1

2

Priredili:
Idris Resi, Prof. i Dr. Sulejman Maovi



ILMIHAL
KRATKA UPUTA U ISLAM









Izdava: ISLAMIC RELIEF

3
S A D R A J


S A D R A J ..................................................................................... 3

PRISTUP............................................................................................. 6
ime poinjemo svaki dobar posao? .............................................. 6
ta znai Bismilla? .......................................................................... 6
Koji su to svakodnevni poslovi prije kojih trebo izgovoriti
Bismillu? ......................................................................................... 6
ISLAM ................................................................................................ 7
ta je Islam? .................................................................................... 7
Ko su muslimani? ........................................................................... 7
ta smo mi po vjeri? ....................................................................... 8
ta je Kur'an? .................................................................................. 8
ISLAMSKI POZDRAV - SELAM ................................................... 10
ta je selam? ................................................................................. 10

I DIO - ISLAMSKO VJEROVANJE (IMAN) .................... 11
PRVA TEMELJNA ISTINA VJERE ............................................... 13
DRUGA TEMELJNA ISTINA VJERE............................................ 15
TREA TEMELJNA ISTINA VJERE ............................................. 16
PETA TEMELJNA ISTINA VJERE ................................................ 18
ESTA TEMELJNA ISTINA VJERE.............................................. 19

II DIO - GLAVNE ISLAMSKE DUNOSTI..................... 20
PRVA ISLAMSKA DUNOST ....................................................... 21
DRUGA ISLAMSKA DUNOST - NAMAZ (SALAT) ................. 22
Kako stojimo u namazu? ............................................................... 22
Kako se pregibamo u namazu? ..................................................... 22
Kako se sputamo na zemlju u namazu?....................................... 23
Kako sjedimo u namazu? .............................................................. 23
UVJETI ZA NAMAZ (NAMASKI ARTI) .................................... 24
PRVI UVJET ZA NAMAZ - OPA ISTOA .............................. 25
4
DRUGI UVJET ZA NAMAZ ABDEST ....................................... 26
UZIMANJE ABDESTA (slikovit prikaz) ........................................ 27
O meshu ........................................................................................ 29
Tejemmum .................................................................................... 30
Gusul ............................................................................................. 31
TREI UVJET ZA NAMAZ - POKRIVANJE TIJELA .................. 32
ETVRTI UVJET ZA NAMAZ - VRIJEME NAMAZA ................ 33
Ezn............................................................................................... 33
PETI UVJET ZA NAMAZ - KIBLA (KA'BA) ................................ 35
ESTI UVJET ZA NAMAZ - NIJJET (ODLUKA)......................... 36
Ikmet ........................................................................................... 36
SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA - NAMASKI RUKNOVI ........ 37
NAMASKI RUKNOVI (slikovit prikaz) .......................................... 38
Stupanje u namaz (iftith-i tekbir) ................................................ 41
Pregibanje u namazu (ruk') ......................................................... 42
Sputanje lica na tle (sedda) ........................................................ 43
Sjedenje u namazu ........................................................................ 43
Ettehijjtu ...................................................................................... 43
Salavti .......................................................................................... 44
Dove .............................................................................................. 44
Zavretak namaza (selm) ............................................................. 44
DODATAK O KIRETU ................................................................ 45
Subhneke ..................................................................................... 45
Eza i Bismilla .............................................................................. 45
Sura El-Fatiha ............................................................................... 46
Sra Vel-Asri ................................................................................ 46
Sra Nasr (Iz de) ...................................................................... 47
Sura Tebbet-jed ........................................................................... 47
Sura Ihlas (Kul-huvallahu) ............................................................ 48
Sura Felek ..................................................................................... 48
Sura Nas ........................................................................................ 49
PET DNEVNIH NAMAZA .............................................................. 50
SABAH-NAMAZ ......................................................................... 51
AKAM-NAMAZ ........................................................................ 52
PODNE-NAMAZ ......................................................................... 53
IKINDIJA NAMAZ ...................................................................... 55
5
JACIJA-NAMAZ .......................................................................... 56
VITR-NAMAZ ............................................................................. 57
ZIKR ............................................................................................. 58
NAMASKA DOVA ...................................................................... 60
ZABORAV U NAMAZU (SEHV-I SEDDA) ........................... 61
TA KVARI NAMAZ .................................................................. 61
POUKE O FARZ-NAMAZIMA .................................................. 62
POUKE O SUNNETIMA ............................................................. 62
ZAJEDNIKO KLANJANJE (DEMAT) ............................... 64
OSTALI NAMAZI ....................................................................... 64
TREA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST .................................. 65
ETVRTA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST ............................. 67
PETA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST...................................... 69

III DIO - KULTURA ISLAMSKOG IVOTA .................. 71
ISLAMSKI BLAGDANI .................................................................. 71
Ramazanski bajram ....................................................................... 71
Kurban-bajram .............................................................................. 71
Nova muslimanska hidretska godina .......................................... 72
Mevlud .......................................................................................... 72
Mubarek-noi ................................................................................ 72
ISLAMSKO VLADANJE (AHLAK)............................................... 74
DUNOSTI PREMA ALLAHU .................................................. 74
DUNOSTI PREMA SEBI .......................................................... 74
DUNOSTI PREMA OSTALIM LJUDIMA .............................. 75
GRIJESI I KAJANJE ........................................................................ 77
Veliki grijesi.................................................................................. 77




6
PRISTUP

ime poinjemo svaki dobar posao?
Svaki dobar posao poinjemo rijeima: BISMILLAHIR-
RAHMNIRRAHIM, to znai: U IME ALLAHA, SVEMU
DOBROINITELJA, MILOSTIVOG!
Ova formula naziva se BISMILLA.

ta znai Bismilla?
Bismilla znai da se mi odluujemo da svaki svoj in uradimo
mislei na Allaha delle nuhu i molei Ga da nam pomogne.

Koji su to svakodnevni poslovi prije kojih trebo izgovoriti
Bismillu?
Svakodnevni poslovi prije kojih treba moliti Allaha za pomo i
blagoslov su slijedei:
- kada peremo ruke i umivamo lice,
- kada pristupamo objedu,
- kada uimo Kur'an,
- kada radimo kolski zadatak,
- kada polazimo od kue na ulicu ih na posao,
- kada radimo bilo koji posao u radionici ili na polju...
U ovim i slinim poslovima Bismillom spominjemo Boga i
molimo Ga da nam dadne snagu i razum da zapoeti posao sretno
zavrimo, jer na ivot, snaga i razum zavise od Njega, Allaha delle
nuhu.

7
ISLAM

ta je Islam?
Islam je dragovoljna predanost Allahu delle nuhu u svakoj
misli, osjeanju i poslu.
Islam je vjera koju je objavio Allah delle anuhu preko Svoga
posljednjeg poslanika Muhammeda cijelom ovjeanstvu.
Islam ui da postoji samo jedan Bog, Allah, koji sve stvara,
odrava i rastvara.
Islam ui da postoji materijalni i duhovni svijet i da pored ovog
prolaznog ivota postoji vjeni ivot poslije smrti, Ahiret, i Sudnji dan,
kada e ljudi pred Bogom delle nuhu polagati raune za svoja djela.
Islam predstavlja sistem istina datih u Kur'anu kao posljednjoj
Bojoj objavi.
Islam vodi napretku i srei ovjeanstva, a njegovi propisi i
naela vae za sve prostore, vremena i prilike.
Islam propisuje odravanje tjelesna i duevne higijene.
Islam ui da, kad volimo, to inimo u ime Allaha delle nuhu,
i kad mrzimo, to takoer inimo u ime Allaha delle nuhu. Islam
nareuje sve to je dobro i korisno, a zabranjuje sve to je tetno.

Ko su muslimani?
Muslimani su one osobe koje su prihvatile islamsko uenje kao
putokaz u svom ivotu.
Muslimani iskazuju svoju pripadnost islamu kroz:
- islamsko vjerovanje da je samo jedan Bog, Allah delle
anuhu,
8
- izvravanje islamskih dunosti (ehadet, namaz, post, zekat i
had),
- ponaanje prema islamskim propisima...

ta smo mi po vjeri?
Mi smo po vjeri muslimani i muslimanke.
Svoju pripadnost islamu muslimani iskazuju kratkom obavezom
pred Allahom koja glasi: Ja srcem vjerujem i jezikom izjavljujem
nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed savreno predan
Allahu i Njegov poslanik. Ovu obavezu pripadanja islamu trebamo
nauiti izgovarati na arapskom jeziku.
E-HEDU EN L-ILAHE ILLELLH VE E-HEDU ENNE
MUHAMMEDEN ABDUH VE RESLUH .
Ova obaveza Allahu delle anuhu u naem narodu se naziva
ehadet ili Kelime-i ehadet.
Svaki musliman i muslimanka mora nauiti izgovarati ovu
kratku obavezu pripadanja svojoj vjeri.
ehadet muslimani izgovaraju u svim ivotnim prilikama, kada
su u dobru i veselju i kada su u nevoljama, patnjama i kunjama.
O ovoj obavezi vjeri lijepo je i razmiljati i svojim razumom se
opredijeliti za Boiju jedinost i Muhammedovo poslanstvo, a to znai
vrsto vjerovati u ehadet.

ta je Kur'an?
Kur'an je Boija knjiga u kojoj je Uzvieni Allah objavio vjeru
islam Muhammedu-alejhisselm s ciljem da je prenese i objasni ljudima
kako bi primjenom tog zakona postigli sreu na ovom i buduem
svijetu.
Kur'an nas ui:
9
- ta i kako treba vjerovati,
- koje islamske dunosti treba vriti i kako, te
- kako se ljudi trebaju vladati.
Kur'an nije samo vjerozakonik. On je savreni zbornik moralnih
propisa, izvor pravnih normi i drutvenih zakonitosti.
Kur'an zahvata i opu povijest, pedagogiju, sociologiju,
astronomiju, arheologiju, medicinu, biologiju, fiziku, matematiku i
druge drutvene i prirodne znanosti.
Danas Kur'an potie mnoge naunike Zapada i Istoka razliitih
profila da ga prouavaju i otkrivaju istine i upute za cjelovit razvoj
pojedinca i zajednice.



10
ISLAMSKI POZDRAV - SELAM

ta je selam?
Selam je islamski pozdrav obavezan za sve muslimane i
muslimanke na cijelom svijetu pri njihovim meusobnim susretima.
Islamski pozdrav glasi: ES-SELMU ALEJKUM, to znai:
Mir i spas Boiji elim vama!
Musliman kome je nazvan selam treba da uzvrati slijedeim
rijeima: VE ALEJKUMUS-SELM, to znai: I ja vama mir i spas
Boiji elim.















11
I DIO

ISLAMSKO VJEROVANJE (IMAN)

Da bismo mogli biti muslimani, duni smo nauiti te razumom i
srcem prihvatiti islamsko vjerovanje (iman).
Islamsko vjerovanje sastoji se od est temeljnih istina vjere, a
zovemo ih imanski arti.
Temeljne istine vjere su:
1. vjerovati u Boga, Allaha delle anuhu (Stvoritelja i
Vladara svjetova);
2. vjerovati u Boije meleke (anele), duhovna bia;
3. vjerovati u Boije kitabe (knjige);
4. vjerovati u Boije poslanike (pejgambere);
5. vjerovati u Sudnji dan (Posljednji dan);
6. vjerovati u Boije odreenje (kader), to jest da sve to se
dogaa, biva s Boijom voljom i odreenjem.
Svaki musliman i muslimanka duni su ove temeljne istine vjere
svakodnevno izgovarati na arapskom jeziku, a one glase:
1. AMENTU BILLH - Ja vjerujem u Boga,
2. VE-MELIKETIH - u Boije meleke,
3. VE KUTUBIH - u Boije Kitabe,
4. VE RUSULIH - u Boije poslanike
(pejgambere),
5. VEL-JEVMIL-HIRI - u Posljednji (Sudnji) dan,
6. VE BIL-KADERI HAJRIH VE ERRIH
MINELLHI TEL
- i vjerujem da sve to se dogaa, biva s Boijom voljom
12
i odreenjem.
Onaj koji ne vjeruje u svih est temeljnih istina vjere ne moe
biti musliman odnosno muslimanka.



13
PRVA TEMELJNA ISTINA VJERE

Prva temeljna istina vjere je MENTU-BILLHI, to znai:
Ja vjerujem u Boga, Allaha delle anuhu, Stvoritelja i Vladara
svjetova.
Sve to vidimo na zemlji i na nebu skladno je i lijepo ureeno.
Sve se razvija i kree u potpunom skladu i savreno tano; nita nije
sluajno. Razmiljanje o redu u prirodi dovodi nas do vjerovanja da
postoji Bog koji vlada cijelim svijetom.
Prouavanje prirode i pojava u njoj dovodi nas do saznanja da
postoji Stvoritelj koji sve zna i moe. Taj Stvoritelj je Allah delle
anuhu.
Allaha znamo i vjerujemo po Njegovim svojstvima spomenutim
u Kur'anu kojih ima mnogo, a ovdje navodimo slijedea:
- Allah ima i postoji,
- Allah je jedan,
- Allah je oduvijek i nije postao,
- Allah je zauvijek jer ga nee nestati,
- Allah nije niemu slian,
- Allah sam o sebi opstoji,
- Allah ivi svojim vjenim ivotom,
- Allah sve zna, uje i vidi,
- Allah sve ini svojom voljom,
- Allah sve stvara, odrava i rastvara.
U suri Ihlas Kur'an kae:
Reci: On, Allah, - jedan je! Allah je utoite svakome!
Nije rodio nikoga, niti je On roen, i Njemu niko nije ravan!
14
Kad spominjemo Allahovo ime treba rei delle nuhu ili
skraeno d. . u pisanju.



15
DRUGA TEMELJNA ISTINA VJERE

Druga temeljna istina vjere je VE-MELIKETIH, to znai:
Ja vjerujem u Boije meleke (razumna duhovna bia).
Meleki su nevidljiva duhovna bia koja nikada ne grijee, nego
uvijek sa zadovoljstvom i posluno vre dunosti koje im Allah d..
odreuje.
Odreeni meleki prate ovjeka, donose mu dobre misli i piu
njegova djela, a nazivaju se Kiramen ktibini.
Meleka ima vrlo mnogo a najpoznatiji su:
- Debrail - ima ulogu da prenosi od Boga Objavu
poslanicima;
- Azrail - rastavlja due od tijela u asu smrti, sa drugim za
to odreenim melekima;
- Mikail - sa drugim melekima vri odredene dunosti u
prirodnim pojavama i promjenama kao to su strujanje
vjetrova, kretanje oblaka, padanje kie, listanje, rast i
sazrijevanje bilja, itd;
- Israfil - ima zadau da najavi prestanak ivota na zemlji
(Posljednji dan) i ponovno oivljenje (Sudnji dan).
Druga nevidljiva bia koja donose ovjeku zle misli i navode ga
na grijehe zovu se ejtani (avoli). Oni su nai neprijatelji i mi molimo
Allaha da nas sauva od njihovog djelovanja slijedeim rijeima: EZU
BILLHI MINE-EJTNIR-RADM, to znai:
Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.



16
TREA TEMELJNA ISTINA VJERE

Trea temeljna istina vjere je VE KUTUBIH, to znai: Ja
vjerujem u Boije knjige, kitbe.
Boije knjige (kitbi) su Boije objave koje su ljudima prenosili
Boiji poslanici. U Boijim kitabima sadrane su upute, savjeti i propisi
o ivotu ljudi i obavljanju vjerskih dunosti koje je Allah d. . tokom
povijesti slao narodima da ih opomene i odvrati od loih djela i nasilja
koja su unitila mnoge civilizacije.
Naa Boija knjiga (kitb) je uzvieni Kur'an koji je dostavljen
Muhammedu - alejhisselam - da bude putokaz ljudima kako bi bili
sretni na ovom i buduem svijetu kao posljednja objava za sva budua
vremena i prostore do Sudnjeg dana.
Najpoznatija su nam etiri velika kitaba:
- Tevrt, objavljen Msu a.s.
- Zebr, objavljen Dvdu a.s.
- Indl, objavljen Isu a.s.
- Kur'n, objavljen Muhammedu a.s.
Pored spomenutih kitaba objavljeni su spisi ili svici pojedinim
Boijim poslanicima.
Kur'an je zakonik i vodi u ivotu muslimana. Njegovi propisi
vode srei i napretku svih ljudi u koju svrhu ih Allah d. . poziva da ga
prouavaju i u ivotu primjenjuju. Muslimani su posebno duni da ga
izuavaju i svoj

ivot usklauju po njegovim propisima, jer e samo
tako postii sreu na ovom i buduem svijetu.
Kur'an je uvijek suvremen i bit e izvor za sticanje znanja i
otkrivanje novih istina svim generacijama ljudskog roda do Sudnjeg
dana.

17
ETVRTA TEMELJNA ISTINA VJERE

etvrta temeljna istina vjere je VE RUSULIH, to znai: Ja
vjerujem u Boije poslanike.
Boiji poslanici su odabrani ljudi (pejgamberi) kojima je Bog
d. . slao svoje objave da ih prenesu i objasne ljudima.
Bilo je mnogo Boijih poslanika a najpoznatiji su: Adem, Nh,
Ibrahim, Ms, Is i Muhammed-alejhisselam.
Prvi pejgamber je Adem a. s. koji je ujedno i prvi ovjek na
zemlji. Adema i njegovu enu Havu stvorio je Allah d. . i od njih je
postao cijeli ljudski rod.
Posljednji Boiji poslanik je Muhammed a. s. Poslije
Muhammeda a. s. nee doi nijedan poslanik niti ijedna objava poslije
Kur'ana.



18
PETA TEMELJNA ISTINA VJERE

Peta istina vjere je VEL-JEVMIL-HIRI, to znai: Ja
vjerujem u Posljednji i Sudnji dan.
Posljednji je dan kada de ovaj svijet nestati i svi ljudi pomrijeti.
Sudnji je dan kada e Svemogui Bog stvoriti drugi vjeni ivot
i sve mrtvo oivjeti i pozvati ljude da im sudi za njihova djela.
Svakom ovjeku na Sudnjem danu bit e predoena njegova
dobra i loa djela za koja e biti nagraen ili kanjen.
Za dobra djela nagrada na Sudnjem danu je Dennet (raj), a za
loa djela kazna je Dehennem (pakao).
Najtei grijesi su: nevjerovanje u Boga, i za njih nema oprosta,
pa e biti i najstroije kanjeni.



19
ESTA TEMELJNA ISTINA VJERE

esta temeljna istina vjere je VE BIL-KADERI HAJRIH VE
ERRIH MINELLHI TEL, to znai: Ja vjerujem da sve to se
dogaa. biva s Boijom voljom i odreenjem.
Vjerovanje u Boije odreenje znai svjesno zalaganje za
ostvarenje zadataka ivota u granicama propisa Allahove vjere.
Odreenje treba ovako razumjeti: da je Svemogui Allah stvorio
zemaljske i nebeske svjetove i On odreuje raspored i zbivanja u njima.
Kada e i koliko ta potrajati, razvijati se i nestati, Allah odreuje,
rasporeuje i stvara. On je uzrok svim uzrocima. Niko ne moe Njega
sprijeiti u Njegovoj volji i radu. Ono to Allah hoe, to biva, dogada
se, a to nee, to se ne moe dogoditi niti biti.
Iako je sve odreeno, Allah d.. je dao ovjeku slobodnu volju,
a to je naa sposobnost da se sami odluimo za neko djelo. Ako se
odluimo za dobro djelo, bit emo nagraeni, a ako se odluimo za zlo,
bit emo kanjeni.
Prema tome, grijenik se ne moe pravdati Boijom odredbom,
sudbinom, jer e biti kanjen zato to se odluio na izvrenje nekog
grijeha, kao to e i dobroinilac biti nagraen zato to se odluio da
izvri dobro djelo.
Ako nas zadesi neko zlo ili nezgoda (bolest, smrt, strah, teta i
sl.); trebamo znati da je to Allah d.. htio i odredio pa moramo biti
strpljivi dok se ne izmijeni Njegova odredba.
Sve nesree koje nas u ivotu zadese duni smo sprijeiti i
otkloniti ako to moemo, a ako ne, treba ih strpljivo podnositi i moliti
Allaha d.. da nas spasi i otkloni nevolje.


20
II DIO

GLAVNE ISLAMSKE DUNOSTI

Islam se zasniva na pet glavnih dunosti. Te glavne islamske
dunosti su:
1. oitovati pripadnosti islamu (Kelime-i ehadet),
2. klanjati propisane namaze (salat),
3. postiti mjesec ramazan (savm),
4. davati propisani dio od imovine (zekat),
5. izvriti propisanu posjetu Ka'bi (had).
Pet glavnih islamski dunosti nazivamo islamskim artima.
Islamski arti su povezani sa imanskim artima kao tijelo s duom, a
srce im je Kelime-i ehadet. Stoga se pripadnost islamu oituje ili
izjavljuje izgovorom Kelime-i ehadeta.



21
PRVA ISLAMSKA DUNOST

Prva i glavna islamska dunost je Kelime-i ehadet koji glasi:
E-HEDU EN L ILHE ILLELLH, VE E-HEDU ENNE
MUHAMMEDEN ABDUH VE RESLUH,
to znai:
Ja vjerujem i oitujem da nema drugog Boga osim Allaha i
vjerujem i oitujem da je Muhammed savreno predan Allahu i Njegov
poslanik.
ehadet znai tvrditi ono to vjerujem a to i izjaviti (oitovati
pred drugim ljudima). ehadetom se tvrdi i oituje pripadnost islamu.
Kelime-i ehadet ima dva dijela: oitovanje vjere u Boiju
jedinost i oitovanje vjerovanja u Muhammedovo a. s. poslanstvo.
Vjerovanje u Boiju jedinost izraavamo u izreci L ILHE
ILLELLH to znai da nema drugog Boga osim Allaha, to nam
potvruje i Kur'an u suri Ihlas koja glasi:
KUL HUVALLHU EHAD, Reci: On, Allah, - jedan je.
ALLHUS-SAMED, On je neogranieni Gospodar koga
svako treba moliti za pomo i milost.
LEM JELID, VE LEM JLED, Nije nikoga rodio, niti je roen.
VE LEM JEKUN LEH Njemu niko nije ravan.
KUFUVEN EHAD.
Vjerovanje u Muhammedovo a. s. poslanstvo podrazumijeva da
Muhammed a. s. nije ni po emu bie koje trebamo oboavati nego
samo ovjek kao i drugi ljudi, ali za razliku od njih, on je bio savreno
predan Allahu i obdaren Njegovim poslanstvom.
Uzvieni Allah je odabrao Muhammeda a.s. za svog posljednjeg
poslanika da ljudima dostavi i objasni zavrnu objavu i da im bude
primjer kako se u ivotu treba vladati. Zato mi slijedimo Muhammeda
a.s. i njegovo uenje, mnogo ga volimo i cijenimo.

22
DRUGA ISLAMSKA DUNOST - NAMAZ (SALAT)

Druga islamska dunost je dnevno klanjati propisane namaze.
Namaz je muslimanska obaveza koja se vri svaki dan
klanjanjem i uenjem na propisani nain. Svaki dan treba klanjati pet
namaza, i to: sabah, podne, ikindiju, akam i jaciju. Svaki namaz ima
svoje vrijeme.
Namaz je propisan od Allaha d.. i ima est dijelova. Ti
sastavni dijelovi namaza su: poetni tekbir, stajanje, uenje Kurana,
pregibanje, sputanje lica na zemlju i sjedenje. Ovih est dijelova ine
oblik namaza.
Stajanje, pregibanje, sputanje lica na zemlju i sjedenje su
tjelesne radnje i treba ih nauiti vjebanjem.
Jedno stajanje, jedno pregibanje i dva sputanja lica na zemlju
ine jedan rekt namaza. Namaz moe imati dva, tri ili etiri rekata.

Kako stojimo u namazu?
U namazu stojimo mirno i skrueno, gledajui preda se. Noge
treba rastaviti jednu od druge najmanje tri prsta, a ruke sastaviti desnu
po lijevoj. Mukarci stavljaju ruke preko pasa, a enske ih stavljaju na
prsa. Stajanje u namazu zovemo kijm.

Kako se pregibamo u namazu?
U namazu se pregibamo preko polovine tijela, rukama se
odupremo o koljena, glavu izravnamo s leima i gledamo u none prste.
Pregibanje u namazu zovemo ruk'.

23
Kako se sputamo na zemlju u namazu?
Iz stajaeg poloaja pognemo se i povijemo noge, pa spustimo
na tle koljena, a zatim ruke, i izmeu njih spustimo nos i elo. To je
sedda. Sa sedde podignemo glavu i ruke, a onda uinimo jo jednu
seddu. S druge sedde diemo se na drugi rekat. Prvo diemo glavu,
onda ruke, pa koljena.

Kako sjedimo u namazu?
U namazu sjedimo na koljenima. Mukarac sjedne, ako moe, na
lijevu nogu, a desnu dri uspravljena stopala, povijenih prsta. enska
iskrene noge na desnu stranu. Ruke se dre na koljenima. Gleda se
preda se, u ruke.



24
UVJETI ZA NAMAZ (NAMASKI ARTI)

Prije stupanja u namaz treba ispuniti est uvjeta ili priprema za
namaz. Uvjeti za namaz su:
1. da bude isto tijelo, odijelo i mjesto gdje e se klanjati,
2. uzeti abdest ili, ako je potrebno, okupati se,
3. biti pristojno obuen,
4. na vrijeme klanjati,
5. okrenuti se prema Kibli,
6. odluiti klanjati (nijjet).
est uvjeta za namaz, nazivamo namaskim artima. Ako
nedostaje makar jedan uvjet, obavljanje namaza nije ispravno.



25
PRVI UVJET ZA NAMAZ - OPA ISTOA

Kod muslimana treba da bude isto: tijelo, odijelo i stan. U
istou spada: kupanje, pranje zuba, obrezivanje nokata, pranje ruku
prije i poslije jela, pranje poslije obavljene nude te isto odravanje
pazuha i stidnih dijelova tijela.
U neistou koju treba ukloniti spadaju svinjski proizvodi,
neist, mokraa, alkohol, krv, kao i svaka druga neistoa koja je
islamskim propisima zabranjena.



26
DRUGI UVJET ZA NAMAZ ABDEST

Abdest je posebno pranje istom vodom radi klanjanja namaza
ili uenja gledajui iz Mushafa. Abdest se uzima ovako:
1. prouimo Bismillu,
2. operemo ruke do iza ake (tri puta),
3. izaperemo usta i nos (tri puta). Desnom rukom ispiramo
usta, a lijevom rukom istimo nos.
4. operemo lice, odakle je kosa nikla do pod bradu i od uha
do uha (tri puta),
5. operemo prvo desnu. a zatim lijevu ruku do iza lakta (tri
puta),
6. potaremo mokrom rukom prednji dio glave (mesh) jedan
puta,
7. potaremo mokrim rukama ui i vrat (jedan puta).
Kaiprst stavimo u uho, palac iza uha, a sa ostala tri prsta
vanjskom stranom potiremo vrat,
8. operemo prvo desnu, a onda lijevu nogu do iza lanaka
(tri puta).
Uzimajui abdest moe se uiti Kelime-i ehadet ili koja dova.
Nakon to uzmemo abdest, lice i ruke obino obriemo istim pekirom.
S jednim abdestom, ako u meuvremenu nismo uinili nita to
kvari abdest, moemo klanjati vie namaza.



27
UZIMANJE ABDESTA (slikovit prikaz)


1. Pranje ruku do iza aka 2. Izapiranje usta










3. Izapiranje nosa 4. Pranje lica
28


5. Pranje ruku do iza lakta 6. Potiranje mokrom rukom
prednjeg dijela glave - mesh



7. Potiranje mokrom rukom prednjeg 8. Pranje nogu do iza lanaka
dijela glave (mesh)

29
ta kvari abdest?
Abdest e biti pokvaren: ako obavimo malu ili veliku nudu, ako
nam potee krv ili procuri gnoj ili uta voda, ako zaspimo, ako
povratimo ili ako pustimo vjetar.

O meshu
Mesh znai potrati mokrom rukom jedan dio tijela radi ienja
tog dijela ili pak potrati mokrom rukom jedan dio odjee, ako se - u
izuzetnim sluajevima - ne moe oprati taj dio tijela.

a) Mesh po zavoju
Ako imamo na tijelu kakvu ranu ili ozljedu pa to zavijemo
istim zavojem, moemo mesh initi po zavoju, prilikom uzimanja
abdesta, umjesto pranja, ako e nam pranje i kvaenje tih mjesta tetiti i
pogorati zdravstveno stanje.

b) Mesh po mestvama
Ima ljudi koji su uobiajili nositi mestve (lahku kunu obuu), i
to naroito u zimskom vremenu. U mestvama se moe klanjati pod
uslovom da budu iste, da pokrivaju none lanke, da nisu poderane
koliko tri prsta, da ne proputaju vodu, da se moe u njima komotno
hodati i da se obuku, kad dotina osoba ima abdest.
Onaj ko je obukao mestve kad je imao abdest nee skidati
mestve i prati noge kad bude opet uzimao abdest, nego e po njima
mesh initi.
Mesh po mestvama ini se na taj nain to se mokrim prstima
desne ruke potare desna mestva od nonih prsta do lanaka, a isto tako
prstima lijeve ruke lijeva mestva.
Mesh po mestvama moe se initi jedan dan i jednu no, tj. 24
30
sata, ako smo kod kue (mkim); a ako smo na putu (musfir), onda tri
dana i tri noi, tj. 72 sata.

Tejemmum
U izvjesnm sluajevima moe se, umjesto abdesta ili gusula,
uzeti tejemmum, tj. moe se obaviti formalno ienje istom zemljom
(prahom) ili predmetima napravljenim od zemlje.
Tejemmum se uzima, uglavnom, u ovim sluajevima:
1. kada u toku jednog namaskog vremena nije mogue
pribaviti vode;
2. kada imamo samo malo vode, koja nam je potrebna za
pie ili za pribavljanje hrane;
3. kad se, u sluaju potrebe, nije mogue okupati.

Kako se uzima tejemmum
U tejemmuma su tri farza, a uzima se ovako:
1. Najprije se odlui (nijjet uini) radi ega se uzima
tejemmum (na primjer, radi namaza ili prihvaanja
Mushafa). Nijjet tejemmuma za namaz glasi: Ja odluih
uzeti tejemmum radi namaza i radi toga da se oistim,
kako bih se mogao pribliiti Uzvienom Allahu.
2. Zatim dotaknemo dlanovima istu zemlju, ili predmet od
zemlje, dlanove otresemo i njima potaremo lice, kao da
ga peremo.
3. Na isti nain ponovo dotaknemo dlanovima istu zemlju,
ili predmet od zemlje, pa potaremo lijevom desnu, a
desnom lijevu ruku, sa vrha prstiju do iza laktova.
Sa jednim tejemmumom moemo klanjati vie namaza, sve dok
ne doemo do vode. Ali, im budemo u mogunosti uzeti abdest ili
31
okupati se, tejemmum nee vie vaiti pa se treba odmah okupati - ako
je tejemmum uzet umjesto kupanja, ili uzeti abdest - ako je tejemmum
uzet umjesto abdesta. Namaze koje smo klanjali sa tejemmumom ne
treba naklanjavati.
Sve to kvari abdest, pokvarie i tejemmum.

Gusul
Gusul je posebno vjersko kupanje koje je propisano u odreenim
prilikama spolno zrelim mukarcima i enama.
Gusul se uzima na ovaj nain:
1. usta i grlo vodom dobro isplakati;
2. nos izaprati;
3. zatim cijelo tijelo oprati da nigdje suho ne ostane ni
koliko se vrhom igle moe dotai.



32
TREI UVJET ZA NAMAZ - POKRIVANJE TIJELA

Kada hoemo da stupimo u namaz, treba da se pristojno
obuemo. Kod enskih mora biti pokriveno cijelo tijelo i kosa osim lica
i ruku do ake, s napomenom da je to islamski nain odijevanja ene u
svim prilikama.



33
ETVRTI UVJET ZA NAMAZ - VRIJEME NAMAZA

Svaki namaz se klanja u svome vremenu, odnosno ima svoj
vakat. Poetak svakog namaskog vakta odreuje se prema poloaju
sunca na nebu.
Vrijeme sabahskog namaza poinje od zore i traje do izlaska
sunca.
Vrijeme podnevskog namaza poinje kad sunce malo odmakne
sa sredine neba i traje do ikindije.
Vrijeme ikindijskog namaza poinje kada sunce nagne zapadu i
traje do akama.
Vrijeme akamskog namaza poinje od zalaska sunca i traje do
jacije.
Vrijeme jacijskog namaza poinje kad potpuno nestane
sunanog sjaja na zapadu i traje do pred zoru.
Zabranjeno je klanjati u asu izlaska sunca i pola sata poslije
izlaska, kad sunce prelazi preko sredine neba i kad sunce zalazi.
Poetak namaskih vremena za cijelu godinu oznaen je u
takvimu (muslimanskom kalendaru). Poetak namaskog vremena
oglaava mujezin uenjem ezana.

Ezn
Allhu ekber, Allhu ekber, Allhu ekber, Allhu ekber.
Ehedu en l illhe illellh, Ehedu en l illhe illellh.
Ehedu enne Muhammeden reslullh, Ehedu enne
Muhammeden reslullh.
Hajje ales-salh, Hajje ales-salh.
34
Hajje alel-felh, Hajje alel-felh.
Allhu ekber, Allhu ekber.
L illhe illellh.
U sabahskog ezna poslije Hajje alel-felah ui se:
Essaltu hajrun minen-nevm, Essaltu hajrun minen-nevm.
Ezan ue samo mukarci. Ezan se ui na munari, a moe i na
nekom drugom mjestu. On se ui usporeno i glasno.



35
PETI UVJET ZA NAMAZ - KIBLA (KA'BA)

U gradu Meki, u Arabiji, nalazi se mubarek mjesto Ka'ba i tamo
se okreemo kad klanjamo (Kibla). Meka se nalazi na jugoistoku od
nae zemlje. Ako ne znamo gdje je smjer Meke, a nemamo nikoga
upitati, onda se treba okrenuti onamo kuda mislimo da je Kibla.
Pokueno je klanjati prema slici na kojoj su ovjek ili ivotinja
naslikani.

Ka'ba u Meki



36
ESTI UVJET ZA NAMAZ - NIJJET (ODLUKA)

Prije nego to stupimo u namaz treba srcem odluiti koji emo
namaz klanjati. Tu odluku, u srcu donesenu, zovemo nijjet. Nijjet se
moe izgovoriti posebnim rijeima na bosanskom ili arapskom jeziku.
Svaki namaz ima svoj nijjet. Izgovarajui nijjet, treba sabrati misli i s
potovanjem stupiti u namaz. Nijjet na arapskom jeziku za sve namaze
glasio bi ovako:
Nevejtu en usallije lillhi tela saltel-vakti eden
mustakbilel-kibleti Allahu ekber.
Prije nijjeta farz namaza mukarci ue Ikmet.

Ikmet
Allhu ekber, Allhu ekber, Allhu ekber, Allhu ekber.
Ehedu en I ilhe illellh, Ehedu en l ilhe illellh.
Ehedu enne Muhammeden reslullah, Ehedu enne
Muhammeden reslullah,
Hajje ales-salh, hajje ales-slah.
Hajje alel felh, hajje alel-felah.
Kad kmetis-saltu, kad kmetis-slah.
Allhu ekber, Allahu ekber.
L ilhe illelh.
Ikmet se ui ubrzano i u sebi, kad se namaz klanja pojedinano,
a kad se klanja zajednii tj. u dematu onda ga ui mujezin naglas.


37
SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA - NAMASKI RUKNOVI

Namaz ima est sastavnih dijelova, i to:
1. poetni tekbir (iftith-i tekbir),
2. stajanje (kijm),
3. uenje Kur'ana (kiret),
4. pregibanje (ruku'),
5. sputanje lica na zemlju (sedde),
6. sjedenje na svretku namaza (ka'de-i ehireh).
Sastavni dijelovi namaza zovu se namaski rukni. Stajanje,
uenje, pregibanje i sputanje lica na zemlju ine jedan rekt. Namaz
moe imati dva, tri ili etiri rekata.



38
NAMASKI RUKNOVI (slikovit prikaz)

1. Iftith-i tekbir: poetni tekbir (Allahu ekber) s kojim se stupa
u namaz (enska i muka osoba)











2. Kijm: stajanje u namazu, i 3. Kiret: uenje Kur'ana na kijamu
39




4. Ruk: sagibanje u namazu


5. Sedda: sputanje lica na tle pred Allahovim d. . velianstvom

6. K'de-i ehire: posljednje sjedenje na kraju namaza na kojem se
predaje selam
40



Selm: zavravanje namaza predajom selama na desnu i lijevu stranu




41
Stupanje u namaz (iftith-i tekbir)

Poetnim tekbirom (iftith-i
tekbir) stupa se u namaz.
Dignemo ruke, dianova okrenutih
prema Kibli i izgovorimo: Allhu ekber.
Mukarci diu ruke u visini uiju dodiru-
jui palcima mehki dio uha. enske diu
ruke u visini ramena. Prsti su isprueni.


Stajanje u namazu (kijm)
Kada izgovorimo poetni tekbir i sastavimo ruke, stojimo mirno
i skrueno gledajui u mjesto gdje emo spustiti lice i uimo. Stajanje u
namazu zove se kijm. Ko zbog bolesti ili starosti ne moe da stoji,
klanjae sjedei.

Uenje Kur'ana u namazu (kiret)
1. ta je kiret?
Kiret znai uenje Kur'ana prilikom stajanja u namazu (tj.
uenje Fatihe i sre).
(Uenje Kur'ana u namazu farz je na stajanjima svih rekata. Kod
svih farz-namaza farz je uiti Kur'an samo na prva dva rekata, a na
treem i etvrtom rekatu uenje Kur'ana je vadib.)
2. ta se ui na stajanjima svih rekata u svih namaza?
Na stajanjima svih rekata u svih namaza ui se slijedee:
1) na stajanju prvog rekata u svih namaza ui se:
42
Subhneke, Eza, Bismilla, Fatiha i sra;
2) na stajanju drugog rekata u svih namaza ui se: Bismilla,
Fatiha i sra;
3) na stajanju treeg i etvrtog rekata farz-namaza ui se
samo Bismilla i Fatiha;
4) na stajanju treeg rekata ikindijskog i jacijskog sunneta
ui se: Subhneke, Eza, Bismilla, Fatiha i sra, tj. kao i
na stajanju prvog rekata;
5) na stajanju treeg rekata podnevskog sunneta ui se:
Bismilla, Fatiha i sra, tj. kao i na stajanju drugog
rekata;
6) na stajanju etvrtog rekata svih sunneta ui se: Bismilla,
Fatiha i sra, tj. kao i na stajanju drugog rekata;
7) na stajanju treeg rekata u vitr-namaza ui se: Bismilla,
Fatiha i sra, a zatim se dignu ruke kao kod iftitah-i
tekbira izgovarajui Allhu ekber, te se ruke stave na
odreeno mjesto i proui se Kunut-dova. Ko ne zna
Kunut-dovu moe prouiti: Allahumme rabben tina
fiddunj haseneten ve fiI-hireti haseneten vekin
azbennr.
3. ta uimo na stajanju u namazu?
Osim Fatihe i sra na stajanju u namazu uimo: Subhneke,
Ezu, Bismilla i Kunut-dovu.
Uenje Subhaneke, Euze i Bismille je sunnet, a uenje Kunut-
dove je vadib.

Pregibanje u namazu (ruk')
Pregibanje preko polovine tijela zove se ruk'. Vrei ruk',
izgovaramo: Subhne rabbijel-azm, tri puta. Diui se s ruk'a
izgovaramo: Semiallhu limen hamideh; zatim malo zastanemo i
43
reknemo: Rabben lekel-hamd, pa se, izgovarajui Allhu ekber,
spustimo na tle. Kad inimo ruk, gledamo u noge.

Sputanje lica na tle (sedda)
Kad smo stojei izgovorili: Rabenn lekel-hamd, sputamo se
na tle i govorei Allhu ekber - inimo seddu. Prvo spustimo
koljena, zatim dlanove, a onda nos i elo. Na seddi izgovaramo:
Subhne rabbijel-eal tri puta. Izgovarajui tekbir dignemo glavu sa
zemlje i malo sjedemo, a onda, na isti nain, uinimo drugu seddu. Sa
sedde se, govorei Allhu ekber, diemo na drugi rekat. Na seddi
gledamo niz lice. Na seddi se dotiemo tla nonim prstima, koljenima,
dlanovima, nosom i elom.

Sjedenje u namazu
Poslije svakog drugog rekata i na zavretku namaza sjedimo.
Namaz od dva rekata ima samo jedno sjedenje - kde-i ehire. Namazi
od tri ili etiri rekata imaju po dva sjedenja: prvo sjedenje poslije
drugog rekata i kde-i ehire na zavretku namaza. Na prvom sjedenju
uimo Ettehijjtu.
Na posljednjem sjedenju uimo Ettehijjtu, salavte i dove, pa
predamo (izgovorimo) selam.
Evo kako glase: Ettehijjtu, salavti i dove:
Ettehijjtu
Ettehijjtu lillhi ves-salavtu vet-tajjibt.
Esselmu alejke ejjuhen-nebijju ve rametullhi ve
berektuh. Esselmu alejn ve al ibdillahis-slihin. Ehedu en l
ilhe illellh, ve ehedu enne Muhammeden abduh ve resuluh.

44
Salavti
Allahumme salli al Muhammedin ve al li Muhammed,
kema sallejte al Ibrhime ve al ali Ibrhim, inneke hamidum-
medd.
Alluhumme brik al Muhammedin ve al li Muhammed,
kema brekte al Ibrhme ve al li Ibrhim, Inneke hamidum-
medd.

Dove
Rabena tin fid-dunj haseneten ve fil-hireti haseneten ve
kin azben-nr.
Rabbena-gfir l ve livlidejje ve lil-muminne jevme
jekmul-hisb.

Zavretak namaza (selm)
Namaz zavravamo,predavanjem selama. Selam se predaje
ovako: okrenuvi glavu na desnu stranu, izgovorimo: Esselmu
alejkum ve rahmetullh.
Zatim okrenemo glavu na lijevu stranu i izgovorimo iste rijei.
Izgovarajui selam, gledamo u vrhove ramena.
Poto predamo selm, prouimo:
Allhumme entes-selmu ve minkes-selm. Tebrekte j
zel-delli vel-ikrm.
Dok ovo uimo, potiremo se dlanovima po licu.
Ranije smo nauili kako se sjedi u namazu.





45
DODATAK O KIRETU
(uenje sra i dova u namazu)

Prema onom to smo naveli da treba uiti na stajanjima i
sjedenjima u namazu, potrebno je da napamet nauimo sljedee sre i
dove:

Subhneke
Subhane-kellahumme ve bi-hamdike,
ve tebre-kesmuke,
ve te-'l dedduke,
va l-ilhe gajruke.

Prijevod Subhaneke
Samo tebi pripada velianje, moj Boe, i
Tebi hvala.
Tvoje je ime uzvieno,
Tvoje je velianstvo veliko,
nema drugog Boga osim Tebe.

Eza i Bismilla
Ezu billhi mineejt-nirradm
Bismillhir-rahmnir-rahm

Prijevod Euze i Bismille
Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.
U ime Allaha, svemu Dobroinitelja, Milostivog.
46

Sura El-Fatiha
El-hamdu-lillhi Rabbil - 'lemn,
Errahmnir-rahm,
Mliki jev-middn.
Ijjke na'budu ve ijjke nesten.
Ihdi-nessirtal mustekm,
sirtallezne en'amte 'alejhim,
gajril-magbi'alejhim ve leddlln.
(Amin!)

Prijevod sre Fatihe
Hvala Allahu Gosposdaru svjetova,
svemu Dobroinitelja, Milostivom.
Vladaru Sudnjeg dana.
Samo Tebe oboavamo, i samo od Tebe pomo molimo.
Uputi nas na pravi put,
na put onih kojima si darovao Svoje blagodati,
a ne na put onih na koje si se rasrdio i koji su zalutali.


Sra Vel-Asri
Vel-asri! Innel-insane lefi husr.
Illellezine menu ve amilus-salihti,
ve tevsav bilhakki, ve tevsav bissabr.

Prijevod sre Vel-Asri
Tako Mi vremena! Zaista su svi ljudi na gubitku
osim onih koji vjeruju, rade dobra djela
i preporuuju jedni drugima istinu i strpljivost.

47

Sra Nasr (Iz de)
Iza de nasrullhi vel-feth
Ve re-ejtennse jedhulne f dinillhi ef vda.
Fesebbih bihamdi Rabbike ves-tag-fir-h.
Inneh kne tevvb.

Prijevod sre Iz de
Kada doe Allahova pomo i pobjeda
i kada vidi da ljudi u skupinama ulaze u Allahovu vjeru,
onda slavi i veliaj svoga Gospodara i moli Ga za oprost,
jer, zaista, On mnogo oprata.


Sura Tebbet-jed
Tebbet jed Ebi-Lehebin ve tebbe.
Ma agn 'anhu mluh ve m keseb.
Sejasl nren zte-Leheb.
Vemre-etuh hamm-letel - hatab.
Fi ddha hablun mim-mesed.

Prijevod sure Tebbet-jed
Proklete neka su ruke Ebu Lehebove, proklet neka je on sam.
Njegova imovina i sve to je stekao nee mu pomoi.
On e biti pren na plamenu dehennemskom.
Isto tako bie kanjena i njegova ena Nosaica drva.
Za njezin vrat bie privezano ue od vlakna palminog.

(Ebu Leheb i njegova ena Hammaletel-Hatab bili su najei
neprijatelji Muhammeda a.s. Ovom surom proklinje se svako ko vrijea
48
islam i muslimane i ko im nanosi zlo.)


Sura Ihlas (Kul-huvallahu)
Kul Huvallahu ehad.
Allhus-Samed.
Lem jelid, ve lem jled,
ve lem jekulleh kufuven ehad.

Prijevod sre Kul-huvallahu
Reci: On, Allah, - jedan je.
On je Neogranieni Gospodar koga svako treba moliti za pomo
i milost.
Nije nikog rodio, niti je roen.
Njemu niko nije ravan.


Sura Felek
Kul ezu bi rabbil-felek.
Min erri m halek.
Ve min erri gsikin iz vekab.
Ve min errin-neffasti fil-ukad.
Ve min erri hsidin iz hased.

Prijevod sure Felek
Reci: Utiem se Gospodaru svitanja
Od zla onoga to On stvara,
I od zla mrkle noi kada razastre tmine,
I od zla smutljivca kada smutnju sije,
I od zla zavidljivca kad zavist ne krije!
49


Sura Nas
Kul ezu bi rabbin-ns.
Melikin-ns. Ilhin-ns.
Min erril-vesvsil-hanns.
Ellezi juvesvisu fi sudrin-ns.
Minel-dinneti ven-ns.

Prijevod sure Nas
Reci: Traim zatitu Gospodara ljudi,
Vladara ljudi, Boga ljudi,
Od zla ejtana - napasnika,
Koji zle misli unosi u srca ljudi
Od dinova i od ljudi!



50
PET DNEVNIH NAMAZA

Uzvieni Allah naredio je klanjanje farz-namaza, a Muhammed
alejhisselam je preporuio i klanjanje sunnet-namaza. I farz-namaz i
sunnet-namaz klanjaju se na isti nain, a razlika je u onome ta se ui na
stajanju i sjedenju.
Spomenuli smo da namazi mogu imati dva, tri ili etiri rekata.
Ovdje emo ih nauiti takvim redom.



51
SABAH-NAMAZ

Sabah namaz ima etiri rekata: dva rekata suneta i dva rekata
farza. Prvo se klanja sunnet, pa onda farz. Sabahski sunnet-namaz se
zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunnetil-fedri
eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha sabahski sunnet okrenuvi
se prema Kibli - Allah je najvei.
Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i
uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru.
Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde, ustanemo
na drugi rekat.
Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon
toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na koljena.
Na posljednjem sjedenju uimo Ettehijjatu, salavate i dove te
predamo selam. Ovim je zavren sabahski sunnet-namaz.
Onda ustanemo i zanijetimo sabahski farz-namaz. Mukarci
prije nijjeta farz-namaza trebaju prouiti ikamet. Sabahski farz-namaz
se zanijeti ovako:Nevejtu en usallije lillhi tel salte fardil-fedri
eden mustakbilel-kibleti - Allahu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha sabahski farz, okrenuvi se
prema Kibli - Allah je najvei.
Nakon poetnog tekbira klanjaemo prvi i drugi rekat isto kao i
kod sunnet-namaza, i zavriti sa sjedenjem i predajom selama.



52
AKAM-NAMAZ

Akam namaz ima pet rekata: tri rekata farza i dva rekata
sunneta. Prvo se klanja farz, pa onda sunnet. Akamski farz-namaz se
zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte fardil-magribi
eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha akamski farz okrenuvi se
prema Kibli - Allah je najvei.
Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i
uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru.
Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde i ustanemo
na drugi rekat.
Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon
toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na prvo sjedenje (kadei-
la) i uimo samo Et-tehijjatu (bez salavata). Onda kaemo Allahu
ekber i ustajemo na trei rekat. Na treem rekatu uimo: Bismillu i
Fatihu (bez sure). Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo
na posljednje sjedenje (kadei-ehre) i uimo Et-tehijjatu, salavate, dovu
i predamo selam. Ovim je zavren akamski farz.
Onda ustajemo i zanijetimo akamski sunnet ovako: Nevejtu en
usallije lillhi tel salte sunnetil-magribi eden mustakbilel-kibleti -
Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha akamski sunnet okrenuvi
se prema Kibli - Allah je najvei.
Akamski sunnet se klanja isto kao i sabahski sunnet.



53
PODNE-NAMAZ

Podne namaz ima deset rekata: etiri rekata sunneta, etiri rekata
farza i dva rekata sunsunneta (posljednji sunnet). Prvo se klanja sunnet,
pa onda farz, i na kraju sunsunnet. Podnevski sunnet-namaz se zanijjeti
ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunnetiz-zuhri eden
mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha podnevski sunnet
okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei.
Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i
uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru.
Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde i ustanemo
na drugi rekat.
Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon
toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na prvo sjedenje (kadei-
la) i uimo samo Et-tehijjatu (bez salavata). Onda kaemo Allahu
ekber i ustajemo na trei rekat. Na treem rekatu uimo: Bismillu,
Fatihu i suru. Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa ponovo
ustanemo na etvrti rekat i uimo isto to na treem rekatu, tj.: Bismillu,
Fatihu i suru. Poslije ponovo izvrimo ruk i dvije sedde i onda
sjednemo na posljednje sjedenje (kadei-ehre) i uimo Et-tehijjatu,
salavate, dovu i predamo selam. Ovim je zavren podnevski sunnet.
Podnevski farz-namaz ima etiri rekata. Sjedi se poslije drugog i
etvrtog rekata namaza. Nijjet se ini ovako: Nevejtu en usallije lillhi
tel salte fardiz-zuhri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha podnevski farz okrenuvi
se prema Kibli - Allah je najvei.
Prva tri rekata klanjaju se isto kao akamski farz, s tim to
poslije treeg rekata ustajemo na etvrti rekat.
I na etvrtom rekatu uimo Bismillu i Fatihu (bez sure). Poslije
54
toga izvrimo ruk', dvije sedde i posljednje sjedenje, pa predamo
selam. Ovim je izvren podnevski farz-namaz.
Podnevski sunsunnet-namaz ima dva rekata, klanja se poslije
farza i zanijeti se ovako:Nevejtu en usallije lillhi tel salte
sunsunnetiz-zuhri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha podnevski sunsunnet
okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei.
Ovaj sunsunnet se klanja isto kao i sabahski i akamski sunnet-
namaz.



55
IKINDIJA NAMAZ

Ikindija namaz ima osam rekata: etiri rekata sunneta i etiri
rekata farza. Prvo se klanja sunnet, pa onda farz. Ikindijski sunnet-
namaz se zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte
sunnetil-asri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha ikindijski sunnet okrenuvi
se prema Kibli - Allah je najvei.
Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i
uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru.
Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde i ustanemo
na drugi rekat.
Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon
toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na prvo sjedenje (kadei-
la) i uimo Et-tehijjatu i salavate (za razliku od podnevskog sunneta).
Onda kaemo Allahu ekber i ustajemo na trei rekat. Na treem rekatu
uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i suru. Nakon toga izvrimo
ruk' i dvije sedde pa ponovo ustanemo na etvrti rekat i uimo:
Bismillu, Fatihu i suru. Poslije ponovo izvrimo ruk i dvije sedde i
onda sjednemo na posljednje sjedenje (kadei-ehre) i uimo Et-tehijjatu,
salavate, dovu i predamo selam. Ovim je zavren ikindijski sunnet.
Ikindijski farz-namaz ima etiri rekata. Klanja se isto kao
podnevski farz. Nijet se uini ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel
salte fardil-asri eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha ikindijski farz okrenuvi se
prema Kibli - Allah je najvei.



56
JACIJA-NAMAZ

Jacija namaz ima trinaest rekata: etiri rekata sunneta, etiri
rekata farza, dva rekata sunsunneta (posljednji sunnet) i tri rekata vitr
namaza koji se obino klanja poslije jacijskog sunsunneta. Prvo se
klanja sunnet, pa farz, pa sunsunnet i na kraju vitr namaz. Jacijski
sunnet-namaz se zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte
sunnetil-ii eden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha jacijski sunnet okrenuvi se
prema Kibli - Allah je najvei.
Jacijski sunnet-namaz se klanja isto kao ikindijski sunnet-
namaz.
Jacijski farz-namaz ima etiri rekata. Klanja se isto kao
podnevski i ikindijski farz-namaz. Nijjet se uini ovako: Nevejtu en
usallije lillhi tel salte fardil-ii eden mustakbilel-kibleti - Allhu
ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha jacijski farz okrenuvi se
prema Kibli - Allah je najvei.
Jacijski sunsunnet ima dva rekata i klanja se isto kao i podnevski
sunsunnet ili sabahski i akamski sunnet. Nijjet se uini ovako:
Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunsunnetil-ii eden
mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha jacijski sunsunnet
okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei.



57
VITR-NAMAZ

Vitr-namaz je posebni namaz, koji se klanja poslije jacijskog
posljednjeg sunneta. Vitr-namaz ima tri rekata. Nijjet se uini ovako:
Nevejtu en usallije lillhi tel saltel-vitri eden mustakbilel-kibleti -
Allhu ekber.
Ja odluih da klanjam u ime Allaha vitr namaz okrenuvi se
prema Kibli - Allah je najvei.
Ovaj namaz se klanja kao i akamski farz-namaz, ali se razlikuje
u uenju na treem rekatu.
Trei rekat klanja se na ovaj nain: poto se proui Bismilla,
Fatiha i sura, dignu se ruke, kao kod poetnog tekbira izgovarajui:
Allahu ekber. Tada se ruke sastave (sveu), a zatim se ui Kunut-
dova. Kad zavrimo Kunut-dovu, obavimo ruk', dvije sedde i
posljednje sjedenje pa predamo selam.
Ako proe vitr-namaz, treba ga naklanjati.

Kunut-dova
(Kunut-dova se ui na treem rekatu vitr-namaza, poto se
proui Bismilla, Fatiha i sra.)
Allahumme inn neste-nuke ve nestag-firuke, ve nesteh-dke
ve nu'minu bike, ve netbu ilejke ve netevekkelu 'alejke, ve nusn
'alejkel-hajre kulleh.
Nekuruke va l nekfuruke. Ve nahle'u ve netruku men
jefduruke.
Allhumme ijjke na'budu ve leke nusall ve nesdudu, ve
ilejke nes' ve nahfidu. Nerd rahmeteke ve nah 'azbeke. Inne
'azbeke bil-kuffri mulhik.

58
ZIKR
(velianje i slavljenje Allaha d. . poslije namaza)

Kad potpuno zavrimo neki namaz, lijepo je prouiti Salat i
Temdid, Ajetul-kursijj, tesbih i uiniti dovu.

SALAT I TEMDID

Ala resulillahi salavt.
Allahumme salli al Muhammedin ve al li Muhammed.
Subhnallhi vel-hamdu lillhi ve l ilhe illellhu vallhu ekber.
Ve l havle ve l kuvvete ill billhil-alijjil-azm.
A onda prouimo Euzu i Bismillu, pa ponemo Ajetul-kursiju.

JETUL-KURSIJJ

Ezu billhi mine-ejtnir-radm
Bismillhir-rahmnir-rahm
Allahu l illhe ill Hu. El-hajjul-kajjm. L tehuzuh
sinetun ve l nevm. Leh ma fis-semvti ve m fil-erd. Men zellez
jefeu indeh ill bi-iznih. Jalemu m bejne ejdhim ve m
halfehum, ve l jahtne bi ej-in min ilmih ill bim e. Vesia
kurijjuhus-semvti vel-erda, ve l jeduh hifzuhum ve huvel-
alijjul-azm.
Kad zavrimo Ajetel-kursijj, onda uimo:


59
TESBIH

Ja Rabbi zel-delli subhnallah. Tada izgovorimo
subhnallh 33 puta.
Zatim uimo: Subhnel-baki dimen elhamdu lillh i
reknemo Elhamdu lillh 33 puta.
Najposlije uimo: Rabbil-llmine tela anuh. Allhu
ekber i izgovorimo Allahu ekber 33 puta.
Tespih uzimamo radi lakeg brojenja onoga to uimo. a ako
nemamo tespiha moemo uiti napamet.
Iza toga uimo:
L ilahe illellhu vahdeh l erke leh. Lehul-mulku ve
lehul-hamdu ve Huve al kulli ej-in kadr. Ve m erselnke ill
rahmeten lil-lemn.
Sad se dignu ruke, s dlanovima okrenutim nebu i ui se dova.
Umjesto dove moe se prouiti samo Fatiha.


60
NAMASKA DOVA

Ezu billhi mine-ejtnir-radm
Bismillhir-rahmnir-rahm
El-hamdu lillhi rabbil-lemn. Ves-salatu ves-selmu al
sejjidin Muhammedin ve al alihi ve sahbihi edmen.
Allhumme rabben tekabbel minn salaten inneke entes-
semul-alm. Ve tub alejn ja mevln inneke entet-tevvbur-
rahm.
Allhumme rabben tina fid-dunj haseneten ve fil-hireti
haseneten vekin azben-nr.
Rabbena-gfir l ve li vlidejje ve lil-muminne jevme
jekumul-hisb.
Subhne rabbike rabbil-izzeti amm jesifun. Ve selmun
alel-murseln. Vel-hamdu lillhi rabbil-lemn. El-ftiha.



61
ZABORAV U NAMAZU (SEHV-I SEDDA)

Kad ovjek nehotice u namazu uini neto drukije nego to
zahtijeva propis (izostavi Fatihu, suru ili prvo sjedenje), treba da izvri
dvije sedde, to zovemo sehv-i seddom. Sehv-i seda se ini na ovaj
nain:
Poslije predaje selama na desnu stranu uine se dvije sedde, a
onda se ponovo proui Ettehijjatu, salavati i dove, pa se preda selam.
Ako greku uinimo hotimino, namaz treba ponoviti.


TA KVARI NAMAZ

Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest (pusti vjetar), ako se u
namazu progovori, nasmije, jaukne, glasno zaplae, bez potrebe
iskaljava ili uini bilo ta to ne prilii da se uini u namazu.



62
POUKE O FARZ-NAMAZIMA

Obaveza klanjanja farz-namaza nastaje otkaka ovjek postane
punoljetan i traje sve do smrti. Roditelji su duni djecu od sedam
godina nauiti da klanjaju, a od deset godina privoljeti ih na klanjanje.
Farz-namaz se moe izostaviti samo kad postoji vjerom priznata
zapreka ili smetnja. Ako ovjeku proe farz-namaz treba da ga naklanja
im prije. Naklanjavanje se vri isto kao i redovno klanjanje a u nijjetu
se kae koji se namaz naklanjava, npr: sabahski. podnevski, ikindijski.
akamski ili jacijski farz, i
.
ovako se zanijjeti: Ja odluih da naklanjam,
u ime Allaha, sabahski farz-namaz koji mi je proao.


POUKE O SUNNETIMA

Uz farz-namaz, kao od Boga propisanu islamsku dunost,
Allahov poslanik Muhammed a. s. je iz velike ljubavi prema
Uzvienom Allahu klanjao i sunnet-namaze. Stoga i mi klanjamo
sunnete. Sunnet-namazi se klanjaju prije farza. poslije farza ili prije i
poslije farza. Sunnet-namazi mogu imati dva ili etiri rekata. Sunnet-
namazi se klanjaju kao i farz, a razlika je u uenju na treem i etvrtom
rekatu i prvom sjedenju.

Kako se klanjaju sunnet-namazi?
Sunnet-namazi od dva rekata klanjaju se isto kao i sabahski fard-
namaz.
Podnevski sunet od etiri rekata klanja se kao i fard-namazi od
etiri rekata, ali se na treem i etvrtom rekatu poslije Fatihe ui i jedno
63
sure.
lkindijski sunnet od etiri rekata razlikuje se od podnevskog
sunneta u tome to se u ikindijskog sunneta i na treem rekatu ui, kao i
na prvom rekatu, i na prvom sjedenju se ui Ettehijatu, Salavati i Dove,
ali se ne predaje selam, nego ustajemo na trei rekat.
Jacijski sunnet od etiri rekata klanja se isto kao ikindijski
sunnet.

Koji sunneti se mogu skratiti, a koji izostaviti?
Ikindijski sunnet i jacijski sunnet od etiri rekata moemo
skratiti na dva rekata, a moemo ih i posve izostaviti.
Podnevska obadva sunneta, akamski sunnet i jacijski posljednji
sunnet moemo izostaviti ako smo mnogo zaposleni ili nemoni.
Sabahski sunnet ne treba nikada izostaviti. Kad naklanjavamo
sabahski farz istog dana prije podne, naklanjaemo i sunnet. Osim ovog
sluaja, sunnet-namazi se nikad ne naklanjavaju.
Kuranske sure uimo po redu kako su napisane u Mushafu, npr.
prvi rekat - sure Kevser, drugi rekat - sure Ihlas, trei rekat - sure Felek
i etvrti rekat - sure Nas.



64
ZAJEDNIKO KLANJANJE (DEMAT)

Farz-namaz klanjamo pojedinano, svako sam za sebe ili
zajedniki (dematile), a sunnet namaze klanjamo samo svako za se.
Zajedniko klanjanje za imamom zove se demat (skup, zajednica).
Klanjanje u dematu preporueno je Kuranom i Hadisom a ima i veu
nagradu od Boga d. .
Svaki demat ima imma, koji ga predvodi i mujezina.


OSTALI NAMAZI

Pored pet redovnih namaza klanjamo jo neke namaze kao to
su:
Duma-namaz, bajram-namaz, teravih-namaz, denaze-namaz,
nafile namazi, itd.
Za svaki ovaj namaz postaje propisi. Duma-namaz, bajram-
namazi i denaza-namaz klanjaju se uvijek zajedniki u damiji.
Damija je mjesto za klanjanje i islamsko uilite.



65
TREA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST

Trea glavna islamska dunost je ramazanski post.
Ramazanski post znai uz ramazan se ustegnuti od jela, pia,
puenja i spolnog uivanja od prije zore do zalaska sunca, u svrhu
odanosti Bogu d. . Postiti je duan svaki musliman i muslimanka koji
je punoljetan i zdrav. Ramazanski post se zanijeti ovako: Ja odluih
postiti ramazanski post u ime Allaha.
Ramazanski post se obino zanijeti prije zore, poslije nonog
ruka kad se i zaposti.
Ramazan je mjesec ibadeta, dobroinstva i vjerskog preporoda.
U damijama se ui i tumai Kur'an, a kod kue se pomau siromani,
doekuju i posjeuju roaci, komije i prijatelji.
Nou uz ramazan klanja se teravih-namaz. U toku dana
razlikujemo dva osnovna termina: sehur - vrijeme poetka posta, i iftar
- as kada treba prekinuti post.
Musliman zaposti tako to opere usta i zube i uini nijet, a omrsi
se obino uei Bismillu i najee vodom ili hurmama.
Za vrijeme posta treba se uvati i svih hravih djela, to vie
besposlena razgovora. Post e biti pokvaren ako se neto pojede, popije,
zapali cigareta i sl. Ako u zaboravu uinimo neto to kvari post, post
nee biti pokvaren. ovjek koji uz ramazan ne posti grijean je i treba
da kasnije naposti ramazan.
Krajem ramazana daje se siromanim muslimanima odreena
materijalna pomo, dar u novcu ili namirnicama. To darivanje zove se
sadekatul-fitr, a moe se dati i za potrebe Islamske zajednice.
Dvadeset sedma no ramazana zove se Lejletul-kadr i to je
najsvetija no u godini jer je u njoj poela objava Kur'ana azimu ana.
Po zavretku ramazana nastupa Bajram kao blagdan muslimana poslije
ispunjenih vjerskih dunosti.
66
Ramazanski post moe izostaviti: bolesnik, putnik koji se
udaljava od boravita vie od 80 km do 15 dana, vojnik na odsluenju
vojnog roka, zatvorenik, putnik, radnik na tekim fizikim poslovima,
starije osobe nesposobne da izdre post, ena koja nosi ili doji dijete,
ena za vrijeme mjesenog pranja. Sve navedene osobe dune su post
napostiti do idueg ramazana, a osobe koje nisu u stanju napostiti
proputene dane zbog teke bolesti ih starosti dune su za svaki dan
izostavljenog posta podijeliti otkupninu u vrijednosti sadekatul-fitra
(fidja).



67
ETVRTA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST

etvrta glavna isiamska dunost je zekat, obavezni vjerski
doprinos. Zekat je obavezno davanje jednog dijela iz vika imovine
siromanim muslimanima i muslimankama ili u druge korisne svrhe
islamske zajednice u cilju postizanja Allahova zadovoljstva.
Zekat se daje na imovinu koja pretjee od osnovnih potreba za
ivot (nisb). Zekat se daje na novac, dragocjenosti (nakit, zlato,
srebro), trgovaku robu, ivo blago (stoku) i ostale vrijednosti. Imovina
koja spada u zekat dijeli se u toku godine do vrijednosti od 2,5% od te
imovine. Vlasnici zlata i srebra duni su dati zekat ako budu imali u
vlasnitvu vie od 90,6 grama zlata ili 641,5 grama srebra.
Zekat na ivo blago podlijee zekatu vie od 30 goveda ili 40
ovaca. Zekat na ostalu robu - ito, brano, posteljina, odjea, namjetaj i
sl. ako je namijenjeno za trgovinu procjenjuje se u vrijednosti zlata i
srebra ili gotovog novca i na to se daje 2,5%. Zekat na ito, voe i
povre daje se odmah i to 10% od ubranog (ur).
Zekat se moe dati: onima koji nemaju nita od imovine,
siromanim licima ako imovina koju posjeduju nije dovoljna za njihovo
izdravanje, putnicima koji nemaju sredstava za povratak kui,
zaduenim licima koja ne mogu otplatiti dug, te za vjerske aktivnosti
koje nemaju drugih izvora sredstava.
Davanjem zekata postiemo slijedee koristi:
- stiemo zadovoljstvo, milost Allahovu,
- istimo srce od krtosti i privikavamo se na dareljivost;
- pomaemo siromahe i nevoljnike;
- uklanjamo nesporazume i mrnju izmedu imunih i
siromanih;
- istimo imovinu od tueg prava;
- podmirujemo potrebe islamske zajednice.
68
- Da bi zekat bio valjan i kod Allaha primljen potrebna su
dva uvjeta:
- nijet zekata, tj. da se obavezno srcem odlui da se izdvaja
dio imovine u ime Boga;
- svrha zekata - da se obavezni iznos zekata podijeli u
najljepu svrhu koju sam odredi ili utvrdi nadleni organ
islamske zajednice.



69
PETA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST

Peta glavna islamska dunost je had izvriti tj. Ka'bu jednom u
ivotu posjetiti kome je tome mogue.
Allah d.. u Kur'anu poziva sve muslimane i muslimanke da
posjete Ka'bu i izvre propisane obrede hada ako zato imaju
mogunosti. Tako uzvieni Kur'an kae: Ljudi koji imaju mogunost
duni su u ime Allaha posjetiti Ka'bu.
Had se obavlja uoi i u vrijeme Kurban-bajrama.
Had ima tri osnovna farza koja mora svaki hadija izvriti i to:
- ihram obui (ihram se sastoji od dva ista ogrtaa za
mukarce, a ene pokrivaju i glavu);
- boraviti na Arefatu deveti dan zul-hideta,
- tavafi zijaret tj. poasni obilazak oko Ka'be u danima
Kurban-bajrama.
ena koja odlui da obavi had treba da bude u drutvu svoga
supruga ili blieg roaka sa kojim ne moe stupiti u branu zajednicu ili
da bude u drutvu ena koje zajedno putuju na had.
Hadija je prije hada duan da:
- osigura svoju porodicu odgovarajuim ivotnim
potrebama do povratka sa hada,
- izmiri svoje dugove i zatrai oprost za uvrede koje je
eventualno nekada nekome nanio,
- da se pokaje za svoje grijehe i odlui da se po povratku
sa hada posveti svojim obvezama prema Allahu d..
Glavne koristi od hada su slijedee:
- da hodoasnici izvre propisane vjerske obrede na
odreenim mubarek mjestima,
70
- da se kod Ka'be na Arefatu, kod mezara Muhammeda a.
s. u Medini i na drugim asnim mjestima obrate Allahu
d. . za oprost grijeha i zatrae sreu i napredak svoje
zajednice i svih ljudi.
- da se muslimani na hodoau Kabi meusobno
upoznaju i da se tjenje povezuju kako bi jedni druge
pomagali u svim vanijim pitanjima,
- da sastanak na hadu u Meki koriste kao sveislamski
skup na kojem bi trebalo rjeavati vjerska, prosvjetna i
druga drutvena pitanja islamskog svijeta.














71
III DIO

KULTURA ISLAMSKOG IVOTA


ISLAMSKI BLAGDANI

Muslimani imaju dva blagdana:
- Ramazanski bajram i
- Kurban-bajram.

Ramazanski bajram
Ramazanski bajram je blagdan koji muslimani sveano
obiljeavaju po isteku ramazana 1., 2. i 3. dana mjeseca evvala u znak
veselja to su izvrili dunost ramazanskog posta, klanjali teravih-
namaze, posjeivali damiju i sluali predavanja, pa se nadaju u
Allahovu milost i nagradu.

Kurban-bajram
Kurban-bajram je blagdan koji muslimani obiljeavaju 10., 11.,
12. i 13. dana mjeseca zul-hideta. Osim bajram-namaza muslimani na
Kurban-bajram kolju kurbane.
Kurban je islamski obred koji se sastoji od klanja u ime Boga
propisane ivotinje u odreeno vrijeme. Od kurbanskog mesa treba 1/3
podijeliti siromanim muslimanima i muslimankama, 1/3 podijeliti kao
dar prijateijima, a 1/ 3 ostaviti za svoju porodicu.
72
Muslimani naeg podneblja uobiajili su prigodno obiljeiti i
slijedee dane:
- Nova muslimanska hidretska godina,
- Mevlud i
- mubarek-noi: Lejlei-regaib, Lejlei-mirad, Lejlei-berat i
Lejlei-kadr,

Nova muslimanska hidretska godina
Muslimanska hidretska godina odreduje se prema kretanju
Mjeseca oko Zemlje, a ima 354 ili 355 dana.
Muslimanske hidretske godine raunaju se od seobe
Muhammeda a. s. i prvih muslimana iz Meke u Medinu.
Kao prvi dan Nove muslimanske godine uzima se 1. muharrem
svake godine.

Mevlud
Mevlud je sveanost kojom muslimani obiljeavaju 12. rebiul-
evel kao roendan Muhammeda a. s. Tom prilikom u damijama se
proui mevlud i prigodna predavanja o ivotu i radu Boijeg Poslanika i
uglednih ashaba, kao i u raznim drugim prilikama.

Mubarek-noi
Lejlei-regaib pada prvog uoi petka u mjesecu redebu. Te noi
osjetila je hazreti Amina, da je ponijela Muhammeda a. s.
Lejlei-mirad pada 27. no mjeseca redeba. U toj noi
Muhammed a. s. doivio je najvie duhovno uzdignue i dobio od
Allaha d. . zaduenje za pet dnevnih namaza.
Lajlei-berat pada 15. no a'bana kada Allah d. . odreuje
73
ljudske sudbine za narednu godinu. Ona nas podsjea na skori dolazak
najdraeg nam gosta, ramazana, da bismo se duhovno i fiziki
pripremili za post i ostale ibadete.
Lejlei-kader pada 27. no ramazana. To je najodabranija no u
godini. Za nju veli Allah d. . da je bolja od hiljadu mjeseci jer je u toj
noi poeo Allah d. . objavljivati Kur'an a. . Muhammedu a. s.


















74
ISLAMSKO VLADANJE (AHLAK)

Moral je skup pravila o dobrom vladanju. Izvori islamskog
morala su Kur'an, Hadis i nain ivota islamskih velikana.
Propisi o islamskom moralu dijele se u tri grupe:
- dunosti prema Svemoguem Allahu,
- dunosti prema sebi i
- dunosti prema ostalim ljudima.


DUNOSTI PREMA ALLAHU

Prema Allahu smo duni:
- vrsto vjerovati u svih est temeljnih istina vjere;
- redovno i sa zadovoljstvom izvravati islamske dunosti;
- imati uvijek na umu da je dobro to god je naredio
Svemogui Allah d. ., a zlo to god je On zabranio.


DUNOSTI PREMA SEBI

ivot i zdravlje darovao nam je Svemogui Allah i mi trebamo
da ih uvamo. U tu svrhu potrebni su: istoa, hrana, odijevanje i
umjerenost u svemu. Naroito treba paziti na osobnu istou.
Bog nam je dao raznovrsnu hranu koju jedemo. Zabranjeno je
75
jesti: svinjsko meso i masti i svinjske preraevine, meso krepane
ivotinje, meso ivotinje koja nije propisno zaklana i krv. Zabranjeno je
piti sva alkoholna pia, radi otklanjanja brojnih tetnih posljedica od
upotrebe navedenih jela i pia.
Muslimani i muslimanke treba da budu propisno odjeveni i da
ne pretjeruju u luksuzu. Mukarci ne smiju nositi svilu i zlato, a ene ne
smiju nositi kratke, tijesne i prozirne haljine a dune su pokrivati cijelo
tijelo i kosu osim lica i aka.
Hrana, odijevanje i sve ostalo treba da budu od poteno
zaraenih sredstava.
Nauka i odgoj oplemenjuju nae srce i um i odvraaju nas od
hravih djela, misli i navika. Nije dovoljno imati samo znanje, nego se
treba prema njemu i vladati. Da bismo postigli lijep odgoj trebamo biti
uljudni, stidljivi, promiljeni i strpljivi. Ne smijemo biti umiljeni,
oholi, srditi i grubi.
ovjek mora raditi da sebi i svojoj porodici na poten nain
osigura izdravanje, da bude u stanju pomoi siromaha i nemonog, te
da moe doprinijeti neto i za napredak vjere i domovine.


DUNOSTI PREMA OSTALIM LJUDIMA

Prema ostalim ljudima smo duni biti dobri, pravedni, iskreni i
korisni.
Dobrota se sastoji: u dobru miljenju o drugima (ako to
zasluuju), u pratanju i u pomaganju okoline dobrim djelima. Protivni
dobroti su: mrnja, zavist i ogovaranje.
Istinost se sastoji u slijedeem: da ovjek govori istinu, da se ne
pretvara i da ispunjava dato obeanje. Istinosti je protivna: la,
dvolinost i pretvaranje. Neke stvari ne treba javno iznositi iako su
istina, kao to su: prenoenje tuih rijei, otkrivanje tuih sramota,
76
mahana i tajni te ogovaranje drugoga.
Pravednost se sastoji u tome da svaki pojedinac dobije ono to je
njegovo i to njemu pripada, a da prepusti drugima njihovo pravo.
Pravednost je protivna nepravednosti.
Porodica je osnovna ljudska zajednica, koja nastaje na
islamskom braku i ljubavi.
Roditelji su duni:
- brinuti se za zdravlje i ivot svoje djece,
- brinuti se da ih dobro u vjeri odgoje,
- brinuti se da ih upute na nauku ili zanat i osposobe za
ivot.
Djeca prema roditeljima imaju ove dunosti:
- da su zahvalna i posluna,
- da ih sluaju, tuju, vole i pomau,
- da se na svaki poziv roditelja odmah odazovu,
- da mrtve roditelje spominju dovom i da u njihovo ime
daju sadaku ih pomo,
- ako su roditelji bolesni i iznemogli, moraju ih djeca
njegovati, a ako su siromani a djeca imaju imetka ili
mogu zaraivati, onda moraju izdravati svoje roditelje.
I ostalu rodbinu treba lijepo paziti i pomagati.



77
GRIJESI I KAJANJE

Vjera je Allahova uputa kojom se usmjeravaju ljudi da
dragovoljno ine ono to je samo po sebi dobro. Vjera zabranjuje sve
to je loe i tetno za duu i tijelo, srce ili um, ivot i porodicu, imovinu
ili ast.
Ko radi to je vjerom zabranjeno ini grijeh. Ako ovjek uini
kakav grijeh, hotimino ili nehotice, treba da se odmah pokaje (tevbu
uini). Tevba se obino ini usmeno ovako: Milostivi Boe, ja se
iskreno kajem to sam uinio grijeh i molim Tvoj oprost. Estagfirullh,
estagfirullh, estagfirullh ve etbu ilejh. Kad se ovo izgovori, proui
se Amentu billahi i Kelime-i ehadet. Uz iskreno kajanje treba uiniti i
neko dobro djelo.

Veliki grijesi
Veliki grijesi su oni za koje je predviena otra kazna, ali oni
ipak ne izvode iz vjere (dina), odnosno poinilac tih grijeha nije prestao
biti musliman, ali je zasluio otru kaznu, pa je potrebno da se za te
grijehe pokaje. Spomenuemo neke velike grijehe koji se najee ine:
1. piti i proizvoditi alkoholna pia i droge i baviti se
njihovom prodajom i posluivanjem,
2. jesti svinjsko meso i mast i preraevine od ovog mesa,
3. vrijeati i ne potovati roditelje kao i ne brinuti se za
njihovo izdravanje, ako su siromani,
4. ubiti ovjeka, osim u nunoj odbrani,
5. lagati,
6. ne htjeti istinu svjedoiti,
7. krivo svjedoiti i krivo se zaklinjati,
78
8. biti dvolian,
9. zinaluk initi, odnosno stupati u vanbrane spolne
odnose,
10. prisvajati tuu imovinu, otimati i unitavati,
11. krasti i krivo mjeriti,
12. drugog vrijeati,
13. ivotinje spaljivati na vatri ili ih na neki drugi nain
muiti,
14. klevetati i tue mahane iznositi i iriti (gbet),
15. prenositi tue rijei i time zavaati i mrnju sijati
(nemmet),
16. zavidjeti, tj. eljeti da nekome nestane neko dobro
(hased),
17. biti ohol, tj. praviti se velikim i precjenjivati se, a druge
poniavati (kibur),
18. drugom zlo spremati,
19. biti krt, tj. ne izvravati svoje imovinske obaveze,
20. odabirati zemaljska uivanja nad ahiretskim,
21. ne bojati se Boije kazne,
22. vraati i vraarima (gatarima) vjerovati,
23. prigovarati za dobra djela,
24. iskljuiti iz nasijea nekoga,
25. namaz ne klanjati,
26. post, zekat i had ne izvravati,
27. izvriti samoubistvo i dr.