
= d
n
c
r ,r +1
x
r +1
. . . c
rn
x
n
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
x + 2y z = 6
3x y + 5z = 4
2x + 5y + z = 7
.
Prva jednacina mnozi se sa 3, odnosno sa 2 i dodaje redom
drugoj i trecoj jednacini.
x + 2y z = 6
7y + 8z = 22
9y z = 19
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
x + 2y z = 6
3x y + 5z = 4
2x + 5y + z = 7
.
Prva jednacina mnozi se sa 3, odnosno sa 2 i dodaje redom
drugoj i trecoj jednacini.
x + 2y z = 6
7y + 8z = 22
9y z = 19
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
x + 2y z = 6
3x y + 5z = 4
2x + 5y + z = 7
.
Prva jednacina mnozi se sa 3, odnosno sa 2 i dodaje redom
drugoj i trecoj jednacini.
x + 2y z = 6
7y + 8z = 22
9y z = 19
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Primeri
x + 2y z = 6
3x y + 5z = 4
2x + 5y + z = 7
.
Prva jednacina mnozi se sa 3, odnosno sa 2 i dodaje redom
drugoj i trecoj jednacini.
x + 2y z = 6
7y + 8z = 22
9y z = 19
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Druga jednacina mnozi se sa
9
7
i dodaje trecoj:
x + 2y z = 6
7y + 8z = 22
65
7
z =
65
7
.
Sledi z = 1, y = 2, x = 1.
Sistem ima jedinstveno resenje, (1, 2, 1).
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Druga jednacina mnozi se sa
9
7
i dodaje trecoj:
x + 2y z = 6
7y + 8z = 22
65
7
z =
65
7
.
Sledi z = 1, y = 2, x = 1.
Sistem ima jedinstveno resenje, (1, 2, 1).
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
Druga jednacina mnozi se sa
9
7
i dodaje trecoj:
x + 2y z = 6
7y + 8z = 22
65
7
z =
65
7
.
Sledi z = 1, y = 2, x = 1.
Sistem ima jedinstveno resenje, (1, 2, 1).
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
2x 3y + z 2u = 0
x + 5y z + 3u = 5
x + y 2z u = 2
.
x + y 2z u = 2
x + 5y z + 3u = 5
2x 3y + z 2u = 0
,
x + y 2z u = 2
6y 3z + 2u = 3
y 3z 4u = 4
,
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
2x 3y + z 2u = 0
x + 5y z + 3u = 5
x + y 2z u = 2
.
x + y 2z u = 2
x + 5y z + 3u = 5
2x 3y + z 2u = 0
,
x + y 2z u = 2
6y 3z + 2u = 3
y 3z 4u = 4
,
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
2x 3y + z 2u = 0
x + 5y z + 3u = 5
x + y 2z u = 2
.
x + y 2z u = 2
x + 5y z + 3u = 5
2x 3y + z 2u = 0
,
x + y 2z u = 2
6y 3z + 2u = 3
y 3z 4u = 4
,
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
x + y 2z u = 2
y 3z 4u = 4
6y 3z + 2u = 3
,
x + y 2z u = 2
y 3z 4u = 4
21z 22u = 21
.
z =
21 22u
21
, y =
7 6u
7
, x =
21 + 5u
21
.
Skup resenja sistema:
__
21 + 5k
21
,
7 6k
7
,
21 22k
21
, k
_
[ k R
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
x + y 2z u = 2
y 3z 4u = 4
6y 3z + 2u = 3
,
x + y 2z u = 2
y 3z 4u = 4
21z 22u = 21
.
z =
21 22u
21
, y =
7 6u
7
, x =
21 + 5u
21
.
Skup resenja sistema:
__
21 + 5k
21
,
7 6k
7
,
21 22k
21
, k
_
[ k R
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
x + y 2z u = 2
y 3z 4u = 4
6y 3z + 2u = 3
,
x + y 2z u = 2
y 3z 4u = 4
21z 22u = 21
.
z =
21 22u
21
, y =
7 6u
7
, x =
21 + 5u
21
.
Skup resenja sistema:
__
21 + 5k
21
,
7 6k
7
,
21 22k
21
, k
_
[ k R
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
x + y 2z u = 2
y 3z 4u = 4
6y 3z + 2u = 3
,
x + y 2z u = 2
y 3z 4u = 4
21z 22u = 21
.
z =
21 22u
21
, y =
7 6u
7
, x =
21 + 5u
21
.
Skup resenja sistema:
__
21 + 5k
21
,
7 6k
7
,
21 22k
21
, k
_
[ k R
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
x + y z = 1
2x y + z = 2
x + 2y 2z = 0
x + y z = 1
3y + 3z = 0
0 = 1
.
Sistem je protivrecan, nema resenja. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
x + y z = 1
2x y + z = 2
x + 2y 2z = 0
x + y z = 1
3y + 3z = 0
0 = 1
.
Sistem je protivrecan, nema resenja. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Sistemi linearnih jednacina
x + y z = 1
2x y + z = 2
x + 2y 2z = 0
x + y z = 1
3y + 3z = 0
0 = 1
.
Sistem je protivrecan, nema resenja. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinante drugog reda
Dat je sistem linearnih jednacina nad R:
a
11
x + a
12
y = b
1
a
21
x + a
22
y = b
2
Resenje:
x =
b
1
a
22
a
12
b
2
a
11
a
22
a
12
a
21
; y =
a
11
b
2
b
1
a
21
a
11
a
22
a
12
a
21
,
pod pretpostavkom da je a
11
a
22
a
12
a
21
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinante drugog reda
Dat je sistem linearnih jednacina nad R:
a
11
x + a
12
y = b
1
a
21
x + a
22
y = b
2
Resenje:
x =
b
1
a
22
a
12
b
2
a
11
a
22
a
12
a
21
; y =
a
11
b
2
b
1
a
21
a
11
a
22
a
12
a
21
,
pod pretpostavkom da je a
11
a
22
a
12
a
21
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinante drugog reda
Dat je sistem linearnih jednacina nad R:
a
11
x + a
12
y = b
1
a
21
x + a
22
y = b
2
Resenje:
x =
b
1
a
22
a
12
b
2
a
11
a
22
a
12
a
21
; y =
a
11
b
2
b
1
a
21
a
11
a
22
a
12
a
21
,
pod pretpostavkom da je a
11
a
22
a
12
a
21
,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Denisemo determinantu drugog reda: za p, q, r , s R
p q
r s
:= ps qr .
Uz takvo oznacavanje je:
x =
b
1
a
12
b
2
a
22
a
11
a
12
a
21
a
22
; y =
a
11
b
1
a
21
b
2
a
11
a
12
a
21
a
22
.
x =
D
x
D
; y =
D
y
D
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Denisemo determinantu drugog reda: za p, q, r , s R
p q
r s
:= ps qr .
Uz takvo oznacavanje je:
x =
b
1
a
12
b
2
a
22
a
11
a
12
a
21
a
22
; y =
a
11
b
1
a
21
b
2
a
11
a
12
a
21
a
22
.
x =
D
x
D
; y =
D
y
D
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Denisemo determinantu drugog reda: za p, q, r , s R
p q
r s
:= ps qr .
Uz takvo oznacavanje je:
x =
b
1
a
12
b
2
a
22
a
11
a
12
a
21
a
22
; y =
a
11
b
1
a
21
b
2
a
11
a
12
a
21
a
22
.
x =
D
x
D
; y =
D
y
D
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Denisemo determinantu drugog reda: za p, q, r , s R
p q
r s
:= ps qr .
Uz takvo oznacavanje je:
x =
b
1
a
12
b
2
a
22
a
11
a
12
a
21
a
22
; y =
a
11
b
1
a
21
b
2
a
11
a
12
a
21
a
22
.
x =
D
x
D
; y =
D
y
D
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
2x y = 1
x + 3y = 0
,
2 1
1 3
= 5 ,= 0,
Resenje:
x =
1 1
0 3
2 1
1 3
=
3
5
; y =
2 1
1 0
2 1
1 3
=
1
5
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
2x y = 1
x + 3y = 0
,
2 1
1 3
= 5 ,= 0,
Resenje:
x =
1 1
0 3
2 1
1 3
=
3
5
; y =
2 1
1 0
2 1
1 3
=
1
5
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
2x y = 1
x + 3y = 0
,
2 1
1 3
= 5 ,= 0,
Resenje:
x =
1 1
0 3
2 1
1 3
=
3
5
; y =
2 1
1 0
2 1
1 3
=
1
5
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
2x y = 1
x + 3y = 0
,
2 1
1 3
= 5 ,= 0,
Resenje:
x =
1 1
0 3
2 1
1 3
=
3
5
; y =
2 1
1 0
2 1
1 3
=
1
5
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinante treceg reda
a
11
x + a
12
y + a
13
z = b
1
a
21
x + a
22
y + a
23
z = b
2
a
31
x + a
32
y + a
33
z = b
3
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinante treceg reda
a
11
x + a
12
y + a
13
z = b
1
a
21
x + a
22
y + a
23
z = b
2
a
31
x + a
32
y + a
33
z = b
3
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
x =
b
1
a
22
a
33
+ a
12
a
23
b
3
+ a
13
b
2
a
32
a
13
a
22
b
3
a
12
b
2
a
33
b
1
a
23
a
32
a
11
a
22
a
33
+ a
12
a
23
a
31
+ a
13
a
21
a
32
a
13
a
22
a
31
a
12
a
21
a
33
a
11
a
23
a
32
y =
a
11
b
2
a
33
+ b
1
a
23
a
31
+ a
13
a
21
b
3
a
13
b
2
a
31
b
1
a
21
a
33
a
11
a
23
b
3
a
11
a
22
a
33
+ a
12
a
23
a
31
+ a
13
a
21
a
32
a
13
a
22
a
31
a
12
a
21
a
33
a
11
a
23
a
32
z =
a
11
a
22
b
3
+ a
12
b
2
a
31
+ b
1
a
21
a
32
b
1
a
22
a
31
a
12
a
21
b
3
a
11
b
2
a
32
a
11
a
22
a
33
+ a
12
a
23
a
31
+ a
13
a
21
a
32
a
13
a
22
a
31
a
12
a
21
a
33
a
11
a
23
a
32
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinanta treceg reda nad R:
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
:=
a
11
a
22
a
33
+ a
12
a
23
a
31
+ a
13
a
21
a
32
a
13
a
22
a
31
a
12
a
21
a
33
a
11
a
23
a
32
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinanta treceg reda nad R:
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
:=
a
11
a
22
a
33
+ a
12
a
23
a
31
+ a
13
a
21
a
32
a
13
a
22
a
31
a
12
a
21
a
33
a
11
a
23
a
32
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinanta treceg reda nad R:
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
:=
a
11
a
22
a
33
+ a
12
a
23
a
31
+ a
13
a
21
a
32
a
13
a
22
a
31
a
12
a
21
a
33
a
11
a
23
a
32
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Kramerovo pravilo
x =
D
x
D
; y =
D
y
D
; z =
D
z
D
,
D =
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
, D
x
=
b
1
a
12
a
13
b
2
a
22
a
23
b
3
a
32
a
33
,
D
y
=
a
11
b
1
a
13
a
21
b
2
a
23
a
31
b
3
a
33
, D
z
=
a
11
a
12
b
1
a
21
a
22
b
2
a
31
a
32
b
3
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Kramerovo pravilo
x =
D
x
D
; y =
D
y
D
; z =
D
z
D
,
D =
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
, D
x
=
b
1
a
12
a
13
b
2
a
22
a
23
b
3
a
32
a
33
,
D
y
=
a
11
b
1
a
13
a
21
b
2
a
23
a
31
b
3
a
33
, D
z
=
a
11
a
12
b
1
a
21
a
22
b
2
a
31
a
32
b
3
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Kramerovo pravilo
x =
D
x
D
; y =
D
y
D
; z =
D
z
D
,
D =
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
, D
x
=
b
1
a
12
a
13
b
2
a
22
a
23
b
3
a
32
a
33
,
D
y
=
a
11
b
1
a
13
a
21
b
2
a
23
a
31
b
3
a
33
, D
z
=
a
11
a
12
b
1
a
21
a
22
b
2
a
31
a
32
b
3
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Vrednost determinante
@
@
@
@
@
@
@
+ + +
H
H
HA
A
A
A
A
A
H
H
H
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Vrednost determinante
@
@
@
@
@
@
@
+ + +
H
H
HA
A
A
A
A
A
H
H
H
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
x + 2y + z = 4
2x y + 5z = 5
x + 3y 2z = 7
,
D =
1 2 1
2 1 5
1 3 2
, D
x
=
4 2 1
5 1 5
7 3 2
,
D
y
=
1 4 1
2 5 5
1 7 2
, D
z
=
1 2 4
2 1 5
1 3 7
.
D = 10, D
x
= 10, D
y
= 20, D
z
= 10.
x =
D
x
D
= 1, y =
D
y
D
= 2, z =
D
z
D
= 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
x + 2y + z = 4
2x y + 5z = 5
x + 3y 2z = 7
,
D =
1 2 1
2 1 5
1 3 2
, D
x
=
4 2 1
5 1 5
7 3 2
,
D
y
=
1 4 1
2 5 5
1 7 2
, D
z
=
1 2 4
2 1 5
1 3 7
.
D = 10, D
x
= 10, D
y
= 20, D
z
= 10.
x =
D
x
D
= 1, y =
D
y
D
= 2, z =
D
z
D
= 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
x + 2y + z = 4
2x y + 5z = 5
x + 3y 2z = 7
,
D =
1 2 1
2 1 5
1 3 2
, D
x
=
4 2 1
5 1 5
7 3 2
,
D
y
=
1 4 1
2 5 5
1 7 2
, D
z
=
1 2 4
2 1 5
1 3 7
.
D = 10, D
x
= 10, D
y
= 20, D
z
= 10.
x =
D
x
D
= 1, y =
D
y
D
= 2, z =
D
z
D
= 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
x + 2y + z = 4
2x y + 5z = 5
x + 3y 2z = 7
,
D =
1 2 1
2 1 5
1 3 2
, D
x
=
4 2 1
5 1 5
7 3 2
,
D
y
=
1 4 1
2 5 5
1 7 2
, D
z
=
1 2 4
2 1 5
1 3 7
.
D = 10, D
x
= 10, D
y
= 20, D
z
= 10.
x =
D
x
D
= 1, y =
D
y
D
= 2, z =
D
z
D
= 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
x + 2y + z = 4
2x y + 5z = 5
x + 3y 2z = 7
,
D =
1 2 1
2 1 5
1 3 2
, D
x
=
4 2 1
5 1 5
7 3 2
,
D
y
=
1 4 1
2 5 5
1 7 2
, D
z
=
1 2 4
2 1 5
1 3 7
.
D = 10, D
x
= 10, D
y
= 20, D
z
= 10.
x =
D
x
D
= 1, y =
D
y
D
= 2, z =
D
z
D
= 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
x + 2y + z = 4
2x y + 5z = 5
x + 3y 2z = 7
,
D =
1 2 1
2 1 5
1 3 2
, D
x
=
4 2 1
5 1 5
7 3 2
,
D
y
=
1 4 1
2 5 5
1 7 2
, D
z
=
1 2 4
2 1 5
1 3 7
.
D = 10, D
x
= 10, D
y
= 20, D
z
= 10.
x =
D
x
D
= 1, y =
D
y
D
= 2, z =
D
z
D
= 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Tablica
_
a
11
a
12
a
21
a
22
_
sa elementima iz polja P je matrica formata 2 2 nad tim
poljem.
Determinanta matrice A:
detA = a
11
a
22
a
12
a
21
=
=
a
11
a
12
a
21
a
22
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Tablica
_
a
11
a
12
a
21
a
22
_
sa elementima iz polja P je matrica formata 2 2 nad tim
poljem.
Determinanta matrice A:
detA = a
11
a
22
a
12
a
21
=
=
a
11
a
12
a
21
a
22
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Tablica
A =
_
_
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
_
_
sa elementima iz polja P je matrica tipa 3 3 nad P.
Determinanta matrice A:
detA = a
11
a
22
a
33
+ a
12
a
23
a
31
+ a
13
a
21
a
32
a
13
a
22
a
31
a
12
a
21
a
33
a
11
a
23
a
32
=
=
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Tablica
A =
_
_
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
_
_
sa elementima iz polja P je matrica tipa 3 3 nad P.
Determinanta matrice A:
detA = a
11
a
22
a
33
+ a
12
a
23
a
31
+ a
13
a
21
a
32
a
13
a
22
a
31
a
12
a
21
a
33
a
11
a
23
a
32
=
=
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Permutacije
Permutacija nepraznog skupa A - bijekcija : A A.
Posmatramo permutacije konacnog skupa 1, 2, . . . , n.
Oznaka:
(1) (2) . . . (n) :=
_
1 2 . . . n
(1) (2) . . . (n)
_
(na primer, 2134 =
_
1 2 3 4
2 1 3 4
_
.)
S
n
- grupa svih permutacija na skupu 1, 2, . . . , n.
Tvrdenje
Red grupe S
n
je 1 2 3 n.
Proizvod 1 2 n oznacava se sa n! i cita en faktorijel.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Permutacije
Permutacija nepraznog skupa A - bijekcija : A A.
Posmatramo permutacije konacnog skupa 1, 2, . . . , n.
Oznaka:
(1) (2) . . . (n) :=
_
1 2 . . . n
(1) (2) . . . (n)
_
(na primer, 2134 =
_
1 2 3 4
2 1 3 4
_
.)
S
n
- grupa svih permutacija na skupu 1, 2, . . . , n.
Tvrdenje
Red grupe S
n
je 1 2 3 n.
Proizvod 1 2 n oznacava se sa n! i cita en faktorijel.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Permutacije
Permutacija nepraznog skupa A - bijekcija : A A.
Posmatramo permutacije konacnog skupa 1, 2, . . . , n.
Oznaka:
(1) (2) . . . (n) :=
_
1 2 . . . n
(1) (2) . . . (n)
_
(na primer, 2134 =
_
1 2 3 4
2 1 3 4
_
.)
S
n
- grupa svih permutacija na skupu 1, 2, . . . , n.
Tvrdenje
Red grupe S
n
je 1 2 3 n.
Proizvod 1 2 n oznacava se sa n! i cita en faktorijel.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Permutacije
Permutacija nepraznog skupa A - bijekcija : A A.
Posmatramo permutacije konacnog skupa 1, 2, . . . , n.
Oznaka:
(1) (2) . . . (n) :=
_
1 2 . . . n
(1) (2) . . . (n)
_
(na primer, 2134 =
_
1 2 3 4
2 1 3 4
_
.)
S
n
- grupa svih permutacija na skupu 1, 2, . . . , n.
Tvrdenje
Red grupe S
n
je 1 2 3 n.
Proizvod 1 2 n oznacava se sa n! i cita en faktorijel.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Permutacije
Permutacija nepraznog skupa A - bijekcija : A A.
Posmatramo permutacije konacnog skupa 1, 2, . . . , n.
Oznaka:
(1) (2) . . . (n) :=
_
1 2 . . . n
(1) (2) . . . (n)
_
(na primer, 2134 =
_
1 2 3 4
2 1 3 4
_
.)
S
n
- grupa svih permutacija na skupu 1, 2, . . . , n.
Tvrdenje
Red grupe S
n
je 1 2 3 n.
Proizvod 1 2 n oznacava se sa n! i cita en faktorijel.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Permutacije
Permutacija nepraznog skupa A - bijekcija : A A.
Posmatramo permutacije konacnog skupa 1, 2, . . . , n.
Oznaka:
(1) (2) . . . (n) :=
_
1 2 . . . n
(1) (2) . . . (n)
_
(na primer, 2134 =
_
1 2 3 4
2 1 3 4
_
.)
S
n
- grupa svih permutacija na skupu 1, 2, . . . , n.
Tvrdenje
Red grupe S
n
je 1 2 3 n.
Proizvod 1 2 n oznacava se sa n! i cita en faktorijel.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Permutacije
Permutacija nepraznog skupa A - bijekcija : A A.
Posmatramo permutacije konacnog skupa 1, 2, . . . , n.
Oznaka:
(1) (2) . . . (n) :=
_
1 2 . . . n
(1) (2) . . . (n)
_
(na primer, 2134 =
_
1 2 3 4
2 1 3 4
_
.)
S
n
- grupa svih permutacija na skupu 1, 2, . . . , n.
Tvrdenje
Red grupe S
n
je 1 2 3 n.
Proizvod 1 2 n oznacava se sa n! i cita en faktorijel.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Permutacije
Permutacija nepraznog skupa A - bijekcija : A A.
Posmatramo permutacije konacnog skupa 1, 2, . . . , n.
Oznaka:
(1) (2) . . . (n) :=
_
1 2 . . . n
(1) (2) . . . (n)
_
(na primer, 2134 =
_
1 2 3 4
2 1 3 4
_
.)
S
n
- grupa svih permutacija na skupu 1, 2, . . . , n.
Tvrdenje
Red grupe S
n
je 1 2 3 n.
Proizvod 1 2 n oznacava se sa n! i cita en faktorijel.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Inverzija - par ((i ), (j )) elemenata permutacije S
n
takav da je i < j i (i ) > (j ).
Broj svih inverzija u permutaciji S
n
oznacavamo sa inv.
Primer
312 S
3
; inverzije: (3, 1) i (3, 2); inv312 = 2. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Inverzija - par ((i ), (j )) elemenata permutacije S
n
takav da je i < j i (i ) > (j ).
Broj svih inverzija u permutaciji S
n
oznacavamo sa inv.
Primer
312 S
3
; inverzije: (3, 1) i (3, 2); inv312 = 2. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Inverzija - par ((i ), (j )) elemenata permutacije S
n
takav da je i < j i (i ) > (j ).
Broj svih inverzija u permutaciji S
n
oznacavamo sa inv.
Primer
312 S
3
; inverzije: (3, 1) i (3, 2); inv312 = 2. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Inverzija - par ((i ), (j )) elemenata permutacije S
n
takav da je i < j i (i ) > (j ).
Broj svih inverzija u permutaciji S
n
oznacavamo sa inv.
Primer
312 S
3
; inverzije: (3, 1) i (3, 2); inv312 = 2. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Permutacija je parna ako sadrzi paran broj inverzija; ako je
broj inverzija neparan, permutacija je neparna.
Primer
Za identicku permutaciju = 12 . . . n S
n
je inv = 0, pa je
to parna permutacija.
U permutaciji 413265 ima pet inverzija: (4, 1), (4, 2), (3, 2),
(4, 3) i (6, 5); permutacija je neparna.
Za identicku permutaciju = 12 . . . n S
n
je inv = 0, pa je
to parna permutacija.
U permutaciji 413265 ima pet inverzija: (4, 1), (4, 2), (3, 2),
(4, 3) i (6, 5); permutacija je neparna.
Za identicku permutaciju = 12 . . . n S
n
je inv = 0, pa je
to parna permutacija.
U permutaciji 413265 ima pet inverzija: (4, 1), (4, 2), (3, 2),
(4, 3) i (6, 5); permutacija je neparna.
Za identicku permutaciju = 12 . . . n S
n
je inv = 0, pa je
to parna permutacija.
U permutaciji 413265 ima pet inverzija: (4, 1), (4, 2), (3, 2),
(4, 3) i (6, 5); permutacija je neparna.
Za identicku permutaciju = 12 . . . n S
n
je inv = 0, pa je
to parna permutacija.
U permutaciji 413265 ima pet inverzija: (4, 1), (4, 2), (3, 2),
(4, 3) i (6, 5); permutacija je neparna.
U S
3
transpozicije su na primer (12) = 213, (13) = 321.
U S
5
jedna transpozicija je (25) = 15342. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Transpozicija je permutacija iz S
n
oblika:
=
_
1 2 . . . i . . . j . . . n
1 2 . . . j . . . i . . . n
_
Po deniciji, za neke i , j 1, . . . , n,
(i ) = j , (j ) = i , a za sve ostale elemente (k) = k.
Gornja transpozicija se oznacava sa (ij ).
Primer
U S
3
transpozicije su na primer (12) = 213, (13) = 321.
U S
5
jedna transpozicija je (25) = 15342. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Transpozicija je permutacija iz S
n
oblika:
=
_
1 2 . . . i . . . j . . . n
1 2 . . . j . . . i . . . n
_
Po deniciji, za neke i , j 1, . . . , n,
(i ) = j , (j ) = i , a za sve ostale elemente (k) = k.
Gornja transpozicija se oznacava sa (ij ).
Primer
U S
3
transpozicije su na primer (12) = 213, (13) = 321.
U S
5
jedna transpozicija je (25) = 15342. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Transpozicija je permutacija iz S
n
oblika:
=
_
1 2 . . . i . . . j . . . n
1 2 . . . j . . . i . . . n
_
Po deniciji, za neke i , j 1, . . . , n,
(i ) = j , (j ) = i , a za sve ostale elemente (k) = k.
Gornja transpozicija se oznacava sa (ij ).
Primer
U S
3
transpozicije su na primer (12) = 213, (13) = 321.
U S
5
jedna transpozicija je (25) = 15342. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Transpozicija je permutacija iz S
n
oblika:
=
_
1 2 . . . i . . . j . . . n
1 2 . . . j . . . i . . . n
_
Po deniciji, za neke i , j 1, . . . , n,
(i ) = j , (j ) = i , a za sve ostale elemente (k) = k.
Gornja transpozicija se oznacava sa (ij ).
Primer
U S
3
transpozicije su na primer (12) = 213, (13) = 321.
U S
5
jedna transpozicija je (25) = 15342. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
i - permutacije iz S
n
, pri cemu je transpozicija (ij ).
Za permutaciju
=
kazemo da je dobijena iz primenom transpozicije (ij ).
Tvrdenje
Primena transpozicije menja parnost permutacije.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
i - permutacije iz S
n
, pri cemu je transpozicija (ij ).
Za permutaciju
=
kazemo da je dobijena iz primenom transpozicije (ij ).
Tvrdenje
Primena transpozicije menja parnost permutacije.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
i - permutacije iz S
n
, pri cemu je transpozicija (ij ).
Za permutaciju
=
kazemo da je dobijena iz primenom transpozicije (ij ).
Tvrdenje
Primena transpozicije menja parnost permutacije.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Denicija determinante
Matrica tipa n n nad poljem P je sledeca tablica sa
elementima iz P:
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
_
_
Determinanta matrice A:
detA :=
S
n
(1)
inv
a
1(1)
a
2(2)
. . . a
n(n)
Oznaka: detA =
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Denicija determinante
Matrica tipa n n nad poljem P je sledeca tablica sa
elementima iz P:
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
_
_
Determinanta matrice A:
detA :=
S
n
(1)
inv
a
1(1)
a
2(2)
. . . a
n(n)
Oznaka: detA =
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Denicija determinante
Matrica tipa n n nad poljem P je sledeca tablica sa
elementima iz P:
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
_
_
Determinanta matrice A:
detA :=
S
n
(1)
inv
a
1(1)
a
2(2)
. . . a
n(n)
Oznaka: detA =
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Denicija determinante
Matrica tipa n n nad poljem P je sledeca tablica sa
elementima iz P:
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
_
_
Determinanta matrice A:
detA :=
S
n
(1)
inv
a
1(1)
a
2(2)
. . . a
n(n)
Oznaka: detA =
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinanta matrice A je zbir svih proizvoda sa po
n elemenata te matrice, tako da se u proizvodu
javlja po jedan elemenat iz svake vrste i svake
kolone matrice; proizvod ima znak + (plus) ako je
permutacija koju obrazuje niz drugih indeksa
parna, a (minus) ako je neparna.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Horizontalni redovi matrice i determinante - vrste, vertikalni
redovi - kolone.
Elementi a
11
, a
22
, . . . , a
nn
obrazuju glavnu dijagonalu,
elementi a
n1
, a
n1,2
, . . . , a
1n
sporednu dijagonalu
determinante ili matrice reda n n.
Za determinantu matrice tipa n n kaze se da je reda n.
Oznacavanje matrice A tipa n n: [a
ij
]
nn
.
Oznacavanje determinanta matrice A: detA, ili [a
ij
[
nn
, ili [A[.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Horizontalni redovi matrice i determinante - vrste, vertikalni
redovi - kolone.
Elementi a
11
, a
22
, . . . , a
nn
obrazuju glavnu dijagonalu,
elementi a
n1
, a
n1,2
, . . . , a
1n
sporednu dijagonalu
determinante ili matrice reda n n.
Za determinantu matrice tipa n n kaze se da je reda n.
Oznacavanje matrice A tipa n n: [a
ij
]
nn
.
Oznacavanje determinanta matrice A: detA, ili [a
ij
[
nn
, ili [A[.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Horizontalni redovi matrice i determinante - vrste, vertikalni
redovi - kolone.
Elementi a
11
, a
22
, . . . , a
nn
obrazuju glavnu dijagonalu,
elementi a
n1
, a
n1,2
, . . . , a
1n
sporednu dijagonalu
determinante ili matrice reda n n.
Za determinantu matrice tipa n n kaze se da je reda n.
Oznacavanje matrice A tipa n n: [a
ij
]
nn
.
Oznacavanje determinanta matrice A: detA, ili [a
ij
[
nn
, ili [A[.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Horizontalni redovi matrice i determinante - vrste, vertikalni
redovi - kolone.
Elementi a
11
, a
22
, . . . , a
nn
obrazuju glavnu dijagonalu,
elementi a
n1
, a
n1,2
, . . . , a
1n
sporednu dijagonalu
determinante ili matrice reda n n.
Za determinantu matrice tipa n n kaze se da je reda n.
Oznacavanje matrice A tipa n n: [a
ij
]
nn
.
Oznacavanje determinanta matrice A: detA, ili [a
ij
[
nn
, ili [A[.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Horizontalni redovi matrice i determinante - vrste, vertikalni
redovi - kolone.
Elementi a
11
, a
22
, . . . , a
nn
obrazuju glavnu dijagonalu,
elementi a
n1
, a
n1,2
, . . . , a
1n
sporednu dijagonalu
determinante ili matrice reda n n.
Za determinantu matrice tipa n n kaze se da je reda n.
Oznacavanje matrice A tipa n n: [a
ij
]
nn
.
Oznacavanje determinanta matrice A: detA, ili [a
ij
[
nn
, ili [A[.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Dve determinante jednake ako se nakon izracunavanja dobiju iste
vrednosti.
Osobine determinanata
a
11
a
12
. . . a
1n
0 a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . a
nn
a
11
0 . . . 0
a
21
a
22
. . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
=
= a
11
a
22
. . . a
nn
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Dve determinante jednake ako se nakon izracunavanja dobiju iste
vrednosti.
Osobine determinanata
a
11
a
12
. . . a
1n
0 a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . a
nn
a
11
0 . . . 0
a
21
a
22
. . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
=
= a
11
a
22
. . . a
nn
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Dve determinante jednake ako se nakon izracunavanja dobiju iste
vrednosti.
Osobine determinanata
a
11
a
12
. . . a
1n
0 a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . a
nn
a
11
0 . . . 0
a
21
a
22
. . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
=
= a
11
a
22
. . . a
nn
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
a
11
a
21
. . . a
n1
a
12
a
22
. . . a
n2
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
1n
a
2n
. . . a
nn
.
Primer
1 1 2
3 0 4
2 0 5
1 3 2
1 0 0
2 4 5
= 7. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
a
11
a
21
. . . a
n1
a
12
a
22
. . . a
n2
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
1n
a
2n
. . . a
nn
.
Primer
1 1 2
3 0 4
2 0 5
1 3 2
1 0 0
2 4 5
= 7. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
a
11
a
21
. . . a
n1
a
12
a
22
. . . a
n2
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
1n
a
2n
. . . a
nn
.
Primer
1 1 2
3 0 4
2 0 5
1 3 2
1 0 0
2 4 5
= 7. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
a
11
a
21
. . . a
n1
a
12
a
22
. . . a
n2
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
1n
a
2n
. . . a
nn
.
Primer
1 1 2
3 0 4
2 0 5
1 3 2
1 0 0
2 4 5
= 7. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 0
3 1 4
2 0 5
= 9;
1 2 0
2 0 5
3 1 4
= 9. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 0
3 1 4
2 0 5
= 9;
1 2 0
2 0 5
3 1 4
= 9. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 0
3 1 4
2 0 5
= 9;
1 2 0
2 0 5
3 1 4
= 9. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
7 1 2
4 3 4
4 3 4
= 0;
1 1 2
0 0 0
2 9 5
= 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
7 1 2
4 3 4
4 3 4
= 0;
1 1 2
0 0 0
2 9 5
= 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
7 1 2
4 3 4
4 3 4
= 0;
1 1 2
0 0 0
2 9 5
= 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
7 1 2
4 3 4
4 3 4
= 0;
1 1 2
0 0 0
2 9 5
= 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 1
2 0 3
2 1 4
= 54
2 1 2 2 2 (1)
2 0 3
2 1 4
= 54
1 2 1
2 (2) 2 0 2 3
2 1 4
= 54
1 2 1
2 0 3
2 2 2 1 2 4
= 54 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 1
2 0 3
2 1 4
= 54
2 1 2 2 2 (1)
2 0 3
2 1 4
= 54
1 2 1
2 (2) 2 0 2 3
2 1 4
= 54
1 2 1
2 0 3
2 2 2 1 2 4
= 54 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 1
2 0 3
2 1 4
= 54
2 1 2 2 2 (1)
2 0 3
2 1 4
= 54
1 2 1
2 (2) 2 0 2 3
2 1 4
= 54
1 2 1
2 0 3
2 2 2 1 2 4
= 54 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 1
2 0 3
2 1 4
= 54
2 1 2 2 2 (1)
2 0 3
2 1 4
= 54
1 2 1
2 (2) 2 0 2 3
2 1 4
= 54
1 2 1
2 0 3
2 2 2 1 2 4
= 54 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 3
2 0 3
14 0 21
= 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 3
2 0 3
14 0 21
= 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 3
2 0 3
14 0 21
= 0. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
3 2 1
2 0 3
2 1 4
3 2 1
1 + (1) 0 + 0 1 + 2
2 1 4
3 2 1
1 0 1
2 1 4
3 2 1
1 0 2
2 1 4
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
3 2 1
2 0 3
2 1 4
3 2 1
1 + (1) 0 + 0 1 + 2
2 1 4
3 2 1
1 0 1
2 1 4
3 2 1
1 0 2
2 1 4
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
3 2 1
2 0 3
2 1 4
3 2 1
1 + (1) 0 + 0 1 + 2
2 1 4
3 2 1
1 0 1
2 1 4
3 2 1
1 0 2
2 1 4
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 3
2 4 1
1 0 1
= 14
1 2 3
2 4 1
1 0 1
=
2 1 2 3
2 4 1
1 0 1
=
1 2 3
0 0 7
1 0 1
= 14. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 3
2 4 1
1 0 1
= 14
1 2 3
2 4 1
1 0 1
=
2 1 2 3
2 4 1
1 0 1
=
1 2 3
0 0 7
1 0 1
= 14. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
1 2 3
2 4 1
1 0 1
= 14
1 2 3
2 4 1
1 0 1
=
2 1 2 3
2 4 1
1 0 1
=
1 2 3
0 0 7
1 0 1
= 14. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Odredivanje vrednosti determinante
[A[ = [a
ij
[
nn
- determinanta.
Ako se u [A[ izostave i -ta vrsta i j -ta kolona, dobija se
determinanta M
ij
reda n 1, koja se zove minor elementa a
ij
.
Ako je M
ij
minor elementa a
ij
, onda je determinanta
A
ij
= (1)
i +j
M
ij
kofaktor (algebarski komplement) elementa a
ij
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Odredivanje vrednosti determinante
[A[ = [a
ij
[
nn
- determinanta.
Ako se u [A[ izostave i -ta vrsta i j -ta kolona, dobija se
determinanta M
ij
reda n 1, koja se zove minor elementa a
ij
.
Ako je M
ij
minor elementa a
ij
, onda je determinanta
A
ij
= (1)
i +j
M
ij
kofaktor (algebarski komplement) elementa a
ij
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Odredivanje vrednosti determinante
[A[ = [a
ij
[
nn
- determinanta.
Ako se u [A[ izostave i -ta vrsta i j -ta kolona, dobija se
determinanta M
ij
reda n 1, koja se zove minor elementa a
ij
.
Ako je M
ij
minor elementa a
ij
, onda je determinanta
A
ij
= (1)
i +j
M
ij
kofaktor (algebarski komplement) elementa a
ij
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Odredivanje vrednosti determinante
[A[ = [a
ij
[
nn
- determinanta.
Ako se u [A[ izostave i -ta vrsta i j -ta kolona, dobija se
determinanta M
ij
reda n 1, koja se zove minor elementa a
ij
.
Ako je M
ij
minor elementa a
ij
, onda je determinanta
A
ij
= (1)
i +j
M
ij
kofaktor (algebarski komplement) elementa a
ij
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
1 2 1
0 3 2
2 1 0
M
22
= A
22
=
1 1
2 0
, jer je A
22
= (1)
2+2
M
22
= M
22
,
M
32
=
1 1
0 2
, A
32
= (1)
3+2
M
32
=
1 1
0 2
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
1 2 1
0 3 2
2 1 0
M
22
= A
22
=
1 1
2 0
, jer je A
22
= (1)
2+2
M
22
= M
22
,
M
32
=
1 1
0 2
, A
32
= (1)
3+2
M
32
=
1 1
0 2
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
1 2 1
0 3 2
2 1 0
M
22
= A
22
=
1 1
2 0
, jer je A
22
= (1)
2+2
M
22
= M
22
,
M
32
=
1 1
0 2
, A
32
= (1)
3+2
M
32
=
1 1
0 2
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
U determinanti drugog reda
a
11
a
12
a
21
a
22
,
minori i kofaktori su sami elementi determinante, ili njima inverzni
elementi:
M
11
= A
11
= a
22
, M
12
= a
21
, A
12
= a
21
, M
21
= a
12
,
A
21
= a
12
, M
22
= A
22
= a
11
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Razvoj determinante po elementima vrste (kolone)
Tvrdenje (Razvoj determinante po elementima prve vrste)
Ako je [A[ = [a
ij
[
nn
determinanta reda n i A
11
, A
12
, . . . , A
1n
kofaktori elemenata prve vrste, onda je
[A[ = a
11
A
11
+ a
12
A
12
+ + a
1n
A
1n
.
Tvrdenje
Neka je [A[ = [a
ij
[
nn
determinanta reda n. Ako su A
k1
, A
k2
, . . . ,
A
kn
kofaktori elemenata k-te vrste, a A
1k
, A
2k
, . . . , A
nk
kofaktori
elemenata k-te kolone, 1 k n, onda je
[A[ = a
k1
A
k1
+ a
k2
A
k2
+ + a
kn
A
kn
i
[A[ = a
1k
A
1k
+ a
2k
A
2k
+ + a
nk
A
nk
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Razvoj determinante po elementima vrste (kolone)
Tvrdenje (Razvoj determinante po elementima prve vrste)
Ako je [A[ = [a
ij
[
nn
determinanta reda n i A
11
, A
12
, . . . , A
1n
kofaktori elemenata prve vrste, onda je
[A[ = a
11
A
11
+ a
12
A
12
+ + a
1n
A
1n
.
Tvrdenje
Neka je [A[ = [a
ij
[
nn
determinanta reda n. Ako su A
k1
, A
k2
, . . . ,
A
kn
kofaktori elemenata k-te vrste, a A
1k
, A
2k
, . . . , A
nk
kofaktori
elemenata k-te kolone, 1 k n, onda je
[A[ = a
k1
A
k1
+ a
k2
A
k2
+ + a
kn
A
kn
i
[A[ = a
1k
A
1k
+ a
2k
A
2k
+ + a
nk
A
nk
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Razvoj determinante po elementima vrste (kolone)
Tvrdenje (Razvoj determinante po elementima prve vrste)
Ako je [A[ = [a
ij
[
nn
determinanta reda n i A
11
, A
12
, . . . , A
1n
kofaktori elemenata prve vrste, onda je
[A[ = a
11
A
11
+ a
12
A
12
+ + a
1n
A
1n
.
Tvrdenje
Neka je [A[ = [a
ij
[
nn
determinanta reda n. Ako su A
k1
, A
k2
, . . . ,
A
kn
kofaktori elemenata k-te vrste, a A
1k
, A
2k
, . . . , A
nk
kofaktori
elemenata k-te kolone, 1 k n, onda je
[A[ = a
k1
A
k1
+ a
k2
A
k2
+ + a
kn
A
kn
i
[A[ = a
1k
A
1k
+ a
2k
A
2k
+ + a
nk
A
nk
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
Razvoj po elementima prve vrste za determinantu treceg reda:
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
=
a
11
a
22
a
23
a
32
a
33
a
12
a
21
a
23
a
31
a
33
+ a
13
a
21
a
22
a
31
a
32
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
Razvoj po elementima prve vrste za determinantu treceg reda:
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
=
a
11
a
22
a
23
a
32
a
33
a
12
a
21
a
23
a
31
a
33
+ a
13
a
21
a
22
a
31
a
32
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Tvrdenje
Ako je [A[ = [a
ij
[
nn
determinanta reda n i m ,= k, 1 m, k n,
onda je:
a
m1
A
k1
+ a
m2
A
k2
+ + a
mn
A
kn
= 0 i
a
1m
A
1k
+ a
2m
A
2k
+ + a
nm
A
nk
= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
Za determinantu treceg reda
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
,
izraz a
11
A
21
+ a
12
A
22
+ a
13
A
23
odgovara razvoju po prvoj vrsti determinante
a
11
a
12
a
13
a
11
a
12
a
13
a
31
a
32
a
33
,
a ona je jednaka nuli. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Primer
Za determinantu treceg reda
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
,
izraz a
11
A
21
+ a
12
A
22
+ a
13
A
23
odgovara razvoju po prvoj vrsti determinante
a
11
a
12
a
13
a
11
a
12
a
13
a
31
a
32
a
33
,
a ona je jednaka nuli. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinate i sistemi linearnih jednacina
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
21
x
1
+ a
22
x
2
+ . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
n1
x
1
+ a
n2
x
2
+ . . . + a
nn
x
n
= b
n
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinate i sistemi linearnih jednacina
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
21
x
1
+ a
22
x
2
+ . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
n1
x
1
+ a
n2
x
2
+ . . . + a
nn
x
n
= b
n
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Determinanta sistema:
D =
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
nn
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
D
k
=
a
11
a
12
. . . a
1,k1
b
1
a
1,k+1
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2,k1
b
2
a
2,k+1
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
n1
a
n2
. . . a
n,k1
b
n
a
n,k+1
. . . a
nn
,
k = 1, 2, . . . , n.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Determinante
Tvrdenje (Kramerovo pravilo)
Ako je D ,= 0, sistem ima jedinstveno resenje dato sa
x
1
=
D
1
D
, x
2
=
D
2
D
, . . . , x
n
=
D
n
D
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
Matrica tipa m n nad poljem P je pravougaona shema,
tablica
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
,
sa elementima a
ij
iz P.
i - oznaka pripadnosti horizontalnom redu, vrsti,
j - oznaka pripadnosti vertikalnom redu - koloni.
Ako je m = n, matrica je kvadratna.
Oznake: A, B, . . . ; [a
ij
]
mn
, itd.
Dve matrice A i B su jednake, ako su istog tipa i
odgovarajuci elementi su im jednaki.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
Matrica tipa m n nad poljem P je pravougaona shema,
tablica
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
,
sa elementima a
ij
iz P.
i - oznaka pripadnosti horizontalnom redu, vrsti,
j - oznaka pripadnosti vertikalnom redu - koloni.
Ako je m = n, matrica je kvadratna.
Oznake: A, B, . . . ; [a
ij
]
mn
, itd.
Dve matrice A i B su jednake, ako su istog tipa i
odgovarajuci elementi su im jednaki.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
Matrica tipa m n nad poljem P je pravougaona shema,
tablica
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
,
sa elementima a
ij
iz P.
i - oznaka pripadnosti horizontalnom redu, vrsti,
j - oznaka pripadnosti vertikalnom redu - koloni.
Ako je m = n, matrica je kvadratna.
Oznake: A, B, . . . ; [a
ij
]
mn
, itd.
Dve matrice A i B su jednake, ako su istog tipa i
odgovarajuci elementi su im jednaki.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
Matrica tipa m n nad poljem P je pravougaona shema,
tablica
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
,
sa elementima a
ij
iz P.
i - oznaka pripadnosti horizontalnom redu, vrsti,
j - oznaka pripadnosti vertikalnom redu - koloni.
Ako je m = n, matrica je kvadratna.
Oznake: A, B, . . . ; [a
ij
]
mn
, itd.
Dve matrice A i B su jednake, ako su istog tipa i
odgovarajuci elementi su im jednaki.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
Matrica tipa m n nad poljem P je pravougaona shema,
tablica
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
,
sa elementima a
ij
iz P.
i - oznaka pripadnosti horizontalnom redu, vrsti,
j - oznaka pripadnosti vertikalnom redu - koloni.
Ako je m = n, matrica je kvadratna.
Oznake: A, B, . . . ; [a
ij
]
mn
, itd.
Dve matrice A i B su jednake, ako su istog tipa i
odgovarajuci elementi su im jednaki.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
Matrica tipa m n nad poljem P je pravougaona shema,
tablica
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
,
sa elementima a
ij
iz P.
i - oznaka pripadnosti horizontalnom redu, vrsti,
j - oznaka pripadnosti vertikalnom redu - koloni.
Ako je m = n, matrica je kvadratna.
Oznake: A, B, . . . ; [a
ij
]
mn
, itd.
Dve matrice A i B su jednake, ako su istog tipa i
odgovarajuci elementi su im jednaki.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primeri
Primeri matrica:
_
0
2
2
2
0
_
,
_
2 4 1
,
_
_
1
12
4
8
_
_
,
_
_
1 2 3
2 4 1
1 0 1
2 0 0
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primeri
Primeri matrica:
_
0
2
2
2
0
_
,
_
2 4 1
,
_
_
1
12
4
8
_
_
,
_
_
1 2 3
2 4 1
1 0 1
2 0 0
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Jednakost matrica:
_
2x + y u v
x 2y u + 4v
_
=
_
4 3
3 2
_
Formula je ekvivalentna sa sistemom jednacina:
2x + y = 4
x 2y = 3
u v = 3
u + 4v = 2
.
Resenje sistema: x = 1, y = 2, u = 2, v = 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Jednakost matrica:
_
2x + y u v
x 2y u + 4v
_
=
_
4 3
3 2
_
Formula je ekvivalentna sa sistemom jednacina:
2x + y = 4
x 2y = 3
u v = 3
u + 4v = 2
.
Resenje sistema: x = 1, y = 2, u = 2, v = 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Jednakost matrica:
_
2x + y u v
x 2y u + 4v
_
=
_
4 3
3 2
_
Formula je ekvivalentna sa sistemom jednacina:
2x + y = 4
x 2y = 3
u v = 3
u + 4v = 2
.
Resenje sistema: x = 1, y = 2, u = 2, v = 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Jednakost matrica:
_
2x + y u v
x 2y u + 4v
_
=
_
4 3
3 2
_
Formula je ekvivalentna sa sistemom jednacina:
2x + y = 4
x 2y = 3
u v = 3
u + 4v = 2
.
Resenje sistema: x = 1, y = 2, u = 2, v = 1. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
/
P
mn
- skup svih matrica tipa m n nad poljem P.
Sabiranje matrica iz /
P
mn
:
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
, B =
_
_
b
11
b
12
. . . b
1n
b
21
b
22
. . . b
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
b
m1
b
m2
. . . b
mn
_
_
,
A + B :=
_
_
a
11
+ b
11
a
12
+ b
12
. . . a
1n
+ b
1n
a
21
+ b
21
a
22
+ b
22
. . . a
2n
+ b
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
+ b
m1
a
m2
+ b
m2
. . . a
mn
+ b
mn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
/
P
mn
- skup svih matrica tipa m n nad poljem P.
Sabiranje matrica iz /
P
mn
:
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
, B =
_
_
b
11
b
12
. . . b
1n
b
21
b
22
. . . b
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
b
m1
b
m2
. . . b
mn
_
_
,
A + B :=
_
_
a
11
+ b
11
a
12
+ b
12
. . . a
1n
+ b
1n
a
21
+ b
21
a
22
+ b
22
. . . a
2n
+ b
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
+ b
m1
a
m2
+ b
m2
. . . a
mn
+ b
mn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
/
P
mn
- skup svih matrica tipa m n nad poljem P.
Sabiranje matrica iz /
P
mn
:
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
, B =
_
_
b
11
b
12
. . . b
1n
b
21
b
22
. . . b
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
b
m1
b
m2
. . . b
mn
_
_
,
A + B :=
_
_
a
11
+ b
11
a
12
+ b
12
. . . a
1n
+ b
1n
a
21
+ b
21
a
22
+ b
22
. . . a
2n
+ b
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
+ b
m1
a
m2
+ b
m2
. . . a
mn
+ b
mn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Algebra matrica
/
P
mn
- skup svih matrica tipa m n nad poljem P.
Sabiranje matrica iz /
P
mn
:
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
, B =
_
_
b
11
b
12
. . . b
1n
b
21
b
22
. . . b
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
b
m1
b
m2
. . . b
mn
_
_
,
A + B :=
_
_
a
11
+ b
11
a
12
+ b
12
. . . a
1n
+ b
1n
a
21
+ b
21
a
22
+ b
22
. . . a
2n
+ b
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
+ b
m1
a
m2
+ b
m2
. . . a
mn
+ b
mn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Nula-matrica - [0]
mn
, matrica iz /
P
mn
ciji su svi elementi nule.
Tvrdenje
Skup /
P
mn
je Abelova grupa u odnosu na sabiranje matrica.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Nula-matrica - [0]
mn
, matrica iz /
P
mn
ciji su svi elementi nule.
Tvrdenje
Skup /
P
mn
je Abelova grupa u odnosu na sabiranje matrica.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Elementi iz polja P - skalari.
Mnozenje matrice skalarom - funkcija
P /
P
mn
/
P
mn
: za a P i [a
ij
]
mn
/
P
mn
je
a
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
:=
_
_
aa
11
aa
12
. . . aa
1n
aa
21
aa
22
. . . aa
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
aa
m1
aa
m2
. . . aa
mn
_
_
.
Matrica se mnozi skalarom iz polja tako sto se svaki njen
elemenat pomnozi tim skalarom.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Elementi iz polja P - skalari.
Mnozenje matrice skalarom - funkcija
P /
P
mn
/
P
mn
: za a P i [a
ij
]
mn
/
P
mn
je
a
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
:=
_
_
aa
11
aa
12
. . . aa
1n
aa
21
aa
22
. . . aa
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
aa
m1
aa
m2
. . . aa
mn
_
_
.
Matrica se mnozi skalarom iz polja tako sto se svaki njen
elemenat pomnozi tim skalarom.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Elementi iz polja P - skalari.
Mnozenje matrice skalarom - funkcija
P /
P
mn
/
P
mn
: za a P i [a
ij
]
mn
/
P
mn
je
a
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
:=
_
_
aa
11
aa
12
. . . aa
1n
aa
21
aa
22
. . . aa
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
aa
m1
aa
m2
. . . aa
mn
_
_
.
Matrica se mnozi skalarom iz polja tako sto se svaki njen
elemenat pomnozi tim skalarom.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Elementi iz polja P - skalari.
Mnozenje matrice skalarom - funkcija
P /
P
mn
/
P
mn
: za a P i [a
ij
]
mn
/
P
mn
je
a
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
:=
_
_
aa
11
aa
12
. . . aa
1n
aa
21
aa
22
. . . aa
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
aa
m1
aa
m2
. . . aa
mn
_
_
.
Matrica se mnozi skalarom iz polja tako sto se svaki njen
elemenat pomnozi tim skalarom.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Tvrdenje
Struktura (/
P
mn
, +) matrica tipa m n nad poljem P je u
odnosu na mnozenje matrice skalarom iz P vektorski prostor nad
tim poljem.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Proizvod matrica
Osnovna ideja konstrukcije proizvoda dve matrice:
Proizvod matrice vrste tipa 1 n i matrice kolone tipa n 1:
_
a
11
a
12
. . . a
1n
_
b
11
b
21
.
.
.
b
n1
_
_
:= [a
11
b
11
+a
12
b
21
+ +a
1n
b
n1
].
Proizvod je matrica tipa 1 1, tj. to je elemenat polja P.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Proizvod matrica
Osnovna ideja konstrukcije proizvoda dve matrice:
Proizvod matrice vrste tipa 1 n i matrice kolone tipa n 1:
_
a
11
a
12
. . . a
1n
_
b
11
b
21
.
.
.
b
n1
_
_
:= [a
11
b
11
+a
12
b
21
+ +a
1n
b
n1
].
Proizvod je matrica tipa 1 1, tj. to je elemenat polja P.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Proizvod matrica
Osnovna ideja konstrukcije proizvoda dve matrice:
Proizvod matrice vrste tipa 1 n i matrice kolone tipa n 1:
_
a
11
a
12
. . . a
1n
_
b
11
b
21
.
.
.
b
n1
_
_
:= [a
11
b
11
+a
12
b
21
+ +a
1n
b
n1
].
Proizvod je matrica tipa 1 1, tj. to je elemenat polja P.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Proizvod matrica
Osnovna ideja konstrukcije proizvoda dve matrice:
Proizvod matrice vrste tipa 1 n i matrice kolone tipa n 1:
_
a
11
a
12
. . . a
1n
_
b
11
b
21
.
.
.
b
n1
_
_
:= [a
11
b
11
+a
12
b
21
+ +a
1n
b
n1
].
Proizvod je matrica tipa 1 1, tj. to je elemenat polja P.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Proizvod matrica
Osnovna ideja konstrukcije proizvoda dve matrice:
Proizvod matrice vrste tipa 1 n i matrice kolone tipa n 1:
_
a
11
a
12
. . . a
1n
_
b
11
b
21
.
.
.
b
n1
_
_
:= [a
11
b
11
+a
12
b
21
+ +a
1n
b
n1
].
Proizvod je matrica tipa 1 1, tj. to je elemenat polja P.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Denicija proizvoda dve matrice
A = [a
ij
]
mn
, B = [b
ij
]
np
- matrice nad poljem P.
Proizvod ovih matrica, u oznaci A B je matrica tipa m p,
denisana na sledeci nacin:
[a
ij
]
mn
[b
ij
]
np
= [c
ij
]
mp
,
gde je c
ij
= a
i 1
b
1j
+ a
i 2
b
2j
+ + a
in
b
nj
.
Da bi postojao proizvod dve matrice navedene odredenim
redom, broj kolona prve od njih mora biti jednak broju vrsta
druge.
Proizvod je gore denisana matrica ciji je broj vrsta isti kao
kod prve, a broj kolona kao kod druge matrice.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Denicija proizvoda dve matrice
A = [a
ij
]
mn
, B = [b
ij
]
np
- matrice nad poljem P.
Proizvod ovih matrica, u oznaci A B je matrica tipa m p,
denisana na sledeci nacin:
[a
ij
]
mn
[b
ij
]
np
= [c
ij
]
mp
,
gde je c
ij
= a
i 1
b
1j
+ a
i 2
b
2j
+ + a
in
b
nj
.
Da bi postojao proizvod dve matrice navedene odredenim
redom, broj kolona prve od njih mora biti jednak broju vrsta
druge.
Proizvod je gore denisana matrica ciji je broj vrsta isti kao
kod prve, a broj kolona kao kod druge matrice.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Denicija proizvoda dve matrice
A = [a
ij
]
mn
, B = [b
ij
]
np
- matrice nad poljem P.
Proizvod ovih matrica, u oznaci A B je matrica tipa m p,
denisana na sledeci nacin:
[a
ij
]
mn
[b
ij
]
np
= [c
ij
]
mp
,
gde je c
ij
= a
i 1
b
1j
+ a
i 2
b
2j
+ + a
in
b
nj
.
Da bi postojao proizvod dve matrice navedene odredenim
redom, broj kolona prve od njih mora biti jednak broju vrsta
druge.
Proizvod je gore denisana matrica ciji je broj vrsta isti kao
kod prve, a broj kolona kao kod druge matrice.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Denicija proizvoda dve matrice
A = [a
ij
]
mn
, B = [b
ij
]
np
- matrice nad poljem P.
Proizvod ovih matrica, u oznaci A B je matrica tipa m p,
denisana na sledeci nacin:
[a
ij
]
mn
[b
ij
]
np
= [c
ij
]
mp
,
gde je c
ij
= a
i 1
b
1j
+ a
i 2
b
2j
+ + a
in
b
nj
.
Da bi postojao proizvod dve matrice navedene odredenim
redom, broj kolona prve od njih mora biti jednak broju vrsta
druge.
Proizvod je gore denisana matrica ciji je broj vrsta isti kao
kod prve, a broj kolona kao kod druge matrice.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Denicija proizvoda dve matrice
A = [a
ij
]
mn
, B = [b
ij
]
np
- matrice nad poljem P.
Proizvod ovih matrica, u oznaci A B je matrica tipa m p,
denisana na sledeci nacin:
[a
ij
]
mn
[b
ij
]
np
= [c
ij
]
mp
,
gde je c
ij
= a
i 1
b
1j
+ a
i 2
b
2j
+ + a
in
b
nj
.
Da bi postojao proizvod dve matrice navedene odredenim
redom, broj kolona prve od njih mora biti jednak broju vrsta
druge.
Proizvod je gore denisana matrica ciji je broj vrsta isti kao
kod prve, a broj kolona kao kod druge matrice.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Denicija proizvoda dve matrice
A = [a
ij
]
mn
, B = [b
ij
]
np
- matrice nad poljem P.
Proizvod ovih matrica, u oznaci A B je matrica tipa m p,
denisana na sledeci nacin:
[a
ij
]
mn
[b
ij
]
np
= [c
ij
]
mp
,
gde je c
ij
= a
i 1
b
1j
+ a
i 2
b
2j
+ + a
in
b
nj
.
Da bi postojao proizvod dve matrice navedene odredenim
redom, broj kolona prve od njih mora biti jednak broju vrsta
druge.
Proizvod je gore denisana matrica ciji je broj vrsta isti kao
kod prve, a broj kolona kao kod druge matrice.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Na primer, za matrice A i B formata redom 3 2 i 2 2,
proizvod A B dobija se ovako:
_
_
a
11
a
12
a
21
a
22
a
31
a
32
_
_
_
b
11
b
12
b
21
b
22
_
=
_
_
a
11
b
11
+ a
12
b
21
a
11
b
12
+ a
12
b
22
a
21
b
11
+ a
22
b
21
a
21
b
12
+ a
22
b
22
a
31
b
11
+ a
32
b
21
a
31
b
12
+ a
32
b
22
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Na primer, za matrice A i B formata redom 3 2 i 2 2,
proizvod A B dobija se ovako:
_
_
a
11
a
12
a
21
a
22
a
31
a
32
_
_
_
b
11
b
12
b
21
b
22
_
=
_
_
a
11
b
11
+ a
12
b
21
a
11
b
12
+ a
12
b
22
a
21
b
11
+ a
22
b
21
a
21
b
12
+ a
22
b
22
a
31
b
11
+ a
32
b
21
a
31
b
12
+ a
32
b
22
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primer
_
0 1 2
2 0 1
_
_
_
1 1 0
0 0 2
3 1 0
_
_
=
_
0 1 + 1 0 + 2 3 0 (1) + 1 0 + 2 (1) 0 0 + 1 2 + 2 0
2 1 + 0 0 + (1) 3 2 (1) + 0 0 + (1) (1) 2 0 + 0 2 + (1) 0
_
=
_
6 2 2
1 1 0
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primer
_
0 1 2
2 0 1
_
_
_
1 1 0
0 0 2
3 1 0
_
_
=
_
0 1 + 1 0 + 2 3 0 (1) + 1 0 + 2 (1) 0 0 + 1 2 + 2 0
2 1 + 0 0 + (1) 3 2 (1) + 0 0 + (1) (1) 2 0 + 0 2 + (1) 0
_
=
_
6 2 2
1 1 0
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primer
_
0 1 2
2 0 1
_
_
_
1 1 0
0 0 2
3 1 0
_
_
=
_
0 1 + 1 0 + 2 3 0 (1) + 1 0 + 2 (1) 0 0 + 1 2 + 2 0
2 1 + 0 0 + (1) 3 2 (1) + 0 0 + (1) (1) 2 0 + 0 2 + (1) 0
_
=
_
6 2 2
1 1 0
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primer
_
0 1 2
2 0 1
_
_
_
1 1 0
0 0 2
3 1 0
_
_
=
_
0 1 + 1 0 + 2 3 0 (1) + 1 0 + 2 (1) 0 0 + 1 2 + 2 0
2 1 + 0 0 + (1) 3 2 (1) + 0 0 + (1) (1) 2 0 + 0 2 + (1) 0
_
=
_
6 2 2
1 1 0
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Sistem linearnih jednacina
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
21
x
1
+ a
22
x
2
+ . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m1
x
1
+ a
m2
x
2
+ . . . + a
mn
x
n
= b
m
u matricnom obliku:
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
x
1
x
2
.
.
.
x
n
_
_
=
_
_
b
1
b
2
.
.
.
b
m
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Sistem linearnih jednacina
a
11
x
1
+ a
12
x
2
+ . . . + a
1n
x
n
= b
1
a
21
x
1
+ a
22
x
2
+ . . . + a
2n
x
n
= b
2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
a
m1
x
1
+ a
m2
x
2
+ . . . + a
mn
x
n
= b
m
u matricnom obliku:
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
x
1
x
2
.
.
.
x
n
_
_
=
_
_
b
1
b
2
.
.
.
b
m
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Tvrdenje
Za matrice nad poljem P, ako navedeni proizvodi postoje,
ispunjeno je
(i ) A (B C) = (A B) C;
(ii ) A (B + C) = A B + A C;
(iii ) (A + B) C = A C + B C;
(iv) a(A B) = (aA) B = A (aB), gde je a P.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Transponovana matrica
Transponovana matrica za matricu A je matrica A
t
cije su
vrste redom jednake kolonama matrice A.
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
A
t
=
_
_
a
11
a
21
. . . a
m1
a
12
a
22
. . . a
m2
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
1n
a
2n
. . . a
mn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Transponovana matrica
Transponovana matrica za matricu A je matrica A
t
cije su
vrste redom jednake kolonama matrice A.
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
A
t
=
_
_
a
11
a
21
. . . a
m1
a
12
a
22
. . . a
m2
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
1n
a
2n
. . . a
mn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Transponovana matrica
Transponovana matrica za matricu A je matrica A
t
cije su
vrste redom jednake kolonama matrice A.
A =
_
_
a
11
a
12
. . . a
1n
a
21
a
22
. . . a
2n
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
m1
a
m2
. . . a
mn
_
_
A
t
=
_
_
a
11
a
21
. . . a
m1
a
12
a
22
. . . a
m2
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
a
1n
a
2n
. . . a
mn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Tvrdenje
Sledece jednakosti su ispunjene, kad god postoje odgovarajuce
matrice:
(a) (A + B)
t
= A
t
+ B
t
;
(b) (A
t
)
t
= A;
(c) (aA)
t
= aA
t
, gde je a P;
(d) (A B)
t
= B
t
A
t
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Prsteni kvadratnih matrica
U skupu /
P
nn
kvadratnih matrica istog tipa nad poljem P,
proizvod dve matrice uvek je denisan. Zato je u tom skupu
proizvodom odredena operacija mnozenja matrica.
Matrica A /
P
nn
je dijagonalna ako su svi elementi izvan
glavne dijagonale (koju cine elementi a
11
, a
22
, . . . , a
nn
)
jednaki nuli:
_
_
a
11
0 . . . 0
0 a
22
. . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . a
nn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Prsteni kvadratnih matrica
U skupu /
P
nn
kvadratnih matrica istog tipa nad poljem P,
proizvod dve matrice uvek je denisan. Zato je u tom skupu
proizvodom odredena operacija mnozenja matrica.
Matrica A /
P
nn
je dijagonalna ako su svi elementi izvan
glavne dijagonale (koju cine elementi a
11
, a
22
, . . . , a
nn
)
jednaki nuli:
_
_
a
11
0 . . . 0
0 a
22
. . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . a
nn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Prsteni kvadratnih matrica
U skupu /
P
nn
kvadratnih matrica istog tipa nad poljem P,
proizvod dve matrice uvek je denisan. Zato je u tom skupu
proizvodom odredena operacija mnozenja matrica.
Matrica A /
P
nn
je dijagonalna ako su svi elementi izvan
glavne dijagonale (koju cine elementi a
11
, a
22
, . . . , a
nn
)
jednaki nuli:
_
_
a
11
0 . . . 0
0 a
22
. . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . a
nn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Prsteni kvadratnih matrica
U skupu /
P
nn
kvadratnih matrica istog tipa nad poljem P,
proizvod dve matrice uvek je denisan. Zato je u tom skupu
proizvodom odredena operacija mnozenja matrica.
Matrica A /
P
nn
je dijagonalna ako su svi elementi izvan
glavne dijagonale (koju cine elementi a
11
, a
22
, . . . , a
nn
)
jednaki nuli:
_
_
a
11
0 . . . 0
0 a
22
. . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . a
nn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Dijagonalna matrica je jedinicna, u oznaci I , ako su joj na
glavnoj dijagonali sve jedinice:
I =
_
_
1 0 . . . 0
0 1 . . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . 1
_
_
.
Primeri
_
_
3 0 0
0 7 0
0 0 6
_
_
,
_
_
0 0
0 0 0
0 0
2
_
_
,
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Dijagonalna matrica je jedinicna, u oznaci I , ako su joj na
glavnoj dijagonali sve jedinice:
I =
_
_
1 0 . . . 0
0 1 . . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . 1
_
_
.
Primeri
_
_
3 0 0
0 7 0
0 0 6
_
_
,
_
_
0 0
0 0 0
0 0
2
_
_
,
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Dijagonalna matrica je jedinicna, u oznaci I , ako su joj na
glavnoj dijagonali sve jedinice:
I =
_
_
1 0 . . . 0
0 1 . . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . 1
_
_
.
Primeri
_
_
3 0 0
0 7 0
0 0 6
_
_
,
_
_
0 0
0 0 0
0 0
2
_
_
,
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Dijagonalna matrica je jedinicna, u oznaci I , ako su joj na
glavnoj dijagonali sve jedinice:
I =
_
_
1 0 . . . 0
0 1 . . . 0
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
0 0 . . . 1
_
_
.
Primeri
_
_
3 0 0
0 7 0
0 0 6
_
_
,
_
_
0 0
0 0 0
0 0
2
_
_
,
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Za A, B /
P
nn
u opstem slucaju je A B ,= B A.
Tvrdenje
Ako je I jedinicna matrica tipa n n i A matrica istog tipa, onda
je A I = I A = A.
Tvrdenje
Za svako n N, struktura (/
P
nn
, +, ) je prsten sa jedinicom.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Za A, B /
P
nn
u opstem slucaju je A B ,= B A.
Tvrdenje
Ako je I jedinicna matrica tipa n n i A matrica istog tipa, onda
je A I = I A = A.
Tvrdenje
Za svako n N, struktura (/
P
nn
, +, ) je prsten sa jedinicom.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Za A, B /
P
nn
u opstem slucaju je A B ,= B A.
Tvrdenje
Ako je I jedinicna matrica tipa n n i A matrica istog tipa, onda
je A I = I A = A.
Tvrdenje
Za svako n N, struktura (/
P
nn
, +, ) je prsten sa jedinicom.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Prsten /
P
nn
nije komutativan i u njemu postoje delitelji nule.
Primer
_
1 0
1 0
_
_
0 0
1 1
_
=
_
0 0
0 0
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Prsten /
P
nn
nije komutativan i u njemu postoje delitelji nule.
Primer
_
1 0
1 0
_
_
0 0
1 1
_
=
_
0 0
0 0
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Prsten /
P
nn
nije komutativan i u njemu postoje delitelji nule.
Primer
_
1 0
1 0
_
_
0 0
1 1
_
=
_
0 0
0 0
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Tvrdenje
Za kvadratne matrice A i B istog tipa vazi:
det(A B) = detA detB.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Inverzna matrica
Matrica A /
R
nn
je invertibilna ako postoji matrica B istog
tipa tako da je A B = B A = I .
Tvrdenje
Ako je A invertibilna matrica tipa n, onda je matrica B za koju
vazi A B = B A = I jedinstvena.
Ako je A invertibilna matrica, onda se jedinstvena matrica B
sa svojstvom A B = B A = I zove inverzna matrica matrice
A i oznacava se sa A
1
:
A A
1
= A
1
A = I .
Invertibilna matrica se jos zove i regularna, a ona koja nema
inverznu je singularna.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Inverzna matrica
Matrica A /
R
nn
je invertibilna ako postoji matrica B istog
tipa tako da je A B = B A = I .
Tvrdenje
Ako je A invertibilna matrica tipa n, onda je matrica B za koju
vazi A B = B A = I jedinstvena.
Ako je A invertibilna matrica, onda se jedinstvena matrica B
sa svojstvom A B = B A = I zove inverzna matrica matrice
A i oznacava se sa A
1
:
A A
1
= A
1
A = I .
Invertibilna matrica se jos zove i regularna, a ona koja nema
inverznu je singularna.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Inverzna matrica
Matrica A /
R
nn
je invertibilna ako postoji matrica B istog
tipa tako da je A B = B A = I .
Tvrdenje
Ako je A invertibilna matrica tipa n, onda je matrica B za koju
vazi A B = B A = I jedinstvena.
Ako je A invertibilna matrica, onda se jedinstvena matrica B
sa svojstvom A B = B A = I zove inverzna matrica matrice
A i oznacava se sa A
1
:
A A
1
= A
1
A = I .
Invertibilna matrica se jos zove i regularna, a ona koja nema
inverznu je singularna.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Inverzna matrica
Matrica A /
R
nn
je invertibilna ako postoji matrica B istog
tipa tako da je A B = B A = I .
Tvrdenje
Ako je A invertibilna matrica tipa n, onda je matrica B za koju
vazi A B = B A = I jedinstvena.
Ako je A invertibilna matrica, onda se jedinstvena matrica B
sa svojstvom A B = B A = I zove inverzna matrica matrice
A i oznacava se sa A
1
:
A A
1
= A
1
A = I .
Invertibilna matrica se jos zove i regularna, a ona koja nema
inverznu je singularna.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Inverzna matrica
Matrica A /
R
nn
je invertibilna ako postoji matrica B istog
tipa tako da je A B = B A = I .
Tvrdenje
Ako je A invertibilna matrica tipa n, onda je matrica B za koju
vazi A B = B A = I jedinstvena.
Ako je A invertibilna matrica, onda se jedinstvena matrica B
sa svojstvom A B = B A = I zove inverzna matrica matrice
A i oznacava se sa A
1
:
A A
1
= A
1
A = I .
Invertibilna matrica se jos zove i regularna, a ona koja nema
inverznu je singularna.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Inverzna matrica
Matrica A /
R
nn
je invertibilna ako postoji matrica B istog
tipa tako da je A B = B A = I .
Tvrdenje
Ako je A invertibilna matrica tipa n, onda je matrica B za koju
vazi A B = B A = I jedinstvena.
Ako je A invertibilna matrica, onda se jedinstvena matrica B
sa svojstvom A B = B A = I zove inverzna matrica matrice
A i oznacava se sa A
1
:
A A
1
= A
1
A = I .
Invertibilna matrica se jos zove i regularna, a ona koja nema
inverznu je singularna.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primeri
_
2 1
1 0
_
_
0 1
1 2
_
=
_
1 0
0 1
_
,
_
0 1
1 2
_
_
2 1
1 0
_
=
_
1 0
0 1
_
,
Matrice s leve strane jednakosti su jedna drugoj inverzne; one
su invertibilne ili regularne.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primeri
_
2 1
1 0
_
_
0 1
1 2
_
=
_
1 0
0 1
_
,
_
0 1
1 2
_
_
2 1
1 0
_
=
_
1 0
0 1
_
,
Matrice s leve strane jednakosti su jedna drugoj inverzne; one
su invertibilne ili regularne.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primeri
_
2 1
1 0
_
_
0 1
1 2
_
=
_
1 0
0 1
_
,
_
0 1
1 2
_
_
2 1
1 0
_
=
_
1 0
0 1
_
,
Matrice s leve strane jednakosti su jedna drugoj inverzne; one
su invertibilne ili regularne.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
_
x y
u v
_
=
_
1 0
0 1
_
,
x u = 1
5x 5u = 0
y v = 0
5y 5v = 1
,
Sistem je protivrecan, tj. nema resenja. Matrica A zato nema
inverznu, singularna je. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
_
x y
u v
_
=
_
1 0
0 1
_
,
x u = 1
5x 5u = 0
y v = 0
5y 5v = 1
,
Sistem je protivrecan, tj. nema resenja. Matrica A zato nema
inverznu, singularna je. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
_
x y
u v
_
=
_
1 0
0 1
_
,
x u = 1
5x 5u = 0
y v = 0
5y 5v = 1
,
Sistem je protivrecan, tj. nema resenja. Matrica A zato nema
inverznu, singularna je. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
_
x y
u v
_
=
_
1 0
0 1
_
,
x u = 1
5x 5u = 0
y v = 0
5y 5v = 1
,
Sistem je protivrecan, tj. nema resenja. Matrica A zato nema
inverznu, singularna je. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
_
x y
u v
_
=
_
1 0
0 1
_
,
x u = 1
5x 5u = 0
y v = 0
5y 5v = 1
,
Sistem je protivrecan, tj. nema resenja. Matrica A zato nema
inverznu, singularna je. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Adjungovana matrica za matricu A = [a
ij
]
nn
:
adjA = [A
ij
]
t
nn
=
_
_
A
11
A
21
. . . A
n1
A
12
A
22
. . . A
n2
.
.
.
.
.
. . . .
.
.
.
A
1n
A
2n
. . . A
nn
_
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
A =
_
a
11
a
12
a
21
a
22
_
; adjA =
_
a
22
a
12
a
21
a
11
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
A =
_
_
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
_
_
;
adjA =
_
a
22
a
23
a
32
a
33
a
12
a
13
a
32
a
33
a
12
a
13
a
22
a
23
a
21
a
23
a
31
a
33
a
11
a
13
a
31
a
33
a
11
a
13
a
21
a
23
a
21
a
22
a
31
a
32
a
11
a
12
a
31
a
32
a
11
a
12
a
21
a
22
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
A =
_
_
a
11
a
12
a
13
a
21
a
22
a
23
a
31
a
32
a
33
_
_
;
adjA =
_
a
22
a
23
a
32
a
33
a
12
a
13
a
32
a
33
a
12
a
13
a
22
a
23
a
21
a
23
a
31
a
33
a
11
a
13
a
31
a
33
a
11
a
13
a
21
a
23
a
21
a
22
a
31
a
32
a
11
a
12
a
31
a
32
a
11
a
12
a
21
a
22
_
.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Tvrdenje
Ako je A matrica tipa n n, onda je
A adjA = adjA A = detA I .
Tvrdenje
Matrica A /
R
nn
ima inverznu ako i samo ako je detA ,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Tvrdenje
Ako je A matrica tipa n n, onda je
A adjA = adjA A = detA I .
Tvrdenje
Matrica A /
R
nn
ima inverznu ako i samo ako je detA ,= 0.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Inverzna matrica racuna se prema formuli:
A
1
= (detA)
1
adjA.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Inverzna matrica racuna se prema formuli:
A
1
= (detA)
1
adjA.
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primer
A =
_
_
1 1 1
1 2 3
2 3 5
_
_
detA = 1
A
1
=
_
_
1 2 1
1 3 2
1 1 1
_
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primer
A =
_
_
1 1 1
1 2 3
2 3 5
_
_
detA = 1
A
1
=
_
_
1 2 1
1 3 2
1 1 1
_
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primer
A =
_
_
1 1 1
1 2 3
2 3 5
_
_
detA = 1
A
1
=
_
_
1 2 1
1 3 2
1 1 1
_
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE
Sistemi linearnih jednacina; determinante; matrice
Matrice
Primer
A =
_
_
1 1 1
1 2 3
2 3 5
_
_
detA = 1
A
1
=
_
_
1 2 1
1 3 2
1 1 1
_
_
. 2
ELEMENTI ALGEBRE