Veleučilište u Rijeci

P R E G L E D F O R M U L A
za kolegije
Vjerojatnost i statistika (Stručni studij informatike)
Statistika za poduzetnike (Stručni studij poduzetništva)

GRAFIČKO PRIKAZIVANJE

• Strukturni krug

dio x0 – isječak (sektor kruga)

x0 = ⋅ 360 0 dio – parcijalna frekvencija pojave
cjelina
cjelina – ukupna frekvencija

r – polumjer kruga
P
r= P – ukupna frekvencija koja se prikazuje
π grafički
π – Ludolfov broj (3,14)

• Strukturni polukrug

dio x0 – isječak (sektor kruga)

x0 = ⋅ 180 0 dio – parcijalna frekvencija pojave
cjelina
cjelina – ukupna frekvencija

r – polumjer kruga
2P
r= P – ukupna frekvencija koja se prikazuje
π grafički
π – Ludolfov broj (3,14)

RELATIVNI BROJEVI

• Postoci

dio P - postotak, relativna frekvencija

P= ⋅ 100 dio - parcijalna frekvencija pojve
cjelina
cjelina - ukupna frekvencija

• Relativni brojevi koordinacije (RBK)

f1 f2 f1 - frekvencija jedne statističke pojave (mase)

RBK = RBK = f2 - frekvencija druge statističke pojave
f2 f1
(mase)
1
 • Indeksi

f1 I - indeks
I= ⋅ 100 f1 - jedna frekvencija statističke pojave
fB
fB - druga frekvencija iste statističke pojave
(baza usporedbe)

NUMERIČKI NIZ

Srednje vrijednosti

• Aritmetička sredina

Jednostavna (negrupirani podaci)

∑x
i =1
i
x - aritmetička sredina
x= fi - frekvencija numeričkog niza, i=1,...,n
N
N - ukupan broj jedinica u nizu
Vagana (grupirani podaci)
xi - vrijednost numeričkog obilježja, i=1,...,n
n

∑x
i =1
i ⋅ fi
x= n

∑f
i =1
i

• Harmonijska sredina

Jednostavna (negrupirani podaci)

N
H= N
1
∑x i =1
H - harmonijska sredina
i
fi - frekvencija numeričkog niza, i=1,...,n
Vagana (grupirani podaci) N - ukupan broj jedinica u nizu
n
xi - vrijednost numeričkog obilježja, i=1,...,n
∑f
i =1
i
H= n
fi
∑x
i =1 i

2
 • Geometrijska sredina

Jednostavna (negrupirani podaci)

1 N
log G = ⋅ ∑ log xi
N i =1
ili
G = N x1 ⋅ x 2 ⋅ ... ⋅ x N G - geometrijska sredina
fi - frekvencija numeričkog niza, i=1,...,n
Vagana (grupirani podaci) N - ukupan broj jedinica u nizu
xi - vrijednost numeričkog obilježja, i=1,...,n
n
1 log - logaritam
log G = n
⋅ ∑ f i ⋅ log xi
∑f
i =1
i
i =1

ili
G = N x1f1 ⋅ x 2f 2 ⋅ ... ⋅ x kf k

• Mod

Grupirani podaci (distribucija frekvencija Mo - mod

s razredima) L1 - donja granica modalnog razreda
b - najveća frekvencija u nizu (najveća
korigirana frekvencija kod nejednakih
b−a razreda)
Mo = L1 + ⋅i a - frekvencija iznad b
(b − a ) + (b − c )
c - frekvencija ispod b
i - veličina modalnog razreda

fi fc - korigirana frekvencija
fc = fi - frekvencija numeričkog niza, i=1,...,n
i
i - veličina razreda čija se frekvencija
korigira

• Medijan

Negrupirani podaci

N +1
r= r - redni broj podatka, koji predočuje
2
N medijan u uređenom nizu s neparnim
r1 = brojem članova (jedinica)
2
r1, r2 - redni brojevi podataka u uređenom nizu s
r2 = r1 + 1 parnim brojem članova (jedinica)
N - ukupan broj članova (jedinica) u nizu
x r1 + x r 2 Me - medijan
Me =
2 xr1, xr2 - podatak s rednim brojem r1 tj. r2

3
Grupirani podaci (distribucija frekvencija L1 - donja granica medijalnog razreda
s razredima) ∑ f1 - zbroj frekvencija do medijalnog razreda
fmed - frekvencija medijalnog razreda
i - veličina medijalnog razreda
N
− ∑ f1
Me = L1 + 2 ⋅i
f med

Grupirani podaci (distribucija frekvencija

bez razreda)

N r - redni broj podatka kojim se pomoću

r= kumulativnog niza određuje medijan
2
N - zbroj frekvencija u nizu

Mjere disperzije

• Raspon varijacije

R - raspon varijacije
R = x max − x min xmax - najveća vrijednost numeričkog obilježja
xmin - najmanja vrijednost numeričkog obilježja

• Kvartili

Donji kvartil

Negrupirani podaci

N
r1 = r1, r2 - redni brojevi podataka u uređenom nizu
4
r2 = r1 + 1 kojima se određuje donji kvartil
N - ukupan broj članova (jedinica) u nizu
Q1 - donji kvartil
x r1 + x r 2 xr1, xr2 - podatak s rednim brojem r1 tj. r2
Q1 =
2 L1 - donja granica kvartilnog razreda
∑ f1 - zbroj frekvencija do kvartilnog razreda
Grupirani podaci (distribucija frekvencija fQ1 - frekvencija kvartilnog razreda
s razredima) i - veličina kvartilnog razreda

N
− ∑ f1
Q1 = L1 + 4 ⋅i
f Q1
Grupirani podaci (distribucija frekvencija
bez razreda) r - redni broj podatka kojim se pomoću
N kumulativnog niza određuje kvartil Q1
r= N - zbroj frekvencija u nizu
4
4
Gornji kvartil

Negrupirani podaci

3N
r1 = r1, r2 - redni brojevi podataka u uređenom nizu
4
r2 = r1 + 1 kojima se određuje gornji kvartil
N - ukupan broj članova (jedinica) u nizu
Q3 - gornji kvartil
x r1 + x r 2 xr1, xr2 - podatak s rednim brojem r1 tj. r2
Q3 =
2 L1 - donja granica kvartilnog razreda
∑ f1 - zbroj frekvencija do kvartilnog razreda
Grupirani podaci (distribucija frekvencija fQ3 - frekvencija kvartilnog razreda
s razredima) i - veličina kvartilnog razreda

3N
− ∑ f1
Q3 = L1 + 4 ⋅i
f Q3

Grupirani podaci (distribucija frekvencija

bez razreda) r - redni broj podatka kojim se pomoću
3⋅ N kumulativnog niza određuje kvartil Q3
r= N - zbroj frekvencija u nizu
4

• Interkvartil

IQ - interkvartil
I Q = Q3 − Q1 Q1 - donji kvartil
Q3 - gornji kvartil

• Koeficijent kvartilne devijacije

Q3 − Q1 VQ - koeficijent kvartilne devijacije

VQ = Q1 - donji kvartil
Q3 + Q1
Q3 - gornji kvartil

• Standardna devijacija

σ = µ2 σ - standardna devijacija
µ2 - varijanca ili drugi moment oko sredine

5
 • Koeficijent varijacije

σ V - koeficijent varijacije
V = ⋅ 100 σ - standardna devijacija
x
x - aritmetička sredina

Mjere asimetrije i mjere zaobljenosti

• Momenti oko nule

Negrupirani podaci

∑x
i =1
k
i
mk = ,
N
N N mk - k-ti moment oko nule, k=0,1,...
∑x i ∑x 2
i
xi - vrijednost numeričkog obilježja, i=1,...,n
m1 = i =1
, m2 = i =1
, N - ukupan broj jedinica u nizu
N N fi - frekvencija numeričkog niza, i=1,...,n
N N

∑x
i =1
3
i ∑x
i =1
4
i
m3 = , m4 =
N N

Grupirani podaci

∑fx
i =1
i
k
i
mk = n
,
∑f i =1
i

n n

∑
i =1
f i xi ∑fxi =1
i
2k
i
m1 = n
, m2 = n
,
∑f
i =1
i ∑f
i =1
i

n n

∑fx
i =1
i
3
i ∑fxi =1
i
4
i
m3 = n
, m4 = n

∑f i =1
i ∑f
i =1
i

6
 • Momenti oko sredine

Negrupirani podaci

N k N 2

∑ (x
i =1
i −x ) ∑ (x
i =1
i −x )
µk = , µ2 = ,
N N

N 3 N 4

∑ (x
i =1
i − x) ∑ (x
i =1
i − x)
µk - k-ti moment oko sredine, k=0,1,...
µ3 = , µ4 = mk - k-ti moment oko nule, k=0,1,...
N N
xi - vrijednost numeričkog obilježja, i=1,...,n
Grupirani podaci N - ukupan broj jedinica u nizu
x - aritmetička sredina
n k n 2 fi - frekvencija numeričkog niza, i=1,...,n
∑ f (x
i =1
i i −x ) ∑ f (x
i =1
i i −x )
µk = n
, µ2 = n
,
∑f
i =1
i ∑f
i =1
i

n 3 n 4

∑ (
i =1
f i xi − x ) ∑ (i =1
f i xi − x )
µ3 = n
, µ4 = n

∑f
i =1
i ∑f
i =1
i

µ0 = 1, µ1 = 0

Pomoću momenata oko nule

µ 2 = m2 − m12
µ 3 = m3 − 3m1 m2 + 2m13
µ 4 = m4 − 4m1 m3 + 6m12 m2 − 3m14

• Koeficijent asimetrije

µ3 α3 - koeficijent asimetrije
α3 = µ3 - treći moment oko sredine
σ3
σ - standardna devijacija

• Pearsonove mjere asimetrije

x − Mo
S k1 = Sk - Pearsonova mjera asimetrije
σ
x - aritmetička sredina
Mo - mod
7
 3 ⋅ ( x − Me) Me - medijan
Sk 2 = σ - standardna devijacija
σ

• Bowleyjeva mjera asimetrije

SkQ - Bowleyjeva mjera asimetrije

Q1 + Q3 − 2Me Q1 - donji kvartil
S kQ = Q3 - gornji kvartil
Q3 − Q1
Me - medijan

• Koeficijent zaobljenosti

µ4 α4 - koeficijent zaobljenosti
α4 = µ4 - četvrti moment oko sredine
σ4
σ - standardna devijacija

KOMBINATORIKA

• Permutacije

Bez ponavljanja
P = n! P - permutacije bez ponavljanja
P - permutacije s ponavljanjem
S ponavljanjem n - broj elemenata
n! r - razred
P=
r1!r2 !...rk !

• Varijacije

Bez ponavljanja
n! V - varijacije bez ponavljanja
V = - varijacije s ponavljanjem
(n − r )! V
n - broj elemenata
S ponavljanjem r - razred
V = nr

8
 • Kombinacije

Bez ponavljanja
n n! K - kombinacije bez ponavljanja
K =   = - kombinacije s ponavljanjem
 r  r!⋅(n − r )! K
n - broj elemenata
S ponavljanjem r - razred
 n + r − 1
K =  
r 

VJEROJATNOST

• Matematička vjerojatnost ili vjerojatnost a priori

m P(A) - vjerojatnost događaja A

P ( A) = m - broj povoljnih mogućnosti
n
n - broj svih mogućnosti

• Statistička vjerojatnost ili vjerojatnost a posteriori

f ( A) P(A) - vjerojatnost događaja A

P ( A) = f(A) - frekvencija događaja A
n
n - broj izvršenih pokusa

• Suprotna vjerojatnost

Q ( A) = 1 − P ( A) Q(A) - suprotna vjerojatnost

P(A) - vjerojatnost događaja A
P ( A) + Q ( A) = 1

• Zbrajanje vjerojatnosti – vjerojatnost „ili-ili“ u ekskluzivnom smislu

P(A) - vjerojatnost događaja A

P ( A ∪ B ) = P ( A) + P ( B ) P(B) - vjerojatnost događaja B

• Množenje vjerojatnosti – vjerojatnost „i-i“

P(A) - vjerojatnost događaja A

P ( A ∩ B ) = P ( A) ⋅ P ( B ) P(B) - vjerojatnost događaja B

9
 • Vjerojatnost barem jedan – vjerojatnost „ili“ u inkluzivnom smislu

P(A) - vjerojatnost događaja A

P = 1 − Q ( A) ⋅ Q ( B ) P(B) - vjerojatnost događaja B
P ( A ∪ B ) = P ( A) + P ( B ) − P ( A) ⋅ P ( B ) Q(A) - suprotna vjerojatnost događaja A
Q(B) - suprotna vjerojatnost događaja B

• Vjerojatnost samo jedan

P(A) - vjerojatnost događaja A

P(B) - vjerojatnost događaja B
P = P ( A) ⋅ Q ( B ) + Q ( A) ⋅ P ( B ) Q(A) - suprotna vjerojatnost događaja A
Q(B) - suprotna vjerojatnost događaja B

• Vjerojatnost događaja koji se ponavljaju

P1 - vjerojatnost da događaj nastupi n-puta

P1 = p n Q - vjerojatnost da događaj n-puta ne nastupi
P2 - vjerojatnost da događaj u n pokusa nastupi
Q = (1 − p ) n
barem jedanput
P2 = 1 − (1 − p ) n p - vjerojatnost da će se dogoditi neki događaj
n - broj ponavljanja (pokusa)

• Uvjetna vjerojatnost

P( A ∩ B) P(A/B) - vjerojatnost događaja A uz uvjet događaja

P( A / B) = B
P( B)
P(B/A) - vjerojatnost događaja B uz uvjet događaja
A
P( A ∩ B)
P ( B / A) = P(A) - vjerojatnost događaja A
P ( A) P(B) - vjerojatnost događaja B

• Totalna vjerojatnost

P(A) - vjerojatnost
P ( A) = P ( B1 ) ⋅ P ( A / B1 ) + P ( B2 ) ⋅ P ( A / B2 ) + ... + P ( Bi ) ⋅ P ( A / Bi ) događaja A
P(Bi) - vjerojatnost
događaja Bi, i=1, 2,..

10
 • Bayesova formula

P ( Bi ) ⋅ P ( A / Bi ) P(A) - vjerojatnost događaja A

P ( Bi / A) = P(Bi) - vjerojatnost događaja Bi, i=1, 2,..
∑ P( Bi ) ⋅ P( A / Bi )

TEORIJSKE DISTRIBUCIJE

• Binomna distribucija

n
P ( x) =   ⋅ p x ⋅ q n − x P(x) - vjerojatnost da slučajna varijabla ima
 x vrijednost x
E ( x) = X = n ⋅ p
V ( x) = n ⋅ p ⋅ q
E(x) - matematičko očekivanje
q x - broj nastupanja događaja A u n pokusa
V = 100 ⋅
n⋅ p n - broj elemenata u uzorku ili broj pokusa
p - vjerojatnost ostvarenja događaja A
σ = n⋅ p⋅q q - vjerojatnost nenastupanja događaja A
V(x) - varijanca
q− p V - koeficijent varijacije
α3 =
n⋅ p⋅q σ - standardna devijacija
α3 - koeficijent asimetrije
1− 6⋅ p ⋅ q α4 - koeficijent zaobljenosti
α4 = 3 +
n⋅ p⋅q Mo - mod
n ⋅ p − q ≤ Mo ≤ n ⋅ p + p
q = 1− p

• Poissonova distribucija

λx
P( x) = ⋅ e −λ P(x) - vjerojatnost da slučajna varijabla ima
x!
vrijednost x
P ( 0) = e − λ e - baza prirodnog logaritma, e= 2,7182...

E ( x) = X = λ
V (x) = λ

100 ⋅ λ
V =
λ E(x) - matematičko očekivanje
λ - lamda
11
σ= λ V(x) - varijanca
V - koeficijent varijacije
1 σ - standardna devijacija
α3 =
λ α3 - koeficijent asimetrije
α4 - koeficijent zaobljenosti
1 Mo - mod
α4 = 3 +
λ
λ − 1 ≤ Mo ≤ λ

• Normalna ili Gaussova distribucija

( x− x)2
1 −
2σ 2
f ( x) = ⋅e f(x) - funkcija vjerojatnosti tj. gustoća razdiobe
σ ⋅ 2π

z2
1 −
x - tekuća vrijednost slučajne varijable
f ( z) = ⋅e 2
;
2π x - aritmetička sredina osnovnog skupa
σ - standardna devijacija
x−x e - baza prirodnog logaritma, e= 2,7182...
z=
σ π - Ludolfov broj (3,14)
α3 - koeficijent asimetrije
α3 = 0 - koeficijent zaobljenosti
α4
α4 = 3

METODA UZORAKA

• Frakcija izbora

n f - frakcija izbora
f = n - uzorak
N
N - populacija, osnovni skup

Metode procjene

• Procjena aritmetičke sredine osnovnog skupa

Interval: X - aritmetička sredina osnovnog skupa

x - aritmetička sredina uzorka
x − t ⋅ sx < X < x + t ⋅ sx t - koeficijent pouzdanosti
- standardna greška procjene aritmetičke
sx
sredine

12
 f>0,05
f<0,05
s s N −n
n>30 s x = n>30 sx = ⋅
n n N −1
s
n<30 sx = s N −n
n −1 n<30 sx = ⋅
n −1 N −1

s - procijenjena standardna devijacija

n>50 s = σ
osnovnog skupa
n σ - standardna devijacija uzorka
n<50 s = σ ⋅
n −1

• Procjena totala osnovnog skupa

Interval: ∑X - total osnovnog skupa

∑x' - procijenjeni total
∑ x'−t ⋅ s∑ x'
< ∑ X < ∑ x'+t ⋅ s
∑ x'
t - koeficijent pouzdanosti
s x ' - standardna greška procjene totala
∑

x - aritmetička sredina uzorka

∑ x' = N ⋅ x sx - standardna greška procjene aritmetičke
sredine
s = N ⋅ sx
∑ x'

• Procjena proporcije osnovnog skupa

Interval: P - proporcija osnovnog skupa

p - proporcija uzorka
p − t ⋅ sp < P < p + t ⋅ sp t - koeficijent pouzdanosti
sp - standardna greška procjene proporcije

f>0,05
f<0,05

p⋅q p⋅q N −n
sp = sp = ⋅
n −1 n −1 N −1

m m - broj elemenata u uzorku s traženim

p= obilježjem
n
n - uzorak

q = 1− p

13
KORELACIJSKA I REGRESIJSKA ANALIZA

Linearna korelacija

• Jednadžbe pravaca regresije

Jednadžba prvog pravca regresije

Yc = a + b ⋅ x
Yc - vrijednost prvog pravca regresije

b=
∑ XY − X ∑ Y a, b
Xi
- parametri prvog pravca regresije
- frekvencije jedne pojave, i=1,...,n
∑X − X∑X 2
Yi - frekvencije druge pojave, i=1,...,n
a =Y −b⋅ X

- aritmetička sredina (prosječna vrijednost)

X =
∑X i
, Y=
∑Y i
X
prve pojave
N N Y - aritmetička sredina (prosječna vrijednost)
druge pojave
N - broj frekvencija u pojavi X ili Y
Jednadžba drugog pravca regresije
Xc = a ' + b ' ⋅ y
Xc - vrijednost drugog pravca regresije
b '
=
∑ XY − Y ∑ X a , b' - parametri drugog pravca regresije
'

∑Y − Y ∑Y
2

a' = X − b'Y

• Pearsonov koeficijent korelacije

r=
∑ ( X − X ) ⋅ (Y − Y )
i i
r - koeficijent korelacije
Xi - frekvencije jedne pojave, i=1,...,n
∑ ( X − X ) ⋅ ∑ (Y − Y )
i
2
i
2
Yi - frekvencije druge pojave, i=1,...,n

b - parametar u prvom pravcu regresije

r = b ⋅ b' b' - parametar u drugom pravcu regresije

14
 • Analiza varijance

Jednadžba analize varijance

∑ (Y i − Y )2
=
∑ (Y c − Y )2
+
∑ (Y
i − Yc ) 2
N N N
σ 2 = σ 2p + σ np2

σ 2
=
∑ (Y i − Y )2
N
a ∑ Y + b∑ XY − Y ∑ Y σ2 - ukupna varijanca
σ p2 = σp2 - protumačena varijanca
N σnp2 - neprotumačena varijanca

σ 2
=
∑Y 2
− a∑ Y − b∑ XY
np
N

Korelacija ranga

• Spearmanov koeficijent korelacije ranga

n
rs - koeficijent korelacije ranga
6 ⋅ ∑ d i2 di - razlika rangova
i =1
rs = 1 − n - broj frekvencija u pojavi X ili Y
n3 − n

rx - rang od pojave X
d i = rx − ry ry - rang od pojave Y

VREMENSKI NIZ

• Individualni indeksi

Verižni indeksi
Vt - verižni indeks
Y Yt - vrijednost pojave (frekvencija) u tekućem
Vt = t ⋅ 100
Yt −1 Yt-1 razdoblju, t=2,3,...,n
- vrijednost pojave (frekvencija) u
prethodnom razdoblju

15
Bazni indeksi
It - bazni indeks
Yt - vrijednost pojave (frekvencija) u tekućem
Yt razdoblju, t=1,2,...,n
It = ⋅ 100 Yb - vrijednost pojave (frekvencija) u baznom
Yb
razdoblju

• Linearni trend

Ishodište na početku razdoblja

Yc = a + b ⋅ x

b=
∑ XY − X ∑ Y Yc - vrijednost trenda
a,b - parametri trenda
∑X − X∑X 2

a =Y −b⋅ X

X =
∑X i
, Y=
∑Y i N - broj vremenskih jedinica
N N

Ishodište u sredini razdoblja

Yc = a + b ⋅ x

b=
∑ XY
Yc - vrijednost trenda
∑X 2
a,b - parametri trenda

a=
∑Y
N

Pripremile:
Dr.sc. Suzana Marković, docent
Sanja Raspor, asistent

16