NAPUTCI ZA PRETRAŽIVANJE i KORIŠTENJE LITERATURE PRI IZRADI

SEMINARSKE RADNJE iz kolegija „Socijalna psihologija“

1. KOREKTNO NAVOĐENJE IZVORA

(prvo poglavlje ove skripte adaptirano je prema skripti dostupnoj na

http://www.pravo.hr/_download/repository/Plagijarizam_i_navodjenje_izvora.pdf )

Plagijat je svako korištenje tuđih ideja, mišljenja ili teorija, bilo doslovno, bilo
parafrazirano, u kojemu se ne navodi autor odnosno izvor informacija. Takav
"copy/paste" čin predstavlja krađu autorstva, te je potpuno neprihvatljiv u stručnim i
znanstvenim, pa tako i studentskim radovima. Ideje i citate koji potječu od drugih autora i
izvora potrebno je jasno naznačiti kao takve – da bi ih se moglo razaznati od vaših vlastitih
ideja i komentara koje iznosite. Na većini europskih sveučilišta plagijarizam predstavlja
valjani razlog za udaljavanje studenta sa studija.

Na primjer, susretnete li se sa ovim tekstom u nečijoj bilješci:

Primjer 1.
Glavni cilj intervencijskih programa koji se odnose na nasilje među djecom u školama jest
smanjiti sadašnje probleme nasilnika i žrtava u školskom okruženju i izvan njega te spriječiti
pojavu drugih problema. Za djecu koja su žrtve nasilja to prije svega znači povećati osjećaj
sigurnosti u školi te osjećaj prihvaćanja. Stoga je poznavanje karakteristika žrtava te
razlikovanje dviju skupina žrtava (pasivnih i provokativnih) od iznimne važnosti. Poznavanje
njihovih karakteristika olakšava njihovo prepoznavanje. Osobito je važan rezultat, koji
upućuje na njihove načine reagiranja, traženje pomoći i prepoznavanje podrške.

kao čitatelj niste upozoreni da je u pitanju citat koji je u cijelosti preuzet iz teksta: Profaca, B.,
Puhovski, S., Luca Mrđen, J. (2006). Neke karakteristike pasivnih i provokativnih žrtava
nasilja među djecom u školi. Društvena istraživanja, 15(3):575-590.

Nije prihvatljivo izvorni tekst jednostavno prepisati. Morate precizirati (navodnicima) da je

to citat i navesti izvor te broj stranice sa koje je citat preuzet. Na primjer, ovako složeni
odlomak ne bi predstavljao plagijat, jer je jasno označen citat, izvor i autor:

Primjer 2.
“Glavni cilj intervencijskih programa koji se odnose na nasilje među djecom u školama jest
smanjiti sadašnje probleme nasilnika i žrtava u školskom okruženju i izvan njega te spriječiti
pojavu drugih problema. Za djecu koja su žrtve nasilja to prije svega znači povećati osjećaj
sigurnosti u školi te osjećaj prihvaćanja. Stoga je poznavanje karakteristika žrtava te
razlikovanje dviju skupina žrtava (pasivnih i provokativnih) od iznimne važnosti. Poznavanje
njihovih karakteristika olakšava njihovo prepoznavanje. Osobito je važan rezultat, koji
upućuje na njihove načine reagiranja, traženje pomoći i prepoznavanje podrške” (Profaca
,Puhovski i Luca Mrđen, 2006:587).

Nije prihvatljivo (a često je i nespretno u ishodu) izmijeniti tek nekoliko riječi iz teksta i ne
navesti izvor. Sljedeći primjer također predstavlja jedan vid plagijata:
Primjer 3.
Za djecu koja su žrtve nasilja potrebno je povećati osjećaj sigurnosti u školi te osjećaj
prihvaćanja. Stoga je poznavanje karakteristika žrtava te razlikovanje dviju skupina žrtava
(pasivnih i provokativnih) od iznimne važnosti.

Također, nije prihvatljivo niti da se seminar sastoji od čitavog niza doslovnih citata.
Doslovni citati pod navodnim znakovima (primjer 2.) se upotrebljavaju onda kada se želi neka
misao istaknuti točno onim riječima kojima se autor izrazio. U ostalim slučajevima, poželjno
je parafrazirati određene dijelove teksta i citirati autora u zagradi, kao u sljedećem primjeru.

Primjer 4.
Potrebno je povećati osjećaj sigurnosti u školi te osjećaj prihvaćanja za djecu koja su žrtve
nasilja, a poznavanje karakteristika žrtava kao i razlikovanje pasivnih i provokativnih
skupina žrtava može biti od iznimne važnosti u tom procesu (Profaca, Puhovski i Luca
Mrđen, 2006).

Zbog razlike u stilu pisanja duž seminarskog rada, sve je vidove plagijata i prepisivanja
vrlo lako uočiti bilo kome tko čita tekst/seminar/diplomski rad. Nastavnici su uvijek
time nezadovoljni te redovito daju niže ocjene takvim radovima.

2. PREPORUČENA LITERATURA ZA KOLEGIJ „SOCIJALNA PSIHOLOGIJA“

Prvi korak u traganju za relevantnom literaturom o temi koja vas zanima je prelistati temeljnu
i preporučenu literaturu za kolegij (od velike pomoći može biti indeks pojmova na kraju
knjige i sadržaj na početku knjige).

Prilikom traženja publikacija u knjižnicama, nemojte se osloniti na knjižničara i njegovo

poznavanje sadržaja biblioteke te mu postaviti vrlo općenito pitanje poput „Jel' imate što o
agresivnosti?“, jer ćete tada vjerojatno dobiti odgovor „Ne“ ili tek jednu od desetak dostupnih
publikacija. Preporučljivo je najprije pretražiti katalog knjižnice koji je kod mnogih knjižnica
dostupan online, a u knjižnicu doći s popisom konkretnih publikacija koje želite posuditi. Na
taj način štedite i vrijeme i energiju:

Online katalozi nekih knjižnica u Zagrebu: (ctrl+ klik mišem za slijeđenje linka)

1. Knjižnica Studijskog centra socijalnog rada

http://193.198.205.168/anew/search.html

2. Nacionalna sveučilišna knjižnica (NSK)

http://katalog.nsk.hr/cgi-bin/Pwebrecon.cgi?DB=local&PAGE=First

3. Knjižnice Grada Zagreba (KGZ)

http://www.kgz.hr/

4. Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

http://knjiznice.ffzg.hr/katalozi

5. Knjižnica ženske infoteke

http://www.zinfo.hr/hrvatski/stranice/knjiznica/asp/upit.htm

Svakako, nemojte preskočiti niti pregled relevantnih domaćih i stranih časopisa, gdje možete
pronaći najnovije spoznaje o bilo kojoj temi. Znanstvene časopise možete posuditi u knjižnici
ili relevantni članak preuzeti direktno iz online baze podataka, ukoliko je dostupan.
(Napomena: u popisu literature svog seminarskog rada morate imati minimalno 2
znanstvena/pregledna rada, a poželjno je i više).

Pretraživanje domaćih časopisa:

http://hrcak.srce.hr/

Pretraživanje stranih časopisa (moguće s računala na Fakultetu):

http://www.online-baze.hr/
- relevantne baze za ovaj kolegij: Google znalac, EBSCOhost, Blackwell Synergy, Science
Direct, SpringerLink

Na stranicama Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dostupne su i brojne

studentske diplomske radnje, koje vam mogu pomoći u odabiru literature (popis na kraju
rada), a možete i citirati nalaze njihovog istraživačkog rada.

Diplomski radovi Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

http://darhiv.ffzg.hr/view/department/Odsjek_za_psihologiju.html

Što nikako ne može biti temeljna literatura?

- Nerecenzirane Internet stranice namijenjene “laičkoj” populaciji (npr. plivazdravlje,
wikipedia, stranice raznih savjetovališta i poliklinika i sl…), najčešće ne sadrže
informacije o autorima istraživanja i katkada teorija, već teže globalnom prikazu za
široku javnost.
 - Neznanstveni časopisi (dnevne novine, žuti tisak, modni časopisi, časopisi
namijenjeni širokoj javnosti…) – također namijenjeni širokom krugu čitatelja, često
teže senzacionalizmu i ne podliježu znanstvenoj recenziji.
ALI, ove izvore možete koristiti kao popratne ilustrativne materijale. Npr. možete
prikazati neki navod u novinama i komentirati ga u kontekstu znanstvenih spoznaja o toj
temi. Slično tome, ukoliko npr. pišete o komunikaciji mladih na Internetu, moguće je
priložiti nekoliko primjera s blogova, foruma itd.. koji ilustriraju temu o kojoj raspravljate
na temelju teorijskih i znanstvenih spoznaja.

2.1. Temeljna literatura

U nastavku je popis temeljne literature u kojoj možete pronaći informacije o svim ponuđenim
temama. Reference koje su istaknute (bold) svakako ne bi trebalo zaobići, od njih je najbolje
krenuti u potrazi za literaturom jer daju cjelovit uvid u područje.

 Acocella, J. R., Calhoun, J. F. (1990). Psychology of Adjustment and Human

Relationships. New York: McGraw-Hill Publishing Company.
 Aronson, E., Wilson, T. D., Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb:
Mate.
 Atkinson, R. L., Hilgard, E. (2007). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
 Rijavec, M., Miljković, D., Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija: znanstveno
istraživanje ljudskih snaga i sreće. Zagreb, IEP-D2.
 Brewer, M. B., Hewstone, M. (2004). Applied social psychology. Oxford: Blackwell
Publishers.
 Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb:
Golden marketing - Tehnička knjiga.
 Hewstone, M., Stephenson, G. M., Stroebe, W. (1996). Introduction to Social
Psychology. Oxford: Blackwell Publishers.
 Hewstone, M., Stroebe, W. (2003). Uvod u socijalnu psihologiju. Europske
perspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Krizmanić, M., Kolesarić, V., Petz, B. (1991). Uvod u psihologiju. Zagreb: Grafički
zavod Hrvatske.
 Magdalenić, I., Sorokin, B. (1982). Osnove socijalne psihologije za studente prava.
Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu.
  Miljković, D., Rijavec, M. (1997). A što biste vi učinili? Psihologija protiv zdravog
razuma. Zagreb: IEP. (oprez: POPPSI*)
 Pennington, D. C. (2004). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
 Petz, B. i suradnici (1992). Psihologijski rječnik. Zagreb: Prosvjeta.
 Petz, B. (2001). Uvod u psihologiju. Psihologija za ne psihologe. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
 Rathus, S. A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Zvonarević, M. (1989). Socijalna psihologija. Zagreb: Školska knjiga.

2.2. Preporučeni časopisi:

 Društvena istraživanja. Časopis za opća društvena pitanja. Zagreb: Institut društvenih
znanosti Ivo Pilar.
 Dijete i društvo. Časopis za promicanje prava djeteta. Zagreb: Ministarstvo obitelji,
branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
 Feminism & Psychology. SAGE Publications Ltd.
 Journal of Child Sexual Abuse. Research, Treatment & Program Innovations for
Victims, Survivors & Offenders. The Haworth Maltreatment & trauma Press.
 Journal of Family Psychology.
 Journal of Applied Social Psychology. Blackwell Publishing, Inc. Knjižnica SCSR-a
ili na http://www.blackwellpublishing.com/journal.asp?ref=0021-9029&site=1 )
 Psihologijske teme. Psychological Topics. Rijeka: Odsjek za psihologiju Filozofskog
fakulteta u Rijeci.
 Review of Psychology. International Journal of Croatian Psychological Association.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Suvremena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Ljetopis socijalnog rada. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studijski
centar socijalnog rada.
 Journal of Personality and Social Psychology
 European Journal of Experimental Social Psychology
 Advances in Experimental Social Psychology
 European Review of Social Pscychology
 i dr…
POPIS LITERATURE KOJU SU KORISTILE PRIJAŠNJE GENERACIJE
STUDENATA - PO POJEDINIM TEMAMA (svakako dopuniti literaturom koju sami
pronađete):
 Oprez! POPPSI* – reference označene ovim znakom su publikacije iz područja
popularne psihologije koja je namijenjena širokom (laičkom) krugu čitatelja pa je i stil
pisanja takvih publikacija prilagođen njima. Poželjno ih je koristiti kao nadopunu
znanstvenim publikacijama na kojima se temelji seminarski rad (udžbenici, znanstveni
i stručni članci), posebno u prezentaciji teme kolegama s godine (razni upitnici,
stripovi, zanimljivosti i sl..). Pritom pripazite da prilagodite stil pisanja znanstvenom
(izbjegavati: pisanje u 1. licu množine, direktna obraćanja čitatelju, moraliziranje (mi
bi trebali, mi bi morali), retorička pitanja, literarno izražavanje, sarkazam i sl..).
Obilježja znanstvenog stila su: objektivnost, kritički stav, donošenje zaključaka na
temelju valjanih argumenata (teorijske spoznaje i rezultati empirijskih istraživanja).

Npr. sljedeći kratki odlomak iz studentskog seminarskog rada, osim što je doslovno
prepisan iz priručnika A. Peasea te stoga predstavlja plagijat, preuzima slobodni, ne-
znanstveni stil izražavanja.
Neverbalna komunikacija sastoji se od mnoštva znakova od kojih svaki ima svoje značenje. Mi
svakodnevno komuniciramo pomoću tih znakova i „čitamo“ ih kod drugih ljudi, a da toga nismo
niti svjesni… (Pease, 1991).
Bilo bi ga korektnije parafrazirati na sljedeći način:
Neverbalna komunikacija sastoji se od mnoštva znakova određenog značenja. Ti znakovi se
svakodnevno koriste u ljudskim interakcijama, najčešće na nesvjesnoj bazi… (Pease, 1991).

 Također, valja imati u vidu godinu izdanja publikacije u kojoj je informacija

objavljena – preferirati publikacije novijeg datuma, a informacije preuzete iz starijih
publikacija pomno kritički preispitati. Općenito je poželjno u seminarskom radu
kontrastirati, suprotstavljati i uspoređivati informacije iz različitih izvora te zauzeti
kritičko-evaluativni stav.

 Socijalizacija

 Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

 Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj. Naklada Slap, Jastrebarsko.
 Brajša, P. (1995). Očevi gdje ste? Zagreb: Školske novine. (Oprez: POPPSI*)
 Buck, C., Foward, S. (2002). Otrovni roditelji: prevladavanje njihovog bolnog
nasljedstva i spašavanje vlastitog života. Zagreb: Bios. (Oprez: POPPSI*)
 Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb:
Golden marketing - Tehnička knjiga.
 Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1996). Priče o dobru, priče o zlu. Priručnik za
razvijanje moralnog prosuđivanja u djece. Zagreb: Školska knjiga. (Oprez: POPPSI*)
 Engels, R., Kerr, M. i Stattin, H. (2007.) Friends, Lovers and Groups: Key
Relationships in Adolescence – Hot Topics in Developmental Research . London:
Wiley. (Napomena: slijedite link, dijelovi teksta dostupni online).

 Grgurić, J. (ur.), (2007). XIX. Simpozij socijalne pedijatrije „Prve tri su najvažnije“.
Zagreb: Ured Unicef-a za Hrvatsku.
 Haith, M. M., Miller, S. A., Vasta, R. (1998). Dječja psihologija. Moderna znanost.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Jessel, D., Moir, A. (2001). Muški i ženski spol. Zagreb: Izvor. (Oprez: POPPSI*)
 Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
 Kordić-Vuković, V. (1998). Postanite uspješniji roditelji sretnog djeteta. Zagreb:
Biblioteka Psiha. (Oprez: POPPSI*)
 Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
 Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Pećnik, N. (2008). Suvremeni pogledi na dijete, roditeljstvo i socijalizaciju. Dijete
i društvo: Časopis za promicanje prava djeteta, 10 (1/2), 99-117.
 Rot, N. (1987). Osnove socijalne psihologije – socijalizacija. Beograd: Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva.
 Schlessinger, L. (1998). 10 gluposti kojima si muškarac može upropastiti život.
Zagreb: Mozaik knjiga. (Oprez: POPPSI*)
 Tokić, A. (2008). Suvremene spoznaje u istraživanju povezanosti roditeljstva i
adolescentske prilagodbe. Društvena istraživanja, 17 (6), 1133-1155.
 Tyrer, P. (1991). Kako živjeti sa stresom. Ljubljana: Založba Mladinska knjiga.
(Oprez: POPPSI*)
 Wenar, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija: od dojenačke dobi do
adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Zarevski, P. (1997). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Delale, E. A. (2001). Povezanost percepcije roditeljskog stila odgoja, nekih
karakteristika adolescenata i njihove emocionalne inteligencije. Magistarski rad.
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 Socijalna kognicija

 Aronson, E., Wilson, T. D., Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb:

Mate.
 Pennington, D. C. (2004). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
 Hewstone, M. i Stroebe, W. (2002). Uvod u socijalnu psihologiju. Jastrebarsko:
Naklada Slap.

 Kamenov, Ž. (1991). Neke determinante atribucije uspjeha i neuspjeha

srednjoškolaca. Neobjavljeni magistarski rad. Filozofski fakultet, Zagreb.
 Kamenov, Ž. (1998). Socijalna (ne)prikladnost prosudbe o uzrocima ponašanja
temeljene na grupnoj pripadnosti. Neobjavljena doktorska disertacija. Filozofski
fakultet, Zagreb.
 Fiske, S.T. i Taylor, S.E. (1991). Social Cognition. McGraw-Hill, Inc.
 Kunda, Z. (2002). Social Cognition: Making Sense of People. The MIT Press,
Massachusetts.
 Moskowitz, G. B. (2005). Social cognition: Understanding self and others. New York:
The Guilford Press.

o Diekmann, K. A., Galinsky, A. D., Tenbrunsel, A. E. (2003). From Self-Prediction to

Self-Defeat: Behavioral Forecasting, Self-Fulfilling Prophecies, and the Effect of
Competitive Expectations. Journal of Personality & Social Psychology, 85(4), 672-
683.
  Socijalna percepcija i samopercepcija

 Rijavec, M., Miljković, D., Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija: znanstveno

istraživanje ljudskih snaga i sreće. Zagreb, IEP-D2.
 Field, L. (2000). 60 savjeta za stjecanje samopouzdanja. Zagreb: Veble commerce.
(Oprez: POPPSI*)
 Field, L. (2001). Kako razviti samopouzdanje. Zagreb: Mozaik knjiga. (Oprez:
POPPSI*)
 Humphreys, T. (2003). Samopouzdanje – ključ djetetova uspjeha u školi. Zagreb:
Mozaik knjiga. (Oprez: POPPSI*)
 Lacković-Grgin, K. (1994). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Lauster, P. (1997). Postanite samopouzdani. Jastrebarsko: Naklada Slap. . (Oprez:
POPPSI*)
 Lidenfield, G. (2002). Samopouzdanje tinejdžera. Kako odgojiti pozitivnog,
samouvjerenog i zadovoljnog tinejdžera. Zagreb: Veble commerce. . (Oprez:
POPPSI*)
 Miljković, D., Rijavec, M. (2004). Razgovori sa zrcalom. Psihologija samopouzdanja.
Zagreb: IEP. . (Oprez: POPPSI*)
 RoAne, S. (2004). Kako ostaviti dobar dojam promovirajući sebe. Zagreb: V.B.Z. .
(Oprez: POPPSI*)
 Turner, C. (1997). Rođeni za uspjeh. Zagreb: Mozaik knjiga. . (Oprez: POPPSI*)
 Zarevski, P. (1997). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

o Kratohvil, A., Milas, G., Mlačić, B. (2007). Ličnost i samopoštovanje adolescenata:

analiza samoprocjena i procjena roditelja. Društvena istraživanja. Časopis za opća
društvena pitanja. 16 (1-2)
o Lacković - Grgin, K., Nekić, M., Penezić, Z., Tucak, I. (2007). Uloga nekih
mehanizama samoevaluacije i samoregulacije u održavanju samopoštovanja.
Društvena istraživanja. Časopis za opća društvena pitanja. 16 (3)
o Lewis, M. A., Neighbors, C. (2005). Self-determination and the Use of Self-
presentation Strategies. The Journal of Social Psychology. 145 (4): 469 - 489
o Zeman, Z. (2007). Identitetske strategije: u potrazi za smislom. Društvena
istraživanja. Časopis za opća društvena pitanja. 16 (6)

 Neverbalno ponašanje i emocije

 Arambašić, L. (2005). Gubitak, tugovanje, podrška. Jastrebarsko: Naklada Slap.

 Brajša, P. (2000). Umijeće razgovora. Pula: C.A.S.H. (Oprez: POPPSI*)
 Oatley, K. , Jenkins, J. M. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
 Jessel, D., Moir, A. (2001). Muški i ženski spol. Zagreb: Izvor.
 Leathers, D. G. (1997). Successful Nonverbal Communication. Principles and
Applications. University of Georgia: Allyn & Bacon. (Oprez: POPPSI*)
 Miljković, D., Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list: psihologija dječjeg
samopouzdanja. Zagreb: IEP . (Oprez: POPPSI*)
 Miljković, D., Rijavec, M. (2002). Neverbalna komunikacija – jezik koji svi govorimo.
Zagreb: IEP. (Oprez: POPPSI*)
 Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. (Oprez:
POPPSI*)
 Oatley, K., Jenkins, J. M. (2002). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
 Pearson, J. C., Spitzberg, B. H. (1990). Interpersonal communication: Concepts,
components and contexts. Dubuque: Wm. C. Brown Publishers.
 Zarevski, P. (1998). Pobijediti sramežljivost, a djecu cijepiti protiv nje. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (Oprez: POPPSI*)

o Anger, H. E., Nalini, A. (2002) On the Universality and Cultural Specificity of

Emotion Recognition: a meta – analysis. Psychological Bulletin. American
Psychological Assn. 128 (2): 203 - 235
o Brajša-Žganec, A., Slunjski, E. (2007). Socioemocionalni razvoj u predškolskoj dobi.
Povezanost razumijevanja emocija i prosocijalnog ponašanja. Društvena istraživanja.
Časopis za opća društvena pitanja. 16 (3)
  Stavovi

 Aronson, E., Wilson, T. D., Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb:

Mate.
 Deutscher, I., Pestello, F. P., Pestello, H. F. G. (1993). Sentiments and Acts. New
York: Aldine de Gruyter.
 Milas, G. (2004). Ličnost i društveni stavovi. Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Pennington, D. C. (2004). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
 Petković, S. (1983). Faktorska analiza ideoloških sindroma. Zagreb: Institut za
društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu.
 Deaux, K., Dane, F.C. i Wrightsman, L. S. (1993). Social Psychology in the 90's.
Pacific Grove, California: Brooks/Cole Publishing Company.
Myers, D. G. (1993). Social Psychology. New York: McGraw Hill.

o Ferić, I., Kamenov, Ž. (2007). Vrijednosti kao prediktori stavova i ponašanja: postoji
li utjecaj redoslijeda mjerenja? Društvena istraživanja. Časopis za opća društvena
pitanja. 16 (1-2)
o Malešević, S. (1993). Percepcija "etničkog porijekla" i "životnih ciljeva" kao
determinanti etničkog identiteta. Revija za sociologiju. 24 (1-2): 87 - 99
o Perko Šeparović, I. (1993). Postmodernističke vrijednosne orijentacije. Politička
misao. 30 (4): 118 - 129
o Pećnjak, D. (2001). Svijest i proporcionalni stavovi u suvremenoj analitičkoj filozofiji.
Doktorska disertacija. Zagreb.

 Stereotipi i predrasude

 Bayley, D., Gorančić-Lazetić, H. (2006). Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u

Hrvatskoj. Izvješće o društvenom razvoju, Hrvatska 2006. Zagreb: Program
Ujedinjenih naroda za razvoj.
 Borić, R., Genov, B., Lukač Koritnik, G., Popović, N., Sobol, G., Šimonović, D.,
Štimac-Radin, H. (2004). Kratak vodič kroz CEDAW - Konvenciju o uklanjanju svih
 oblika diskriminacije žena i njezinu primjenu u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike
Hrvatske: Ured za ravnopravnost spolova.
 Jessel, D., Moir, A. (2001). Muški i ženski spol. Zagreb: Izvor.
 Kolesarić, V., Krizmanić, M. (2003). Tolerancija u svakodnevnom životu –
Psihologija tolerancije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Oprez: POPPSI*)
 Milić, R., Pištalo, M. (2003). Priručnik za letenje udvoje: majstorstvo u odnosima
među spolovima u vremenu promjena. Split: Udruga Split zdravi grad. (Oprez:
POPPSI*)
 Supek, R. (1992). Društvene predrasude i nacionalizam. Zagreb: Globus. (sociološka
perspektiva – svakako nadopuniti iz socijalno-psihološke perspektive)
 Schneider, D. J. (2004). The psychology of stereotyping. New York: The Guilford
Press. 
 Snyder, M. (1981). On the self-perpetuating nature of social stereotypes. U: David L.
Hamilton (Ur.) Cognitive processes in stereotyping and intergroup behavior.
Lawrence Erlbaum Associates, Inc., Hillsdale, New Jersey.

o Bar-Tal, Y., Guinote, A. (2002). Who exhibits more stereotypical thinking? The effect
of need and ability to achieve cognitive structure on stereotyping. European Journal
of Personality. 16: 313 - 331
o Boban, B., Dvornik, S., Feldman, A., Galić, B., Lukač Koritnik, G., Mežnarić, S.,
Prijić-Samaržija, S., Radaković, M., Rodin, S., Vasiljević, S., Vidović, K. (2003).
Okrugli stol Rodna ravnopravnost i hrvatsko društvo u zakonodavstvu i stranačkim
političkim programima. Kritike i perspektive. Kruh & ruže. Feministički časopis
Ženske infoteke. 22: 6 - 33
o Dovidio, J. F., Kawakami, K., Spears, R. (2002). Disinhibition of Stereotyping.
Context, Prejudice and Target Characteristics. European Journal of Social
Psychology. 32: 517 - 530
o Puljiz, V. (2003). Pristup socijalnim pravima u Europi: stvarno stanje. Revija za
socijalnu politiku. 10 (2): 199 – 215.
o Štulhofer i sur. (2006). Spolne /rodne razlike u on-line seksualnim aktivnostima i
njihovim posljedicama. Društvena istraživanja. Časopis za opća društvena pitanja. 15
(6)
o Zakon o ravnopravnosti spolova. Narodne novine, br. 116/2003
  Bliski odnosi

 Berscheid, E., Walster, E. H. (1978). Interpersonal attraction. Second edition.

Massachusetts: Addison-Wesley Publishing Company.
 Buljan- Flander, G., Bačan, M., Škovrlj, K., Škrlec, N. (2009). Je li moguće da je to
ljubav? Zagreb: Grad Zagreb i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. (Oprez:
POPPSI*)
 Cesar, S., Bijelić, N, Kobaš, V. i Hodžić, A. (2004.) Bolje spriječiti, nego liječiti:
Prevencija nasilja u adolescentnim vezama. Zagreb: Cesi. (Oprez: POPPSI*)
 Chapman, G. (2001). 5 jezika ljubavi tinejdžera. Varaždin: Katarina Zrinski. (Oprez:
POPPSI*)
 Chapman, G., Campbell, R. (2003). 5 jezika ljubavi djece. Varaždin: Katarina Zrinski.
(Oprez: POPPSI*)
 Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb:
Golden marketing - Tehnička knjiga.
 Fromm, E. (1990). Umijeće ljubavi. Beograd: Beogradski izdavačko – grafički zavod.
 Gahagen, J. (1978). Interpersonalno i grupno ponašanje. Beograd: Nolit.
 Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu: Roditelji, vršnjaci, učitelji,
kontekst razvoja djeteta. Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Lauster, P. (1999). Psihologija ljubavi. Psihologija jednog fenomena. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (Oprez: POPPSI*)
 McLaughlin, C., Wilson, G. D. (2005). Znanost o ljubavi. Split: Marijan tisak. (Oprez:
POPPSI*)
 Milivojević, Z. (2000). Formule ljubavi: kako ne upropastiti sopstveni život tražeći
pravu ljubav. Novi Sad: Prometej.
 Miljković, D., Rijavec, M. (2002). Srce moje i tvoje u ljubavi stoje : psihologija
ljubavi. Drugo izdanje. Zagreb: IEP. (Oprez: POPPSI*)
 Nias, D., Wilson, G. D. (1987). Psihologija ljubavi 1. Zagreb: Prosvjeta. (Oprez:
POPPSI*)
 Tadinac, M., Kamenov, Ž., Jelić, M., Hromatko, I. (2005). Što ljubavnu vezu čini
uspješnom? Izvještaj s XV. Ljetne psihologijske škole, Brač. Zagreb: Odsjek za
psihologiju i Klub studenata psihologije.
 Vangelisti, A. L., Perlman, D. (2006). The Cambridge Handbook of Personal
Relationships. Cambridge: Cambridge University Press.
 Wilson, G. D. (1995). Intimni dodir. Zagreb: Mozaik knjiga. (Oprez: POPPSI*)
 Zazo, R. (1980). Porijeklo čovjekove osjećajnosti. Beograd: Biblioteka 'Suvremena
psihološka saznanja o djetetu' (Oprez: POPPSI*)

o Bubaš, G. (2007). Faktorska struktura pravila u prijateljskim vezama i njihova

povezanost s osobinama ličnosti. Društvena istraživanja. Časopis za opća društvena
pitanja. 16 (6)
o Grgurić, J. (ur.), (2007). XIX. Simpozij socijalne pedijatrije „Prve tri su najvažnije“.
Zagreb: Ured Unicef-a za Hrvatsku.
o Kamenov, Ž., Jelić, M. (2003). Validacija instrumenta za mjerenje privrženosti u
različitim vrstama bliskih odnosa: Modifikacija Brennanova Inventara iskustava u
bliskim vezama. Suvremena psihologija, 6(1), 73-91.

 Agresivno ponašanje

 Ajduković, M., Pavleković, G. (2000). Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo
za psihološku pomoć.
 Babić, D., Obradović-Dragišić, G. (1999). Za nasilje nema opravdanja. Vodič za žene
i djevojke. Zagreb: Centar za edukaciju i savjetovanje žena.
 Berkowitz, L. (1993). Aggression. Its Causes, Consequences and Control. New
York: McGraw – Hill, Inc.
 Buck, C., Foward, S. (2002). Otrovni roditelji: prevladavanje njihovog bolnog
nasljedstva i spašavanje vlastitog života. Zagreb: Bios. (Oprez: POPPSI*)
 Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje
djece. Zagreb: Marko M.
 Field, E. (2004). Živjeti bez nasilja. Zagreb: Naklada Kosinj.
 Heery, G. (2001). Preventing Violence in Relationships. A Programme for Men Who
Feel They Have a Problem with their Use of Controlling and Violent Behaviour.
London: Jessica Kingsley Publishers.
 Hodžić, A. (2007.) Nasilje ne prolazi samo od sebe. Zagreb: CESI. (Oprez: POPPSI*)
 Iliniš, V., Marinović Bobinac, A., Radin, F. (2001). Djeca i mediji. Uloga medija u
svakodnevnom životu djece. Zagreb: NSK.
 Ivančić, T. (2001). Agresivnost i povjerenje. Egzistencijalno – duhovni pristup
agresivnosti. Zagreb: Teovizija.
 Killen, K. (2001). Izdani. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. (Oprez: POPPSI*)
 Klein, R. C. A. (1998). Multidisciplinary Perspectives on Family Violence. London:
Rout ledge London & New York.
 Kostelić-Martić, A. (2005). Mobing – psihičko maltretiranje na radnom mjestu.
Zagreb: Školska knjiga. (Oprez: POPPSI*)
 Košir, M., Ranfl, R., Zgrabljić, N. (1999). Život s medijima. Zagreb: Doron. (Oprez:
POPPSI*)
 Lebedina Manzoni, M. (2007). Psihološke osnove poremećaja u ponašanju.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
 Magdalenić, I. i sur. (1988). Navijačko pleme. Zagreb: RZ RK SSOH.
 Maretić, A. (2001). Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje. ''Od vica do silovanja''.
Zagreb: Centar za ženske studije. (Oprez: POPPSI*)
 Miljković, D., Rijavec, M. (2002). Kako se zauzeti za sebe. Zagreb: IEP. (Oprez:
POPPSI*)
 Olweus, D. (1998). Nasilje među djecom u školi. Zagreb: Školska knjiga.
 Pećnik, N. (2003). Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
 Perasović, B. (2001.) Urbana plemena: sociologija supkultura u Hrvatskoj. Zagreb:
Hrvatska sveučilišna naklada.
 Pregrad, J. (2007). Projekt za sigurno i poticajno okruženje u školama: prevencija i
borba protiv nasilja među djecom (2003. - 2005). Priručnik. Zagreb: Ured UNICEF-a
za Hrvatsku.
 Rijavec, M. (1995). Uspješni menadžer – svakodnevne metode upravljanja. Zagreb:
IEP. (Oprez: POPPSI*)
 Storr, A. (1989). Ljudska agresivnost. Beograd: Nolit.
 Šeparović, Z. (1998). Viktimologija. Studije o žrtvama. Zagreb: Informator.
 Vrcan, S. (2003). Nogomet – politika – nasilje. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
 Vrcan, S. (1990). Sport i nasilje danas u nas. Zagreb: Naprijed.
 Žužul, M. (1989). Agresivno ponašanje. Psihologijska analiza. Zagreb: Grafocentar.
o Anić, R. (2006). Nasilje nad ženama u obitelji – teološko-pastoralni vid. U: B. Vuleta,
(ur.), Nasilje nad ženama: Teološko-pastoralni izazov. Zbornik radova. Split:
Franjevački institut za kulturu mira.
o Buljan Flander, G., Ćorić Špoljar, R., Durman Marijanović, Z. (2007). Pojava nasilja
među djecom s obzirom na spol, dob i prihvaćenost/odbačenost u školi. Društvena
istraživanja. Časopis za opća društvena pitanja. 16(1-2)
o Keresteš, G. (2006). Mjerenje agresivnog i prosocijalnog ponašanja školske djece.
Usporedba procjena različitih procjenjivača. Društvena istraživanja. Časopis za opća
društvena pitanja. 15(1-2)
o Landripet, I. (2007). Utjecaj pornografije na seksualno nasilje u Hrvatskoj: analiza
javnih kriminalnih statistika. Društvena istraživanja. Časopis za opća društvena
pitanja. 16 (1-2)
o Luca Mrđen, J., Profaca, B., Puhovski, S. (2006). Neke karakteristike pasivnih i
provokativnih žrtava nasilja među djecom u školi. Društvena istraživanja. Časopis za
opća društvena pitanja. 15 (3)
o Pećnik, N. (prosinac 1997). Fizičko kažnjavanje na razmeđu zlostavljanja djece i
društveno prihvaćenog roditeljskog ponašanja. Dijete. List radne skupine za prava
djeteta. 4(4): 29 - 33
o Pregrad, J. (2007).
o Raboteg - Šarić, Z. (2006). Bračni status, financijske poteškoće i socijalna podrška kao
odrednice roditeljske depresivnosti i odgojnih postupaka. Društvena istraživanja.
Časopis za opća društvena pitanja. 15(6)
o Sladović, B. (2001). Spolno zlostavljanje djece. Dijete i društvo. Časopis za
promicanje prava djeteta. 3 (1-2): 83 - 101

 Prosocijalno ponašanje i altruizam

 Lopez, S. J., Snyder, C. R. (2006). Positive Psychology. The Scientific and Practical
Explorations of Human Strengths. London: Sage Publications.
Poglavlja:
12. Empathy and Egotism: Portals to Altruism, Gratitude, and Forgiveness
13. Attachment, Love, and Flourishing Relationships
 Mikac, I. (2002). O volonterizmu. Drugo promijenjeno izdanje. Zagreb: VCZ.
 Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb: Alinea.
 Wheldall, K. (1979). Društveno ponašanje. Beograd: Nolit.
 Zora, R. Š. (1995). Psihologija altruizma. Čuvstveni i spoznajni aspekti prosocijalnog
ponašanja. Zagreb: Alinea.

o Brajša-Žganec, A., Slunjski, E. (2007). Socioemocionalni razvoj u predškolskoj dobi.

Povezanost razumijevanja emocija i prosocijalnog ponašanja. Društvena istraživanja.
Časopis za opća društvena pitanja. 16 (3)

 Grupa – grupni procesi i vodstvo

 Brown, R. (2006). Grupni procesi. Jastrebarsko: Naklada Slap.

 Gahagen, J. (1978). Interpersonalno i grupno ponašanje. Beograd: Nolit.
 Le Bon, G. (1989). Psihologija gomile. Zagreb: Globus.
 Rot, N. (1983). Psihologija grupe. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
 Ajduković, D. (ur.). (2003). Socijalna rekonstrukcija zajednice. Psihološki procesi,
rješavanje sukoba i socijalna akcija. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

 Sukobi i rješavanje sukoba

 Ajduković, D., Ajduković, M., Arambašić, L., Bežovan, G., Čorkalo, D., Kostarova-
Unkovska, L., Sladović, B., Štulhofer, A., Žganec, N. (2003). Socijalna rekonstrukcija
zajednice: psihološki procesi, rješavanje sukoba i socijalna akcija. Zagreb: Društvo za
psihološku pomoć.
 Ajduković, M., Pećnik, N. (1999). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea.
 Amižić, L. (1998). Modifikacija ponašanja putem igre. Zagreb: Nebojša Buđanovac.
 Field, E. (2004). Živjeti bez nasilja. Zagreb: Naklada Kosinj.

o Skripta iz izbornog kolegija Teorija i praksa pregovaranja. Zagreb: Odsjek za

psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
  Socijalni utjecaj i konformizam

 Supek, R. (1992). Društvene predrasude i nacionalizam. Zagreb: Globus.

 Šiber, I. (1998). Osnove političke psihologije. Politička kultura. Zagreb: Nakladno –
istraživački zavod.
 Šiber, I. (1984). Pojedinac i društvo. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost.
 Wehler, H. (2005). Nacionalizam – povijest, oblici, posljedice. Zagreb: Naklada
Jesenski i Turk.
 Wheldall, K. (1979). Društveno ponašanje. Beograd: Nolit.