Professional Documents
Culture Documents
1
GOSPODARSKI ASPEKTI, TRŽIŠTE I MARKETING
U svijetu, prihod od prodaje novina više nije presudan, većina prihoda dolazi iz
drugih izvora, no kod nas je situacija nešto drugačija.
Svjetski trend je jasan- oglašivači su oni koji diktiraju sudbinu novina- a novine su
odličan oglašivački medij
Odnos naklade i oglašavanja uzročno je povezan. Treba intenzivno i znalački
obrađivati tržište, nuditi posebne pogodnosti, te pokretati uređivačke akcije koje
će biti marketinški privlačne za potencijalne oglašivače (oglas je isto informacija).
Posebna kategorija oglašavanja su jesu tzv.Mali oglasi, u kojima pojedinci
oglašavaju prodaju, kupnju i sl., a vrlo su česti i specijaizirani listovi koji objavljuju
samo oglase.
Postoje 2 načina na kojima funkcioniraju mali oglas
1. Da pojedinac plati novini objavljivanje oglasa po određenoj cijeni ( ovo
uspješno primjenjuju listovi koji imaju vrlo poznate oglasnike, te takva izdanja
prodaju u visokoj nakladi- Večernji list).
Tehnologija ima svoje točno određeno proizvodno vrijeme, a novinar to vrijeme mora
pratiti i sva napraviti u što kraćem roku.
Trka s vremenom se dobiva na 2 temeljne područja:
1. smenjenje vremena proizvodnje
2. sve bržem slanju vijesti u uredništvo
Danas se novinarstvo teško može zamisliti bez radio, kabelskog, laserskog ili
satelitskog prijenosa podataka. Optički kablovi su stvarnost, a satelitske telefone,
faksove i telefaxe ima svaka redakcija.
Uredništva prenose gotove stranice s tekstom i fotografijama u udaljene tiskare gdje
se istodobno štampaju višebojne novine. Korištenjee kompjutora u potpunosti je
promijenjena obrada rukopisa i proces proizvodnje novina.
I fotografija se može brzo poslati. Fotoreporter razvije film i negativ šalje putem
posebnih odašiljača, također satelitim u redakcijski kompjuterski sustav. Tako
primljena fotografija obrađuje se i gotovo istodobno tiska.
Novinarski proizvod, slika ili tekst prvi put se materijaliziraju tek u novinama. Prije
toga sve je digitalno.
Nova tehnologija donijela je i velike promjene u grafičkoj industriji.
Rukopis i stranica se u cijelosti pripremaju u uredništvu, odakle se šalju gotove
stranice u foto-snimačku jedinicu gdje se izrađuju tiskane forme.
2
Nema više strojoslagara, ručnih slagara, montažera i dr. Ostaje samo tiskarski stroj
koji može tiskati milijuneprimjeraka. Mogućnost slanja gotovih stranica na daljinu
omogućuje novinama istodobno kretanje u rotaciju diljem svijeta, tese na taj način
premošćuju udaljenosti i vremenske barijere.
Elektronika koja se koristi u izradi novina omogućuje i elektronsko čitanje novina.
Osobnim računalima, telefonom i modemom možemo se uključiti u kompjutorski
sutavuredništva i čitati elektronske novine čak i prije nego što se pojave na kioscima.
Prvu bitnu promjenu u proizvodnji novina donijeli su offset tiskarski strojevi koji su
promijenili rad ručnih slagara. Sljedeća značajna promjena bila je uvođenje fotosloga,
koji je izbacio iz proizvodnje stare strojoslagačice. No ništa osobito se nije dogodilo u
radu na rukopisu. Novinarska kartica i dalje je stizala iz redakcija u tiskaru, ali se
slala u fotoslog gdje se tekst unosio u terminale koji su bili nešto poput sofisticiranog
stroja za slaganje. Korektura je rađena ručno na fani i zatim se ponovno unosila na
terminalima.
3
OBRADA RUKOPISA U UREDNIŠTVU NA KLASIČAN NAČIN
4
OBRADA RUKOPISA U KOMPJUTERIZIRANOM UREDNIŠTVU
5
ŠTO NOVINE OBJAVLJUJU
Postoji nekoliko teorija selekcije vijesti:
1. TEORIJA je ona prema kojoj jedino novinar odlučuje o izboru vijesti. One su
oblikovane prema novinarskim profesionalnim kriterijima i ničemu drugom.
2. TEORIJA stavlja težište odlučivanja na rutiniranu, organiziran selekciju.
Urednik otvara i zatvara vrata kroz koja propušta događaje na stranice lista.
3. TEORIJA- TEORIJA OGLEDALA kaže da događaji određuju selekciju vijesti, a
novinari samo drže ogledalo i prenose javnosti odraz takve stvarnosti.
4. TEORIJA govori da se selekcija obavlja stvarno izvan uredništva. Prema
McLuhanu poruka je određena tehnologijom medija. Snažne društvene grupe
kreiraju javna zbivanja i «prepuštaju» ih novinarima koji ih objavljuju.
5. TEORIJA- postavio ju je J.Gans koji kaže da zatvoreni kružni ciklus u kojem
sudjeluju izvor vijesti, novinar i primatelj predstavljaju selekciju vijesti. Izvor
vijesti su mjesta i osobe kojima se novinari obraćaju kako bi dobili vijest.
Izvor vijesti je ujedno i utjecajan pripadnik čitatelja, tako da i čitatelji mogu biti
izvori vijesti ili barem mogu na njih utjecati.
Proces selekcije određen je dvjema odrednicama ili karakteristikama vijesti.
Svaka vijest ima svoju VRIJEDNOST I ZNAČAJNOST.Vrijednost vijesti značajna
je za odnos izvora i novinara, a značajnost za odnos novinara i čitatelja. Ova 5.
teorija upotrebljava se kod nas.
Nekoliko je razina donošenja odluke i svatko u uredništvu vrlo precizno zna tko o
čemu može odlučivati.Na vrhu piramide odlučivanja nalaze se kreatori politike. To su
najčešće članovi Upravnih odbora, većinski vlasnici, novinarski magnati. Ponekad
javnost i ne zna za njih, jer djeluju iz duboke pozadine. To mogu biti i politički moćnici
koji političkim sredstvima kontroliraju novine.Novinari odlučuju nezavisno od takvih
kreatora, ali dobro znaju kakva je politika i vjerno je provode.
Kreatori politike odlučuju o financijama, proračunu uredništva, stvaraju politiku lista,
te održavaju stalnu vezu sa najvažnijim urednicima.
6
LOV NA POGREŠKE
1. Redaktor najprije pročita cjeloviti tekst kako bi znao što je pisac htio reći
9. Nikada se ne smije propustiti rečenica ili izjava koja bi mogla biti čitatelju
nerazumljiva. Objašnjavaj, samo objašnjavaj!
13. Poštivati stil pisanja vlastitih novina (ujednačiti korištenje kartica, oznaka u
rukopisu, naglašavanja i sl.)
7
GDJE RUKOPIS POSTAJE NOVINA
Dobar grafički urednik mora naći ravnotežu između sadržaja i oblika, uklopiti u to
oglase koji donose novac, i sve to napraviti u rokovima koje mu nalaže
proizvodnja.
Svaka novina ima svoj jasno izraženi i određeni grafički identitet koji se
maksimalno poštuje. Znači da je format fiksno određen, izabrani su tipovi i vrste
slova, određeni su rasponi veličine slova i usvojen je grafički prepoznatljiv način
oblikovanja koji najbolje odgovara vrsti novine koju radimo. Ne koristi se ista vrsta
grafičkog oblikovanja za jedan ozbiljni analitički jautarnji dnevni informativno-
politički list, kao i za jedan tabloid koji piše uglavnom tračeveo poznatim osobama
koristeći pritom mnogo fotografija.
8
Dodatna boja koristi se za naglašavanje, pa se time naglašavaju glavni
naslovi, okviri i sl. Dvobojni tisak ne omogućuje tiskanje fotografija u boji, tako
da danas u svijetu prevladava višebojni tisak. Boja najviše dolazi do izražaja u
tiskanju oglasa, ali je vrlo uvjerljiva i u korištenju fotografija u boji, koje
dnevnim novinama daju novu kvalitetu..
Ako tiskara nema odgovarajuće rotacije onda ne može biti niti dvobojnog tiska.
Danas prevladavaju offsetni tiskarski strojevi koji omogućuju proizvodnju velikog
broja kvalitetno tiskanih višebojnih primjeraka.
Najnoviji je hit digitalni tiskarski stroj koji omogućuje da se izravno iz kompjutera
stranica šalje na tiskanje, bez proizvodnje filma- upravo je to i najbrži način
tiskanja.
Specijalizirana izdanja bave se nekim užim,a često i vrlo uskim područjem života:
kulturom, ali i filatelijom, računalima i sl.
DNEVNICI
9
Podjela prema sadržaju karakterizira osnovne razlike između informativno-političkih
dnevnih listova. Još je bolje reći da se oni razlikuju prema selekciji vijesti. Tako
razlikujemo:
1. Ozbiljne, analitičke dnevnike- takvi dnevnici objavljujuvijesti koje su bitne za
unutrašnju i vanjsku politiku, gospodarstvo, kulturu i znanost, a novinarski se
stil odlikuje ozbiljnim pristupom, decentnošću i sveobuhvatnim prikazivanjem
događaja. Čitatelji ovih listova spadaju u viši obrazovni sloj. Njima je važana
točna i cjelovita informacija. Među autorima ima mnogo utjecajnih ljudi, bivših
političara ili ministara. Ove novine oblikuju javno mišljenje.
REVIJE I MAGAZINI
10
Tjednici su poput dnevnika, uglavnom rubrično organizirani. Vodeća je rubrika
unutrašnjo-politička, što je i prirodno. Najzanimljivija je vruća, napeta domaća
politička tema. Prisutne su i ostale rubrike poznate iz dnevnog tiska: vanjsko-
politička, gospodarstvo, kultura, mediji, ljudi, sport i sl.
Tjednici njeguju posebne rubrike koje prepričavaju događaje u svega nekoliko bitnih i
često zajedljivih rečenica. U takvim se rubrikama «prozivaju» poznati političari ili ljudi
iz javnog života, ukazuje se na neke njihove kontradiktorna stavove ili neispunjena
obećanja.
Jedna tema zauzima više stranica, ponekad i desetak.
Druga karakteristika news-magazina su kolumnisti.. To su veoma ugledni i cijenjeni
novinari, koji se u svojim stalnim rubrikama, kolumnama redovito javljaju iz broja u
broj i komentiraju događaje iz svogosobnog, jasno prepoznatljivog aspekta. Kojiput to
nije jednak stav onom kojeg ima uredništvo, ali snaga javne riječi kolumnista, toliko je
velikada mu uredništvo tolerira pravo na razliku u mišljnju. Kolumnisti su perjanice
lista, to su ljudi zbog kojih se list cijeni i kupuje, stoga uredništvo svakog tjednika želi
imati što je moguće reprezentativnija imena za kolumniste.
NOVINSKE AGENCIJE
11
- upravo zbog toga prvenstvena im je zadaća izvještavati svijet o
službenoj politica njihove zemlje
- te su vijesti preopterećene protokolom koji je važan jedino
vlastodršcima
- ideološka propaganda bila je jedna od važnih zadaća stoga agencije
nikad nisu mogle ozbiljno ugroziti ugled i efikasnost velike četvorke
SLUŽBE INFORMIRANJA
12
RUBRIKE – TEMELJ ORGANIZACIJE RADA
- to su bazične rubrike
- ovisno o uređivačkoj koncepciji uredništvo još može imati rubriku u
kojoj objavljuje mišljenja i stavove svojih novinara i čitatelja;
kriminalističku kroniku; feljtonističku; zabavno-magazinske sadržaje;
reportažni ili revijalni dio lista te specijalizirane male rubrike poput Auto-
moto, Lov, Enigmatika, Filatelija, i sl.
- Predstavnici rubrika članovi su uređivačkog kolegija – operativnog tijela
koje se dogovara i koje provodi uređivačku politiku lista
- Na čelu uredništva nalazi se glavni urednik, njegov zamjenik i
pomočnici koji operativno vode pojedine dijelove lista
- Organizacijska shema uredništva strogo je vertikalna
13
STRUKTURA ODLUČIVANJA U NOVINAMA
1) GLAVNI UREDNIK
2) ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA
3) POMOČNICI GLAVNOG UREDNIKA
4) UREĐIVAČKI KOLEGIJ
5) UREDNICI RUBRIKA
6) NOVINARI
14
UNUTRAŠNJO-POLITIČKA RUBRIKA (KRALJICA LISTA)
VANJSKO-POLITIČKA RUBRIKA
- ne postoji tako brza tiskara ili redakcija koja može pobjediti elektronske
medije
- prednost je novina što se one čitaju, gledaju, proučavaju, traže se
detalji i sve se to može učiniti koncentrirano i više puta ako treba –
upravo tu komparativnu prednost iskoristila je vanjsko-pol. rubrika
- novine su izabrale drugi način prezentacije događaja
- dnevne novine nemogu prikazati sve svjetske događaje pa se stoga
prema selekciji prikazivanja jasno može uočiti uređivačka orjentacija
nekog glasila
- prema prezentaciji svjetskih zbivanja novine se čitaju a stavovi citiraju i
prenose
- takve novine sa reputacijom (Le Monde, Frankfurter Alge Maine
Zeitung, Neue Zuricher Zeitung, The Time, The Washington Post,
Newsweek) nisu najtiražniji listovi, ali imaju međunarodni ugled
- vanjsko-pol. rubrike imaju ograničen prostor i ne zabilježavaju događaje
na isti način
15
- urenici imaju vrlo strogi kriterij prilikom odabira vijesti, odlučuju se za
šlager ovisno o interesu njihovih čitatelja jer interesi se razlikuju od
zemlje do zemlje
- urednici obično odabiru nekoliko svjetskih događaja kojima se
posvećuje najveća pažnja te za njihovu prezentaciju urednici određuju
najveći prostor u listu, obično se objavljuje i fotografija
- ostala zbivanja urednici će dati u nizu kratkih sažetih vijesti koje
omogućavaju brzu inf. o događajima dana
- novinari vanjsko-pol. rubrika nalaze se u konkurenciji međunarodne
novinarske elite u kojoj opstaju samo najbolji
- ugledni listovi za suradnike će čak angažirati i neke bivše istaknute
diplomate ili političare
- u ovoj rubrici potrebno je pažljivo propustiti stotine vijesti iz agencijskih
izvora, pratiti razvoj događaja te obaviti selekciju
- također u ovoj rubrici postoje i novinari-specijalisti za pojedine zemlje ili
krajeve svijeta koji pažljivo prate što se tamo događa
- takvi novinari moraju vladati s više svj. Jezika kako bi mogli pratiti i
strani tisak
- oni moraju pratiti ne samo pol. zbivanja već zbivanja u cjelokupnoj
javnosti
- u opis rada novinara vanjsko-pol. rubrike nalaze se i stalna putovanja
(izuzetak Ive Mihovilović – nigdje nije putovao)
- u ovoj rubrici dolazi do izražaja sposobnost brzog prikupljanja
podataka, snalažljivost u slanju vijesti uredništvu, a i dobra fizička
spremnost
- takva uredništva često imaju dopisnike koji duže vrijeme borave u
inozemstvu – jedan mandat traje 4 god.
DOPISNIK
16
GRADSKA RUBRIKA
SPORTSKA RUBRIKA
17
- Iako je lakše sport prenositi elektronskim medijima, tisak sa njima ne
gubi trku jer pruža ljubiteljim asporta mogućnost proučavanja izvješća,
analiziranje rezultata, uspoređivanja tablica, čitanja izvješća, izjava i
komentara te komparaciju s viđenim na TV
GRAFIČKO-TEHNIČKA RUBRIKA
OSTALE RUBRIKE
18
- postoje neke rubrike bez kojih su novine nezamislive, a koje nisu plod
velikog novinarskog angažmana – to su inf. o dnevnim događajima u
gradu: programi, servisne inf, umrli, rođeni...
- jedan od najvažnijih nakladnih elemenata u svakom dnevnom listu jest i
radio i TV program te vremenska prognoza
- nema novina bez prognoza, križaljke, stripa i horoskopa
- dobar urednik veliku pažnju mora posvetiti i karikaturi kao specifičnom
novinarskom izražavanju
- novinar karikaturist je oštri bez kompromisni analitičar društvenih
zbivanja
19