Diode i razlike u

primjeni
 Općenito o diodama
• diode su nelinearni poluvodički elementi
koji se sastoje od anode i katode
• posjeduju ispravljačka svojstva
• njihov rad zasnovan je na P – N spoju
 P – N spoj
• poluvodič tipa N je onaj kod kojega kao
nosioci vodljivosti prevladavaju elektroni, a on
se dobiva tako da germaniju ili siliciju
dodajemo nečistoće (P, As ili Sb)
• poluvodič tipa P je onaj kod kojega kao nosioci
vodljivosti prevladavaju šupljine, a one nastaju
• spajanjem n- i p-tipa poluvodiča nastaje pn-
spoj
• u blizini samog kontakta elektroni iz n-
poluvodiča ‘prelaze’ u p-poluvodič i tamo se
'poništavaju' s dijelom šupljina, a šupljine iz p-
poluvodiča ‘prelaze’ u n-poluvodič i tamo se
'poništavaju’ s dijelom elektrona (sl. a)
• time nastaje područje sa znatnim manjkom
nosioca naboja koje se još zove i područje
osiromašenja (sl. b)
• ako priključimo bateriju na pn-spoj, i to '+' pol
na n-poluvodič a '-' pol na p-poluvodič,
područje osiromašenja će se proširiti
• baterija će u n-poluvodiču privući elektrone, a
u p-poluvodiču privući šupljine, pa će preostali
elektroni/šupljine zato lakše ‘prelaziti’
• a ako n-poluvodič spojimo na '-' pol baterije, a
na p-poluvodič '+' pol područje osiromašenja
će se suziti, jer će baterija u n-poluvodiču
'pogurati' elektrone, a u p-poluvodiču šupljine,
ka pn-kontaktu
• dakle, dobili smo da s jednom polarizacijom
baterije kroz diodu teče vrlo mala struja, dok s
obrnutom polarizacijom teče velika struja (sl.
c) što je upravo ispravljačko svojstvo.
 Karakteristike diode
• mali pad napona u propusnom smjeru
• vrlo mala zaporna struja
• visoki probojni napon
• velika dopuštena gustoća struje u propusnom
smjeru
Strujno naponska karakteristika diode
• Idealna strujno naponska karakteristika
poluvodičke diode bi bila u slučaju propusne
polarizacije kada struja ne ovisi o diodi već o
teretu, a napon na diodi je 0
• U slučaju nepropusne polarizacije struja Id=0 i
napon na diodi jednak je naponu izvora
• Kod stvarne diode karakteristika se razlikuje
po tome što u slučaju propusne polarizacije je
potreban određeni minimalni napon da se
razori P – N prijelaz
• Taj napon se kreće od 0,3 za Ge do 0,6 za Si
• Nakon tog postignutog napona struja kroz
diodu određena je samo teretom
• U slučaju nepropusne polarizacije ipak teče
neka mala struja kroz diodu koja je rezultat
sadržaja, nečistoća u kristalu poluvodiča ili
nekih drugih parametara
 Vrste dioda
• Ispravljačka dioda
• Zener dioda
• Svjetleća (LED) dioda
• Tunelska (Esakijeva) dioda
• Varikap dioda
 Ispravljačka dioda
Kod ispravljačke diode imamo:
1.poluvalno ispravljanje
• poluvalno ispravljanje dobivamo korištenjem
jedne diode koja je priključena na izmjenični
napon
• poluvalno ispravljanje naziva se zato što preko
diode prelazi samo jedna poluperioda, a druga
ne prolazi
• ovo ispravljanje nije praktično zato što
polovina snage (ili napona) nije iskorištena
2. punovalno ispravljanje:
• korištenjem četri diode dobivamo Greatz-ov
spoj i na izlazu iz Greatz-ova spoja dobivamo
istosmjerni napon koji se sastoji od dvije
poluperiode (prenosimo i pozitivnu i
negativnu poluperiodu)
• princip rada ovakvog spoja dioda se zasniva na
tome da prenosimo i pozitivnu i negativnu
poluperiodu tako da jednu i drugu stranu
izmjeničnog izvora priključujemo na po dvije
diode koje su suprotno polarizirane
• na taj način dopuštamo prolaz izmjeničnog
ulaznog signala bez obzira da li je negativan ili
pozitivan
• izlazni priključci Uist (+ i -) su uvijek , tj.
u vrijeme trajanja obje poluperiode na istom
polaritetu
• ovaj istosmjerni napon nije u potpunosti ispravljen te
je potrebno dodati ravnanje (“peglanje”) izlaznog
napona

• dodavanjem kondezatora paralelno izlaze iz Greatz-

ova spoja (između + i -) dobivamo manje valovit
istosmjerni napon na izlazu iz ispravljača
• kondezator odnosno njegov kapacitivni otpor ovisi
od frekvenciji priključenog napona (što je ta
frekvencija manja XC je veći)
 Zener dioda
(stabilizator napona)
• To je zehnološki izveden P – N spoj sa velikim
sadržajem manjinskih nosioca naboja, tj. sa
velikim onečišćenjem P i N poluvodiča
• Zahvaljujući velikom broju manjinskih nosioca
naboja pri nepropusnoj polarizaciji naboja ta
količina naboja je dovoljna da razori P – N
barijeru, pa kažemo da je nastao Zenerov
proboj
• Taj proboj nije destruktivan i za njega je
karakteristično da se dešava pri nekom
naponu koji se naziva Zenerov napon i čija
vrijednost ovisi o tehnološkoj izvedbi diode
(može biti od 1 do nekoliko stotina volta)
• Svojstva ove diode su da pri Zenerovom
proboju ona postaje vodljiva, pri čemu napon
na diodi postaje konstantan, za velike
promjene struje
• Ta osobina se koristi u svrhu dobivanja
stabilnog napona i to tako da se Zenerova
dioda spoji paralelno teretu
• Na taj način se dobiva stabilan izvor napona, a
stabilizacija se naziva paralelna stabilizacija
• Prednost ovakve stabilizacije je jednostavan
spoj i niska cijena, a nedostatak mala snaga od
nekoliko desetaka W
 Svijetleća (LED) dioda
• je dioda koja emitira nekoherentnu svjetlost
• uz odgovarajući napon propusno polariziranog
PN – spoja (uz visoke gustoće struje) dio
energije dobiven rekombinacijom elektrona i
šupljina u barijeri pretvara se u koherentno
svjetlo
• pošto može emitirati svjetlost različitih boja
koristi se u signalnim svjetlima, alfa
numeričkim pokazivačima, za dobivanje
svjetlosnih impulsa...
Nekoliko slika LED dioda
 Tunelska (Esakijeva) dioda
• je poluvodički element koji se po karakteristici
i radu bitno razlikuje od običnih poluvodičkih
dioda
• ona ima vrlo tanki PN – spoj izrađen od jako
dopiranih, tj. degeneriranih poluvodiča
• Fermijev nivo takvih poluvodiča tipa N nalazi
se u vodljivom pojasu, a tipa P u valencijskom
pojasu
• na vrlo uskoj barijeri takvog PN – spoja javlja
se efekt tuneliranja, tj. elektroni i šupljine
prolaze kroz barijeru iako im je energija manja
od visine barijere, ukoliko se na drugoj strani
barijere mogu pojaviti s istom energijom, tj.
na istom energetskom nivou
• to znači da se tuneliranje javlja kad s jedne
strane barijere postoje elektroni, a s druge
šupljine na istom energetskom nivou
• upotrebljava se za stvaranje oscilacija na vrlo
visokim frekvencijama
• ova dioda može se upotrijebiti i kao vrlo brza
sklopka, tj. povišenjem struje preko vrijednosti
Ip napon se vrlo brzo poveća s vrijednosti Up
na vrijednost veću od Uv, odnosno
smanjenjem struje ispod vrijednosti Iv napon
se vrlo brzo smanji sa Uv na vrijednost manju
od Up
 Varikap dioda
• je dioda kod koje se kapacitet mijenja s
promjenom napona, tj. to je dioda s naponski
upravljanim kapacitetom
• kapacitet je posljedica osiromašenog sloja u
pn-spoju
• upotrebljava se u modulatorima, najčešće radi
u nepopropusnom području
• kapacitet se kreće između 10 i 200 pF, a
probojni naponi su oko 40 V,
• kapacitivne diode se koriste za ugađanje
tirajnih krugova i za automatsku regulaciju
frekvencije u radiotehnici
 Zaključak
• Diode su veoma korisne i mogu imati mnoge
primjene u elektrotehnici i elektronici
• Postoje mnoge vrste dioda, ali smo ovdje
obradili samo nekoliko tipova
 Literatura
• Tehnička enciklopedija, sv.3, Zagreb, JLZ, 1969.
• Tehnička enciklopedija, sv.4, Zagreb, JLZ, 1973.
• Tehnička enciklopedija, sv.10, Zagreb, JLZ, 1986.
• Krstić, Vladimir. Mala škola elektronike, Beograd, TK,
1975.
• Seminarski rad: http://adria.fesb.hr/~vjeramaz
/seminarski-word.doc (3.1.2010.)
• http://eskola.hfd.hr/pitanja_odgovori/show_answ.php
?pitanje=/9/dioda.html (28.12.2009.)
 KRAJ

SRETNO!