Sklopovi s diodama i

svojstva bipolarnih
tranzistora

Patrik Tulek, 3.A

1. POLUVODIČKE DIODE

• Poluvodičke diode sastoje se od dva izvoda A (anode) i K (katode) te PN barijere koja ih

dijeli
• Mogu biti silicijske i germanijske (materijal izvedbe utječe na njihovu strujno-naponsku
karakteristiku)
• Glavno svojstvo – usmjeravanje struje – u jednom smjeru vode, a u drugom ne
• Kako bi dioda provela A mora biti na višem potencijalu od K

Slika 1.1. – simbol poluvodičke diode Slika 1.2. – primjer poluvodičke diode (1N5408G,
srebrnim prstenom se označava katoda)
 1.1. Strujno – naponska karakteristika poluvodičkih dioda

• Poluvodičke diode rade u 3 područja:

• Podrujče vođenja (propusna polarizacija) – područje u kojem dioda vodi od A prema K
• Područje nevođenja (zaporna polarizacija) – područje u kojem diodom teče mala struja od A
prema K (≈ 1mA) u prvom kvadrantu odnosno reverzna struja od K prema A reda nekoliko µA u
četvrtom kvadrantu
• Područje proboja – područje u kojem poluvodička dioda ne smije raditi jer bi se mogla naponski
ili strujno oštetiti

• Napon između A i K mora biti minimalno 0,7V (vrijedi za Si diode) kako bi dioda
provela
 Karakteristične veličine:
• Napon koljena (UT) – napon pri kojem
dioda naglo provede od A prema K
(za Si diode ~0,7V,
za Ge diode ~0,3V)
• Probojni napon (UBR) – reverzni napon
pri kojem dolazi do naglog porasta
reverzne struje i uništenja diode
(za Si diode ~ -80V
za Ge diode ~ -60V
• Dopuštena jakost struje (IF) –
maksimalna struja koja smije teći
diodom u propusnoj polarizaciji
Slika 1.3. – Strujno – naponska karakteristika Si poluvodičke diode
• Dopušteni utrošak snage Ptot

• Ako se dioda uništi naponom ona ne provodi jer joj je uništena barijera,
a ako je uništena strujom tada joj je uništena kristalna rešetka
 1.2. Temperaturna ovisnost poluvodičkih diode

• Povećanjem temperature smanjuju se vrijednosti karakterističnih veličina za

poluvodičke diode (UT i UBR)
• ZAKLJUČAK: pri višoj temperaturi poluvodička dioda će brže provest, tj.
probit ako se zaporno polarizira

Slika 1.4. - temperaturna ovisnost Si

poluvodičkih dioda
 1.3. Vrste poluvodičkih dioda
• Diode dijelimo prema:
1. Vrsti materijala od kojeg su izrađene:
• Germanij
• Silicij
• ...
2. Tehnološkoj izvedbi PN spoja:
• Točkaste: najstarije diode, male površine PN spoja, Reverzni napon 100 – 200V, struja u propusnom
smjeru 100 – 200mA, lošija U-I karakteristika od slojnih, služe za detekciju visokih frekvencija i
reverznih napona, koriste se u elektronici
• Slojne: PN spoj veće površine zbog čega mogu u propusnoj polarizaciji propuštati velike vrijednosti
struja (reda nekoliko stotina ampera), probojni napon do 1kV, temperaturno područje rada 60°C -
150°C, primijenjuju se u energetici pri višim i nižim frekvencijama
3. Namjeni:
• Ispravljačka dioda
• Poluvodička dioda opće primjene
• Usmjerava struju
Slika 1.5. – simbol i primjer ispravljačke diode

• Tunelska dioda
• Vrlo brza sklopka
Slika 1.6. – simbol i primjer tunelske diode

• Kapacitivna (varkap) dioda

• Upotrebljava se u području zaporne polarizacije
• Koristi se za ugađanje titranjih krugova i automatsku
regulaciju frekvencije u radio i TV tehnici
Slika 1.7. – simbol i primjer varkap diode
• Fotodioda
• Upotrebljava se za kontrolu strujnog kruga
pomoću osvijetljenja

Slika 1.8. – simbol i primjer fotodiode

• Svijetleća (LED) dioda

• Koriste se kao signalni i kontrolni elementi te izvori
svjetlosti u raznim uređajima

Slika 1.9. – simbol i primjer LED diode

• Zener dioda
• Upotrebljava se kao stabilizator i ograničivač
napona

Slika 1.10. – simbol i primjer Zener diode

 1.4. Zener dioda

• Spaja se zaporno u odnosu na izvor

napona i paralelno potrošaču
• Upotrebljava se kao stabilizator napona
• Način rada:
• Za rad koristi probojno područje
• Za velike promjene struje ΔIZ dešavaju se
male promjene napona ΔUZ

• Što je ravnija krivulja u probojnm području

to je stabiliziranje napona bolje
Slika 1.10. – U-I karakteristika Zener diode
 UR ≈ U
1.5. Impulsna svojstva diode
U

• Odnose se na rad pri frekvencijama reda GHz

• U pozitivnoj poluperiodi napon na diodi je
t
jednak UD = U – 0,7 V
• U negativnoj poluperiodi napon se zadržava na PN ID
barijeri a struja koja teče od K prema A je
zanemariva (reda nekoliko µA)
• tr – vrijeme potrebno da dioda pređe iz stanja t
nevođenja u stanje vođenja i obrnuto
tr = 10-8s
• Za rad pri visokim frekvencijama koriste se tunelske
diode zbog njihove U-I karakteristike
Slika 1.11. – Impulsna karakteristika diode
2. SKLOPOVI S DIODAMA

• Dioda se koristi u raznim sklopovima zbog svojeg svojstva propuštanja struje u

samo jednom smjeru
• Korištenjem tog svojstva može se kontrolirati u kojoj će periodi trošilima teči struja
• Ispravljački sklopovi:
• Poluvalni ispravljač
• Punovalni ispravljač s 2 diode
• Punovalni ispravljač s 4 diode

• Ostali sklopovi:
• Diodni ograničivač
• Restaurator
 2.1. Poluvalni ispravljač (slika 2.1.)

• Dioda D vodi struju samo u jednoj polup. (vidi sliku 2.2.)

• UBm = US stoga se spaja filter (računa se po izrazu )
• Elektrolitski kondenzator C predstavlja ima ulogu baterija koja se brzo puni i prazni i daje ostalim
komponentama energiju. C se puni kada je US > UC i prazni se kada je US < UC tj. tijekom negativne periode
(vidi sliku 2.3.)
• Napon bez stabilizacije pliva (zbog tolerancije napona mreže, komponenata, temperaturne ovisnoti,
promjenu vrijednosti komponenata, itd.)
• Paralelno C dodaje se ZD koja se spaja zaporno. ZD će sve promjene struje i trošila i stabilizirati napon (vidi
shemu 2.1.)
• Ispravljač se ne koristi u komercijalne svrhe jer nesimetrično opterećuje mrežu
 ZD – stabilizira napon, reducira U (ulazni napon) – napon sa UR (izlazni napon) – napon na
plivanje napona
sekundara transformatora trošilu R
D – usmjerava struju, vodi samo u toku pozitivne polup.

UBm (napon bruma) –

razlika napona
između pozitivne i +
negativne polup.
+ koja se stvara -
- uslijed velike valovitosti.
+ + Zbog toga se spaja filter C
+
- - Slika 2.2. – poluvalni ispravljač bez filtera
-
R – ispravlja napon
+ C>>
- Cs
ep

i
pun
raz
n i

C se
TR – smanjuje amplitudu
ul. napona dok valni oblik C – filter, smanjuje
i frekv. ostaju isti napon bruma

Slika 2.1. – shema poluvalnog ispravljača

UBm je manji Slika 2.3. – poluvalni ispravljač s filterom

što je C veći
 2.2. Punovalni ispravljač s dvije diode (slika 2.4.)

• Kod ovog komponenata ovog ispravljača vrijedi isto ko i kod poluvalnog ispravljača osim što TR
ima 2 sekundara i svaka je spojena na 1 sekundar
• U prvoj polup. struja iz gornjeg sekundara teče kroz D1 i na R stvara pad napona, D2 je zaporno
polarizirana i ne vodi
• U drugoj polup. struja iz donjeg sekundara teče kroz D2 i na R stvara pad napona, D1 je zaporno
polarizirana i ne vodi
• C – filtrira napon i (C>>
Ubm <<)
• ZD – stabilizira napon
• Frekvencija izlaznoga napona je duplo veća od frekv. ulaznoga napona
• Ne koristi se u komercijalne svrhe jer je izvedba transformatora s dva sekundara skupa
 U (ulazni napon) – napon sa UR (izlazni napon) – napon na
sekundara transformatora trošilu R

D1 vodi
D2 ne vodi
+ -
+ - +
+
+
- +
- + - - Slika 2.5. – punovalni ispravljač s 2 D bez C
+ - -

- + UR sa C
D2 vodi
D1 ne vodi

Slika 2.4. – shema punovalnog ispravljača s dvije diode

Slika 2.6. – punovalni ispravljač s 2 D sa C

 2.3. Punovalni ispravljač s 4 diode (Graetzov spoj, slika 2.7. )

• D1 i D3 – vode u pozitivnoj poluperiodi

• D2 i D4 – vode u negativnoj poluperiodi
• R – ispravlja napon
• C – filtrira napon (C>>
Ubm <<)
• ZD – stabilizira napon
• fIzl = 2* fUl
 UUl UIzl

+
-
-
Ubm = UMAX
+
+ - + +
Slika 2.8. – Punovalni ispravljač s 4 diode bez C
- + - -
UR sa Uc

Slika 2.7. – punovalni ispravljač s 4 diode

Slika 2.9. – punovalni ispravljač s 4 diode s C

2.4. Diodni ograničivač
UIzl
UUl

Poluvodička dioda uvijek

ograničava pozitivnu
periodu ulaznog napona
na 0,7V no ako joj u
12V seriju dodamo
6,7V
istosmjerni napona 6V
(ili više), izlazni napon će
se ograničiti na 6,7V. Na
taj način možemo
kontrolirati vrijednost
izlaznog napona

Slika 2.10. – ograničavanje pozitivne polup.

 12V

6V

-6V

-12V

Slika 2.12. – ograničavanje obje polup.

Ako diodi i izvoru od 6V iz prethodnog primjera antiparalelno spojimo izvor od 6V i

diodu tada ćemo ograničiti i negativnu poluperiodu i na izlazu dobiti signal valnog
oblika sličnom pravokutnom.

**kod spajanja istosmjernog izvora na diodu + se spaja na katodu a – na GND (ili obrnuto)
2.5. Restaurator UUl
UIzl

Restaurator obnavlja
pozitivnu istosmjernu
komponentu u strujnom
krugu, odnosno podiže ili
UUl spušta valni oblik napona
UIzl

**sve izmjenične veličine imaju

svoju istosmjernu komponentu

Slika 2.13. – djelovanje restauratora

3. Bipolarni tranzistori
Slika 3.1. – primjer 2N3904 bipolarnog Tr

• Aktivni poluvodički elementi koji mogu pojačavati i generarati napone

različitih valnih oblika
• Dijele se na:
• Bipolarne – strujno upravljani tranzistori
• Unipolarne – naponom upravljani tranzistori

Slika 3.2. – primjer 2N2222A bipolarnog Tr

• Prema načinu izvedbe PN spoja bipolarne Tr dijelimo na NPN i PNP
tranzistore

Slika 3.3. - Građa bipolarnih tranzistora

 UBB – ulazni napon / Uul
UCC – napon napajanja
IC – kolektorska struja [mA]
IB – struja baze [µA]
IE – emiterska struja ≈ IC
UBE – propusno polariziran napon
UCE – propusno polariziran napon
Slika 3.4. – normalna polarizacija NPN tranzistora
UCB – zaporno polariziran napon
Uizl – napon sa kolektora
 3.1. Statičke karakteristike bipolarnog tranzistora

ULAZNA:

• Daje nam ovisnost ulazne struje IB o ulaznom

naponu UBE uz paramtera UCE
• - statički ulazni otpor
• - dinamički ulazni otpor koji se još naziva hie
• Karakteristika je nelinearna zbog dinamičkog
otpora
• )|

Slika 3.5. – ulazna karakteristika bip. tr.

IZLAZNA:

• Daje nam ovisnost izlazne

struje IC o izlaznom
naponu UCE uz paramtera IB
• - dinamički izlazni otpor
• 1/ = hoe izlazna dinamička
vodljivost
• )|

Slika 3.6. – izlazna karakteristika bip. tr.

PRIJENOSNA:

• Daje nam omjer izlazne struje IC i

ulazne struje IB uz parametar UCE
• IB ) |
• - faktor strujnog pojačanja – govori
nam koliko je puta izlazna struja IC
veća od ulazne struje IB

Slika 3.7. – prijenosna karakteristika bip. tr.

POVRATNA:

• Daje nam ovisnost ulaznog napona UBE o izlaznom naponu UCE uz paramtera IB
• )|
• - faktor povratnog djelovanja
 3.2. Ograničenja u radu tranzistora

• NAPONSKO :
• U katalogu se navodi maksimalni izlazni napon UCEmax

• STRUJNO:
• Maksimalna struja koja je dozvoljena u radu tranzistora Icmax
• Povećanje vrijednosti kolektorske struje iznad ICmax dovelo bi do lavinskog proboja i uništenja tranzistora

• OGRANIČENJE SNAGE / DISIPACIJA SNAGE:

• Ne smije preći vrijednost PdMAX jer bi to dovelo do toplinskog uništenja kristalne rešetke ili proboja
barijere
 3.3. Radna područja bipolarnog tranzistora

1. Zasićenje – tranzistor radi kao

sklopka koja vodi
2. Zapiranje – tranzistor radi kao
sklopka koja ne vodi
NAP 3. Normalno aktivno područje –
tranzistor radi kao pojačalo ili
oscilator
4. Proboj – područje koje nastupa
kada se premaši maksimalna
disipacija snage PdMAX

Slika 3.8. – radna područja bip. tr.

 3.3. Područje zasićenja tranzistora

Ul. krug

ICzas −𝑈 𝑢𝑙 + 𝐼 𝐵𝑧𝑎𝑠 ∗ 𝑅 𝐵 + 𝑈 𝐵𝐸𝑧𝑎𝑠 =0

𝑈 𝑢𝑙 − 𝑈 𝐵𝐸𝑧𝑎𝑠
𝐼 𝐵𝑧𝑎𝑠 =
UCEzas 𝑅𝐵
IBzas Izl. krug
UBEzas
−𝑈 𝐶𝐶 + 𝐼 𝐶𝑧𝑎𝑠 ∗ 𝑅𝐶 +𝑈 𝐶𝐸𝑧𝑎𝑠 =0

𝑈 𝐶𝐶 −𝑈 𝐶𝐸𝑧𝑎𝑠
𝐼 𝐶𝑧𝑎𝑠 =
𝑅𝐶
Uvjet zasićenja:

𝐼 𝐶𝑧𝑎𝑠
𝐼 𝐵𝑧𝑎𝑠 ≥
h 𝑓𝑒