Uzgoj jagoda na tlu

     Kod uzgoja jagoda na tlu potrebno je napraviti

pravilan izbor površine za uzgoj kao i uredenje tog proizvodnog prostora. Jagoda se
može uzgajati više ili manje uspješno na raznim tipovima tla, no najbolja su humozna
pjeskovito - ilovasta tla, dobro opskrbljena hranjivima, s najpovoljnijim vodozračnim
režimom. Na tlu se provode svi uobičajeni pomotehnički zahvati kao i gnojidba tla.
    U intenzivnoj proizvodnji, najčešće se na odabranom tlu izrađuju gredice, uz
pomoć baulatora. Iako je jagodu moguće na nekim tipovima tala uzgajati bez
formiranja gredica. Gredice se najčešće prekrivaju polietilenskom PE folijom različite
boje, određene debljine, na kojoj se nalaze rupe na različitim razmacima, ovisno o
sorti koju sadimo. U nekim sustavima, jagoda se može uzgajati bez plastične folije,
no tada se preporuća uporaba slame kao malča.

    U Republici Hrvatskoj prevladava korištenje crne plasticne folije na gredicama u

dvoredima. Obično je razmak sadnje izmedu takvih dvoreda 0,9-1,3 m, a unutar
redova raspored biljaka je u trokut 30x30 cm.

SAVREMENA KRETANJA U PROIZVODNJI JAGODE U SVIJETU U ODNOSU NA STANJE

U BOSNI I HERCEGOVINI1
Adnan Hodžić, Adnan Maličević, Mirsad Kurtović
UVOD
U posljednih nekoliko godina u Bosni i Hecegovini, evidentna je ekspanzija u proizvodnji
jagode, kako u broju novih zasada, tako i u rasadničkoj produkciji. U odnosu na predratni
period, stanje u proizvodnji jagode može se ocjeniti kao zadovoljavajuće s aspekta tehnologije
uzgoja, visine prinosa, kvaliteta zasada i samih plodova.
Predratna proizvodnja jagode u BiH, uglavnom je bila zanovana na postojanju preranivačkih
kapaciteta na odrenenim lokalitetima i organizovanom otkupu jagode. S ratnim zbivanjima i u
kasnijem periodu, stanje u ovoj oblasti se, zbog prestajanja sa radom preranivačkih kapaciteta,
znatno pogoršalo s aspekta proizvodnih površina, samog kvaliteta plodova i nastupa na trzištu.
Sve naprijed navedeno imalo je za posljedicu izrazito loše stanje u ovoj proizvodnji, kao i lošu
poziciji samih proizvonača.
Proizvodnja jagode u evropski razvijenim zemljama znatno je napredovala i došla do veoma
visokog nivoa u tehnologili uzgoja, visini prinosa, kvalitet plodova i nastupa na tržištu, kao i u
razvoju novog sortimenta i rasadničke proizvodnje koji prate visok tehnološki nivo.
Sve ovo govori u prilog nastojanju da se proizvodnja jagode u BiH bolje organizuje u svakom
aspektu i da ista bude ekonomski opravdana za proizvonača i na domaćem tržištu prepoznata
kao kvalitetan i higijenski ispravan proizvod.
Svjetska kretanja u ovoj oblasti idu u pravcu:
Intenziviranja već prilično visokog tehnološkog nivoa,
Razvoja novog sortimenta,
Cjelogodišnjeg ciklusa proizvodnje plodova jagode,
Prodaje i pakovanja svježih plodova ove vrste voćaka.
Ovakva kretanja u proizvodnji nije jedostavno prenijeti u naše uvjete jer se radi o nizu faktora
koji mogu da budu ograničavajući i koji koče napredak u produkciji. Ono što može da bude od
velike koristi za jagodarstvo BiH je analiziranje svijetskih kretanja u ovoj oblasti i preduzimanje
mjera koje su u našem ambijentu moguće i ekonomski isplative.
Sagledavanjem svih savremenih segmenata u proizvodnji jagode moguće je pokrenuti
promjene i pristupiti preduzimanju konkretnih akcija na provonenju istih.
Intenziviranje proizvodnje jagode na našim područjima u posljednjih nekoliko godina, upravo
je rezultat rada grupa i pojedinaca, koji su dio svoga iskustva uspjeli prenijeti našim
proizvonačima i ostvariti pomake u proizvodnji (intenziviranje proizvodnje uvonenjem novih
tehnologija i sorti, kao i samom povećanju prinosa po jedinici površine).
1 Dipl.
Ing Adnan Hodžić, BOSPER, Tuzla
Adnan Maličević, Poljoprivredni fakultet, Sarajevo
Dr Mirsad Kurtović, vanredni profesor, Poljoprivredni fakultet, Sarajevo
1. RAZVOJ TEHNOLOGIJA UZGOJA JAGODE U SVIJETU
1.1. Proizvodnja jagode na otvorenom
Da bi se pravilno shvatile tehnologije uzgoja jagode u svijetu potrebno je postepeno predstaviti
razvoj i dinamiku proizvodnje i rezultate koji se postižu sa oderenenim tehnološkim nivoima.
Osnovni razlog ovakvog razvoja je potreba da se bude konkurentan na tržištu i ostvari planirani
prihod od proizvodnje jagode.
1.2. Proizvodnja jagode na otvorenom polju,
uz korištenje zelenih sadnica
Ova tehnologija proizvodnje je skoro napuštena i primjenjuje se samo u istraživačke svrhe i
potrebe proizvodnje sadnog materijala jagode.
Glavne karakteristike ovakve proizvodnje jagode su:
Mala ulaganja za zasnivanje zasada
Niski prinosi po jedinici površine
Nizak kvalitet plodova
Otežano održavanje zasada
Nemoguće navodnjavanje i pravilna
ishrana
Veće prisustvo bolesti i jača zaštita
Otežana berba
Niska cijena na tržištu zbog prljavih i
bolesnih plodova
Ekonomski je neopravdana proizvodnja
Ovakva produkcija sa nizom problema koji je
prate, nije se pokazala kao zadovoljavajuća i
moguća je bila samo za potrebe
preranivačkih kapaciteta. Takvo stanje je i bila glavna karakteristika naši jagodarskih područja
gdje je samo industrija mogla prihvati ¨veliki višak¨ plodova jagode. Savremeni tokovi idu u
pravcu proizvodnje plodova jagode za stonu upotrebu.
1.3. Proizvodnja jagode korštenjem organske
prostirke i zelenih sadnica
Problemi koji su pratili prethodni način uzgoja uzrokovale su potrebu za uvonenjem dvoreda i
prostirke koja treba da otkloni neke nedostatke, a poveća prinose i sam kvalitet plodova
jagode. To je neminovno značilo povećanje troškova zasnivanja i održavanja zasada jagode, ali
se pokazalo kao profitabilno. Prvo su se počele koristiti organske materije za zastiranje
zemljišta (sijeno, kukuruzovina, slama itd.), a poslije se razvio i čitav niz PVC folija koje se
koriste u te svrhe.
Upotreba prostirke, tzv zastiranje zemljišta ili mulčiranje opće je prihvaćeno bez obzira na veće
troškove ulaganja. To je smanjilo troškove održavanja zemljišta (okopavanje, kao mjera borbe
protiv korova), povećalo prinose i učešće prve klase plodova jagode u ukupnom urodu. Ovakvi
zasadi se navodnjavaju kišenjem, sa upotrebom različitih izvedbi sprinklera (rasprskivača).
Glavne karakteristike ovakve proizvodnje su:
Nešto veća ulaganja zbog mulčiranja
organskom materijom (slama) i
uvonenja dvorede sadnje(više sadnica
po jedinici površine)
Korštenje zelene sadnice
Visok prinos i kvalitet plodova
Problem navodnjavanja kisovanjem
(izaziva trulež plodova)
Pun rod u drugoj vegetaciji (jesenska
sadnja).
Pored niza prednosti koje je obezbjenivala
ova tehnologija uzgoja, pojava truleži i
bolesti korjena i lista zbog navodnjavanja kišenjem, zahtjevali se upotrebu PVC materijala za
zastiranje i navodnjavanje kap po kap smiještenog ispod folije.
1.4. Proizvodnja jagode na PVC mulč foliji
uz korištenje frigo sadnica
Ovaj način proizvodnje jagode sa korištenjem frigo sadnog materijala i sadnjom na foliji
predstavlja standardnu tehnologiju u svijetu. Bez obzira na znatno povećanje ulaganja u
zasnivanje zasada zbog korištenja mulč folije, kap po kap-sistema za navodnjavanje i frigo
sadnica, niz prednosti koje obezbjenuje ova tehnologija proizvodnje rezervisala je sebi epitet
standardne tehnologije uzgoja jagode u svijetu.
Osnovna karakteristika proizvodnje na foliji je korištenje frigo sadnica što obezbjenuje puni
prinos već u prvoj vegetaciji sa veoma visokim prinosima i kvalitetom plodova jagode.
Frigo sadnice su takav tip sadnica koje, za razliku od standardnih zelenih sadnica, imaju niz
prednosti i već predstavljaju standard u proizvodnji jagode u svijetu. Osnovne prednosti frigo
sadnica su slijedeće:
Znatno veći rodni potencijal
Sadnja se obavlja od 15.7-15.8 tekuće godine
Sa pravilnom agrotehniko i ishranom postižu se znatno veći prinosi
Smanjuju se troškovi održavanja zasada u godini sadnje
U prvoj godini nakon sadnje postiže se puni prinos
Obzirom da cvijeta odmah nakon sadnje, moguće je realizovati i jesensku proizvodnju
jagode (jesenska berba)
Obezbjenuje visok kvalitet plodova (oko 70% plodova je prva klasa)
Naprijed navedene prednosti frigo sadnica, uz korištenje mulč folije i sistema za navodnjavanje
predstavljaju opće prihvaćenu tehnologiju uzgoja jagode gdje se ostvaruju prinosi od 3 - 4
t/dn.
Ova tehnologija proizvodnje, zbog niza
prednosti, sve više dobija na značaju, kako po
pitanju povećanja površina pod jagodom tako i
kvaliteta proizvedenih plodova. Ovakvo stanje
iniciralo je proizvonače da traže nova riješenja u
proizvodnji i plasmanu jagode. Problem tržišta i
ekonomska isplativost proizvodnje uslovila je
daljni razvoj tehnologije i dala posve novi
pristup proizvodnji jagode.
Naime, potrebno je bilo, radi opravdanosti
proizvodnje, izaći ranije na tržište i tako ostvariti
višu cijenu plodova jagode i bit pozitivan u
poslovanju. Razvijena je tehnologija proizvodnje jagode u različitim vidovima zaštićenog
prostora (niski i visoki tuneli-veronski tip, plastenici i staklenici, kao i hidroponska proizvodnja).
1.5. Proizvodnja jagode u zaštićenom prostoru
Trend u proizvodnji jagode za sviježu upotrebu ide u pravcu proizvodnje u različitim vidovima
zaštićenog prostora. Prednost ovakve proizvodnje je u tome što se sa plodovima znatno prije
izane na tržište i ostvari viša cijena jagode.
Proizvodnja jagode u zaštićenom prostoru zahtjeva visoka ulaganja u infrastrukturu i objekte u
kojima se vrši proizvodnja ali cijena jagode u tom periodu je i do 100% viša, te su ulaganja
opravdana. Ovaj vid proizvodnje sve više ja zatupljen u svijetu, ali je i on imao svoj razvoj
kojeg je pratilo visina ulaganja, tako da se prvo počelo sa jeftinim i primitivnim konstrukcijskim
riješenjima da bi se došlo do, za sada, najpovoljnijeg riješenje visoki tunel – veronskog tipa.
1.5.1. Proizvodnja jagode u niskim tunelima
Niski tuneli predstavljaju logičan nastavak razvoja standardne proizvodnje u dvoredu na foliji s
tim što se za svaku gredicu pravi jednostavna konstrukcija od različitih materijala (najčešće od
drvenog pruća i plastike) i postavlja UV folija. Ovakva proizvodnja u svijetu je napuštena jer je
suviše komplikovana za manipulaciju ukoliko je proizvodnja realizovana na većim površinama.
Mada predstavlja najeftinije riješenje, nema perspektivu jer je suviše komplikovana i
onemogućuje berbu u vrijme kiše, a na drugoj strani zahtjeva mnogo truda oko čestog i
složenog pokrivanja i otkrivanja gredica.
1.5.2. Proizvodnja jagode u visokim tunelima – veronski tip
Proizvodnja jagode u visokim tunelima se pokazala kao najbolje riješenje kada je riječ o
zaštićenom prostoru. Postoje različiti konstrukcijski oblici visokih tunela koji omogucuju
neometan rad unutar tunela i berbu za vrijeme kišnih perioda. To ujedno i predstavlja osnovnu
karakteristiku ovakve proizvodnje koja je u ovom slučaju najintenzivniji oblik proizvodnje
jagode trenutno u svijetu.
Proizvodnja jagode u visokim tunelima
garantuje:
ranije sazrijevanje plodova,
smanjenu zastitu jer bolesti i štetočine
se u znatno manjoj mjeri evidentiraju,
pravovremenu berbu i kontinuirano
snabdijevanje tržišta kvalitetnim
plodovima
visok i siguran prinos
Sve ove prednosti rezultirale su
prihvatanjem ove tehnologije uzgoja, kao
standardne intenzivne proizvodnje jagode
u svijetu. Visoka ulaganja u izgradnji ove
infrastrukture su opravdana, obzirom da se postiže viša cijena jagode, a konstrukcija
predstavlja višegodišnju investiciju.
Svaka od predstavljenih i u svijetu korištenih visokointenzivnih proizvodnji jagode
bazira se na korištenju frigo sadnica i eventualno zelenih kontejnerskih sadnica.
Kvalitetna sadnica i odgovarajuća sorta su preduvslov uspjeha odnosno visokih
prinosa.
Potreba da se na tržište izane u vrijeme kada je ponuda mala, a potražnja velika, odnosno,
kada većina proizvonača nema jagodu za tržište, uslovila je dalju intenzifikaciju. Naime, radi se
o pokušajima da se proizvodnja jagode realizira u van vegetacijskom periodu koristeći
postojeće plasteničke i stakleničke kapacitete i na taj način ostvari značajnija dobit. Postoje
razni pokušaji da se organizuje takva proizvodnja, ali u praksi je rezervisana samo za
posjedovanje skupih objekata kojima proizvodnja jagode predstavlja dopunsku djelatnost, a
korištenje tih kapaciteta koncipira van vegetacijskoj sezoni.
1.5.3. Vertikalni uzgoj jagode u saksijama i vrećama
Sl. Vertikalni uzgoj jagode
Previsoka ulaganja koja prate ovakvu proizvodnju jagode i nedovoljna osvjetljenost, kao i veliki
utošak energije, čine ovu produkciju ipak nedovoljno zastupljenom.
2. TRENUTNO STANJE U PROIZVODNJI JAGODE U BiH
Trenutno stanje u proizvodnji jagode u BiH može se okarakterisati kao zadovoljavajuće
obzirom na ekonomsko i privredno stanje u zemlji i dostupnost informacijama neophodnim za
naredne korake u pravcu intenziviranja proizvodnje.
Zahvaljujući pojedincima i grupama stručnjaka iz ove oblasti kao i nevladinom sektoru koji
djeluje na našem području, tehnološki nivo u proizvodnji jagode, znatno se poboljšao i
intenzivirao. Glavni pomaci ogledaju se u:
novom pristupu proizvodnji jagode,
korištenju sistema za navodnjavanje-kap po kap,
korištenju mulč folije,
uvonenju novog visokoprinosnog sortimenta
usmjerenoj zaštiti i
preciznijem pristupu ishrani jagode i upotrebi specijaliziranih (vodotopivih) nubriva.
U našoj zemlji proizvodnja jagode zauzima sve značajnije mjesto i ima trend daljnjeg širenja.
Ovakva ekspanzija u proizvodnji jagode, te korištenje savremenih tehnologija, ima za
posljedicu neželjene probleme, posebno kada je plasman jagode u pitanju, tako da kod
manjeg broja proizvonača, ima za posljedicu odstupanje od iste. Naime, poznato je da se i
pored ovakvog stanja, uvoze velike količine jagode, što je definitivno poražavajuća činjenica.
Problem plasmana i kvaliteta plodova jagode, usko je povezan sa samostalnim nastupom na
tržištu i malim količinama jagode sa vlastitog posjeda. To ujedno i predstavlja, izmenu ostalog,
izvjesnu kočnicu u daljnjem razvoju ove proizvodnje.
2.1. Primjenjivane tehnologije u BiH
Pomak koji se napravio u intenziviranju proizvodnje jagode predstavlja veliki korak ali još uvjek
postoji veliki broj prozvonača ove vrste voćaka koji rade na davno prevazinen način. Glavni
problem predstavlja neadekvatno shvatanje većeg investiranja u nove tehnologije i sam pristup
proizvodnji.
Klasičan način proizvodnje jagode koji se još
uvjek primjenjuje, samo iz razloga niskog
investiranje u zanivanje zasada. Niski prinosi i
kvalitet plodova jagode, kao da nisu dovljan
razlog za prihvatanje novih tehnologija.
Mnoge proizvonače, problem investiranja,
inicirao je da koriste organsku prostirku za
mulčiranje. Ovaj oblik proizvodnje
podrazumjeva kišenje, kao način navodnjavanja
a vrlo rijetko sistem kap po kap. Problem
predstavlja i korištenje običnih zelenih sadnica,
često proizvedenih u vlastitoj režiji, umjesto
frigo sadnog materijala, što predstavlja veliki
nedostatak.
Trenutno najzastupljeniji način proizvodnje jagode
je sadnja na foliji u dvoredu sa sistemom za
navodnjavanje-kap po kap ali uz korištenje zelenih
sadnica i sadnjom u jesen. Uvonenjem ove
tehnologije uzgoja napraviljen je veliki pomak i kao
takva već je postala standardna tehnologija uzgoja
jagode.
U posljednje vrijeme sve više proizvonača se odlučuje na proizvodnju jagode u niskim
tunelima. U ovakvim uslovima jagoda sazrijeva ranije postižu se značajniji finansijski efekti
(slika lijevo).
Visoki tuneli, kao viši stepen u proizvodnji se primjenjuje u znatno manjoj mjeri u BiH, ali ima
tendenciju širenja i predstavlja vrhunac proizvodnje jagode u kod nas (slika desno).
ZAKLJUČAK
Imajući u vidu svjetska kretanja u proizvodnji jagode i poredeći to sa sadašnjim stanjem u
našoj zemlji, neophodno je istaknuti nedostatke postojeće proizvodnje i ukazati na rješavanje
istih.
Pored pozitivnog trenda usvajanja novih tehnologija uzgoja jagode, primjenjujući nove
tehnologije, glavni i osnovni problem predstavlja korištenje običnih zelenih sadnica.
Takva proizvodnja jagode započinje u jesen kada se vrši sadnja tih sadnica i potrebna
je cijela jedna vegetacija da se sadnice potpuno razviju da bi tek u drugij vegetaciji
dale rod.
Savremena tehnologija ne poznaje ovakav gubitak cijele godine (vegetcije) jer su
troškovi održavanja (pomotehnika, ishrana i zaštita) suviše veliki da bi se bilo
konkurentno na tržištu.
Korištenje frigo sadnica odgovarajuće sorte jagode, znatno smanjuje troškove
proizvodnje bez obzira na visoku cijenu takve sadnice, ne gubi se vegetacija i postizu
se znatno viši prinosi i kvalitet plodova. Sve to utiče na ekonomičnost poslovanja i
ostvaruje se veća dobit od proizvodnje jagode.
Proizvodnja jagode u zaštićenom prostoru treba više da dobije na značaju jer se postižu
znatno veći finansijski efekti i konkurentnost na tržištu. Visoki tuneli su standard u
svjetu i obezbjenuju niz prednosti u odnosu na niske tunele jer je cijeli ciklus
proizvodnje pod kontrolom (naročito berba).
Prodaja jagode mora biti organizovana i definisana spram potreba poznatog kupca.
Problem prodaje jagode poznatom kupcu je neadekvatno pakovanje. Prodaja na
gajbu sigurno nije budućnost, što je još uvijek dominantno kod nas i slično nama
razvjenim zemljama. Pakovanje u male zdjelice omogućuje trgovcima i izvoz jagode.
Literatura
1. M. Kurtović, F. Gaši, P. Drkenda, S. Hadžiabulić (2003): ¨Jagodasto voće”.
Rototisak, Prozor – Rama
2. Dž. Jarebica, M. Kurtović, N. Tanović, S. Bećirević(1998): “Uzgoj jagode, maline
i kupine”. Štamparija Fojnica, Fojnica
3. H. Bajrović, Fikreta Bajrović, Sadeta Kurtović (2000): “Praktično voćarstvo”.
Harfo-graf, Tuzla
4. D.G.Hessayon (2001): “Voće” MK PANONIA, Novi Sad
5. A. Stančević (2002): “Praktično voćarstvo”.Izdavač I. P. NEVEN, BEOGRAD,