SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU - Predavanja

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010./2011.
Ivana Božić
1. tjedan 7.10.2010.
PERIODIZACIJA
- poč. 1453. pad Bizanta („umirući gigant“)

o papa Pio II. osobno odlučio ići u križarski rat
o '64. pad Bosne
- nesloga
- 1492. Kristofor Kolumbo se uputio na putovanje

o otkriće Amerike
o azijski narodi napredniji od europskih
- 1517. početak reformacije (počeci sežu i prije) Martina Luthera

o ipak se ova godina uzima za početak novog razdoblja!!!!
o Kolumbovo putovanje otvara nove vidike
o Godina oslobođenja Granade, Iberskog poluotoka
o Formiranje novog kraljevstva (Ferdinand i Isabela)
o Do konca 16. st. Španjolska zadržava taj primat
- 1789. početak velike građanske revolucije

o do tu traje novo doba
- povijest obilježavaju procesi, ne događaji
- 3 KONCESA/PROCESA:
o integrativni/integracija – nužno dolazi do dezintegracije
o modernizacija – prvo na gospodarskom planu, pa kulturnom i dalje; izum
tiskarstva 40ih god. 15.
o demokratizacija – može ići samo jednostrano; zaustaviti ga i prekinuti
- Španjolska
o Aragon – glavna pokrajina u Španjolskoj
o primjer integracije
o Kastilija – dijelom zauzeta/dijelom osvojena od Arapa
o Isabela Kastilijska sa ?? nasljeđuje Kastiliju
o Ferdinand Aragonski 1479. postaje kralj svog dijela – u Španjolskoj pojačan
proces integracije
o 1492. pad Cordobe; osvojen Cordobski kalifat
o rekonkvista
o oslobođenje španjolskog poluotoka
- 1789. francuska revolucija obilježila kraj monarhije

o Stvaranje republike
o Europa vraća procese unatrag
o Sv. Alijansa
1
Ivana Božić
- rani novi vijek – doveo nove promjene
o obilježen ratovima
o nema feudalnih banderija
o muškete – puške, duge 2m; dugo koplje, konjica još uvijek vrlo važna
o novo naoružanje – dovodi do utvrđivanja gradova, bolja obrana
o novo doba i po načinu razmišljanja
o renesansa – preporod u umjetnosti kojem prethodi preporod ljudskog
razmišljanja!!!!
- ovo doba obilježilo i nekoliko dinastija:
o Habsburgovci – Njemačka (gospodarsko područje njem.državica)
o Tudori – Engleska (bazirala se na područje otoka)
o Valois – Francuska
o Jagelovići – poljsko-litavska unija (važnija na istoku)
- nihil novi – razdoblje kad kralj ne može promovirati ništa novo, odluke i sl. dok se svi
ne slože
- Kalmarska unija – unija Danske, Norveške i Švedske
o glavnu riječ imaju Danci
o Švedska nema pravo glasa
o 1523. raspala se; dinastija na sjeveru…
- Tier, Worms, Köln; Češka, Gornja Falačka, Saska, Brandenburg – imaju pravo biranja
cara
- 1519. s jedne strane Karlo V (Habsb.) i Karlo III Španjolski
- Juana la Loca – s Filipom imala dva sina
- Karlo V – nakon 1516. ujedinio Burgundiju i Njemačko Rimsko Carstvo
- njegova pojava obilježila ono što će se politički odvijati u tom dijelu Europe
- prostor Italije (Apeninski poluotok) bio dezintegriran
- nekoliko tal. državica:
o Venecija
o Milansko Vojvodstvo (Lombardija)
o Toscana
o Vatikan – papinska država
o Napuljsko kraljevstvo
2. tjedan 14.10.2010.
VELIKA GEOGRAFSKA OTKRIĆA
- eurocentrični pogled na svijet
- pretpostavke istraživačkih putovanja:

o želja za bogaćenjem
o nivo tehničkih dostignuća (razvoj brodarstva, astronomije, geografije,
matematike)
o Portugal i Španjolska – smještaj na Atlantiku
2
Ivana Božić
o konjunktura u pomorstvu
o nove prilike na istočnom Mediteranu
o istraživački i križarski duh – Crkva, države koje su propagirale evangelizaciju
osvojenih područja
o Santiago – prva postaja na putu koji je počeo 1492.
o do 1507. Kolumbo plovio 4 puta, tada je umro
o Zapadne Indije – naziv za otkriveno područje
o Razmjena životinjskih i biljnih kultura
- V. Müller – Nijemac koji je Americi dao taj naziv
o početak kolonizacije!!
o Kolumbo dobio titulu viceguvernera Španjolske, ali i dr. titule, od kralja
Ferdinanda
o dodir s domorocima – dovoženje velikih količina zlata i srebra što još više
potiče istraživanja – 30ih godina dovodi do uništenja Azteka i drugih
civilizacija – izumiranje ind. Plemena
- 1492./92. papinska linija favorizira Španjolce

- papa Aleksandar VI – 1493. jedan od najkorumpiranijih papa
o 1494. ugovor u Tordesillasu – oko 370 lega (mjera za dužinu, duže od milje)
o podjela Španjolsko-portugalskog posjeda
- Španjolska je imala pomoć pape Aleksandra VI – presudio za Španjolsku u njenom

sukobu s Portugalom
o Portugal zauzima priobalni dio upravo zbog zlata i srebra, dok dublje u
unutrašnjosti pripada Španjolskoj
- Engleska, Francuska također provode istraživanja, zatim i Nizozemska

o njihovim upletanjem Portugal pada, tj. gubi na važnosti
o Engleska šteti Španjolskoj koja ima samo razvijeno pomorstvo, a ne i
kontinuitet razvoja ostalih gospodarskih grana
- 1492. sve se počinje vrtjeti oko Europe

o dolazi do velike europeizacije – u svijetu se ništa ne događa bez sudjelovanja
Europe
- velika koncentracija Arapa i Židova – trgovina, lihvarenje

o velike arapske palače – Granada, Cordoba
o dovode do spajanja tih dostignuća u svrhu istraživanja poznavanjem
astronomije, geografije
o pad Granade – istrebljivanje Morisca, pokrštavanje
o bježe u Portugal
o Marañi – pogrdno ime za Židove (svinje)
o sve to šteti Španjolskoj
- istraživanja su osiromašila zemlju – ne obrađuje se, pad zemljoradnje
- Portugal – dinastija Avis
3
Ivana Božić
o Henrik Pomorac – podupire istraživanja
- geocentrični sustav – Galileo Galilej – zemlja u središtu svijeta

- 1543. Kopernik izdao djelo „De “
- 1453. pad Carigrada najavio nadolazeću silu – križarski ratovi pokrenuti od papa
- 1516. pad Damaska – godina prekida puteva
- Sagreso
- dolaskom Osmanlija i njihovim ustoličenjem ne može se ići na Crno more, Dardanele
– trgovački putevi s Mediterana se prebacili na Atlantik
- Psalterova karta svijeta – 1250.

o sve je orijentirano na Jeruzalem – središte kršćanskog svijeta
- Planisfera fra Maura – sredina 15.st.
- Ptolemejska karta svijeta – 1482. – pokazuje ono što su ljudi tada sigurno znali
o na temelju Ptolemejevih podataka; zemljopisna dužina i širina
o do Japana, dalje nema više
- brodski kompas – za određivanje kursa

o na brodovima prava upotreba krajem 13.st.
o koristi se nakon putovanja Marca Pola
- karte se rade na sušenim janjećim i jarećim kožama – zbog očuvanja od vode

o katalonski portulan sj. Afrike
- astrolabi(j) – „mjerač zvijezda“
o arapskog podrijetla
o određivanje geografske širine prilikom plovidbe otvorenim morem
o bitno točno u podne mjeriti visinu sunca – tada se utvrdi točan položaj
o mjerenje i običnim kvadrantom – npr. Davisov kvadrant – backstuff
- prvi Harrisonov brodski navigacijski sat – preteča kronometra; za određivanje

geografske širine
 GEOGRAFSKA OTKRIĆA PRIJE 1492.
- 1434. Portugalac Gil Eannes prvi oplovljava rt Bojador na zapadnoj obali Afrike
- 1444. portugalac ???? oplovio Capo Verde
- do 1492. putovanja idu preko Afrike i Azije
o kraj rekonkviste – Kolumbo se u službi Španjolske iskrcao na Bahamima
(Watlingov otok – San Salvador)
o otkriveni Kuba i Haiti
- Gana – poznata po zlatu koje su njene rijeke nanosile
- 1488. Bartolomeo Diaz oplovio Rt Dobre nade

o prvi Europljanin koji je došao do tamo
o 1498. Calicut
o 3 broda krenula u ekspediciju – Santa Marina (došla do San Salvadora); Pina,
Niña
4
Ivana Božić
Kasnija otkrića:
- 1497. Giovanni Caboto (John Cabot) – u službi Engleske došao do New Foundlanda
- 1502. Amerigo Vespucci
o 1502. Cantino
- 1513. „Južno more“ – Tihi ocean – na koji izlazi Španjolac Vasco Nuñez de Balboa
- 1519. – 1522. El Cano s Victoriom dovršava putovanje Ferdinanda Magellana
- Magellan – Portugalac u službi španjolskog dvora

o 1518./19. traži novi jugozapad; 1519. – 1522.
o njegova ekipa prva oplovila svijet
o Parana la Plata – u taj zaljev se ušlo do Argentine
- 1524. Giovanni Verrazano za Francusku istražuje istočnu obalu sj. Amerike

- 1524. – 1526. Španjolac Francisco Pizarro otkriva Peru dolazeći sa sjevernozapadne
strane
o 1531. – 1535. osvaja državu Inka
- 1534. – 1542. Cartier
- 1577. - 1580. Francis Drake (iz Bristola) 2. oplovio svijet

o zaslužan za poraz Španjolske armade Filipa II
- posljedice istraživanja:
o uništenje kraljevstva ind.
o velik priljev plemenitih metala
o nove spoznaje (geograf., kultu., društv.)
o razmjena dobara
o osiromašenje zemlje (zanemarena poljoprivreda u Španjolskoj i Portugalu)
- 1535. Nueva España sa brojnim audijencijama
Iz Europe u Ameriku:
- konji (magarci, kokoši, svinje, štakori, miševi)

- vinova loza
- šećerna trska
- kava, banana
- čaj
- riža, pšenica, ječam
- breskve, kajsije, jabuke
- željezo, staklarstvo.
Iz Amerike u Europu:
- puran (ljama, alpaka)

- krumpir
5
Ivana Božić
- kukuruz (rajčica, krastavac, većina različitih vrsta graha)
- kakao
- duhan
- vanilija, kanin
- orhideje i dr. cvijeće
- različita sredstva za bojanje
- kaučuk, agava.
3. tjedan 21.10.2010.
HUMANIZAM I RENESANSA
HUMANIZAM
o filozofski pokret koji je zahvatio široke slojeve društva (gradsko stanovništvo)
o gdje se razvija trgovina, razmjena misli nema straha od novoga
o taj pokret prelazi u razdoblje
o transformacija društva u kulturnom, filozof. Pogledu
o stavljanje čovjeka u prvi plan – povratak klasičnim starinama
o premještanje težišta s Boga na čovjeka – čovjek nije tu da bi samo patio, već
da iskoristi ono što mu je pruženo
o nestanak srednjovjekovnog koje se nije moglo razviti
o raskrštavanje s provjerljivim kršćanskim dogmama, s magijskim/nadnaravnim
o preispitivanje dotadašnjih autoriteta (srednjovjekovnih)
o sv. Augustin – 5.st. čovjek treba djelovati i kritički preispitivati sve, odnos
prema Bogu, odnos ostalih i sebe
o cilj – stvaranje „boljeg“ čovjeka – postiže se kroz učenja i razvoj sposobnosti –
„litterae humanae“ – svi slojevi bi trebali završiti humanističke studije (trivia –
gramatika, retorika, dijalektika; kvadrivia – geografija, astronomija, aritmetika,
razvijanje glazbenih sposobnosti)
o oživljavanje klasičnih ideala – kiparstvo, slikarstvo
o konačni cilj – bolje društvo u kojem je čovjek svestran – l'uomo universale
o povratak antici – traženje uzora u djelima antičkih pisaca i umjetnika
o suprotstavljen skolastičkoj nauci i teologiji
o negativne konotacije – Italija doslovan primjer tog traženja, tal. države

(Venecija, Milansko vojvodstvo, Vatikan, Savija, Napuljsko kraljevstvo,
Toscana (Firenca)) – međusobno ratovanje
- Girolamo Savonarola
o preispitivanje svih autoriteta
o došao na vlast 1594.
o na čelu Firentinske Republike (vicekralj) kad je nastala
o zamjerio se Aleksandru Borgii
o puk i bankari se pobunili – svrgnut s vlasti
o „lomača taštine/ispraznosti“ – palio zapadnjačka djela koja mu ne odgovaraju
o proglasio Isusa glavnim, svojim namjesnikom/zamjenikom
o prije vješanja i paljenja nudi da umjesto njega ide sluga
6
Ivana Božić
- Pio II – pokrenuo križarski rat iz Ancone
- Papa je trebao biti autoritet, moralna vertikala
- Crkva još uvijek drži status velikog autoriteta
- Erazmo Rotterdamski (1715. – 1725.)

o protiv autoriteta pape
o želi da se kritikom poprave stvari
o preveo Bibliju
- Lorenzo Valla (6.desetljeće 15.st.)

o kritičko preispitivanje povijesnih događaja za historiju
- E. Rotterdamski i L. Valla preispituju gospele, Novi zavjet će doživjeti brojne

promjene (ujedno su i omiljeni reformatori)
o Sloboda volje – na temelju pelegrijanstva; naći spasenje – razilazi se s
Lutherom
o
- Marko Marulić – jedan od naših najvećih humanista
- Česmički
o propagiraju određene moralne vrijednosti
- Dante, Boccacio, Petrarca – tri velika humanista

- Danteova „Divina comedia“- prilazi više na srednjovjekovni način
- F. Petrarca
o početak humanizma
o muza mu je Laura
o melankolija, žudi za Laurom – „Kanconjer“
o tada nije bilo uobičajeno ispoljavanje osjećaja
- sredina druge polovice 14.st. – 1370. – početak humanizma
RENESANSA (preporod)
o preporod, novo rođenje (u umjetnosti i kulturi) na temelju oživljenih antičkih

načela
o pravac umjetnosti
o humanističke vrijednosti pretočene u renesansu
o autori odani toj ideji, ne treba im mecena
Italija
o razvoj renesanse
o u Francuskoj pod utjecajem Italije pa u njemačkim državama
- do 2.pol. 16.st.
Rana renesansa – do 1460./70. (kraj 15.st.)

- rani autoriteti rade za boljitak društva
7
Ivana Božić
- arhitektura:
o Filippo Bruneleschi
o Leon Battista Alberti
- slikarstvo
o Donatello
 obilježio ranu renesansu, prvi!!
 u prvom redu kipar
 djeluje u 1.pol. 15.st.
 Brončani David (158 cm)
 Marija Magdalena
 Sv. Juraj
 Gattamelata (vojnik, područje Padove)
o Boticelli
- gotika se poklapa s ranom renesansom
Kasna renesansa – do pol. 16.st.

o Leonardo Da Vinci
 iz Vincia u Toscani
 r. 1452., umro 1519.
 slikar, arhitekt, glazbenik, izumitelj
 1513. autoportret
 Bogorodica na stijenama
 Mona Lisa
 1505. Gioconda
 Posljednja večera
 Dama s hermelinom (kneginja, jedna od žena vojvode; sa Sicilije,
16.st.)
 Leonardova leteća naprava
 L'uomo universo – čovjek u centru pažnje; anatomija, skladnost,
harmonija, savršenstvo – simetrija prije svega
 zadnjih 5/6 godina radio za Francuze
o Michelangelo
 r. 1452., živio do 1519., najdugovječniji
 David – poč. 16.st.
 Mojsije
 Pieta (Vatikan) – Bogorodica s Isusom u rukama
 Medijcejska kapela (naručio je papa Lav X)
 Svod Sikstinske kapele 1508. – 1512. – freske/različite epizode iz
Biblije, sakralni elementi
 David i Golijat – jedan od prizora iz kapele
 Posljednji sud
 Poznat i kao arhitekt
 fortifikacije Firence (signoria – obitelj na
vlasti)
 kapitolij u Rimu
o Rafael (kasnije u centru)

 Urbino – Rim
8
Ivana Božić
 Atenska škola
 Kristovo uskrsnuće
 Tri gracije
 Sikstinska Madonna
- Giordano Bruno – zbog Kopernikove heliocentrične ideje izgubio život

- Renesansa govori sama o sebi
- Mirandola
- Semiramida sjevera
- Pape imaju sinove (izvanbračne) – zovu ih nećacima
- Papa Aleksandar VI
o Španjolac
o sa 7/8 godina postao kardinal
o sin Cesare
o mecena, 16.st.
o pohlepan, pokreće brojne ratove
- 1503. – 1513. papa Julije II (Rafael mu izradio portret)

o „strašni papa“ – pokrenuo kanbersku ligu protiv Venecije
- papa Lav X
o 1513. – 1521.
o za vrijeme Martina Luthera
o mal, zdepast
o probitak papinske države
- Nicolo Macchiavelli
o 1462. – 1527.
o tajnik papinske države
o „Vladar“
o kritizirao, prikazao tadašnje talijansko društvo kakvo je
o cilj opravdava sredstvo
- Nikola Kopernik
o prvi udario temelje heliocentričnom sustavu
o Torun 1473. – Fraunburg 1543. (godina njegove smrti)
o 1543. objavljeno djelo „De revolutionibus orbuim celestium“ (O kruženju
nebeskih tijela)
- politička situacija na prijelazu iz 15. u 16.st.

o napad Francuza na talijanski poluotok
o Milansko vojvodstvo (Sforze) uzrok sukoba – Francuzi ga žele osvojiti
o Ancona – glavna luka papinske države
o Granada, Cordoba, Sevilla – od 60 do 70 tisuća stanovnika – gradovi Maura
o Marseille – manje od 40 tisuća stanovnika
o Napulj – veći od Rima – 40 do 60 tisuća stanovnika
o Firenca (Este), Venecija, Milano, Genova – daleko napučeniji
o Poljsko-litavska unija 1500.god. zauzimala velik prostor
o Pariz – preko 150 tisuća stanovnika
9
Ivana Božić
- Karlo V (Karlo I) – njemačko-rimski car; španjolski kralj

o ratovanje zato što je sve pod njegovom vlasti
o ratuje s Franjom
- Filip Lijepi i Ivana Luda????
4. tjedan 28.10.2010.
REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA
- 1517. početak reformacije

- 1519. car Karlo V
o njemačko-rimski car, španj.kralj
o vodi protureformaciju
o 7 izbornih kneževina: Mainz, Trier, Köln, Brandenburg, Saska, Falačka, Češka
o prvo izbora njem.-rim.cara ima tih 7 izbornih kneževina
o papa Caetano – papa Inocent – papa Leon X
- Karlo V i Franjo I
o unuci cara Maksimilijana
o posežu za vezama
o Karlo V prilikom kampanje podmićivao i sl.
o javlja se kuća Fuggero
o Karlo V je izborio carsku titulu – papa je bio protiv toga, glasuje za Franju
- Johannes Tetzel
o glavni od biskupa za utjerivanje straha od grijeha radi čega su stanovnici
plaćali za spasenje duše
o dominikanac
o hodočasnička putovanja
o glavnu riječ vodi Crkva – kažnjava, protjeruje – sve radi novca
- katolička Crkva – udari unutar samog ustrojstva

- 2. pol. 15.st. papa Pio II
- Kalikst
o loš papa
o Španjolac, stric Aleksandru, budućem papi Aleksandru VI (1492. – 1503.)
- Martin Luther
10
Ivana Božić
o prvi koji ustaje protiv učenja Crkve
o „95 teza“ – što ne valja u Crkvi
o naišao na odobravanje brojnih humanista koji smatraju da je reforma Crkve
potrebna
o napuštaju ga kada na vidjelo izlazi njegova prava suština, tj. suština njegova
pokreta
o na nj utječu djetinjstvo i nominalizam
 engleski redovnik William Occam
 nominalizam – čovjek ne može spoznati nikakva djela sam,
ne bez Boga; 1.pol. 14.st.
 otklanja svaki posrednički sustav između Boga i čovjeka
 u svom učenju razmišlja o određenom sustavu:
o Samo je sveto pismo izvor vjere, kojeg se čovjek mora
pridržavati - „sola scriptura“
o Samo je vjera potrebna za spas – „sola fide“
o Bog nije nemilosrdni sudac kako su učili
srednjovjekovni pisci, samo milost – „sola gratia“
o ove tri točke formuliraju konačno Lutherovo učenje
o za taj princip se valja boriti
o radi se samo o odnosu njega i Boga
o nema posrednika između Boga i vjernika
o primat pape doveden u pitanje
o protiv sakramenata (jer ne trebaju posrednike)
o pitanje euharistije – zadržava je kao simbol primanja, pričest može ostati – Bog
je sveprisutan pa zato prihvaća prič. U kojoj je vjer. Bog
o 1517. „95 teza“ – 41 teza naišla na osudu (vrata crkve u Wittembergu)
 u tih 95 teza malo tko primjećuje pravu pozadinu – primat pape upitan,
protiv sakramenata, pitanje euharistije
 Kalvinizam i Zwinglijanizam – protiv svih sakramenata
- Lav X (1513. – 1521.)

o ne reagira odmah
- Johannes Eck primjećuje i upozorava papu na Lutherove teze

- doba Španjolska inkvizicija (čizme i dr. vrste mučenja)
- 1519. papa definitivno vodi disputacije u Leipzigu

o tamo šalje Johannesa Ecka – vidi da to nisu Lutherove reforme Crkve, već
reforme protiv Crkve
o papa ima i vojsku i državu
o doba izbora njem.-rim.cara – zato ne djeluje te god. – zainteresiran za izbor
- 1520. papa Lav X piše bulu „Pojavi se Gospodine“ („Exsurge Domine!“)

o prijeti Lutheru ekskomunikacijom ako ne povuče učenje
o Luther uzvraća pisanjem 3 spisa protiv papinstva
- 1521. Crkva konačno izopćila Luthera
11
Ivana Božić
o sabor u Wormsu – Wormski edikt
o tu papa nema nikakve veze
o Karlo V nije za pape kao svjetovne vladare
 poštuje Crkvu
o Karlova odluka – saslušao Luthera i dao mu 21 dan za slobodan prolaz do
Wittenberga
o potvrdio papine tvrdnje
o Luthera proglašava heretikom
o „Damnatio et excomunicatio Martin Lutheri“
o Henriku VIII papa Leon X dao titulu „defensor fidei“ – branitelja vjere
 Muž Katarine Aragonske (3 sina, 2 kćeri)
 Papa mu prijeti ekskomunikacijom
 1534. Akt o supremaciji – postavljanje engleskog kralja na vrh
engleske crkve
 1536. eksproprijacija crkvenih dobara
- Thomas Moore
- 250 – 350 pokrajina, 2/3 stale uz Luthera

o najveći interes pljačkanje crkvenih dobara
o plaćanje poreza samo pokrajinskom knezu
o oni koji su protiv protjerani su, a njihova dobra podijeljena
- Friedrich Saski (Mudri) – staje uz Luthera
o organizirao povorku kojom otima Luthera da bi ga zaštitio
o na dvoru su u Warburgu – Luther tu prevodi Bibliju na njemački j. i uživa
punu zaštitu vladara
- francusko-carski ratovi – 1521.-1559.

o prva etapa 1521.-1529.
- uglavnom se sve odvija na području Njemačkog rimskog carstva

- odnos seljaka i plemića
o 1524. početak ustanaka seljaka za poboljšanje statusa
- Luther
o strpljenje, mir i poslušnost
o apelira na plemstvo (kasnije pobiti seljake)
- 1525. veliki ustanak njem. seljaka

o Thomas Müntzer vođa ustanka
o težnja za hegemonijom
- 1526. Cognačka liga

o savez protiv cara Karla
o na stranu Francuza staje i papa Klement VII
- 1527. Sacca di Roma

- Karlo V 9 godina nije dolazio u Njemačku
12
Ivana Božić
o bori se sa Franjom i protivnicima
- pokrajinski knezovi počeli vladarima prib. Lutherovo učenje prema kojem zemaljski
vladar ima pravo na crkvene posjede
o zemaljska vlast nad duhovnom
- 1526. Speyer
o državni sabor – kako knez odluči takve će vjere biti stanovništvo
- 1529. drugi sabor

o provođenje Wormskog edikta
o osuda i Luthera i pristaša
o vraćanje crkvenih posjeda
- 1530. Augsburški sabor

o nastoji se izmiriti katolike i protestante (od 1529.)
o primat pape još uvijek jedno od pitanja
o Phillip Melanchton – promovira „konfesiju Augustinijanu“- augsburšku
ispovijed; dolazi umjesto Luthera
o saborske zaključke ne prihvaćaju papini poslanici jer previše zadire u prirodu
Crkve
- 1531. Schmalkaldenski sabor

o protiv cara Karla
o bitna uloga u održavanju protestantizma
- 1545. Tridentski koncil

o trebao se održati 3 godine prije – no to nije odgovaralo franc.kralju koji u
protestantizmu vidi oružje protiv Karla V
- 1563. definitivni zaključci koncila
- 1555. sabor iz Augsburga donosi odluku – Augsburški vjerski mir

o Cuius regio eius religio – čija pokrajina toga religija
o U obzir nije uzeto cvinglijanstvo H. Zwinglija
- Zwingli
o Rođen u San Gallenu, studira u Zürichu – u tom kantonu i djeluje
o Negira sakramente
o Propagira ukidanje misa, crkvenih i religijskih znakova
- anabaptisti
o odijelili se od zwinglijanstva
o krštenje odrasle osobe, svjesne svojih djela
o naselili se oko Münstera
o 1534./35. Jan Martiz širi anabaptizam na Münster
13
Ivana Božić
- Jean Calvin
o Rođen 1509., umro 1564.
o Djeluje na području Ženeve
o Sakramenti nemaju toliku važnost, ali prilikom liturgija drže narod skupa
- 1556. Španjolske zemlje Karlo povjerava sinu Filipu II

o carski naslov Ferdinand I
o Karlo abdicira – umire na imanju 1558.
- u Češkoj su husiti pa nema toliko utjecaja

- Poljska ostala katolička
- u Austriji ima utjecaja, iako nije u sastavu Njem.-rim. C.
o uz lutheranstvo se javljaju i sekte koje kasnije postaju „vjere“
- kalvinist se ne može prikloniti katoličanstvu

o širi se u Nizozemskoj kao otpor protiv Španjolske; Škotskoj, Engleskoj
- anglikanizam
o javlja se zbog nastojanja Henrika VI da se razvede i oženi Anne B.
o 1540. smrt ga spriječila da pogubi i šestu ženu
o sačuvala transubstancijaciju – pretvorba kruha i vina u tijelo i krv -
katolička liturgija
o mijenja se djelovanjem puritanaca i sl.
o uređenje Crkve
- 31.10.1546.
o pismo papi
o izvještaj, tj. izaslane teze
- UZROCI REFORMACIJE:
1. ZLOUPOTREBA CRKVENIH OSOBA

2. ZLOUPOTREBE U CRKVENOJ UPRAVI
3. POKVARENOSTI PAPE
4. ZAPLETENOST EPISKOPATA
5. NOMINALIZAM (William Occam)
6. HUMANIZAM I BIBLICIZAM
- kalvinizam – dvojna predestinacija – netko je predodređen za spasenje

o ako vjeruješ onda jesi
o osoba je spašena isključivo ako pripada kalvinizmu
o jedno od najortodoksnijih učenja
o dosljedan Lutherovom učenju
o Matija Vlačić Ilirik
14
Ivana Božić
5. tjedan 4.11.2010.
RATOVI KROZ STOLJEĆA

Zapadna Europa u 2. polovici 16.st.
- Španjolska, Velika Britanija, Francuska
- doba 4 rata: Francuza i Britanaca

- carsko – francuski ratovi 1521.-1559.
- Srebro i zlato iz srednje i j. Amerike financiralo te ratove, a njih uništilo
- 1536. francuske kapitulacije s Osmanskim Carstvom – regulirali njihove trgovačke
odnose
o Pridonijele da Francuzi budu u povlaštenom položaju
o Tajni savez između Francuske i Osmanskog C. (Franjo i Sulejman
Veličanstveni)
- 1555. vjerski mir u Augsburgu
o priznaje samo katoličanstvo i lutheranizam
- Franjo I
o 1547. umro
o naslijedio ga Henrik II (1547.-1559.)
o jaki vladari
- nakon Henrika II ostaje Katarina Medici, njegova supruga

o Franjo II
o Karlo IX
o Henrik III
- nasuprot kuće Valois

o Guise – katolički, jugozapadna Francuska, Provansa – prema Lotaringiji
o Bourbon – Navarra – kalvinisti
o rezultiralo hugenotskim ratovima (kalvinisti) 1562.-1598.
- 1559. mir u Cateau-Cambresisu (kato-kambrezi)

o prekretnica u razvoju Francuske
o na turniru pogiba Franjin sin Henrik
o obojica podupirali protestantizam protiv Karla, u unutrašnjosti kalviniste
o razjedinjenost Francuske – oko Bourdauxa – jaki i samostalni kalvinizam; bez
jakog kralja
o Henrik II i Katarina Medici
- 1562. pokolj u Vassyju

- 1562. – 1598. hugenotski ratovi (njih 8; zapravo kalvinisti)
15
Ivana Božić
o 1572. godina kad je došlo do mira u noći sv. Bartolomeja, tj. pokolja
Bartolomejske noći
o ubijen Coligni – admiral francuske mornarice
o veliki dio vojske pristao uz Navarrce
o na prijelazu iz 1523./24. potvrditi mir brakom Henrika i Medicijeve Marije
Margarete
o obitelj Guise – katolička obitelj – upravlja Lotaringijom
- 1574. Henrik III – poljski kralj

- Poljska s Litvom razjedinjena
- 1584. – 1589. borba triju Henrika
o Henrik Guise, Henrik III i Henrik Navarski (Bourbon; koji dolazi na
prijestolje)
o najveći problem Henriku Navarskom – suočiti se s Parizom koji ne želi
prihvatiti nekatoličkog kralja – Henrik prelazi na katoličanstvo
- 1589.-1598. – Henrik Navarski se nastoji nametnuti
o konsolidacija gospodarstva
o priznat u Parizu 1593. uz uvjet da prijeđe na katoličanstvo (god. kasnije se
odrekao kalvinizma)
- Henrik Navarski uspostavlja mir – 1589. – 1610. – hugenoti imaju pravo na svoju
vjeru, pravo držati neke utvrde, gradove (npr. La Rochelle)
o 1589. kao Henrik IV dolazi na prijestolje
o konsolidacija Francuske pod Bourboncima
- Filip II
o 1553. oženjen Marijom Katoličkom (kći Marije Aragonske)

o kao legitimni vladar dolazi u sukob sa Španjolskom, Henrikom IV i gubi
- 1598. Vervins
o mir između Španjolske i Francuske
o velik prosperitet, vojvoda Sully (sili)
- Nanteski edikt
- 1610. ubijen Henrik Navarski
- Engleska surađuje s Austrijom

- Francuska surađuje sa Škotskom
 Marija Stuart – 1568.-1587. – zatočena kod Elizabete I
 udana za Franju II Francuskog
 1560. ostala udovica, preudala se…
 kćer sestre Henrika VII
- 1534. Akt o supremaciji – Henrik VIII (1509. – 1547.) – vrhovni poglavar

engleske crkve je eng. kralj
o Edward VI (1547. – 1553.) – doba infiltracije kalvinista u Engleskoj
o Jane Grey – sestrična Henrika VIII; žrtva političke situacije u Engleskoj
 9 dana na prijestolju – interregnum,
16
Ivana Božić
 Utamničena, smaknuta nakon godinu dana
o Marija Katolička (1553. – 1558.)
o Engleskoj ne odgovara savez sa Španjolskom – većina plemstva se prebacila
na anglikanizam
o Elizabeta I (1558. – 1603.) – papa je proglasio poželjnom za ubojstvo – tko je
ubije oprostit će mu se grijesi
 prosi je Filip II Španjolski – ideja – osvojiti Englesku; 1587. ubrzane
pripreme
 1559. potvrđuje Akt o supremaciji – uloga vladara da ne vlada samo
vjerom, već da joj bude i podređen
 Akt o jedinstvu – jedinstvo naroda Engleske u vjeri – anglikanizmu
(tko neće, neka ode) – liturgija na temeljima anglikanizma
- pomorski (ka)boom – See Dog – 1508. Francis Drake

- Španjolska
o imala velik imperij
o bogatstvo dobivala iz kolonija, jake trgovine
o posjeduje Nizozemsku
o papa je poglasio zaštitnicom vjere
o kralj povećava poreze u Nizozemskoj radi čega nastupaju nemiri
o osamdesetogodišnji rat – 1568. – 1648.
- 1579. Ujedninjena Republika Nizozemska

o William I (Odoranja)
- 1609. – 1621. novi sukobi

o 1648. međunarodno priznanje Nizozemske
- 1. polovica 17.st. – doba prevlasti Nizozemske na Atlantskom i Tihom oceanu

- 1580. Španjolska zauzela Portugal
o personalna unija Portugala i Španjolske
- 1588. grof Medino Sidonije
- 1648. godina priznanja svih ostalih frakcija

o god. europskog priznanja Nizozemske (koja je dotad bila Španjolska Niz.)
o Westfalski mir
6. tjedan 11.11. 2010.
EUROPA UOČI I TIJEKOM TRIDESETOGODIŠNJEG RATA
- 1555. priznat temelj po kojem će se ispovijedati vjera

o godina kad su se primirile tenzije
o 1552. reservatum ecclesiasticum (mir u Passau)
 prema tome tko je uzeo do te godine ostaje mu
17
Ivana Božić
 ako netko želi promijeniti vjeru i posjede dati u neku dr.vjeru
- 1562. – 1598. hugenotski ratovi
- 1598. završava loza Valois

o dolazi loza Bourbon
o umro Henrik III
o dolazi Henrik IV (1589. – 1610.)
- Henrik IV
o oženjen Margaretom Valois koju je otpustio
o drugi brak s Marijom Medici – katolkinja
o bivši kalvinist
o okrunjen kao katolik 1594. (pred tim se kalvinisti zatvaraju)
o iz braka s Margaret Valois nije bilo djece
o Marija Medici mu rodila sina Luja XIII
o vojvoda mu je Sully
o umire 1610.
o za njim ostaju Marija Medici i Luj koji ima samo 9 god.
o 1614. Marija M. se ne želi odreći regentstva s C. Concinijem – izazvali su
sumnju hugenota – u pitanje dolazi odredba, tj. povlastice Nanteskog edikta
- Sully
o izvršio reformu poreza, olakšanje seljacima
o u tu reformu ulazio i paullete
o tako napunio franc. državnu blagajnu
- važnu ulogu tu ima glavna hugenotska utvrda La Rochelle
- Queen Margot
o voljela Henrika Guisa kojeg je Henrik IV ubio
- 1598. hugenotima se priznaje sloboda vjeroispovijesti

o mogu imati određen broj gradova pod svojom vlašću
- 1610. Henrika IV zamijenio Luj XIII (1610. – 1643.)

o njegova majka, regentkinja, vlada jer je on imao samo 9 godina
o 1617. preuzima vlast – dao ubiti C. Concinija, a majku maknuo s dvora
o zapamćen kao Luj Dobri – naravno kad nije on vladao, već kardinal Richelieu
o jedan od njegovih ministara je Richelieu – kardinal, gorljivi katolik
 1622. ulazi u službu
 1624. postaje kardinal
 krojio francusku politiku od 1624. – 1642. (kada je umro)
 ustaje protiv hugenota i napada njihovu glavnu utvrdu La Rochelle
- 1628. sukob s hugenotima
- 1629. pad La Rochellea
18
Ivana Božić
o pad hugenotske slobode
o gube državu u državi
o opsada počela 1628., a trajala je nekoliko mj.
o vojska uglavnom plaćenička
o hugenoti se nakon ratova proširili Europom
o skandinavske zemlje protestantske
o zato se tada Francuska nije mogla uključiti u Tridesetogodišnji rat, a htjela je
zbog neprijatelja – Njem. Rim. C.
- Karlo V; Ferdinand I – braća, majka im je Juana la Loca

o Filip – sin Karla V
- Filip II Španjolski 1598.

o oženio kćer Maksimilijana II
- Ferdinand I – 1564.
o naslijedio ga Maksimilijan II – 1576.
o oženio sestru Filipa II Španj.
- Rudolf II – 1576. preuzeo prijestolje oca Maksimilijana II

o brat mu je Matija koji iskorištava Rudolfovu nesposobnost (1600. poč.
problema – ludost); dovodi plaćenike, protestante kako bi maknuo brata s
prijestolja
o 1606. odbija potpisati mir u ????
o 1611. skida Matiju s češkog prijestolja
o vlada od 1612. do 1619.
o u početku je bio gorljivi katolik
- Španjolska
o bastion katoličanstva
- 1609. status quo u Nizozemskoj

o dogovoreno 12-godišnje primirje
o Nizozemska u tom razdoblju ojačala svoju mornaricu i postala prva pomorska
sila u svijetu
- 1556. Karlo V abdicirao

o brat Ferdinand I dobio carski naslov
o pad Sigeta
o vladao Tirolom, Gornjom i Donjom Austrijom, Koruškom, Štajerskom…
Dalmacijom
o naslijedio ga Maksimilijan II (1564. – 1576.)
- 1576. godina ciparskog rata

- 1576. – 1612. Rudolf II
o školovao se u jezuitskim redovima (isusovci)
o tijekom svog djelovanja prihvatili dogmu o papinoj nepogrešivosti
19
Ivana Božić
o jedan od provoditelja oštre reforme
- katoličke kneževine Trier, Worms, Köln – gradovi, slobodni kralj, pravo izbora cara,
posjedi
- protestantske kneževine Brandenburg, Saska, Gornji Reinischespalatinatum
- o Češkoj ovisilo kome će se gore navedene prikloniti
o kralj se posebno morao kruniti za češkog kralja
- 1608. osnovana Evangelistička liga

o Sve države koje su prigrlile kalvinizam (primjerice Hessen-Kassel u Njem.)
- 1609. kao protuteža osnovana Katolička liga

 prijetnja rata
 iste godine carsko pismo – tražena potpuna sloboda vjeroispovijesti –
između dvojice braće Rudolfa i Matije
- titula cara omogućavala je vlast nad cjelokupnim Njem. Rim. C.
- cara biraju izborni kneževi, njih 7 – samo su oni imali pravo potvrde cara
- jačanjem Evangelističke lige Češka pristaje uz nju
- 1612.- 1619. Matija stolovao u Češkoj (1611. ga priznala za kralja)
o otvoren za sve opcije
o „gojio zmiju u njedrima“
o Ferdinand II – suprotnost Matiji, nadvojvoda
o brzo provodi protureformaciju
o pristaje uz Katoličku ligu
o Kat. liga vrši pritisak na Matiju da Češka pristane na katoličanstvo kako bi
Njemačko Carstvo prvo bilo katoličko
- 1618. početak tridesetogodišnjeg rata – do 1648.

o najkrvaviji rat dotad u europskoj povijesti
o Praška defenstracija:
 dva poslanika s uputama kraljevskoj vladi pošla kod Matije
- 1618. – 1637. Ferdinand II

o unuk Ferdinanda I
o nadvojvoda austrijskih i hrvatskih zemalja
o iste god. postao kralj Češke, no kao takav nije prihvaćen
o okorjeli protureformist
o godina koja je označila početak 30godišnjeg rata
o Česi izabrali Friedricha V – vladara Rajnskog područja
o car ukida Palatinatu pravo da bude izborna kneževina
o to pravo dobiva Bavarska – 8. izborna jedinica
o Češki period rata – 1618. – 1623. (Evangelistički savez se raspao – ne želi se

petljati u pitanje Češke)
o Danski period rata – 1623. – 1629.
o Švedski period rata – 1630. – 1635.
o Francuski period rata – 1635. – 1648.
20
Ivana Božić
- u češkom periodu rata odlučujuća bitka – bitka kod Bile hore (8.11.) 1620.
o odnio prevagu na katoličku stranu
- na katoličkoj strani 2 važne vojskovođe: grof Tilly (Belgijac) i Wallenstein (češkog

porijekla; angažirao ga Ferdinand II)
o na dobitku i u danskom periodu
o carske snage (austr.), Španjolska, Bavarska (zap. grof Tilly)
- 1623. godina dvojbena jer netko treba zasjesti na mjesto Evangelističke lige
o izbor pao na Dansku – velika sila
o Danska pod sobom ima Nizozemsku
- 1625. dolazi do bitke, Danska pod sobom ima Nizozemsku

- 1626. bitka kod Lüttera
- 1629. mir u Lübecku
o Danska potučena (Kristijan IV)
o njemačke katoličke snage izbile sve do Sjevernog mora
o u Francuskoj još uvijek traju bitke protiv hugenota
o Francuska može pomagati Šveđane
- 1630. savez Richelieua i Šveđana

o napad na katoličke snage
o Švedska – prva baltička sila postala porazom Danske
o Wallenstein – proglasio se admiralom Baltičkog (Sjevernog) mora – to smeta
Šveđanima
o zato Švedska ulazi u rat
o dolaze gotovo do Praga
o 2 bitke
 kod Breitenfelda 1631.
 kod Lützena 1632.
 Gustav II Adolf pogiba, Šveđani odnose pobjedu
 Poginuo i Tilly
- 1634. Nördlingen
- 1635. mir u Pragu
o izravne posljedice bitke kod Nördlingena
o povoljan po cara
o za 1624. uzeo r. ecclesiasticum
- 1635. – 1648. francuski period rata

o na franc. strani sudjelovali Šveđani i ujedinjene snage Nizozemske
o Šveđane ometaju oporavljeni Danci
o bitka kod Rocroixa 1643. – početak pregovora za kraj rata
o bitka kod Lensa 1648. – kraj rata
- Westfalijski mir – početak pregovora o miru
21
Ivana Božić
o Münster – Osnabrück – pregovori završeni u ta dva grada
 u dva grada jer je svemu prethodila sv. misa
 u Münsteru katoličke snage pregovaraju s Francuskom
 u Osnabrücku carske snage pregovarale sa Šveđanima,
Lutheranima, Nizozemskom
- priznate nove države: Nizozemska i Švicarska

- priznat i kalvinizam u smislu svjetovne vlasti – vladar može biti kalvinist i tako
kreirati vlast
- 1637. – 1657. Njemačkim Carstvom vladao Ferdinand III

- svaka država Njem. Rim. C. ima pravo sama voditi vanjsku politiku
- sukobi traju do 1659.
o Španjolska ratuje s Francuskom
o 1659. Pirenejski mir – Luj XIV + Marija Tereza Španjolska
 Španjolska ustupila Jamajku i Danquerk Francuskoj
- Kristijan IV Danski – jedan od najdugovječnijih vladara
7. tjedan 18.11.2010.
PARLAMENTARIZAM U ENGLESKOJ
- 1215. udareni temelji parlamentarizmu Magnom Cartom

 Kralj nema pravo dizati poreze ukoliko nema dopuštenje parlamenta
o Parlament
 iskaz volje naroda
 ublažava odluke vladara
 potvrđuje kralja da bi njegova vladavina bila valjana (kralj je Bogom
dan vladar)
 korigira odnos prema kralju
 s vremenom oduzima kralju ovlasti
- škotska dinastija Stuart

o 1603. dolazi na vlast nakon smrti kraljice Elisabete I
o Jakov I 1603. – 1625.
o Karlo I 1625. – 1649.
o Karlo II 1660. – 1685.
o Jakov II 1685. – 1688.
o Mary Stuart + Vilim III Oranski 1689. - 1702. (ona umire 1694.)
o Ann Stuart 1702. - 1714.
22
Ivana Božić
o George I
- Jakov I
o sin Marije Stuart Katoličke
o škotski, engleski i irski vladar
o personalna unija tih triju država – Engleske, Škotske i Irske
o u Engleskoj parlament vodi Gornji (aristokrati; stare plemićke obitelji) i Donji
dom (srednji i niži plemići; feudalni zemljoposjednici, džentrija →
ograđivanje)
o 3 glavna pitanja u suprotnosti/odnosu parlament – kralj
 crkveno
 financijsko
 vanjsko-političko
- Škotska
o nema razvijen parlamentarizam
o vladaju niži plemići – apsolutistički
- Irska
o silom natjerana u personalnu uniju
o na uniju najviše utjecalo crkveno pitanje
o za vrijeme vladavine Elizabete – pritisak na kršćane katolike
- progon puritanista
- puritanizam – prisutan u Engleskoj uz anglikanizam – čišćenje crkve od katoličkih
običaja, bogoslužja; naginje više kalvinizmu
- u Škotskoj prezbiterijanstvo, čisti kalvinizam
- Irska – ugl. katolička dok nisu počela naseljavanja u vidu vojnih posada za vrijeme
Elizabete
- CRKVENO PITANJE
o prihvaćena anglikanska crkva
- FINANCIJSKO PITANJE
o proizlazi iz onog što se zbilo 1215.
o Engleska je jaka pomorska sila, ali joj nedostaje vojska
o kralj ne upravlja financijama, već parlament
- VANJSKO-POLITIČKO PITANJE
o 1628. godina kad Richelieu opsjeda La Rochelle i Karlo I traži potporu od
parlamenta
o parlament kasnije odobrava određene svote novca
o to uvjeruje PETICIJU PRAVA (Petition of Rights) – prijenos svih zajmova i
poreza u ovlast parlamenta
23
Ivana Božić
o Karlo I obećaje odobrenje tih prava, no ne ispunjava obećanje
o parlament okreće leđa Karlu I
- Engleska ima jaku mornaricu

o Društvo više nije aristokratski centralizirano, za razliku od ostalih zemalja gdje
centralizacija vlasti jača; to pogoduje parlamentarizmu
- na mjesto Jakovljeva glavnog savjetnika Buckinghama dolaze William Laud i Thomas

Wentworth
o ne znaju se prilagoditi vremenu i situaciji
o žele zaobići parlament bez kojeg vladaju
o ne sazivaju parlament sve do 1640.
o W. Laud
 zadužen za crkvene poslove
 uvodi anglikanski molitvenik
o T. Wentworth
 lord Strafford
 vrši pritisak
 zadužen za gospodarsku politiku
 uvodi se brodski porez (plaćaju ga luke, a kasnije i gradovi u
unutrašnjosti)
- sredinom 30-ih Škotska se buni i upada u Englesku

- 1625. Karlo I se ustoličuje za kralja
o došao u sukob s parlamentom
- 1628. Petition of Rights
- 1633./34. – Karlo I lučkim porezom opteretio sve gradove
- 1640. KRATKI PARLAMENT

o saziva ga Karlo I jer mu treba novac
o plaćanje poreza
o pokušaj uvođenja konformizma – sve vjerske zajednice, koje nisu u skladu s
anglikanskom c., treba staviti pod poseban zakon, status
- listopad 1640. – travanj 1653. DUGI PARLAMENT

o zbog poraza od Škota 1638. saziva ga Karlo I
o povlačenje odredbi molitvenika
o parlament želi veće prorogative
o 1641. Laud, a 1645. Wentworth smaknuti
o 1641. parlament zahtijeva ukidanje episkopalnog sustava; ukidanje kraljevih
savjetnika i uhićenje lorda Strafforda
- povod sukoba - biskupima zabranjeno da uđu u parlament

- Karlo bježi iz Londona – većina je na strani parlamenta
o 1649. smaknut
- 1642. – 1647. građanski rat između pristalica kralja (rojalisti) i parlamentarne

vojske (okrugle glave)
24
Ivana Božić
o Škoti na sjevernoj granici vide priliku – ulaze u savez s Parlamentom
o 1643. kralj u jednoj bitci poražen
o 1644. bitka kod Marston Moorea
o Škoti sa snagama Parlamenta porazili kralja
o vojska neorganizirana, nije jedinstvena
- brigu oko engleske vojske preuzima Oliver Cromwell

o preuzima ulogu diktatora u doba smaknuća Karla (1649.)
o uvodi New Model Army – obuka konjice, povećanje discipline
- 1645. bitka kod Nasebyja

o poraz i zarobljenje kralja
- 1647. Škoti dobili 400 tisuća funti od Parlamenta za njegovo izručenje

- parlament razdiru različite snage unutar
o diggers – kopači – protiv privatnog vlasništva (Cromwell prvenstveno želi
braniti one s puno novca)
o independents - neovisni – neovisnost države od Crkve (ugl. puritanci)
o levellers - uranjivači – svi imaju pravo glasa, religijska tolerancija, ukidanje
doma lordova
- imovinski cenzus – odlučuje ima li se pravo glasa ili ne (u Engleskoj u to doba)
- Karlo bježi u Škotsku, gdje ga ne izručuju, ali ga poražavaju
- Cromwell nastoji stvoriti klimu uperenu protiv kralja zaobilazeći parlament

o vlada čvrstom rukom
o 1648. ulazi u Parlament
o uvodi novi Parlament, tj. rješava se onih koji su uz kralja i nisu uz njega –
KRNJI PARLAMENT
o taj parlament prelazi u parlament svetaca – potpuno odani Cromwellu
- 30.1.1649.
o kralju Karlu I odrubljena glava
o prekid monarhije
o Cromwell preuzima konce Republike u svoje ruke
o rješava situaciju u Engleskoj nastalu nakon rata
o dao veću slobodu konformistima (nisu elementi anglikanske crkve – puritanci,
prezbiterijanci, kvekeri, katolici)
o prisiljen dignuti gospodarstvo i politiku na noge
o glavni prihodi – pomorska trgovina
- 1651. Cromwell uvodi NAVIGACIJSKI ZAKON

o Englesku robu prevoze samo engleski brodovi
o ukoliko tuđu robu ne prevoze eng. Brodovi, naplaćuje im se dvostruko porez
o sve to upereno protiv najveće pomorske sile – Nizozemske
- 1651. – 1653. KOSTUR PARLAMENT
25
Ivana Božić
- 1652. – 1564. prvi pomorski rat

o Nizozemska potpuno poražena
- 1665. – 1667. drugi pomorski rat

o Nizozemska uzvraća udarac – usred Londona potukla englesku flotu
o mir u Bredi
- 1672. – 1674. treći pomorski rat

o zadnja dva rata se odigrala nakon Cromwellove smrti
- 1653. Cromwell definitivno vlada kao diktator

o Lord Protector of England, Scotland and Ireland
o 1651. porazio Irsku, a 1652. potpuno porazio Škotsku
- 1658. Richard na vlasti 8 mjeseci
- Karlo II
o 1660. deklaracijom se izjašnjava da neće vršiti pritisak ni na koga
o obećao toleranciju
o neće zadirati u prava Parlamenta
o jačat će anglikanizam
o zagovara i katolike (na čijoj strani i jest)
o prepušta stvar Parlamentu
o više konformistički raspoložen
o stvara se suprotnost zakonu da takvi ne dođu u anglikansku crkvu
o brat mu je Jakov II (James)
o sestra mu je udana za Wiliama II Oranskog
- Jakov II (James)
o brat Karla II
o admiral eng. flote
o gorljivi katolik
o 1658. nasljeđuje brata
o vrši restauraciju katoličanstva
o tome se protive parlament i nekonformisti – tako nisu samo protiv katolika, već
i protiv prezbiterijanaca, puritanaca i ostalih
o 1679. HABEAS CORPUS ACT
 raspušta parlament
 zakon koji brani nezakonito uhićivanje i sl.
o 1688. kćeri Mary i Ann udane za protestante; uglavnom boravile vani,
Nizozemskoj
 William III Oranski
 glavni upravitelj nizozemskih pokrajina
 Deklaracija o pravima - pozvan da dođe umjesto Jakova II i to
preko njegove kćeri Mary
o institucija kralja se više ne promatra Bogom dana, već
kralj za svoje postupke mora odgovarati parlamentu
26
Ivana Božić
 godina kad dolazi do velikog rata u Europi
 formiranje habsburške k. protiv Francuske
 kraj Glorious Revolution
- merkantilizam – pozitivna trgovačka bilanca

o dizanje zaštitnih carina
o mjere za unaprjeđenje, pomorstva
o glavno mjerilo vrijednosti – novac (u zlatu i srebru)
o Navigacijski zakon – jedna od mjera merkantilizma
o Nizozemska je u to doba najveća pomorska/trgovačka sila
- prosinac 1688. William III Oranski i Marija II Stuart

o prihvaća Deklaraciju koju preimenuje u Bill of Rights
- 1689. Bill of Rights

o uvjet da William Oranski postane kralj
o ograničavanje kraljeve moći
o ne donose se zajmovi, porezi bez znanja Parlamenta
o Zakon o toleranciji - vjerska sloboda (i onima koji nisu konformisti)
o Parlament potvrđuje kralja
o Zakon o nasljeđivanju (drugi na vl.)
 prvenstvo prijestolja dano Ani Stuart (udana za danskog princa) -
1702.-1714.
 1707. dodatno ojačan
 država dobiva naziv Great Britain
- ožujak 1702. W. Oranski umire bez nasljednika

o na vlast dolazi njegova supruga Ann (Ana) – 23.4.1702. okrunjena
- 1714. – 1727. George I (Đuro)

o prvi engleski vladar iz dinastije Hannover
o knez izbornik Hanovera od 1698. do 1727.
o kralj Velike Britanije i Irske
o jako se zanimao za vanjsku politiku; zahvaljujući njemu potpisan treći
Trostruki savez sa Nizozemskom i Francuskom
o naslijedio ga je George II
- do 1820. katolici nisu mogli zauzimati važnije pozicije
- unutar Parlamenta – 2 struje 1670ih:

o VIGOVCI – liberali, za vjerske slobode, politiku koja će podupirati ekspanziju
Engleske
o TORIJEVCI – više konzervativni, za jaku monarhiju
8.tjedan 25.11.2010.
FRANCUSKA U DOBA LUJA XIV
27
Ivana Božić
- nakon rođenja Luja XIV povijest Francuske se ponavlja

- Ana Austrijska (žena Luja XIII) na prijestolju
- 1643. umro Luj XIII, dolazi Luj XIV
- 1661. kraj regentstva majke Luja XIV
o Jules Mazarin vodi poslove
- Luj XIV
o sin Luja XIII i Ane Austrijske
o kralj Francuske (i Navarre)
o 1643. – 1715. vlada
o njegovu administraciju vodi Mazarin
o vlast zapravo preuzima 1661. kad dolazi do potpunog izražaja
o 1659. oženio se Marijom Terezom
o pokvaren karakter
o uvijek teži višem – zato prozvan „kraljem Suncem“ ☼
o želi izolirati sve utjecajne ljude u Versailles (građen od 1667. do početka 80-
ih) kako ne bi bilo urota i sl. ☻
o i do 2/3 ukupnih prihoda Francuske se trošilo na dvorac u Versaillesu
o pokrovitelj mnogih umjetnosti
o plemići se ne bore za svoja prava, već im se dopušta da sjede s njim za stolom
o najveća čast im je nositi svijeću kad ide spavati (hahahha )
o L'etat c'est moi! – nema potvrde da je to izgovorio, ali izjavu potvrđuje
njegovo vladanje, ponašanje (Država-to sam ja!)
o nastojao centralizirati državu
- Jules Mazarin
o Talijan, štićenik kardinala Richelieua (umro 1642.)
o 1642./3. mentor Luju XIV
o puk ga je mrzio zato što je bio Talijan, a i zato što je doveo nekoliko stotina
Talijana
- 1618. – 1715.
- 1648. Parlamentarna Fronda (praćka) – do 1649.

o francuski parlamentarci pod utjecajem engleskih žele više prava
o vrhunac nezadovoljstva, upad u Parlament
o želi imati utjecaj na smjenjivanje ministara i na raspoređivanje novca
o želi privući puk na svoju stranu
o uzbunila mase, diže se svjetina Pariza
o plemići je guše pa se povlači
o Mazarin i Marija Stuart bježe s malim Lujem
- 1650. Kneževska fronda – do 1653.

o i sami prinčevi i kneževi (Duka Orleanski – najveći protivnik Luja XIV)
sudjeluju s parlamentom
28
Ivana Božić
o nastupaju i protiv kralja, Mazarina i dr. događanja
- sve to traje do 1653.

o gubi se smisao prosvjeda
o Luj od Condera (Bourbonski) pristupa Španjolskoj
o konačno smirenje nemira
o mir traje do 1661. kad Mazarin umire, a Luj XIV preuzima vlast u svoje ruke
o Luj XIV dolazi na scenu
 saziva savjetnike kojima objavljuje da je odsad on na vlasti
 za savjet će ih pitati kad i ako bude trebao
 glavni savjetnici su mu
- 1665. Francuska se konačno oporavila

o vrhunac vladavine Luja XIV
o na čelo financija dolazi Jean Baptiste Colbert
 vodi politiku – colbertizam – tip merkantilizma – pozitivna trgovinska
bilanca
 1669. ministar pomorstva
RATOVI
ŠPANJOLSKI DVOR
- 1665. umire otac Marije Tereze – Filip IV Španjolski
- na prijestolje stupa izvanbračni sin Karlo II
o obećaje vratiti dug, tj. miraz
- 1657. car Ferdinand IV Austrijski umire

o nasljeđuje ga Leopold I koji vlada do 1705.
o oženio je drugu kćer Filipa IV Španjolskog
- 1667. – 1668. DEVOLUCIONI RAT

o Luj XIV nije dobio sav obećani novac (oko 500 tisuća sterlinga) te traži pravo
na španjolsko prijestolje preko svoje žene, ako ne onda španj. Nizozemsku
o Francuzi napadaju sjeverni dio – španjolsku Nizozemsku
o prenošenje nečijih prava s jedne osobe na drugu
o Francuska pobijedila
- 1665. – 1667.
o drugi englesko-nizozemski rat
o Nizozemska stvara dodatne saveze – sa Engleskom, Švedskom
o preko Rajne doći u Holandiju
- 1672. – 1678.
o drugi francusko-nizozemski rat
o 1672. Nizozemska još uvijek vodi rat s Engleskom pa Francuska to koristi
o završava godinom trećeg eng. rata
o Francuzi sklapaju saveze, dijelom sa Engleskom
o nastupa protiv Nizozemske
29
Ivana Božić
o Nizozemska u savezu sa Španjolskom i Njemačkim Rimskim Carstvom
o 1678. mir u Nijmegenu – Francuska – najveći napredak
- 1674. mir Engleske s Nizozemskom

o Engleska izlazi – dobiva privilegije koje je prije u ratu Nizozemska imala
o Nizozemska spriječila napredovanje francuskih trupa rušenjem brana
o Francuska većinu osvojila
- vjerska politika ono što ometa Francusku

- 1683. smrt Colberta
- 1685. Luj XIV ukida Nanteski edikt (iz 1598.)

o vojska se smješta u domove hugenota
o veći porezi
o veliki dio otišao u prekooceanske francuske kolonije te u Nizozemsku
o godina kada u Engleskoj dolazi do smjene na prijestolju
o Jakov prelazi na katoličanstvo
o sav protestantski svijet se okreće protiv Luja XIV
o osniva se Augsburška liga
 Nizozemska na čelu
 članice Španjolska, Njem.Rim.C., Austrija
 od 1688./89. i Engleska, Švedska, Savoja
- 1688. – 1690. rat Svete Lige protiv Francuske

o 1697. mir u Rijswijku
o Francuska izgubila manje od očekivanog – gubi Luxemburg i dijelove prema
Italiji (ono što je dobila mirom u Nijmegenu)
- 1700. Karlo II umire bez nasljednika

o nasljeđuje ga Filip V, kralj Španjolske
- 1700. – 1713. rat za španjolsku baštinu

o kralj je lošeg zdravlja
o upitno tko nasljeđuje krunu i sav španjolski posjed (španj. Nizozemska, posjedi
u Italiji)
o 2 pretendenta – Luj XIV i Leopold II (njem. car i austr. kralj)
o Maksimilijan Bavarski – 3. koji bi mogao biti naslijediti
o stvaraju se brojni savezi – Francuska s Williamom Orleanskim
o Karlo poziva ministre te Filipa franc. Anžujskog da preuzme prijestolje
- Filip Anžujski (Filip V.)

o unuk Luja XIV (Bogom dan) (sin mu je Luj le…)
- Luj Le Grand Dauphin

o najstariji sin Luja XIV
o umire 1711.
o 3 sina:
 Luj – 1712. trebao naslijediti djeda; sin mu Luj XV (1715. – 1774.)
30
Ivana Božić
 Filip Duq d' Orlean – dobiva španjolsko prijestolje; vladat će
samostalno
 Charles
- 1700. – 1713./14. borba za prijestolje

o rat za španjolsku krunu stvara 2 tabora:
 Francuska, Španjolska, Bavarska, Portugal (Bavarska izlazi)
 Engleska, Nizozemska (obje je povezivao Wiliam II Oranski – vladar
obiju, 1688.-1702.), Austrija, Njemačko Rimsko C. (1702. puca savez
između njih, nema Williama Orlanskog)
o Savoja 1703. postaje kraljevina jer je prešla na stranu Engleske i Nizozemske
o 1702./3. Portugal i Savoja koji su bili na strani Francuske prelaze na
suparničku stranu
- 1704. Gibraltar zauzeli Englezi

- 1705. umire Leopold I – ima dva sina
o 1705. – 1711. vlada Josip
o 1711. – 1740. vlada Karlo VI – 1711. ostaje jedini nasljednik Austrije
- 1711. prestaje pravi povod za sve dogovore

o priznaje se Filip (Anžujski) kao kralj Španjolske
- 1713. mir u Utrechtu – Nizozemska i Španjolska

- 1714. mir u Rastattu – sa Njemačkim Rimskim Carstvom i Austrijom
- vjerski rat/crkvena politika

o kamisari – frakcija kalvinista u Pirenejima 1702.
o jansenisti
 Cornelius Jansen učitelj
 Port Royal
 1661. Luj XIV ih protjeruje i uništava te posjede
 zalažu se za predestinaciju – kralj se prvo obraća Bogu
 okomili se na isusovce – slijepo odani Katoličkoj Crkvi prihvaćanjem
dogme o nepogrješivosti pape
 1693. Luj XIV ponovo udara na janseniste
o galikanizam
 nastojanje Luja da pod sobom ima i Katoličku Crkvu
 francuski kralj potvrđuje biskupe
 papine odluke su u dogovoru s francuskim vladarom
RUSIJA NA PUTU PREMA EUROPEIZACIJI
- 3 grupacije država:
o Zapadne zemlje
31
Ivana Božić
o Zemlje srednje Europe (dijelovi južnonjemačkog Rim. C.)
o Istočna društva
- sjeverne zemlje su na granici zapadnih i istočnih zemalja

- do kraja 16. st. hegemoniju ima Danska
- (plovna) rijeka Rajna povezuje njem. sa sjevernim zemljama
- Baltički bazen – iz žitnice Europe (Danska do Estonije)
o gospodari onaj tko ima trgovinsku moć
o poljska (Kijev, veći dio Ukrajine) do 1659. pod Jagelovićima (litavska
dinastija; personalna unija Poljske i Litve) – 2. država iza Rusije po važnosti;
kroji politiku Rusije
o uz Poljsku, Švedska i Osmansko Carstvo protivnici Rusije
o Švedska preko Finske nastoji osvojiti to područje
- Rusija – uglavnom taoc – Poljska i Švedska na sjeveru, na jugu ne uspijeva doći do

mora zbog Osm. C.
o veća ekspanzionistička politika Rusije – Ivan IV Grozni (1530. – 1584.)
o 1533. umro Ivanov otac Vasilije
o 1547. Ivan postaje car (dotad su ruski vladari nosili titulu kneza)
o čitava dinastija potječe od Aleksandra – dinastija Rurik
- rusko društvo:
o veliki utjecaj crkve, posebno patrijarha (nakon 1453. moć mu raste; moskovski
patrijarsi smatraju da im predstoji velika zaštita kršćanstva)
o plemstvo – veliki plemići boljari – imaju više zemlje u odnosu na druge
(zemaljski sabor – boljari koji tu imaju svoju dumu (koncil; kasnije jedan od 2
doma savezne skupštine; njihova riječ je glavna)
- crkva štiti Ivana IV Groznog do dolaska na prijestolje 1547.

o najviše zla mu nanose boljari dinastije Belski i Šujski
o nastoji prodrijeti na Sjeverno more, ne uspijeva preko Baltičkog mora, već
preko Livonije gdje su vladale unutrašnje razmirice
o ratuje protiv Šveđana i Poljaka
o 1558. – 1582. livonijski rat – tada izlazi na more
o ženio se 8 puta
o prva žena mu je bila Anastazija Romanovna – s njom je imao nekoliko djece
o sin Fjodor – invalid – vlada od 1584. – 1598.
o većina Ivanovih žena je umrla zbog batina
o opričnici – njegova vojska, uglavnom sitni plemići, najbliži pouzdanici
 daje im zemlju
 bore se protiv boljara
- 1592. – 1605. Boris Godunov – dolazi na vlast nakon Fjodora

- Fjodor II – navukao pretenzije i boljara i Poljaka
- car Dimitrije (lažni) vlada samo jednu godinu
o na prijestolje ga dovode Rusi
o nakon njega boljari dovode Vasilija IV Šujskog koji vlada do 1610.
- u Poljskoj se na Sigismundu na dvoru pridružio svećenik koji se predstavljao kao
Fjodorov brat
32
Ivana Božić
- Poljska je tada najjača i napada Moskvu
o na vlast dolazi Vladislav IV 1612.
o uvjet da postane ruski car je prelazak na pravoslavstvo
o njegov vojskovođa je Požarski
- Mihajlo I Fjodorovič Romanov

o prvi ruski car iz dinastije Romanov
o vlada od 1613.
- Aleksej Mihajlovič – 1676.

o uz Mihajla F. Romanova bitan zbog zakona iz 1649.
o taj zakonik je udario temelje obespravljenosti kmetova koji tako postaju vezani
za zemlju
- 1668. zakonik kojim je patrijarhova vlast ispod careve vlasti

o Mihajlo se te godine riješio tutorstva Aleksija i smanjio moć patrijarha
- Fjodor III
o polubrat Petra Velikog, sin Aleksija
o vlada do 1682.
- 1682. na vlast dolazi Petar Veliki

o Ivana V drugi žele postaviti na vlast 1686.
o Sestra Ivana V – Sofija – 1689.
- strijelci – garda osnovana za Aleksija

o čuvaju Sofiju
- 1689. Petar zapravo počinje vladati

o suzbija utjecaj crkve
o izruguje se sa svojim klerom
o patrijarhe natjerao da se briju
o organizira lažne izbore patrijarha
o poduzetan, vodio je brojne bitke
o ukida boljarsku dumu – postaje senat – te tako suzbija utjecaj boljara
o ne poboljšava položaj seljaka jer je to doba ratova, ekspanzije
o ubio je vlastitog sina Aleksija
o nasljeđuje ga Katarina I – 1725. – 1727.
- Petar II – vladao do 1730.

- čitavo to vrijeme Rusi i Poljaci se sukobljavaju oko Ukrajine koja je uglavnom
podijeljena između te dvije strane
o 2/3 je imala Poljska, područje oko Dnjepra
- 1648. pobuna kozaka – plemena dijelom nomadska

o ustanak diže Bogdan Hmeljnicki
o 1654. uključili se Rusi
o Kozacima obećavaju brojne povlastice – tako kozaci prelaze na rusku stranu
33
Ivana Božić
- 1654. – 1660. 1. nordijski rat

o vrijeme presjeka sudjelovanja svih sila
o 1660. dva mira
- Dovoženko nasljeđuje Hmljenickog
- 1700. – 1721. 2. nordijski rat

o August II Saski na prijestolju
o Karlo XII u to vrijeme vlada Švedskom
- Karlo XII napada Rusiju

o 1703. gradi bazu za izlazak na Baltik
o Sankt Petersburg
o u blizini Krima, u Ukrajini, dolazi do bitke – poraz švedske vojske Karla XII
od Petra Velikog
o bježi u Osm. C.
- rat između sultana i Petra Velikog

- nakon poraza Petra Velikog 1721. širi se na sjever
9. tjedan 2.11.2010.
ZAPADNA I SREDNJA EUROPA U PRVOJ POLOVICI 18. STOLJEĆA
- 1713. mir u Utrechtu – potvrđena ravnoteža sila

o ta ravnoteža sila se uglavnom odnosila na Englesku i Francusku
o Kraljevine Savoja i Pruska
- 2 najvažnije dinastije: Habsburg i Bourbon

- stare sile: Francuska i Velika Britanija
- nove sile: Austrija, Pruska, Rusija
- Italija – Sardinija i Lombardija – Austrija zbog nje najviše profitirala, zadržala te

posjede
- Pruska – rascjepkana
- Rusija – napokon izlazi na Baltik
o mirom u Neustadtu ????? potvrđeni ruski teritoriji
- Luj XV
o na prijestolju naslijedio Luja XIV. čiji je praunuk
o „poslije mene potop“
34
Ivana Božić
- Filip V
o unuk Luja XIV. postao španjolski kralj
o prva žena – Marija Louisa Savojska
o druga žena Elizabeta Farnese
o iz prvog braka ima sina Ferdinanda (pravi nasljednik prijestolja)
o Elizabeta Farnese svjesna da Filip ima 2 sina i da njezini neće doći na
prijestolje
o s Elizabetom ima 2 sina, Karla i Filipa – majka im unaprijed želi osigurati
posjete, zato cilja na Sardiniju koja je tada pod Austrijom, no ne dobiva je
o odrekao se svih pretenzija na francusko prijestolje
- Elizabeta Farnese
o Tajnik joj je opat Giulio Alberoni (s kojim kuje urote kako se dočepati posjeda
za svoje sinove)
o 1714. se udala za Filipa V Španjolskog
o imala velik utjecaj na Filipa V pa tako i na španjolsku politiku
o njenom zaslugom Alberoni je postavljen na državničku funkciju – ministar rata
o Španjolska pod Alberonijem vrši invaziju na Siciliju i Sardiniju
o protiv Španjolske se diže cijela Europa; Austrija, Francuska, Nizozemska,
Velika Britanija
o jedina mogla naslijediti prijestolje u Parmi i Piacenzi budući da je tamo
plemićka loza izumrla
- Gibraltar
o 1704. Englezi ga preoteli Španjolcima
o 1726. rat za Gibralatar
o 1729. riješena situacija s njim
- 1720. mir u Haagu

o protjeran Alberoni
o Sicilija pripala Austriji, a Sardinija Savoji
- 1726. Austrija potpisuje savez s Rusijom (najjači savez)

- konstantni savez Španjolaca i Francuza zbog iste dinastije - Bourbon
- Hercule Andre de Fleury

o kardinal, glavni ministar
o postao prvi ministar sa 73 god., ostao tu sa 90 god.
o nudi carsku titulu u zamjenu za Lotaringiju Franji Lotarinškom koji to odbija
o predlaže da Franjo Lotarinški zauzme Toscanu, a zauzvrat Lotaringiju ustupi
Francuskoj - prihvaća
- Franjo Stjepan Lotarinški

o ženi Mariju Tereziju 1736.
o rodila mu 16 djece
o umire 1765.
35
Ivana Božić
- vrijeme rata za austrijsku baštinu

- kraljevstvo dviju Sicilija – Napuljsko kraljevstvo + Sicilija
o Elizabeta Farnese uvaljuje svog mlađeg sina Karla – postaje kralj tog
kraljevstva
- Poljska
o slaba centralna vlast
o razjedinjenost države
- 1733. umire August II Saski
- 1733. - 1735. rat za poljsku baštinu

o 1733. umire August II Saski
o 1706. – 1709. državom vlada Stanislav Leszczynski
 Leszczynski bježi u Francusku
o Luj XV oženio Mariju, sestru S. Leszczynskog

o Savez: Francuska + Savoja + dio poljsko-litavske unije na čelu s
Leszczynskim, Pruska (ne baš aktivna)
o Protusavez: Rusija + Austrija + Saska
o V. Britanija izostaje jer ima unutrašnjih sukoba – torijevci i vigovci (teže za
imperijalizmom, kolonijama)
o 1735. pregovori u Beču
o 1738. mir u Beču
o 1739. mir u Parizu
o potvrđena Pragmatična sankcija u Hrvatskoj; Ugarska je potvrdila 1723.
 primogenitura – najstariji član kuće stupa na prijestolje
- Austrija sklapa savez s Rusijom
o zajednički im je neprijatelj Osm. C.
- Engleska
o zatvorena vanjska politika
o dolazak novog prvog ministra koji jača trgovinu
- Leopold I Austrijski umire, a i jedan njegov sin
- poljski glavni sabor

o sejn
o pan
o šljahta – bira kralja
- sin Augusta II Saskog, August III Saski

o protivnik mu je Stanislav Leszczynski (Lešćinski)
- 1737. smrt ????
- najveću korist na kraju izvukla Francuska
36
Ivana Božić
- 1739. potvrda u Parizu
- Robert Walpole
o prvi premijer Velike Britanije
o vodio vladu za Georgea II (Đure II)
- 1739. zakuhavanje situacije na moru
- Friedrich I uzdiže Prusku na rang kraljevine

o dinastija Hohenzollern
o nasljeđuje ga Friedrich Wilhelm I
- Friedrich Wilhelm I
o kralj vojnik/časnik
o državu vojno ojačao
o pojačao poreze
o ukinuo Akademiju u Berlinu
- Friedrich II
o 1740. – 1786.
o autor više stotina spisa
o uz Josipa II, Mariju Tereziju, prosvijećeni apsolutist
o upada u Šlesku – Austrija je izgubila i više je nije vratila
o 2 šleska rata – Šleska pripala Pruskoj
- 1740. umire Karlo VI

o 1740. – 1748. rat za austrijsku baštinu
o otimanje oko carske titule
o pretendentice: Bavarska, Saska, Francuska, Španjolska (kasnije dolazi do
izražaja), Pruska
o sve do 1746. Elizabeta Farnese ima utjecaja na španjolsku politiku
 smrt Filipa V
 naslijedio ga Ferdinand I, sin iz prvog braka
 potjerao E. Farnese
o Rusija – nije tu, ima unutarnjih problema – dinastičke borbe, Elizabeta Ruska,
Ivan VI Grozni, Petar III, ; Austrija, ('41.) V. Britanija, ('42.) Savoja
o 1748. mir u Aachenu
o skup i niz brojnih ratova
o glavni protagonist Pruska
o Austrija upada u Šlesku (vidi dolje)
- Karlo, sin Elizabete Farnese, dobiva kraljevstvo dviju Sicilija

- Filip, stariji sin E. Farnese – vojvoda Parme i Piacenze – 4. kuća Bourbona u Europi
- Austriji ne pomaže savez sa Engleskom i Rusijom – Francuska je moralni pobjednik

- 1742. – 1745. Karlo Albert Bavarski postao njem. rim. car
o 2 prusko austrijska rata
- 2 saveza:
37
Ivana Božić
o Pruska + Francuska + Španjolska
o V. Britanija + Austrija (Kaomnitz – gl. ministar; traži Šlesku natrag)
- od 1754. nastavlja se sukob u Americi

o sukob kolonija
o traje sve do 1760.
o protiv Francuske
o traže se saveznici u Europi
- 1756. – 1763. sedmogodišnji rat Engleske i Francuske

o stvaranje novog saveza
o kolonije žele širenje na zapad
- 1756. – 1760. George II (Đuro) na vlasti u V. Britaniji

o njem. dinastija Hanover
o personalna unija između Hanovera i V. Britanije
- 1756. savez Engleske i Pruske

o Pruska se obavezala braniti njemački posjed Hanover, a Engleska će to
financirati
o protusavez – Francuska, Saska, Austrija, Rusija
- Versaillerski savez
o Francuska i Austrija
o pridružuje im se Rusija jer želi uništiti Prusku (koja ima pretenzije na
Brandenburg)
o '60ih godina V. Britanija se povlači iz saveza
- Petar III nastavlja gdje je Elizabeta stala

o nudi pomoć Friedrichu
- 1762. Katarina II (Sofija) preuzima vlast

o zatvara Petra III
- Francuska oslabljena, pogotovo na Atlantiku

- 1761./62. Španjolska pomaže Francuskoj protiv Engleza
- 1763. mir u Hubertusburgu – Austrija i Pruska

- 1763. mir u Parizu – V. Britanija s Francuskom i Španjolskom
o Francuska gubi posjede u sjevernoj Americi (uz Mississipi i cijelu Kanadu)
o zapadne posjede u sj. Americi – Teksas i Meksiko – Francuska gubi u korist
Španjolske
o Španjolska gubi Floridu, Francuska joj daje Louisianu
- George III (Đuro) 1763. godine izdao kraljevsku proklamaciju - ograničava se širenje
američkih kolonija prema zapadu
o glavni cilj proklamacije - natjerati kolonijaliste da kupuju zemlju
od domorodaca i tako smanje skupe ratove koji su se vodili oko teritorija
38
Ivana Božić
- William Pitt (Mlađi)
o vigovac
o George III ga postavio za svog premijera
o 1760. osvojio Kanadu
o 1761. podnosi ostavku
- najveći dobitnik V. Britanija, uz Prusku čija će moć biti potvrđena
- Rusija
o Petar III – njemačkih korijena
o 1760. Rusija se povlači
o 1740. – 1746. Friedrich Pruski
- 1772., 1793., 1795. tri podjele Poljske

o ostaje vojvodstvo Krakow
o provode ih prosvijećeni apsolutisti
10. tjedan 9.11.2010.
PROSVJETITELJSTVO
- duhovni pokret koji se zalaže za borbu kritičkog uma, protiv apsolutnih istina i
dogmi
- prvo se javlja u Engleskoj – građansko društvo najrazvijenije
- građanska klasa je nositelj novih, naprednih ideja
- nadogradnja onog što smo imali u renesansi
- čovjek je opterećen svime
- sve što se ne može podvrgnuti kritici odbacuje se
- filozofija i književnost prožeta filozofijom su promicateljice prosvjetiteljskih ideja
- temelji se na teoriji zdravog razuma („common sense“)

- cilj:
o jednakost među ljudima
o osobna sreća u smislu ostvarivanja viših ciljeva
- sve je počelo Isaacom Newtonom i Lockeom

- deizam se pojavljuje na religijskom planu
o ljudi prepušteni sami sebi, sami kroje svoju sudbinu
- nakon Engleske prelazi u Francusku pa u Njemačku

- ideje se javljaju koncem 17. st. do 30./40. godina 18. st.
- 60ih godina do francuske revolucije je vrijeme kad ima najviše prosvjetitelja
- istraživanje konkretnih političkih, ekonomskih i društvenih problema

- pojava fiziokratizma
39
Ivana Božić
o ide korak dalje od racionalista: „Razum je sposobnost koja vodi čovjeka…
koja se shvaća u praksi i tumačenju.“
o poljoprivreda se proglašava jedinom oblašću u kojoj se stvara višak vrijednosti
o glavni predstavnici Francois Quesnay, Robert Jacques Turgot
- širenje svjetla, suzbijanje „mraka“ neznanja (zbog straha od nepoznatog čovjek ne

može ići naprijed)
- početak – razdoblje između 1687. (I. Newton: Principia Mathematica) i 1690. (Locke:
„Esej o ljudskom umu“ – čovjek se rađa kao tabula rasa, iskustvom mu je omogućen
pogled na određene stvari; sve nepovjerljivo odbaciti)
o prihvatiti ono što se može objasniti kritički
o ljudski razum nije u stanju sve pojmiti
- od 1789. do 1815. razum u fazi povlačenja pred osjećajima, strastima

- njemačka imala donekle samostalan put razvoja prosvjetiteljskih ideja
- nedostatnost razvijenosti ljudskog uma – David Hume
- pozitivizam – Kant – razum uz iskustveno ono što mu omogućava određene spoznaje
- deizmi
o Voltaire: „Bog je stvorio svijet te ga je prepustio ljudima da sami ravnaju
svojom sudbinom“
- merkantilizam – zagovarao gomilanje novca

- Rousseau – „Društveni ugovor“ (1762.)
- Naputak – zbir mjera za poboljšanje u dražavi
o Katarina II Velika (Rusija)
- 2 najpoznatija enciklopedista: Jean Le Rond d'Alembert i Denis Diderot
Opće značajke prosvijećenog apsolutizma:

- nastojanje europskih vladara u 18. st. da reformama ostvare svoje prosvjetiteljske ideje u
državi koja u načelu ostaje apsolutističkom.
- vladari svoj apsolutni autoritet stavljaju u službu vlastitog naroda želeći ga "usrećiti"
brojnim radikalnim reformama; sami sebe smatraju prvim slugama države:
Prosvjetiteljsko načelo je da Vlast izvire iz naroda, a ne da narod služi dobru kneza.
- reforme su se odnosile na sudstvo, upravu, gospodarstvo, crkvu i religiju
Međutim:
- nije bilo demokratskih principa i učešća naroda: "Sve za narod – ništa pomoću
naroda";
- brzo provođenje reformi, najčešće bez trajnih učinaka zbog neangažiranosti širih
narodnih masa;
- s druge strane, vladari su smatrali da imaju neograničeno pravo u provođenju
svoje volje i da mogu trgovati ljudima i teritorijem
11. tjedan 16.11.2010.
40
Ivana Božić
SAD – OD POČETAKA KOLONIZACIJE DO DONOŠENJA USTAVA
- poč. 17. st. razdoblje Stuartovaca

o Engleska osniva naseobine
- papina podjela na 2 polutke: Portugal u unutrašnjosti, Španjolska na vanjskim

dijelovima
- 1497. John Cabot, Talijan u službi Engleske, prvi dolazi do Amerike, do
Newfoundlanda
- 1524. Verazzano (Franc.)
- 1534. Jacques Cartier
- 1540. Coronado
- 1576. Frobisher (Eng.)
- 1583. Humphrey Gilbert
- 1584. Walter Raleigh
- 1607. Jamestown – prvo englesko naselje na prostoru SAD-a
- 1609. Hudson (Franc.)
- 1564. San Augustin – prvo naselje u sj. Americi osnovano od Španjolaca
- 1620. brod Mayflower – izbjeglice iz Engleske bježe u Virginiju no sjevernoistočni
vjetrovi ih odveli u Plymouth
- 1628. osnivanje novih naselja: Salem, (1630.) Boston – prostor Massachussetsa
- 2 vrste kolonija: kod Massachussetsa, Connecticuta formiranje kolonija Nova

Engleska
- 1624. New Amsterdam – Engleska ga oduzela 1644.; povod za drugi pomorski rat
- stanje na američkom tlu je određivalo političko stanje u Europi (Francuska,
Nizozemska…)
- na američkom tlu je osnovana i Nova Švedska – taj prostor Švedska gubi u korist
Nizozemske
- pamuk i riža glavne kulture

- trguje se krznom
- Englesku muči prenapučenost prostora
- Francuska je veća i ima slobodan izlaz na more
o sklapa saveze s domorocima
- New York, New Jersey, Pensylvania – intenzivno naseljavanje Engleza koji tu stvaraju
luke
- najkasnije se počela kolonizirati Georgija
o onima koji su je naselili oproštene su kazne
- broj kolonista se povećavao

o 50ih godina Englezi, pa Španjolci, Francuzi
- kolonije djeluju svaka za se
41
Ivana Božić
- međusobni odnos kolonija – slijepo se držale svojih povelja
- najveći profit su ubirale trgovačke kompanije
- ugovorne sluge – plaćale po 5 godina takse i poreze vlastima
- skupštine, vijeća – ne komuniciraju, zatvoreni u sebe – razlog sukobljavanja
- 1759. Britanci osvojili Kanadu
- 1760. većina francuskih dijelova slabo naseljena

o George III (vlada od 1760. do 1812. (1820.)) – autoritativan, želi smanjiti moć
parlamenta
 posvađao se s Williamom III Pittom
 1760. uvodi red u Parlament
 šalje 10 000 vojnika u Ameriku
- prostor 13 britanskih kolonija je prostor uz more

- u kolonijama vidi samo dobit, a ne nešto čemu će davati
- razlike između kolonija na religijskom planu – razlog što se ne bune protiv Georgea III
- 1764. Sugar Act – kolonisti prisiljeni kupovati melasu s Kariba

o narod se buni
- 1765./6. Stamp Act – zakon o dokumentima, javnim ispravama; tiskanje na papiru

uvezenom iz Engleske; brzo propada
- 1767. Townshand Act
o dizanje takse na čaj, porculan, papir, olovo, staklo – proizvode koji su se
morali uvoziti
o nazvan po ministru financija - Townshandu
o narodne mase se otvoreno bune
o Benjamin Franklin se buni prvi, iz Bostona (1752. gromobran)
- 1768. luka Boston okupiran
- 1770. Bostonski masakr (kap koja je prelila kapu)
- 16.12.1773. Boston Tea Party (Bostonska čajanka)

o dotad traje uzburkano stanje
o u engleskom Parlamentu glavnu riječ ili barem velik utjecaj imali su veliki
zemljoposjednici (kompanije)
o zapovjednik britanskih snaga Cage
o Sinovi slobode:
 Benjamin Franklin - namjesnik Massachusetsa
 Samuel Adams, John Adams, G. Washington
 predstavnici sjevera
- 1774. prvi kontinentalni kongres u Philadelphiji

o trgovačke veze s Velikom Britanijom se prekidaju
- 1775. drugi kontinentalni kongres
42
Ivana Božić
- travanj 1775. početak prvih sukoba – Lexington (Concorde)

o u Concordeu bilo spremište oružja – uništeno od Britanaca
o Lexington pao prije Concordea
o moralna pobjeda na strani domaćih patriota
- rat traje do 1783.
- 1776. bitka kod Bunkerhilla
o povlačenje britanskih snaga iz Bostona u New York
o pobjeda Engleza; odgovor na b. kod Lexingtona
o Howe – zapovjednik snaga na području New Yorka
o kod rijeke St. Lawrence – Burgoyne
o H. Gates – zapovjednik američkih snaga
- osjetljivo razdoblje u engleskom parlamentu – svakih nekoliko godina dolazi nova

vlada
- na jugu su kolonije imale plantaže; na sjeveru vlada manufaktura, trgovina
- nesuglasice između sjevera i juga
- Engleska – u čitavom ratu za neovisnost poginulo o. 1 250 vojnika; njemačkih 1 200/
7 000 umrlih od bolesti i ranjavanja, o. 8 000 poginulih patriota/ 20 000 bolesti i
ranjavanj, o. 18 000 ukupno umrlih od bolesti, ranjavanja; poginulih indijanaca ?,
crnaca ?
o definitivni prekid s maticom zemljom Engleskom
- 4.7.1776. Deklaracija o neovisnosti
- početak akcija prema Philadelphiji
- 1777. bitka kod Saratoge – prekretnica u ratu

o veliku ulogu odigrali Francuzi
o zadnja velika bitka
o konfisciran Ustav
- 1778. francuske trupe otvoreno dolaze u pomoć Amerikancima
- 1781. ratificiran Ustav – stupa na snagu

o Charles Cornwalles ima glavnu ulogu
o Francuzi: Lafayette
o bitka kod Yorktowna – zatvoren pomorski dio od Francuza
o Engleska prekida vojne sukobe
o Konfederalni Ustav – bazira se prvenstveno na zajedničkoj suradnji,
pravu svake države da sama odlučuje
- vođenje pregovora o miru i priznanju SAD-a do 1783.
- 3.9.1783. mir u Parizu

o konačno priznanje SAD-a
o nema bilateralnog ugovora između Engleza i Amerikanaca bez prisustva
Francuza
43
Ivana Božić
- 1787. novi Ustav SAD-a

o stupio na snagu 1789.
- 1789. trodioba vlasti:

o Zakonodavna
 Gornji dom – Senat – 2 poslanika svake države
 Donji dom – Kongres (zastupnički dom - Narodna skupština) – jedino
tijelo koje donosi državne zakone;
 5 crnaca = 3 bijelca
o Sudska – Madison
o Izvršna – predsjednik SAD-a – George Washington (2 mandata; 1757. mijenja
ga John Adams)
- Alexandar Hamilton – ministar financija; ulaganje u trgovinu

- T. Jefferson – ministar vanjske politike; 1805. (3.) predsjednik
- 1791. zakon o pravima (10 amandmana), sloboda govora
Glavni gradovi SAD-a:
o Philadelphija – 1. glavni grad SAD-a – 1789. - 1790.

o New York – 2. glavni grad SAD-a – 1790. – 1800.
o Washington – 1800. – danas
- John Adams zamjenjuje G. Washingtona na predsjedničkoj stolici nakon

Washingtonova 2 mandata
- glavni problemi u vezi ishoda rata:

o pitanje plaća vojnicima
o vraćanje posjeda lojalistima
o organizacija nove vlasti
 2 struje:
 Federalisti – uske veze među državama – Hamilton, Adams
 Antifederalisti (republikanci; demokrati) – za jačanje svake
od kolonija same za sebe
o pitanje raspodjele zemlje na zapad (rijeke Mississipi i Misouri)
- am. Rattle Snake – e-e Schlange ist in fünf Teile geteilt; jeder Teil präsentiert einen
Staat
44
Ivana Božić
13. tjedan 13.1.2011.
ISTOČNE INDIJE
- 1498. Vasco da Gama

o doplovio na Callicut (jugozapad Indije)
o utro put portugalskom kolonijalnom carstvu
- podjela kolonijalnog teritorija – papa Aleksandar VI (naginjao Španjolcima)

- Filipini pripali Španjolskoj, granica su od koje prema zapadu počinje portugalsko
kolon. carstvo
- 1610. Goa – portugalsko kolonijalno naselje
Mogulsko Carstvo (islam država)
- Akbar Veliki (1556. – 1605.) najvažniji vladar Mog. C.

o Veliki Mogul
o Portugalcima daje povlastice na trgovinu
o širi područje Mog. C.
o unio veliku dozu snošljivosti u to religijski raznovrsno područje – otvarao kuće
bogoštovlja (Ibadat Khana)
- Agra (Agara) – središte države

- Jahangir
o sin Akbara Velikog
o Osvajač Svijeta – ne ponaša se u skladu s tim imenom (kad stupi na prijestolje,
svaki vladar dobije novo „ime“)
- Shah Jahan – dao izgraditi palaču Taj Mahal

- Aurangzeb
o najveći vladar
o proširio državu prema jugu
- ova zadnja dvojica su bila vjerski netrpeljiva
- Europljani se bazirali na rubne dijelove, nisu išli u unutrašnjost

- 1765. Britanci dobili pravo na Bengal od mogulskog cara, osnovali Kalkutu
Carstvo Maratha (hinduističko carstvo)
- islamski elementi potisnuti prema sjeveru
- područje sukobljavanja Eng., Franc. i Španj.
45
Ivana Božić
- Nizozemci osnivaju luke
o Jakarta na otoku javi im je središte
o Portugalcima preoteli Molučko otočje (Otoci začina)
- 1511. Portugalci zauzeli Malaccu

- 1543. portugalski trgovci dolaze u Japan
- 1557. portugalska enklava osnovana u Macau
- 1565. Španjolci osnivaju svoje prvo naselje na Filipinima
- Natal – jedna od luka koje su Nizozemci preoteli Portugalcima
Istočnoindijske kompanije:
o Britanska istočnoindijska kompanija – osnovana 1600.

o Nizozemska istočnoindijska kompanija – osnovana 1602.
o Danska istočnoindijska kompanija – osnovana 1616.
o Portugalska istočnoindijska kompanija – osnovana 1628. („živjela“ svega 5
godina jer je bila neprofitabilna)
o Francuska istočnoindijska kompanija – osnovana 1664.
o Švedska istočnoindijska kompanija – osnovana 1731.
46

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU - Predavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU - Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010./2011.

- poč. 1453. pad Bizanta („umirući gigant“)

- 1492. Kristofor Kolumbo se uputio na putovanje

- 1517. početak reformacije (počeci sežu i prije) Martina Luthera

- 1789. početak velike građanske revolucije

- povijest obilježavaju procesi, ne događaji

- 1789. francuska revolucija obilježila kraj monarhije

VELIKA GEOGRAFSKA OTKRIĆA

- eurocentrični pogled na svijet

- pretpostavke istraživačkih putovanja:

- V. Müller – Nijemac koji je Americi dao taj naziv

- 1492./92. papinska linija favorizira Španjolce

- Španjolska je imala pomoć pape Aleksandra VI – presudio za Španjolsku u njenom

- Engleska, Francuska također provode istraživanja, zatim i Nizozemska

- 1492. sve se počinje vrtjeti oko Europe

- velika koncentracija Arapa i Židova – trgovina, lihvarenje

- istraživanja su osiromašila zemlju – ne obrađuje se, pad zemljoradnje

- Portugal – dinastija Avis

- geocentrični sustav – Galileo Galilej – zemlja u središtu svijeta

- Psalterova karta svijeta – 1250.

- brodski kompas – za određivanje kursa

- karte se rade na sušenim janjećim i jarećim kožama – zbog očuvanja od vode

- prvi Harrisonov brodski navigacijski sat – preteča kronometra; za određivanje

 GEOGRAFSKA OTKRIĆA PRIJE 1492.

- Gana – poznata po zlatu koje su njene rijeke nanosile

- 1488. Bartolomeo Diaz oplovio Rt Dobre nade

- Magellan – Portugalac u službi španjolskog dvora

- 1524. Giovanni Verrazano za Francusku istražuje istočnu obalu sj. Amerike

- 1577. - 1580. Francis Drake (iz Bristola) 2. oplovio svijet

- 1535. Nueva España sa brojnim audijencijama

- konji (magarci, kokoši, svinje, štakori, miševi)

- puran (ljama, alpaka)

o negativne konotacije – Italija doslovan primjer tog traženja, tal. države

- Erazmo Rotterdamski (1715. – 1725.)

- Lorenzo Valla (6.desetljeće 15.st.)

- E. Rotterdamski i L. Valla preispituju gospele, Novi zavjet će doživjeti brojne

- Dante, Boccacio, Petrarca – tri velika humanista

- sredina druge polovice 14.st. – 1370. – početak humanizma

o preporod, novo rođenje (u umjetnosti i kulturi) na temelju oživljenih antičkih

Rana renesansa – do 1460./70. (kraj 15.st.)

- gotika se poklapa s ranom renesansom

Kasna renesansa – do pol. 16.st.

o Rafael (kasnije u centru)

- Giordano Bruno – zbog Kopernikove heliocentrične ideje izgubio život

- 1503. – 1513. papa Julije II (Rafael mu izradio portret)

- politička situacija na prijelazu iz 15. u 16.st.

- Karlo V (Karlo I) – njemačko-rimski car; španjolski kralj

- Filip Lijepi i Ivana Luda????

- 1517. početak reformacije

- katolička Crkva – udari unutar samog ustrojstva

- Lav X (1513. – 1521.)

- Johannes Eck primjećuje i upozorava papu na Lutherove teze

- 1519. papa definitivno vodi disputacije u Leipzigu

- 1520. papa Lav X piše bulu „Pojavi se Gospodine“ („Exsurge Domine!“)

- 1521. Crkva konačno izopćila Luthera

- 250 – 350 pokrajina, 2/3 stale uz Luthera

- francusko-carski ratovi – 1521.-1559.

- uglavnom se sve odvija na području Njemačkog rimskog carstva

- 1525. veliki ustanak njem. seljaka

- 1526. Cognačka liga

- 1527. Sacca di Roma

- 1529. drugi sabor

- 1530. Augsburški sabor