dostiZestanje totalne slobode, pruZajuci primer onoga Stotreba da
ZVORI MODERNE UMETNOSTI bude idealan lik modernog doveka, oslobodenog od predrasuda i spremnogza direktno iskustvo stvarnog.Ispitivanje i produblji- , vanje mogucnosti modernog doveka, ili doveka koga iskljuiivo odreduje autentidnost sopswenih iskustava,morale su nuZno da se kredu u dva pravca: u nastojanjuda se utwdi kakvo bi moglo da bude olidenjei eventualnokakva bi mogla da bude struktura sveta iskljui-ivo datog kao utisak ili fenomen; i u definisanju smisla i eventualne svrhe ljudske egzistencije shva6eneiskljudivo kao smenjivanje,ukr5tanjei kontekst utisaka.Umetnost koja se razvi- ja u ova dva pravca u biti je modernazato Stopodrazumevaodba- civanje svakogprincipa autoriteta, bilo da je ovaj shva6enkao ot- krivena i vednaslika stvorenog,kao op5ta estetskanorma ili kao istorijska tradicija vrednosti.Zbog toga se umetnostovog perioda, modema ufiretnost,ne obazire ni na jednu nacionalnutradiciju i postavljase ne vi5e kao univerzalnaumetnost ili lepota, vei kao Termin ,,modernaumetnost" ne oznadavasawemenuumet- umetnostjednog istorijskog dru5tvakoja nastoji da prevazidetra- nost, umefirostnaieg veka ili na5egdoba. Postoji perid' onaj koji dicionalnegranice nacionalnostii da bude internacionalnaili ev- se sadanaziva,,izvorimaXX veka", u kome semislilo kako umet- ropska.Nema sumnje,u stvari, da je cilj razliditih i destoprotivre- nost, da bi bila umetnost, treba da bude moderna, to jest da dnih umetnidkih struja krajem XIX i podetkom XX veka defini- odraiava osobine i potrebe jedne kulture svesnozaokupljene svo- sanjeideje o Evropi, 5to upravo proizilan iz dijalektidkogprevazi- jim napretkom, kulture koja Zeli da se odvoji od svih tradicija, us- laienja istorijskih tradicija i onih koje je pozitivizamtogavremena merene na stalno prevazilaienie sopstvenih rezultata. Umetnost nzivao nacionalnimosobinamaili konstantama. tog perioda naztanaje i ,,modernistidkom",to jest modernompo Pitanje umetnosti postavljase tako na razliditim planovima: programu i, prema tome, svesnomnuinosti da se razvija u novim direktno uiestvovanjeu istorijskim prilikama nuino name6einte- pravcima,destosuprotnim u odnosu na prethodne'Trenutak pre- lektualne,moralne, druStvene,religioznei politidke probleme,ne kida u umetnidkoj tradiciji predstavljenje impresioniznom: mo- specifidnoestetskogporetka. Ali po5toje umetnostkao umetnost derni pokret ewopske umetnosti zapoiinje kada se shvatada im- potpun i nezamenljivnadin iskustva,onazadriava i nagla5avasvo- presionizan nije radikalno izmenio pretPostavke,uslove i svrhe ju autonomiju.,,L'art pour I'art" je dobro smiSljenakrilatica s kra- umetnidkqgdelovanja.Tada se postavljapitanje wednovanjaisto- ja veka, iirne se, izmedu ostalog,potwduje da umetnik nemadru- rijskog doprinosa impresionizrna;u prvom momentu, nastoji se gog cilja oeirnda proizvodi umetnosti da je umetnost- kao dista razjasnitida li je impresionizampo svom usmerenjubio klasidanili umetnost- neophodnazaLivot sveta,to jest da se druSfuo,mada romantidan,ili se re5avala,i kako, suprotnostizmeduta dva stava ne iskljuiivo, formira i vaspitavaposredstvomumetnosti.Ako je koja nisu smatrana za odredene istorijske prilike, vei za veEite tako i ako umetnik takode dini deo dru5tva,umetnostne samoda krajnosti ljudskog duha. ne potideod unapred ustanovljeneestetike,ve6u toku svogostva- Primajudi umetniku zadatak da u umetniikom delu prenosi rivanja, ostvaruje ili gradi estetiku. Zato je jedna od glavnih ka- neposredanvizuelni utisak, nezavisan,dak i suprotansvakomkon- rakteristika moderne umetnosti stalno formiranje grupa ili ten- vencionalnom pojmu strukture prostora i forme predmeta, im- dencija,od kojih svakaobjavljuje i ramlja svoj program,nastojida presionizan je- p-otvrdio vrednost utiska kao apsolutnu i auto- nemetne svoju estetiku ili odredenije poetiku (bududi da ova nomnu tinjenicu egzistencije.Umetnik u utisku ostvarujestanje nadelane potpadaju pod filozofski sistemi pre sveganastojeda potpune autentiinosti bi6a,u odbijanju svakoguobidajenogpojma usmeravajuumetnikovo delovanje).MoZese dakle re6ida smenji- rt4 GIULIO CARLO ARGAN IZVORI MODERNE UMETNOST] 115 vanje poetika, ili onoga Stose ponekad s omalovaiavanjemnaziva Objainjenje impresionizma kao krajnje poslediceduha tra- izmima, predstavljaZelju da se defini5eodnos izmedu umetnostii janja romantiinog i konadnepobede ideja Delacroixanad Ingre- savremenogdru5tva, u stalnom i ubrzanom kretanju. Nemaju6i sovim idejamaviSenije odrZivo.Ako je istina da utisak ili percep- vi5e cilj da predstavi vednereligiozne i moralne vrednosti,umet- cija nisu vedni ve6 stalno promenljivi, isto tako je istina da svest, nost moZesamo da bude naiin iivljenja i, kao takva, da se ukr5ta otkrivajudi se u fenomenu koji prima, otkriva ponaianje, trajnu sa svim vidovima savremenogZivota.Umetnost tako postajepot- strukturu. Uostalom, pojava neoimpresionizmas vremenom se puna drGtvena dinjenica,pridruiujuii se najnaprednijimpolitie- podudara sa onim Sto bi moglo izgledati, mada nije, kao korak kim pokretima. unazld ili bar kao misaonozaustavljanjeu razvoju samihumetni- Godine 1884. Seurat izlaie La Bagnadeu Salonu Nezavis- ka impresionizma.Renoir se vrada iz Italije, gde ga je Raffaello nih. Impresionistiikaistraiivanjao vizuelnojemocionalnosti tada oduievio i pnznaje da se nalazi u jednom 6orsokaku,da vi5e ne su razvijalijo5 samo Monet i Pissarro;dok su oni najodiglednijii zna ni da slika ni da crta, a njegovaklasidnavokacija,kao Stodo- najvi5espolja5njiaspekti impresionistidkogvidenja (svetlo slika- kazuje veliiina njegovogdela, nije involucija ingriste(ka Ingresu), nje, sjajnaboja,brza faktura, paZljivoposmatranjesvakodnevnog ve6 intuicija mogu6nogklasidnogirnpresionizma.Degas,sa svoje iivota) bili ve6, bar delimidno, prihva6eni i od tradicionalnih strane, pojadavacrtadko istraZivanje,produbljuje analizu odnosa umetnika,kao 5to su Bastien-lrpage,Besnardpa dak i Boldini. pokret-prostor; njegov prostor nije kategorija a priori u kojoj se Seuratovili Signacovneoimpresionizamnastajeiz Zeljeda se lumi- javljaju fenomeni, ve6 je struktura sarnogfenomena.Cak Monet, nistiikom i koloristidkom videnju impresionizmadAstrogaformu- koji takodes apsolutnomdosledno56urazvija pretpostavkeimpre- lacija, ne samou odnosuna neznatnaskretanja,ved na samempi- sionizrna,svakimdanom sveviSeprime6ujeda utisak nije samovi- rizam pionira ovog pokreta. Tekstovi visokog teorijskognivoa F. zuelna dinjenica,vee da angaZujeiitavu egzistenciju,da se dotide F6n6onai D. Suttera ieleli su da ustanovenauine temeljeviclenja najdubljih slojeva oseianja. IstraZivanjeneoimpresionistapolazi na osnovustarih Chevreulovihoptidkih istraZivanjai onih novijih od strogonaudnoggledi5ta,ali nauka ne obuhvataditavu kulturu. Helmholtzovih i Roodovih. Rei je, prema tome, o logiikom raz- Godine koje dolazeposle 1884.jesu, izmedu osralog,godinekada voju impresionistidkeobjektivnosti; a to je razvojsa dalekoseinim se C6zannepovladi da slika bave6ise najoiiglednijim i najsvesni- posledicama.Utisak koji su impresionisti uspeli da izdvoje nije jim istrafivanjem: utisak je joS tu, Stavi5e,to je la petites1nsation, vi5e samonadin neposrednogi spontanogsaznanja;upravo zbog ali svestnije ni5tadrugo do skup usaglaienihutisaka,prostorje za- toga ofvoreniji je i autentiiniji od uobidajenogpojma. To je stanje si6enutirima koji se komponuju u jedan kontekst. predmei pro- svesti,StaviSe, to je samasvestuzetai istraZenau aktivnomtrenut- lzilazr rz konstruktivnog sumiranja utisaka. potrebno je svakako ku njenogsusretasa pojavnim. Utisak, prema tome, ima strukturu prevazi(i dulni haos i dospeti do apsolutnejasno6eforme, ali ne koju treba razjasniti; i ima razvoj,proces,koji treba izrazitiuraz- gubedi niStaod iulnog iskustva koje sadinjavasadrZajsvesri- i voju ili postupkuslikarskeradnje.Videnje je ne5toStonasraye pos- bez koga nema svesti- jer svestnije niita drugo do njen vlastiti redswomslikarstva,prema tome, faze slikarskogpostupkane tre- sadriaj. A buduii da stvarnostistorijskogdovekanije sva u nepo- ba da imaju niSta od nadahnuia ili duda, vei treba da se vide i srednostii brzini utisaka,Stavi5esami utisci su pod uticajemprol- uoiavaju kao faze jednog naudnogeksperimenta.Redje, u stvari, log iskustva,ponovo se predlaZe(upravo u granicamaiskustva,a o tome da se pronade forma svetlosti i boje, 5taviSe,forma ili ne autoriteta) pitanje istorije: odatle duveno poredenje izmerlu strukturawesti u fenomenu,budu6ida sesvestne moZemislitiap- Poussina,najvi5eistorijskog umetnika medu umetnicima,s jedne, straktno,ve6jedino u dinu saznavanjai naznaiivanjafenomena. i prirode, s druge strane. Ako je, prema tome, klasidnaumltnost Tako seobjainjava zaito je neoimpresionizam, sasvojim naudnim ona koja teii predstavljanjupozitivne koncepcijesveta,u njegovoj doprinosom, mogao da se Siri u Evropi (tipi6an sludaj,italijanski prostomo-vremenskojtotalnosti, nema sumnje da, sa C€zannom, divizionizam)predstavljaju6ipolaznu tadku svih struja usmerenih impresionizamzaistapostajeklasidan;ali nova znatajnadinjenica na analitikuvidenja,kao Stosu kubizami futurizam. jeste da s€ta prostorno-vremenskatotalnost pojavljuje u fenome- 116 crulro cARLoARGAN tzvoRrMoDERNE uMErNosrr ll7 nu, onako kako je nauka prihvata, a prema tome, predstavaje lemidkom smislu, o novoj koncepciji sveta i 6oveka,pre svegao uvek, i u istoj meri, objektivna i subjektivna,to je predstavapo se- dovekuu svetu,Stosu impresionistipredlofili i 5to sadatreba pro- bi ili predstavasveta. dubiti, objasniti i dovesti do kraja. Uostalom,klasidnaideja, interesovaryeza uzvi5eneili duboke Godina 1886. je godina knjEevnog simbolizrna,ali i godina sadrZaje,poverenje u idealnu funkciju umetnostinisu uni5tenita- prvog Gauguinovog boravka u Bretanji, dolaska Van Gogha u Pa- lasom vizuelnog objektivizma impresionista. Mada daleko od riz, pojavljivanja Rembauovih lllwnirntioru. Simbolizam je kon- istraZivanjafenomena videnja, poslednjih godina XIX veka rade cept koji podrazumeva suprotstavljanje ideje slike ideji forme. umetnici koje danasniko ne bi smeo da optuii za naTadnjaitvoi Forma je uvek predstavaspoljainjeg sveta, ma koliko da je slo- akademskitradicionalizam.Iste godine kada Seuratsllka La Bai- bodna i interpretativna, i kao takva, uvek ima jedno precizno gnade,Puis de Chavannesslika u Lion$ Visionantique,delo dija znadenje: pejzaLnevedute, figure ili mrtve prirode, Sto god da se literama ozbiljnost nije ispod naudneozbiljnosti Seurata;isto 6e pojavi bice uvek sturkturno nairlo principium individuationis,bilo primetiti Gauguin, azatim, u prvim godinamarada u Parizu,i Pi- da je to plastidki reljef, svetlostili boja. Slika moie da ima dva, casso.Poredenjerasko5neslikarske fantazljeG. Moreaua,koji 6e viSeili beskonadnomnogo znaienja:jedna Bogorodicasadetetom biti uiitelj fovistima, i Flauberta,zapravonjegovih Tentationsi Sa- msile da predstavljamaterinstvoili spasenjeljudskog roda, i tako lanunbda,dak je veoma lako; isto tako kod Monticellija, koji 6e se dalje. Forma se uvek radaiz procesaanalize,slika iz procesasinte- svideti Van Goghu, odiglednaje lelja da se rasplarnsanom kolori- ze: ato 1eotkrice Paula Gauguina,glavne lidnostislikankog sim- stidkom videnju pridruZi rasplamsanapoetska fantadia. Carridre bolizna i razlog njegovog suprotstavljanjadisto vizuelnom sli- 6ak pokuiava, mada sa malo uspeha,suprotanput neodredenog, karstvu Moneta ili Pissaroa.Ali ni Gauguin ne moZeda izbegne nejasnogvidenja,bz boje, da bi revalorizovaopatetiEneteme ko- utisak, Stavi5e,nastoji da ga pojednostavii pojadazato 5to Zelida je su izgledalezauveknapuStene.Nasuprotnjemu,Toulouse-Lau- zna Sta on oznaiava, koja predainja iskustva obnavlja, koja trec, koji je temeljno proudavao sistem znakova impresionista, angaiovanjau sada5njostiodreduje slika svetaStose stvarau mi- pretvara vizuelni utisak u mentalni utisak i koristi se tim brzim i Sljenju.7-anjegaslika nije viSeekran na kome seprojektuje oblidje nemarnimbeleZenjemda bi stvaraoslikarstvokoje je oitro i pole- sveta: to je autonomna slika, upotpunjena magidnomegzistenci- midki zainteresovanoza druStveniZivot njegovogwemena.Odilon jom i silan, kao Stoje egzistencijastarih slika narodne umetnosti Redon koji upravo ovih godina idazi iz senkei u Mallarmduotkri- ili bolje red onog boianskog kod primitivnih naroda.Utisak je tu, va svog duhovnog vodu, sudio je o impresionizmu bas de plafond dak previie izvestani Ziv; ali za dovekakoji Zivi od utiska, za koga i iulnom naturalizmu suprotstavljaonaturalizamistraiivanja, koji svet nije ntta drugo do goru6i i sambuverenpoziv na njegovuspo- je maiti otkrivao nov zadaransvet poetskih slika. Na kraju, ako sobnostda ose6a,StamoZeda bude vrednostsvetogi mitskog?Iz- umetnost moZe da ima naudnu stranu, okrenutu ka predmetu, vesnoje da utisak ne odstranjuje tu vrednost, ali kako je utisak moie da ima i literarnu ili poetsku stranu, okrenutu ka traganju potpuna realnost, a ne prvobitna i privremena realnost koja tek subjekta,i to se ne moZe zanemariti. treba da se razjasnii prede u intelekt, sveto i mit ostajuvezanisa Danas, sa bra6om Goncourt i J. E. Blancheom,ne moZe se utiskom za naie telo, a iivot je samoritual, stalnoprizivanjemrad- vi5e misliti da je impresionizam po svojim sjajnim bojama i svojim nih i skrivenih razlogasvojstvenihljudskom bi6u i kosmosu.Puvis blistavim efektima svetlosti powatak na najbolju tradiciju francus- de Chavannesje sanjao o slivanju klasidnogi hriSdanskogmita u kog osamnaestogveka: brz i sre(no izabran nadin da se posdr sa novi ,,hurnanlzarn";Gauguin teZi novom, vednomvarvarstvudiji toucheet diviser les toru (stavipotez i podeletonovi).Isto tako im- su mitovi istrgnuti iz perspektiveistorije, prisutni u fiziikoj egzi- presionizam nije plod nacionalne tradicije koju struje manje ili viSe stenciji,u setnim i neukrocenimstrastimamodernog6oveka.To je nepcredno vezane za impresionizan, rawijaju u Nemaikoj, u jedan od razloga,mada ne i jedini, njegovogbekstvana Tahiti. Engleskoj,Holandiji, Italiji, Americi. Danasvi5ene moZepostoja- Nije jedini, jer slede6irazlog,mada ne toliko njegovogbekst- ti moderna umetnidka struja koja ne bi vodila raduna,makar u po- va na Pacifidkaostrva, koliko formiranje njegovogslikarstvau ve- 118 GIULIO CARLO ARGAN IZVORI MODERNE UMETNOSTI 119 likim i mimim sastavimaboje, bilo je prijateljstvosaVan Goghom vi5e, asosijalnost.nastajeiz potisnute druitvene koje se ubrzo pretvorilo u snainu netrpeljivost.U stvari,ako Gau- . ..S,1 teZnje, dakle, jo5 uvek iz socijalnog problema. A pitanje socijalnosti guin beznadeZnoteii - izvangranicasaznanjai civilizacije- slici umetnosti,ved postavljeno u granicamana koje su ukazali koja bi sintetizovalajednu koncepciju sveta i jednu koncepciju Ruskin i rvlorris, razvija se u sirokom pokretu ur-"i"no. ka totarnom ljudske sudbine Weltanschaung i Leberxvelt,a uprkossvemubiva ukljuiivanju umetnosti u druitvlni Zivot, ito predstavljaart klasidan,Van Gogh je taj koji briSesve preprekei umetnostpos- nou_ veau.Rei je o tome da se ponovo pronade u.za s,svetom proiz_ tavlja kao iist iin egzistencijei dostiie videnje stvamogkao izraz vodnje, stavi5eda se u umetnosti, kao izrantvrhunske ume5nosti, unutrainjeg stanja, nadovezujudise tako iznenada(kao 5to poka- dak pronade moralni korektiv suviie mehanidkojtehnici industri_ zuje njegovodugotrajno proudavanjeDelacroixa)na najsnainiju i p. Odigledno, uticaj umetnosti na proizvodnju i jreko najautenticnijuromantidnu osnovu.Gauguin traZisveto u prirodi proizvodnje na obidajei druStveniiivot moie ie vr5iti j;din; Sirenlem stvari i doveka, mada magiinim i iracionalnim putevima; Van t<9!ise samorazvija u slikarstvui skulpturi, vec u literaturi, ,,stitl; Gogh koji je traZio Boga u verskomprosve6enjui od njegabio od- ry mu_ zici, arhitekrui, dizajnu, qdi na kri;u, u svim oblicima koji baden,zna da ga nikad vi5e ne6emodi prona6ii da 6e priroda za ], sadinjavajuambijent5to ga dovekstvarau svom zivotu. pokret njegabiti put u propast,a ne put ka spasenju. na- bista, uposlednjoj deceniji.veka,.vezan je sa ovim zahtevom,ito je Razlika, i moglo bi se re6i suprotnost,izmecluvidenjaimpre- u prirodi 6oveka,i nastoji da ga sistemaitzujeangaiujuii sionistai Van Goghovog videnjaje radikalna. C€zannepokuiava u velikom da umetnostponovo vrati medu velike saznajnedelatnosti;Van fu]jurnorn cilju sve vitalne snagemoderne umetnosti,odstranju- judi supro0rosti,koristeii i ona istraiivanja Goghovo dulno nasilje sasvimje negativnoi otkriva samo nemoi koja su se razvijalane_ zavisnood svakogdruitvenog interesovanja,kao Stoje i oiajanje dovekapred stvarnoidu.Ali umetnidkai ljudskasudbina C6zanneo_ ili Van Gogha reiava se tek kadajoj 1886. u Parizuimpresionistida- 1o, dak u suprotnosti sa ideatimamodernogOruStva,kao ito je Gauguinovo i Van Goghovo. Doprinos art iouveaua ju meru stvarnosti,kadaje predodavajukao neotklonjiv problem. na kultur_ nom planu ogromanje: prvi put jedan umetnidkipokret Do tog trenutka bavio se ideolo5kimslikarstvomsurovesocijalne nastojida vaii-za sve umetnosti i za sve zemlje. Ne polemike;tamno slikarstvou kome je stvarnostbila malo viSeod l"^T:*:rl:!i.ku..t3l" ponce se znaealutiska, naprotiv, dak se zeli da svaka gorke pretpostavkekoja je nagoniladu5u na saZaljenjei pobunu. slika, svaki znak umetnosti obuhvati ditaw gamu utisaka tako Ali sadakada je stvarnostdata u svoj snaziemocija,sadakada se da slikarstvo bude i arhi.tektura,poezija,muzik-a.Ali svetreba vidi kako unutra5njastrastmoZeda istaknei izoblidi utiske,kakva da sekomponuje u harmoniji koja odstranjuje svaku dramatidnugorcinu ie biti sudbinaioveka, kakav smisaonjegovogpostojbnja?Odgo- iz ljudske egzistenciFspajajucije sa onom beskonainomelzistencilom vor je tragidan:ako je umetnostsam Zivot, ako je Zivot nemodan stvo_ y.enoq.U osnovi pokreta, a posredstvomSerusierai AcademieJu- krik 72 u wetu, ako svet ne moZebiti viSene5todrugadijeod nas, lian, jesu pontavanska Gauguin i Skola,a dominantanstilistiiki a na5 napor da ga posedujemosluZisamo da sebi obezbedimo motiv je kompozicija u Sirokimravnima boje, madaje predstavuo naSojsamodii na5emodajanju,nemadrugogizlazado glavnozani_ ,:.ij: koju.i:. formulisao M. Denii. nastojanje ludila ili samoubistva.Van Goghova poruka ljudima toga vreme- :.i1. da se re5e svl, ma kohko razliiiti, napori i iskustva na, koji su se zavaravalida su prona5liput ka miru i napretku,tra- umetnostikoja se ve6 odreduje kao otvoreno ,,moderna". Revalorizuju giina je kao i poruka Dostojevskog.lsto tako, ako nije tragidan se stremljenja mogtaizgledarisrodna(puvisde Chuuunner,Moreau, ono je makarciniian i gorakodgovorjednognjegovogsavremeni- I:Lr,rl nastoJ.lse uonr, Re_ ostvaritivezasa suprotnimstavovima,kao Stosu ka, BelgijancaEnsora. Slidnaje i istorija njegovogslikarstva,jer i r.VanGoghov; izmirujuseveomarazlititakulturna Ensor Zelida bude slikar ideja i upravo mu iskustvoimpresionista :ezann:ov Kuswa,kao Stoje neohumanistidki is_ pokazujekako je stvarnostneito Zivo i konkretno nasuprotdemu ktasicizampuvisde chavanne_ sa' neoprimitivizam prerafaerita, iovek modernog dru5tva, sa svojim predrasudamai priguSenim Toulouse-Lotrecova i van tonost k a ]'apanskojumetnosti,traZese,,correspon_ ambicijama,nije ni5ta drugo do sme5nai samrtnidkamaska. Y.:fl:I",I mnedu qances razliditih umetnosti,usagla5avajudi ih u jednu IzvoRI MoDERNE uMETNosrr 121 t20 CIULIO CARLO ARGAN pre&neta"koliko iskustvo univerzuma.I ne samouniverzumakao poetiku koja mnogo duguje Mallarm€u. Isprobavajuse sve umet- prirode, ved kao istorije: umetnostpredainjih i primitivnih civili- nidke tehnike, litografija, staklo, tkanine; ponovo se afirmiSede- zaa1a,cnatka skulptura na primer, daje modernom doveku onaj korativna funkcija, kao tipiina estetskai druiwena funkcija umet- Zivotni integdtet, ono duboko jedinstvobi6asa svetom,degasu ga nosti; postoji nada da se moderanoblik moie dati i starimreligioz- li5ile logidkedistinkcije racionalizmai samastruktura druSwa.Ni- nim sadriajima. Ali, pre svega,ujedinjuju se svi moderni umetnici je viSe,kao kod Gauguina,red o bekstvuiz istorije u mit primitiv- bez obzira iz koje su zemlje, u idealu potpunog uie5daumetnosti nog; umetnost primitivaca s punim pravom ulazi u istoriju, dak u Zivotu i idealima toga vremena. postaje paradigma nove klasidnosti. Od ovog trenutka, mada Pain ostaje centar umetnosti,bi6e U stvari,preko iskustvafovizma, G. Rouault uspevada vrati nemogu6rrcrazlikovati struje prema razliditim nacionalnimlikov- smisaoodavnoprevazidenomsakralnomili religioznomslikarstw, nim tradicijama. Iako su pona5anjaili tradicionalnisadrZajiipak pronaiav5iozbiljnost, dvrstsentimentalnioslonacvizantinacai ro- prepomatljivi, svakastruja nastoji da se dokaZekao ewopski ide- mantiiara. JoS dalje od tog iskustva,skulpture A. Modiglianija al. Bez sumnje, ewopski umetnik je Hodler, mada njegovo sli- mogu da podsedajuna crnadke skulpture bez senke magijskog kanWo koje oscilira izmedu akademizmai modernizma,veoma straha, kao savrieni klasidnistilski primeri. A kako drugaiije ob- destozapadau retoriako evociranjenacionalneistorije.Munch je jasniti da je jedan nedeljni slikar, kakavje Carinik Rousseau,mo- ewopski umetnik iako sa odajnim severnjaikimpatosompreuze- gao dosti6i takvu iisto6u stila koja od njegovog slikarstva dini pri- tim od lbsenai Strindberga;evropski umetnici su i umetniciMin- mer i to ne prijatne neposrednosti,ved prefinjenog arhaizrna. henskeSkole,Corinth ili Boecklin; ewopski su Segantinii Klimt; Ako se obrati paZnjana kvalitet, na vrednostutiska,ekspre- a ewopski umetnik je pre svegaRodin koji u skulpturu Zeli da sionisti nizu daleko od fovista: i dalje utisak defini5eegzistencijal- unese vizuelnu neposrednostimpresionistaspajajudije sa mike- no stanje,biie-u-svetu modernogdoveka.Ali ono Stoje kod fovi- fandefovskommonumentalnoSdu.To je faza umetnidkogkosmo- sta vrsta panidneushidenosti,totalno prisvajanjestvarnosti,za ek- politizrna,ne uvek jasna,ali ne i negativna.Nije jasnajer se neret- spresioniste- koji polaze od Van Gogha i Muncha - to je izvi- ko novatorski impulsi me5ajusa prikrivenim akademizmom,koji ranje snafrrih,grdevitih kompleksa.Ta izoblidenavdia, taj prena- se ne boji toliko skandalakoliko da ne bude d la page(po strani). glaieni i iestoki utisak, ta tvrdoca sudao stvarimau svetu proiz- Nije sasvimnegativnai zato sto se u tom sloZenomnastojanjuda vod su starih strahova, dalekih krivica, mradnih represija.Kori- nrazive(, staresadriaje kroz nove forme pripremanovafazajasni- ste6iseje&rom distinkcijom Stoju je M. Denis predloZiopovodom jeg pomavanja problema. Ono 5to 6e se od sadana dalje traiiti, nabista,moiemo red da je izoblidenjefovista objektivno, dok je necevi5ebiti neki neodredenievropizam,ve6 definisanjeistorijs- izoblidenjeekspresionistasubjektivno.Fovisti nemaju racionalne kih komponentievropskekulture. preokupacije,u samoj kompoziciji grupe ve6je u zadetkuinterna- U pnoj deceniji ovog veka srodnesu dve struje,fovizami ek- cionnlizamPariskeSkole;kod ekspresionista(a za svevafi primer spresionizam,koje imaju zajednidkuistorijsku pretpostavkuu im- Barlacha)postoji jedan ,,germanizam"koji teZisublimaciji,teii da presioni.znu,ali odraZavajusuitinski kontrast izmedufrancuskei postaneewopski. Tato je delo ekspresionistakoje otvara pitanje nemaakekulture, izmedu vednogklasicizmai vednogromantizma. nereSenogromantidnog iskuswa, puno problemskih preokupacija: U sredi5tu fovizma je Matisse, umetnik koji je najviSeklasidar s jedne strane, problem videnja koji teoretidari diste vidtjivosti ovog veka,Gide rnodernogslikarstva.U suitini, klasidna je i rei- postavljaju u strogim granicama, s druge, religiozni i dru5tveni nja fovista da u dvema dimenzijamapovr5ine,u blje5tavomsta- problem, pitanje starog zanatstva i narodne umetnosti, primitiv- panju zona boje odluino iznesuuzbudljivu snaguutisaka.Krajnji nog i modernog. Sa gorudih sadrZaja,sa grupom Most pre6i 6e se cilj, a to pokazujei Matisseovoslikarstvo,jestejoSuveksintetiika direktno na formalnu apstrakciju Plavog jahada i nije sluiajno Sto i uopstenapredstavasveta,Stavi5e,univerzuma,zato Sto se misli je ovaj prelaz uiinio jedan Rus, Kandinsky. da nam svakiutisak,kadaje autentiiani kadazaistapo sebiispu- njava naie postojanje, pruZa ne toliko iskustvo pojedinadnog 1?2 GIULIO CARLO ARGAN IZVORI MODERNE UMETNOSTI 123 S drugestrane, u francuskojkulturi koja bi se ve6mogla naz- izbio svetskisui.ob koji 6e iz osnovaizmeniti izgled i sudbinu vati klasiino ewopskom, prelazimaradi sublimacijei tako re6i ra- Evrope.A modernaumetnost,koja sesvesnoodreklastareprivi- di neoiekivanog bljeska ugladenosti, nije bilo mesta. Latentni legijeo veinosti lepogda bi utrla svoj put u uznemirenopodrudje istoricizam,prema kome su fovisti bili potpuno ravnodu5niname- istorijskeegzistencije,nedemo6i da ide u korak sa ovim proble- tao je put iskustvai to irak revolucionarnog;skustva.A revolucija mom. Kubizam6e sa analitidkefaze pred na sintetidkukoja 6e je bila i trebalo je da bude kubizam,kao Stoje revolucionaranbio prethoditived bliskim istraZivanjima formalneapstrakcije;futuri- futurizam i kao Sto su bili revolucionarnisvi avangardnipokreti zam ie sesa iscrpljenjemrevolucionarnihmotivacijaugasiti.Nove koji su nastajaliuodi prvog svetskograta. Da nemasu5tinskepro- struje,kao sto je dadaizam,zameni6eponovnoevociranjesvakog tivreinosti izmedu stavafovista i stava kubista pokazaoje prelaz istorijskogiskustvai svakeestetskepretpostavke, a druge,kao De najdoslednijegmedu modernim umetnicima,G. Braquea,iz jed- Stryl,formulisaie principe one estetikekoja ie dovestido prvobit- nog u drugi pokret i, izrnedu 1907.i 1908, brzatransformacijaiu- ne konstrukcijeideja prostorai forme.Metafizidkaumetnosti za- vene Picassoveslike Les demobellesed'Avignon. Medutim, kubi- tim nadrealizam isku5aieputeveka imaginacijii nesvesnom, total- zam inl(ita postavljaproblem odricanja od dekorativnefunkcije, nim odvajanjemod problematikefenomenologijevidenja.Ev- povratka na analitiku videnja i strogu objektivnostforme, totalne ropskatema,koja je ve6 krajem XIX veka bila glavnatemamo- obnovejezika, sistemaznakova,tehnike: to jest, ponovopreuzima derne umetnosti,poprimades vremenana vreme razli(,itevidove i problem forme i prostora tamo gde je prekinut Cdzanneovom tumadenja,ali svaki veliki problem moderneumetnosti.to jest, smr6u.U delu ovog umetnika kojeg su upravo nemadkikritidari problem konkretnog i delotvornogprisustvaumetnostiu svetu proudavaliu njegovim najproblematidnijimvidovima, razamajese druSWenogLivota i aktivnog ude56au njegovim istorijskim bitka- ve6 osnovasvakogmoguinog plastidkogjezika, prematome svake ma, osta6eglavni problem barem za prvu polovinu naSegveka. mogu6nelikovne kulture. Tek na toj osnovi moci 6e se izgraditi objektivno analitidki, konkretno evropski jezik, otporan na isto- 1960. Prevela Milena Marjanovic rijske ili tradicionalne determinante.No, ne samo da istorija ne utide na analizuvidenja, vei je sa svojestranepod njegovimutica- jem: tako se preko kubizrna otvaraju nove istorijske perspektive koje ce obelodaniti vrednostiStosu do tog trenutka poricanei sta- viti u stranu one koje su do tog trenutka slavljene. Revolucije su uvek proimod Aspritde giometrie, ali to su ipak revolucije. A revolucionarni duh kubizma osedaose narodito u zemljamakoje su manje neposrednouiestvovaleu avangardnim evropskimpokretima. Tako je italijanski futurizamsasvimsigurno bio nadin da se sa zakainjenjem i moida na brzinu prode nedo- vr5enorqnantiano iskustvoi, u celini, da se asimilujunajnoviji re- zultati impresionizmai neoimpresionizma.U stvari, Boccionijevo slikarswo (i ne samonjegovo) polazi od naudnogduha neoimpre- sionizrna,dok njegovaskulptura polazi od plastikeM. Rossa,mo- Zdajedinog vajara koji je umeo da u skulpturu preneseneposred- no videnjeimpresionista,ne kao postepenogtopljenja povr5inena suncu vei kao na6elanove strukture forme u prostoru. Vei odavno su suitinske protivrednostiizmeduevropskekul- ture i druiWenogiivota dostiglegranicuzategnutostii tek Stonije