Professional Documents
Culture Documents
UVOD
Seminarski se rad sastoji od 3 osnovna dijela kroz koje se nastoji objasniti sam
pojam idealnog renesansnog grada, te povijest i značaj Karlovca kao jednog od
najistaknutijih primjera. Prvim dijelom opisane su povijesne okolnosti nastanka
tvrđave-grada Karlovca, u drugom su dijelu pojašnjene karakteristike i utjecaj
renesanse kao pokreta na arhitekturu i urbanizam, a u trećem su nabrojani i uspoređeni
neki gradovi slične koncepcije.
1
2. POVIJEST I RAZLOZI NASTANKA KARLOVCA
2
No bilo kakav daljnji teritorijalni gubitak doveo bi u neposrednu opasnost austrijske
nasljedne zemlje, osobito Štajersku i Kranjsku. Zbog toga je trebalo pronaći rješenje za
glavne slabosti obrane posljednjih hrvatskih obrambenih položaja, posebno je trebalo
financijski konsolidirati obrambeni ustroj i osiguravanje redovitih i trajnih izvora
prihoda. Trebalo je povećati vojne posade, udvostručiti vatreno oružje, osigurati
redovitu opskrbu živežnim namirnicama i voditi sustavnu građevinsku politiku
izgradnje i obnove na cijelom graničnom području.
Izvor: Albaneže, N., Kovačević, B., Kruhek, M.: Karlovac, Gradski muzej Karlovac i
Poglavarstvo grada Karlovca, Karlovac, 1998. , str.13
3
popravljati stare utvrde koje su bile premale i nepovezane te ih je neprijatelj bez puno
muke osvajao. U njih nije stalo dovoljno vojnika, niti namirnica za njih, nalazile su se
nepovezane na nepristupačnim terenima te ih je bilo vrlo lako i jednostavno zaobići.
Jedna od takvih utvrda je bila i Dubovac. Sagrađen početkom 14. stoljeća također za
potrebe obrane od Turaka, nije ispunio svoju zadaću. Iako logično geografski
postavljen, bio je premala utvrda, skromnih dimenzija i kapaciteta, izgrađena na
nepristupačnom terenu, ali je kasnije na imanjima u njegovom podnožju nastala nova
utvrda koja će u potpunosti ispuniti svoju obrambenu funkciju. Njegovi vlasnici redom
su bili porodica Sudar iz Slavonije, knezovi Blagajski, a potom i ban Nikola Zrinski
koji mu je bio vlasnik sve do svoje smrti 1566. godine. Nikola Zrinski ratujući s
Turcima zadužio se pa su njegovi sinovi Đuro i Nikola bili primorani prodavati zemlju
oko Dubovca da bi namirili dugove, a zemljište na utoku Korane u Kupu otkupilo je
Gradačko vijeće za potrebe izgradnje nove tvrđave. Na tom mjestu niknut će uskoro
Karlovac.
4
Izvor: Albaneže, N., Kovačević, B., Kruhek, M.: Karlovac, Gradski muzej Karlovac i
Poglavarstvo grada Karlovca, Karlovac, 1998., str.12
5
Građevinsko je povjerenstvo obišlo cijelo područje Hrvatske krajine i odredilo
nekoliko mjesta na kojima bi se mogla izgraditi nova tvrđava, a nadvojvoda Karlo na
kraju se odlučio za mjesto nove tvrđave pod starim gradom Dubovcem, u blizini ušća
Korane u Kupu. Po njemu je nova tvrđava imenovana Carlstad (Karlov grad-
Karlovac).
Mjesto gdje će se graditi nova tvrđava obilježeno je dakle još u ljeto 1578., a u
jesen su bili završeni planovi. U ožujku 1579. postignut je dogovor s vlasnikom
Dubovca, grofom Jurjem Zrinskim, koji ustupa kralju grad Dubovac i vlastelinske
zemlje za potrebe gradnje nove tvrđave. To je trebalo biti potvrđeno ugovorom o
prodaji, ali se s kupoprodajnim ugovorom otezalo, a nakon njegova potpisivanja ni
Juraj Zrinski ni njegovi nasljednici nisu nikad dočekali isplatu dogovorene svote. U
travnju su započele i pripreme za gradnju, prikupljanje raznovrsne građe za tako
veliko gradilište, a skupljan je i potreban novac za financiranje. Bilo je odlučeno da će
gradnja započeti još u proljeće, odmah nakon proljetnih kiša, posebno stoga što se
nova tvrđava gradila na močvarnom i vodoplavnom području. Bio je čak određen i
datum (17. svibnja), ali svi pripremni radovi nisu bili okončani, a nije bilo ni dovoljno
radnika.
6
Martin Gambon zapisuje kako su poplave nanijele tvrđavi velike štete i oštetile
mostove na Kupi, Korani i Mrežnici. To se ponavlja gotovo svake godine.
3
Nadilo, B., :“Izgradnja renesansne tvrđave iz koje je nastao grad Karlovac“, Građevinar, Zagreb, 2003.
godine, br.2, 2003., str. 113-120
7
3. RENESANSNA ARHITEKTURA I URBANIZAM
4
Znanje, www.znanje.org, 09.11.2009.
5
Ibid
8
Izvor: Prostorno planiranje, www.info.grad.hr, 14.11.2009.
9
Vicenzo Scamozzi (1552.-1616.) se zalaže za idealni grad koji je kao cjelina
umjetničko djelo stvoreno rukom jednog arhitekta. Prema njegovom je projektu
izveden 1593. godine grad Palmanova s radialno-koncentričnom shemom ulica.
Palmanova ima kompleksni tlocrt s ulicama koje od šesterokutnog trga u sredini kao
zrake vode prema obodu u obliku deveterokuta . Takva kompleksna geometrija nije
dalje razvijana u kasnijim primjerima.
Slika 7. PALMANOVA
Slika 8. KARLOVAC
10
Sljedeće godine započet je grad Nove Zamky u današnjoj slovačkoj. Karlovac i
Novy Zamky imaju slične tlocrte u obliku šesterokrake zvijezde i okomite mreže ulica.
Razlika među njima je u dimenzijama gradskih blokova, smjeru trgova i ulazu u grad.
Ovaj je grad naveden kao, po svome tlocrtu, najsličniji Karlovcu, ali i kao
negativan primjer uništavanja kulturne baštine. Nažalost, grad je u drugom svjetskom
ratu dobrim dijelom uništen u savezničkom bombardiranju, a nakon toga je
nekontroliranom izgradnjom stara gradska jezgra izmijenjena gotovo do
neprepoznatljivosti.
11
4. ZAKLJUČAK
12
LITERATURA
Albaneže, N., Kovačević, B., Kruhek, M.: Karlovac, Gradski muzej Karlovac i
Poglavarstvo grada Karlovca, Karlovac, 1998.
Strohal, R.: Grad Karlovac opisan i orisan, Ogranak Matice Hrvatske- Karlovac,
Karlovac, 1992.
13
POPIS ILUSTRACIJA
Slika 7. PALMANOVA......................................................................................................10
Slika 8. KARLOVAC.........................................................................................................10
14