Professional Documents
Culture Documents
ODSJEK: Saobraćaj
SMJER: Cestovni
PREDMET: Tehnologija cestovnog saobraćaja
KANDIDAT:
Asmir Hakanović MENTOR:
BROJ INDEXA v. prof. dr Osman Lindov
305-CS
5. ZAKLJUĈAK ............................................................................................................. 13
LITERATURA ............................................................................................................... 14
SKRAĆENICE ............................................................................................................... 15
PRILOZI ......................................................................................................................... 16
M
Mjjeerree ssiigguurrnnoossttii pprrii pprreevvoozzuu ooppaassnniihh m
maatteerriijjaa cceessttoovvnniim
m vvoozziilliim
maa
1. UVOD
Opasni ili restriktivni materijali u prometu jesu oni tereti koji zbog svojih
svojstava predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi i životinja, opasnost za okolinu
i opasnost za materijalna dobra. Opasnost od restriktivnih materijala u prometu moţe
biti direktnog ili indirektnog djelovanja na okolinu i osoblje koje njima rukuje. Najĉešće
se koriste materijali koji posjeduju opasna svojstva eksplozivnosti, otrovnosti,
zapaljivosti, korozivnosti, oksidativnosti i sliĉno.
razred 1.1 materije i predmeti kod kojih postoji opasnost od masovne eksplozije,
razred 1.2 materije i predmeti kod kojih postoji opasnost od "ispaljivanja" ali ne
masovne eksplozije,
razred 1.3 materije i predmeti kod kojih postoji opasnost od zapaljenja i manja
eksplozivna opasnost ili "ispaljivanje", ali ne opasnost od masovne eksplozije,
razred 1.4 materije i predmeti koji ne predstavljaju znaĉajnu opasnost,
razred 1.5 vrlo neosjetljive materije kod kojih postoji opasnost od masovne
eksplozije,
razred 1.6 ekstremno neosjetljive materije kod kojih postoji opasnost od
masovne eksplozije,
g) klasa 6. 1 – Otrovi,
1
Zakon o prevozu opasnih materija u RS, ĉlan 2.
2
Dţanić, Husein, Tehnologija materijala u transportu, 1989, Fakultet prometnih znanosti Zagreb, str.
283
supertoksiĉni "5".
3
Štrumberger, Nada, Tehnologija materijala u prometu roba 1997, Sveuĉilište u Zagrebu, Fakultet
prometnih znanosti, str. 289
— razred A — krute zapaljive tvari, kad se pojavljuje ţar, kao što su drvo,
papir, slama, ugljen, tekstil i drugo. Govori se o poţarima klase (razreda) A,
— razred B — zapaljive tekućine, kad ne dolazi do pojave ţara, kao što su
benzin, dizelsko i mlazno gorivo, masti, voskovi, lakovi, smole, katran i dr. Gorenjem
tih tvari govori se o poţarima klase (razreda) B,
— razred C — plinovite tvari koje gore izazivaju poţare klase (razreda) C; tu
pripadaju plinoviti ugljikovodici, vodik, klor i si.,
— razred D — zapaljive kovine koje gore izazivaju poţare klase (razreda) D; tu
pripadaju aluminij, magnezij i njihove legure, titan, elektron legura i si.),
— razred E — svi materijali od A do D koji se nalaze u blizini naprava pod
naponom jake i slabe struje, kao što su elektromotori, transformatori, razvodna
postrojenja i sl.
zapaljivost u zraku
maksimalni pritisak pri eksploziji
brzinu porasta pritiska pri eksploziji
temperaturu samopaljenja
kategoriju eksplozivne smjese
minimalnu temperaturu paljenja
brzinu gorenja
svojstva smjese zapaljene tvari i sredstva za gašenje poţara
kritiĉni promjer gašenja,
Kod gorivih tekućina za procjenu opasnosti od poţara potrebno je, osim spomenutih
znaĉajki za plinove i pare, poznavati i više drugih specifiĉnih svojstava koja su u vezi s
procesom gorenja gorive tekućine. Kod ĉvrstih je materijala nekad potrebno poznavati
osjetljivost materijala na udar i trenje, indeks rasprostiranja plamena, koeficijent
nastajanja dima, itd.
tvari koje s vodom ili nekom drugom tvari reagiraju i daju velike koliĉine topline ili
eksplodiraju, kao što su klorsulfonska kiselina, kalcijev oksid i dr.;
hemijski nestabilne tvari, koje se, bez udjela kisika, zagrijavanjem, trenjem ili
udarima raspadaju uz eksploziju, kao što su olovni azid, ţivin fulminat itd.
U prometu opasnih tvari vaţno je, uz ostalo, poznavati brzine gorenja. Na otvorenim
prostorima, pri normalnom izgaranju gorivih materijala zrakom, brzina širenja plamena se
kreće od 10 do 30 cm/s. Takvo širenje plamena naziva se laminarnim gorenjem. U
pojedinim slojevima plamena temperatura zavisi od sastava plinske smjese, a iznosi od
1500 do 3000°C.
Radioaktivne tvari mogu biti prirodnog i umjetnog porijekla. Prirodne radioaktivne tvari
emitiraju tri vrste zraĉenja:
za ĉuvanje radioaktivnih materijala. Od organskih tvari uspješno se moţe koristiti hitin, koji je
polisaharid ţivotinjskog porijekla.
Za otrove, bez obzira na agregatno stanje, koristi se razliĉita ambalaţa koja u promet
moţe doći samo kao originalna, od proizvoĊaĉa.
Pri pakiranju materijala osjetljivih na kiseline i njihove pare mora se voditi raĉuna o
otpornosti ambalaţnog materijala na te kiseline.
5 - oksidirajuće djelovanje
6 - otrovnost i opasnost od
zaraze
7 - radioaktivnost
Slika 1 Označavanje pakovanja opasnih materija
8 - korozivnost
VOZILIMA
Prijevoz opasnih tvari zahtijeva veće mjere opreza nego što je to pri pakiranju i
skladištenju. U prijevozu postoje i dodatni rizici, kao što su djelovanje promjenjivih
sila, promjene klime, te eventualne prometne nezgode koje mogu izazvati prave
katastrofe uzrokovane djelovanjem opasnih tvari. Stoga postoje mnogi meĊunarodni
propisi o prijevozu opasnih tvari, kojima je utvrĊena klasifikacija, naĉin oznaĉavanja i
uvjeti kojih se mora pridrţavati tokom prijevoza.
Sva vozila koja prevoze opasne materije moraju da budu posebno obiljeţena. Za
to se koriste dvije vrste oznaka - listice
opasnosti i tabla za obiljeţavanje
vozila, ĉije su dimenzije i izgled
odreĊeni pravilima ADR-a. Listica ima
oblik "nagnutog" kvadrata i na njoj je
simbolima prikazana vrsta i stepen
opasnosti. Tabla za obiljeţavanje je
narandţasta, sa crnim okvirom, i
horizontalno je podijeljena na dva polja
(slika 2). U gornjem se sa dvije ili tri
Slika 2 Tabla za obilježavanje vozila
cifre obiljeţavaju vrste opasnosti, a u
donjem je brojĉana oznaka materije prema nomenklaturi ADR-a. Na osnovu podataka
sa table, struĉne ekipe u sluĉaju nesreće znaju kako treba da postupaju, zbog ĉega ona
mora biti napravljena tako da podaci mogu da se proĉitaju i ako je tabla bila 15 minuta u
plamenu. Na slici 2, broj 23 pokazuje da se radi o materije ĉije su pare zapaljive, dok
broj 1965 govori da se radi o propan butanu.
Prva cifra oznaĉava osnovnu opasnost, a druga i treća dodatne opasnosti. Treća
nije obavezna, a ako nema nijedne dodatne opasnosti, na drugo mjesto se upisuje nula.
Ako je opasnost jako izraţena upisane su dve iste cifre. Naprimjer, «3» znaĉi zapaljivo
a «33» jako zapaljivo. Ako materija burno reaguje u dodiru sa vodom, uz broj se upisuje
slovo «X».
Listice dodatne
opasnosti postavljaju
se uz listice osnovne
opasnosti kako bi
pobliţe upozorile na
opasnu tvar koja se
prevozi. Za
obiljeţavanje opasnih
U ADR propisima (u vezi sa mjerama sigurnosti pri prevozu), kaţe se još da:
u cestovnom motornom vozilu koje prevozi opasne tvari ne smije biti drugih
osoba osim vozaĉa, suvozaĉa i pratioca
u vozilu ne smije biti tvari koje mogu izazvati poţar
vozilo natovareno opasnom tvari ne smije biti popravljano u dijelovima koji
mogu izazvati poţar ili eksploziju
koliĉina opasne tvari limitirana je, tako da u sluĉaju prosipanja ili druge nezgode
u prijevozu ne doĊe do ugroţavanja drugih sudionika u prometu, te do uništenja
imovine veće vrijednosti.
brzina motornog vozila natovarenog opasnim materijalom ne smije biti veća od
70 km/h
prema ADR, motorna vozila koja prevoze opasne tvari moraju biti oznaĉena
znakovima i svjetlom. Oznaka na vozilu s prednje i zadnje strane pravougaonog
je oblika s naranĊastom reflektujućom osnovom, dimenzija 30 x 40 cm.
zabrana zajedniĉkog utovara opasnih materija sa razliĉitim listicama opasnosti,
osim ako zajedniĉki utovar nije dozvoljen prema tablici (Prilog 1)
ako se, nakon što je vozilo ili kontejner u kojemu su zapakirane opasne tvari
istovaren, utvrdi da je neznatna koliĉina sadrţaja iscurila, vozilo ili kontejner
moraju se oĉistiti što prije i svakako prije utovara
zabranjeno je pušiti za vrijeme manipulacije u blizini vozila ili kontejnera i u
vozilu ili kontejneru
utovar i istovar se vrši na, za to predviĊenim, punktovima
ministarstvo koje izdaje potvrdu o prevozu opasnih materija moţe traţiti
dodatne mjere sigurnosti, a najĉešće su to pratnja i trasa kretanja
u sluĉaju zapaljivih plinova ili tekućina, ĉije je plamište 60oC ili niţe, ili UN br.
1361, ugljik ili ĉaĊa, pakirna skupina II, mora se postaviti ispravni elektriĉni
spoj od teretnog prostora vozila, prenosive cisterne ili vozila cisterne sa zemljom
prije punjenja ili praţnjenja cisterne. Uz to, brzina protoka mora se ograniĉiti.
5. ZAKLJUČAK
Na prijevoz se mogu dati samo one opasne tvari koje zadovoljavaju uvjete ADR-
a , a za svaku tvar se daje odgovarajuća isprava.
Osoba koja upravlja prevozim sredstvom kojim se prevoze opasne tvari duţna je
posjedovati ispravu o prijevozu opasne tvari, potvrdu o ispitivanju vozila, certifikat
ispravnosti vozila, potvrdu o struĉnoj osposobljenosti za upravljanje tim vozilom i upute
o posebnim mjerama sigurnosti.
Naţalost, naša drţava još uvijek nema jedinstven Zakon o cestovnom prevozu
opasnih materija, te se stoga koriste entitetski zakoni i upute koje daje Europska unija
kroz ADR sporazum i direktive o prevozu opasnih materija.
LITERATURA
SKRAĆENICE
LD – Lethal Dose, smrtonosna doza neke tvari za odreĊen procenat pokusnih ţivotinja
(npr. LD50 znaĉi da će doza tog otrova – supstance ubiti 50 % pokusnih ţivotinja)
Gy – grej (po britanskom fiziĉaru Luis Harold Greyu) je jedinica SI sistema za koliĉinu
apsorbovanog jonizirajućeg zraĉenja, definiše se kao apsoprcija 1 dţula energije 1
kilogramom tvari (najĉešće ljudskog tkiva)
J – dţul (nazvana po James Prescott Joule) je SI jedinica za energiju, rad ili toplinu,
definiše se kao rad obavljen (energija utrošena) djelovanjem sile od jednog njutna na
putu duţine jednog metra.
PRILOZI