Naziv 'pogani', kojim krani nazivaju pripadnike politeistikih religija, potjee iz kasnog antikog razdoblja, kao izraz vjerske

ekskluzivnosti i netrpeljivosti. Latinska rije 'pagani' imala je ve tada jedan pejorativni prizvuk, izvorno oznaujui seljaka ili priprosta i neuglaena ovjeka. Paradoksalno je da su upravo najmudriji meu kranima, odnosno filozofi, uviali da bi sama kranska filozofija, bez poganske bila isprazna, pa ak i na neki nain praznovjerna. Stoga su svi oni, poev od prvih, Justina, Klementa i Origena, pa do Eckharta i Nikole Kuzanskog, obvezno prouavali djela poganskih filozofa. Ovdje su maksime iz poganske filozofije stare Grke i Rima, iz kojih se vidi zato je poganska filozofija uspjela opstati kroz cijeli Srednji vijek, ak i u vrijeme najeih progona inkvizicije.

Filozofi antike Grke

Ogovara li nekog, oekuj da e uskoro uti jo gore stvari o sebi samom. (Hesiod) Ne treba se uvijek ponaati isto, samo oni koji se znaju promijeniti, s promjenom situacije e se spasiti. (Ezop) Izbjegavaj nasladu koja raa tugom. (Solon) Kada si sretan budi umjeren, kad si nesretan, budi razborit. (Perijandar) Budi velikoduan s prijateljima, jo e te vie voljeti; budi velikoduan s neprijateljima, postat e ti prijatelji. (Kleobul) Ono to predbacuje drugome, ni sam ne ini. (Pitak) Naui vladati nad trbuhom, snom, poudom i ljutnjom. (Pitagora) Teko je boriti se s poudom, jer to ona hoe, kupuje na tetu due. (Heraklit) Onaj to goori ono to eli, treba oekivati da e uti ono to ne eli. (Euripid) Kakvo se sjeme posije, takav plod treba i oekivati. (Antifont) Loe drutvo unitava dobre navike. (Menandar) Mirna i vedra osoba ini mirnim i vedrim sebe i druge. (Epikur) U ivotu nemoj nikada raditi ono, to bi te moglo dovesti do toga, da osjeti strah ili sram, ako dovesti za to drugi ljudi saznaju. (Epikur) Kraljevska je stvar initi dobro i o sebi sluati loe. (Antisten) Ne moemo se svima sviati, i to nije nita udno. Zeus, koji nam alje kiu, nije time svima udovoljio. (Teognid) Ne voli stvarno onaj, koji ne voli neprekidno. (Aristotel) Postoji vrijeme za zaljubljenost, vrijeme za voenje ljubavi i postoji vrijeme da se prestane. (Timon) Bogovi zaista od poetka nisu smrtnicima otkrili sve stvari, ali dugim traganjem smrtnici postiu napredak u pronalaenju. (Ksenofan) Treba biti mudar, da bi prepoznao mudraca. (Fokilid) Ukradene stvari nas ne obogauju. (Hesiod) Mnotvo rijei ne ukazuje na mnotvo znanja. (Tales) Duhovni san brat je stvarne smrti. (Pitagora) Psi laju na one koje ne poznaju. (Heraklit) Suprotni elementi tvore sklad. Od onih elemenata koji su suprotnosti, stvorit e se najljepa harmonija. (Heraklit) Nije dobro za ljude da im sve ide kako oni ele. (Heraklit)

Oni koji trae zlato, moraju prekopati mnogo zemlje da bi nali malo zlata. (Heraklit) zemlje Oi i ui su loi svjedoci ako im duh nije obrazovan. (Heraklit) Glupost je sestra zlobi. (Sofoklo) Mudrom je utnja odgovor. (Euripid) Ljepota jest neto ivotinjsko, ako nije udruena s umom. (Demokrit) U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki. (Aristotel) obrazovanju Bogovi sluaju one, koji im se pokoravaju. (Homer) Bog, a ne ovjek, mjerilo je svih stvari. (Platon) ovjek ne poznaje pravu sreu, jer uvijek eli ono to nema. (Bakhilid) Bolje je siromatvo bez opasnosti i straha od bogatstva punog nemira i patnje. (Ezop) opasnosti Preveliko bogatstvo je uzrok propasti mnogih, jer je teko odrati mjeru u izobilju. (Teognid) Lake je trpjeti siromatvo i bijedu, nego oholost i bezobzirnost drugih. (Euripid) Drutvo u kojem nema siromatva jest ono koje ima najplemenitija naela. (Platon) Vladati samim sobom i ne brinuti o bogatstvu ini ovjeka sretnim. (Platon) Nesretan je onaj, koji ne zna nesreu trpjeti. (Bijant) Rijei su lijek dui koja pati. (Eshil) Tko nanosi nepravdu, nesretniji je od onog koji je trpi. (Demokrit) nesretniji Nijedno zadovoljstvo nije samo po sebi loe, ve su loi naini putem kojih ljudi dolaze do zadovoljstva, koja time postaju bolna, a ne sretna. (Epikur) Kada ljepota zahvati neto jedinstveno, i to ima sline dijelove, cjelini daje isto. Dua je runa uslijed spoja, mijeanja i priklanjanja tijelu i materiji. Neistom je zbog moralne iskvarenosti i blato drago, kao to se i svinje, tjelesno neiste, tome Neistom raduju. Dua postaje neto dobro i lijepo kada postaje slina bogu, jer ljepota i sudbina bia jesu odande. Oko nikada ne bi vidjelo sunce da nije postalo suncoliko, niti bi dua vidjela lijepo da nije postala lijepa. Priroda ovog svijeta izmijeana je iz uma i nunosti i sve ono to je u njega od boga dobro je, a zla potjeu od stare prirode materije koja jo nije ureena. Nigdje drugdje ne trena traiti zlo, nego ga postaviti u duu i smatrati ga odsustvom dobra. (Plotin) Svako mnotvo ima na neki nain udjela u jednome. (Proklo)

Filozofi antikog Rima

Vrednote koje se u nekom narodu zabacuju, uvijek su pogaene i nemone. Treba se uvati udnje za slavom. Nije poboan onaj, ijoj je pobonosti izvor strah. Za sve one, koji su eljni uenja, znanje i kontemplacija su izvor zadovoljstva. Sve to je prekomjerno, bilo u vezi godinjih doba, polja ili u ljudskom tijelima, nakon to je prekomjerno, bilo uzrokom obilja ili sree, dovodi do suprotne pretjeranosti. Nijedno prirodno utemeljenje nema pravo samo po sebi i zato ni ne postoje ljudi po prirodi ispravni. Slabost je u stvari, a ne priroda ili volja, majka pravednosti. Ne moe biti sretnije drave od one, u kojoj najbolji imaju vlast. Samo u onoj dravi u kojoj narod ima najveu mo, postoji prava sloboda.

Blagostanje drava bez sumnje ovisi o mudrosti njihovih najboljih ljudi. Oni koji svojim autoritetom i otroumnou upravljaju dravama daleko su superiorniji u mudrosti od onih koji ive daleko od javnog ivota. (Ciceron) Nijedna stvar se ne vraa u nitavilo, ve se svaka rastvaranjem vraa materijalnim tijelima. (Lukrecije) Dvije najljepe stvari pratiti e nas gdje god poli: jedinstvena priroda i naa vrlina. ovjek ne moe postati objektom prezira drugih, prije no to je to postao samom sebi. Ne smijemo biti ljubomorni na one koji stoje na viem poloaju nego mi; ono to smo mislili zabunom da je vrhunac, ispostavi se da je rub ponora. Dvije su velike prepreke duevnom miru: ne moi promijeniti ita i ne tolerirati ita. Potrebno je naizmjenino biti u samoi i posjeivati druge. Prvo e initi da osjetimo odsutnost ljudi, a drugo nas samih, i jedno e biti lijek za drugo. Mudri ovjek je siguran, ozljede i uvrede ne diraju ga. ivjeti sretno znai ivjeti u skladu s prirodom. Bolje se slua onaj, koji upravlja mekom rukom. Dug je put poduavanja, kratak i uinkovit davanja primjera. Isti pepeo izjednait e ono to voli i ono to prezire. Bog je ovjeku podario dva dara koja su ga od ovisnika pretvorila u gospodara: razum i drutvenost. Grijei onaj koji dri da se ropstvo protee na cijelog ovjeka; najbolji je njegov dio izuzet. Tijela su podlona i pripadaju gospodarima, ali je dua slobodna. Sjeanje na uitke je mnogo dugotrajnije i stvarnije od njihove stvarne prisutnosti. Biti daleko od domovine ne znai biti nesretan. Svako je mjesto domovina mudrom ovjeku. Mudri ovjek ima miljenje razliito od veine ljudi, i kao to zvijezde idu u smjeru suprotnom od kretanja neba, tako on ide u smjeru suprotnom opem miljenju. ovjek ui ivjeti tokom cijelog njegovog ivota. Koliko je veliko divljenje prema nekom, toliko je jaka i zavist. Svaku okrutnost uzrokuje slabost. Srea jest slobodan duh, uzvien, neustraiv, postojan, s onu stranu straha i poude. Zadovoljstvo, kad doe do vrhunca, gasi se. Nema sigurnijeg zadovoljstva od onog, koje nam nitko ne moe uzeti. Ljudi dok poduavaju, takoer i ue. Skrivati se isuvie od ljudi i izbjegavati ih takoer je jedna vrsta eksponiranja. Roeni smo pod jednom monarhijom: slobode i poslunosti Bogu. Nita ne pobuuje tolko divljenja kao ovjek koji su herojski nosi s vlastitom nevoljom. Bogati se ne razlikuju od prosjaka, u stvari su i siromaniji od njih: ovi imaju male potrebe, a oni velike. Nije sretan onaj koji je prikupio mnogo novca, ve onaj koji je prikupio svaku dobrotu u duhu. Tereti su laki onima, koji ih znaju nositi. Bolest, patnja, siromatvo, smrt. Nijedno od ovih iskustava nije slavno samo po sebi, no bez njih se slava ne postie. (Seneka) Ukloni osjeaj pretrpio sam nepravdu i nestat e sama nepravda. Sve to postoji, sjeme je onoga to e od njega postati. Na svemir uvijek gledaj kao na jedno stvorenje u kojeg je jedno tijelo i jedna dua. Ono to nastupa kasnije uvijek je u svezi s onime to je bilo ranije. Najkrai je put onaj, koji je u skladu s prirodom.

Sastojim se od uzroka i tvari. Ni jedno ni drugo nee nestati u nita, ako to nije postalo od niega. Tvoje miljenje bit e onakvim, kakvima su predodbe koje doziva u duu. Najbolji je nain obrane od onih koji ti ele zlo, da njima ne nalikuje. Smrt je odmor od dojmova to nam pruaju osjeti ograniavajuih poriva, i od lutnja uma i tekog sluanja tijelu. esto razmiljaj o povezanosti svega u Svemiru i o uzajamnom odnosu stvari. to se dogaa svakome posebno, korisno je za cjelinu. Tko se boji smrti, boji se ili nedostatka osjeaja ili promjene osjeaja. Ako ne bude uope osjeao, nee osjeati i u tome nema nita loe. Ako pak bude osjeao drukije, bit e drugo stvorenje, ali nee prestati ivjeti. Nemoj prezirati smrt, neka ti bude mila, jer je i ona jedna od objava onoga to Priroda hoe. Sve to je dio neke cjeline tei onome to je s njime zajednikog porijekla. Eonima godina pripremalo se za tebe sve to ti se moe dogoditi. Splet se uzroka odavno spleo za tvoje postojanje i sve to je uz njega povezano. (Marko Aurelije) Ono to je jednostavno i nepodijeljeno po prirodi, razdjeljuje se ljudskom pogrekom, i ljudi pretvaraju ono to je istinito i savreno, u lano i nesavreno. Ako je neto isuvie slabo u nekom dijelu, oito ba u tom dijelu ima potrebu pomoi drugih dijelova. U dobru samome i nigdje drugdje jest bit Boga. Dobro jest cilj i svrha svih bia. Upravljati odluno i vladati harmonino svime jest najvie dobro. Poroci nikad ne ostaju nekanjeni, niti vrline bez nagrade. Oni koji ine zlo nesretniji su od onoga koji ga podnosi. Ako eli dobiti prikladnu nagradu za zasluge, voli dobre i imaj saaljenja za zle. Onaj koji se udaljava od svevinjeg uma, sputava se lancima sudbine, i obrnuto, ovjek je tim slobodniji od utjecaja sudbine to se vie pribliava onom, koji je sredite svega. (Boetije)