I DIO I POGLAVLJE SOCIJALNA PSIHOLOGIJA NA DJELU

Postoje dvije tradicije socijalne psihologije i to: 62.pristup usmjeren na drutvo (naglaava uvjetujue funkcije sovcijalnog odnosno drutveno-strukturalnog konteksa) 63.pristup usmjeren na pojedinca (oslanja se na prouavanje iskustva i ponaanja pojedinca) Individualizam je doktrina koja naglaava prava, vrijednosti i interese drutva koji se moraju izvesti i opravdati sva prava i vrjednosti drutva. Hedonizam je doktrina da je svaka aktivnost motivirana eljom za ugodom i izbjegavanjem bola. Sociologija je drutvena znanost koja se bavi drutvenim sustavima i strukturama kao to su drutveni odnosi, drutvene institucije i cijela drutva. Pozitivizam je doktrina prema kojoj znanje treba biti zasnovano na prirodnim pojavama i njihovim vremenskim prostornim odnosima kako ih provjeravaju metode empirijskih znanosti. Postoje 2 glavna pristupa socijalnoj psihologiji: 64.Vlkerpsychologie (Mortiza Lazarusa, Hermana Steinthala i Wilhema Wundta) 65.Psihologija mase (talijanskih francuskih pisaca kasnog 19. stoljea kao to su Tarde i Le Bon) Kljuni pojmovi: 66.grupna svijest 67.hedonizam 68.individualizam 69.mentalna zaraza 70.pozitivizam 71.pristup usmjeren na drutvo 72.pristup usmjeren na pojedinca

73.psihologija mase 74.sociologija 75.sugestija 76.ultiritarizam 77.vlkerpsychologie Stres i ljudsko zdravlje Jedan od pionira u istraivanjima stresa bio je Hans Selye koji je stres definirao kao psiholoku reakciju tijela na prjetee dogaaje. Holmes i Rahe su predloili da je stres stupanj u kojem se ljudi moraju mijenjati i prilagoavati vlastiti ivot kao reakciju na vanjski dogaaj. Kako bi procjenili stupanj promjene u ivotima ljudi Holmes i Rahe razvili su mjernu skalu nazvanu skala socijalne prilagodbe npr. neki dogaaji kao smrt suprunika ili partnera sadre mnogo jedinica ivotne promjene jer zahtjevaju najveu promjenu ovjekove svakodnevne rutine, dok drugi dogaaji kao to su kazne za prometni prekraj imaju malo jedinica ivotne promjene. Richard Lazarus uoio je u svom radu da subjektivni a ne objektivni stres uzrokuje probleme. On stres definira kao negativni osjeaj vjerovanja koji se javlja uvijek kada ljudi procjene da se ne mogu suoaavati sa zahtjevima svoje okoline. Neka istraivanja su pokazala da je visok stupanj percipirane kontrole povezan sa psihikim i fizikim zdravljem. Percipirana kontrola se definira kao vjerovanje da moemo uticati na svoju okolinu i odreivati hoemoli doivjeti pozitivne ili negativne ishode. Eksperiment: percipirana kontrola i smrtnost U dva vrena istraivanja kod stienika doma za starije osobe izazvan vei osjeaj kontrole nad vlastitim ivotom.. U jednom istraivanju intervencija je trajala dulje vrijeme tako da su se sudionici osjeali da imaju kontrolu. Ova intervencija je imala pozitivan uinak na stopu smrtnosti. Vjerovatnost da e biti ive 18 mjeseci kasnije bila je vea kod osoba kojima je omoguen osjeaj kontrole nego meu onima kojima nije. U drugom istraivanju intervencija je bila privremena. Pruanje a potom

oduzimanje kontrole imalo je negativne uinke na stopu smrtnosti. (Raadin, Schulz i Hanus). Samopouzdanje Prema Banduri samopouzdanje je vjerovanje da smo sposobni izvriti odreene postupke koji e dovesti do eljenih ishoda. Pokazalo se da na temelju razine samopouzdanja moemo predvidjeti niz ponaanja poput vjerovanja da emo prestati puiti, smraviti, redovito vjebati isl. Objanjenje negativnih dogaaja: nauna bespomonost Nauna bespomonost je stanje pesimizma koje se javlja kada negativni dogaaj pripisujemo stabilnim, unutarnjim i globalnim imbenicima. Stabilna atribucija je vjerovanje da je dogaaj uzrokovan neim vezanim uz vas npr. naim vlasstitim sposobnostima ili trudom to je suprotvo imbenicima izvan vas npr. teina ispita. Globalna atribucija je vjerovanje da je dogaaj uzrokovan imbenicima koji su primjenjivi u velikom broju situacija npr. vaa inteligencija koja utie na va uradak u brojnim podrujima a ne imbenicima koji su specifini i primjenjivi samo u ogranienom broju situacija. Teorija naune bespomonosti povezana je sa teorijom atribucije. Predstavnici atribucione teorije predpostavljaju da nai stavovi i ponaanja ovise kako tumaimo uzroke dogaaja a ova je predpostavka prisutna i kod teorije bespomonosti. Prjetnja stereotipom javlja se kada su ljudi zabrinuti zbog predvianja negativnog stereotipa koji se odnosi na njihovu grupu. Primjerice Afroamerikanci koji rjeavaju test mogu strahovati da e lo uradak potvrditi negativne kulturaklne stereotipe i da su Afroamerikanci neinteligentni. Ovakva zabrinutost moe oteati uspjeh. Istraivanja su pokazala da afroameriki studenti na koledu postiu slabiji uradak od

bjelaca kada misle da je test mjera inteligencije. Kada misle da isti test nije mjera inteligencije, ime se otklanja zabrinutost zbog potvrivanja stereotipa ostvaruju isti uradak kao i bjelci (Steele i Aronson). Spolne razlike suoavanja sa stresom Stilovi suoaavanja su naini na koje ljudi reaguju na stresne dogaaje. Walter Cannon definirao je pojam reakcija borbe ili bijega i to je reagovanje na stresne dogaaje napadanjem izvora stresa ili bjeanjem od njega. ene su sklonije nego mukaraci razvijati intimna prijateljstva, saraivati s drugima i usmjeravati panju na socijalne odnose osobito kada su pod stresom. Taylor i suradnici razvili su strategiju brige i prijateljstva pri emu se na stres reagira brinim postupcima usmjerenim na zatitu sebe i vlastitog potomstva i stvaranjem socijalne mree koja prua zatitu od prijetnji. Stoga Taylor i suradnici smatraju da je kod ena evaluirao drugaiji nain reagoranja na stres i to reakcija brige i prijateljstva koja se definira kao reagiranje na stres brinim postupcima osmiljenim za zatitu sebe i vlastitog potomstva te stvaranje socijalnih mrea koje pruaju zatitui od prjetnji. Socijalna podrka: Poimanje i pomo drugih ljudi Vei broj istraivanja pokazao je da socijalna podrka definirana kao percepcija da drugi reagiraju na potrebe pojedinca i prihvaaju ih znatno pomau u suoavanju sa stresom prema predpostavci ublaavanja stresa socijalna podrka nam je potrebna kada smo pod stresom jer nas titi od tetnih uinaka tog stresa.

Okoli kao izvor stresa Okoli je oduvjek bio izvor stresa za ljudska bia. Ponekad dok sjedimo

u svojim udobnim domovima, jedui hranu koju smo kupili u trgovini zaboravljamo koliko su oskudno ivjeli ljudi tokom veeg dijela svoje povijesti. Buka kao izvor stresa Poznato je da izlaganje buci uzrokuje oteenje sluha. Buka i percipirana kontrola kae da sudionic koji su smatrali da mogu kontrolirati munu buku postizali su jednako dobar uradak na kasnijim zadacima kao i sudionici koji uope nisu uli buku. Uestala i nevidljiva buka je neizbjena injenica u svakodnevnom ivotu. Istraivanja su pokazala da djeca izloena stalnoj buci imaju visok krvni tlak, lako ih je omesti i vea je vjerovatnoa da e odustati prilikom slaganja sloenih slagalica nego druga djeca. Guva kao izvor stresa Kada doe subotnje vee mnogi od nas su spremni da se pridrue svojim prijateljima kako bi sebi pruili vee punu zabave smatramo da je to bolje da se okupi to vei broj ljudi. Ova injenica je navela istraivae da razlikuju dva pojma: napuenost i skuenost. Napuenost je pojam koji se odnosi na broj ljudi koji obitavaju datom prostoru. Skuenost je subjektivni osjeaj neugode zbog prisustva drugih ljudi. Guva i percipirana kontrola kae da sudionici koji su osjeali da imaju kontrolu nad guvama gotovo su se jednako trudili na kasnijim zadacima kao i sudionici koji uope nisu bili u guvi. Guva i preotereenost osjetila kae da e guva biti odbojna ako dovede do preoptereenosti osjetila koja se javljaju kada primamo iz okoline veu koliinu podraaja od one kojoj u datom trenutku moemo posvetiti panju ili je obraditi. tednja vode Eksperiment: Eliot Aronson i njegovi studenti odluili su u novoj

situaciji primjeniti metodu licemjerja koju su koristili u istraivanju sa perzervativima. Postupak se sastojao od prilaenja studenticama na putu od bazena do tueva i eksperimentalne manipulacije i nakon ega ih je pomonica istraivaa pratila do prostorije za tuiranje gdje je nenametljivo mjerila vrijeme njihovog tuiranja. Od sudionica se u jednom istraivanju trailo da odgovore na kratki upitnik o potronji vode. U drugoj su situaciji sudionice su u istraivanju iznjele javnu primjedbu potiui druge na tednju vode. Preciznije od svih sudionica je zatraeno da se potpiu na javni plakat na kojem je pisalo Krae se tuirajte i iskljuite vodu za vrijeme amponiranja. U kljunoj situaciji, situaciji licemjerja sudionice su inile oboje. One sudionice kod kojih je izazvan osjeaj licemjerja promjenile su svoje ponaanje kako bi se osjeale dobro. U ovom sluaju su se kratko tuirale. Uistinu postupak je bio toliko djelotvoran da je prosjeno vrijeme tuiranja studentica bilo smanjeno na 3,5 min. Redukcija otpada Eksperiment:Uinci usporedne povratne informacije na ponaanja usmjerena na tednju energije Zaposlenici u dva

tvornika postrojenja potisniuti su da tede energiju i primili su povratnu informaciju o tome koliko je njihovo postrojenje uspjeno. Meutim zaposlenici su u samo jednom od postrojenja primili usporednu povratnu informaciju o tome koliko su bili uspjeni u odnosu na zaposlenike drugog postrojenja. Zaposlenici drugog postrojenja najvie su poboljali svoje ponaanje osobito eim gaenjem svjetla (Siero, Baker, Deker i dr).

Zato oevici esto grijee? Problem je u tome to na mozak nije videokamera koja moe zabiljeiti i pohraniti dogaaj i ponovo ga pustiti sa savrenom tanou. Zapaanje predstavlja proces zapamivanja i poklanjanja panje informacijama iz okoline. Budui da ljudi ne mogu opaziti sve to se oko njih dogaa oni zapaaju samo dio dostupnih informacija iz okoline. Patricia T., John T. i John Y. u istraivanjima kaznenih dijela utvrdili su dosta pogreaka oevidaca. Oni su pronalazili policijske biljeke sluajeva razbojnitva i pljaki u kojima je osumnjeeni nakon uhienja priznao zloin. Da bi bili vjerodostojno oevici moramo izvriti 3 obrade u pamenju: 78.stvaran dogaaj 79.pohranjivanje (informacije koje ljudi zapaaju u okolini i pohranjuju u pamenje) 80.dosjeanje (informacije kojih se osoba kasnije dosjea)

Nepoznate stvari se puno tee pamte nego poznate, npr ljudi su bolji u prepoznavanju lica pripadnika iste rase i ta pojava je poznata kao prisrasnost prema vlastitoj rasi. U stvarnosti naalost procesi naeg pamenja i nisu tako jednostavni. Ljudi mogu pomjeati signale gdje su neto uli ili vidjeli tako da se sjeanja u jednom albumu pomjeaju sa sjeanjem drugog. Kao rezultat ljudi mogu imati prilino netano pamenje toga to su vidjeli. To je zakljuak Elizabeth Loftus i suradnika nakon godina istraivanja rekonstruirajueg pamenja. Rekonstruirajue pamenje je proces kojim informacije s kojima smo se susreli nakon nekog dogaaja iskrivljuju pamenje tog dogaaja. Moe li se vjerodostojnost svjedoenja poveati? Ovdje su isprobana dva opa pristupa ali niti jednim naalost nije dokazana velika uspjenost. Prvi ukljuuje hipnozu kao nain poboljanja dosjeanja. Naalost ne postoje dokazi da hipnoza poboljava tanost svjedokova dosjeanja Drugi nain kojim se pokuava poveati tanost svjedoenja je koritenjem kognitivnog intervjua a to je tehnika kojom uvjebani intervjuer pokuava poboljati svjedokovo dosjeanje izmjerujui panju svjedoka na detalje i kontekst dogaaja.

III POGLAVLJE SOCIJALNA SPOZNAJA: KAKO RAZMILJAMO O SOCIJALNOM SVIJETU

Socijalna spoznaja je nain na koji ljudi misle o sebi, socijalnoj okolini ili specifinije kako odabiru, tumae, pamte i koriste socijalne informacije u prosuivanju i odluivanju. Jedna vrsta socijalne spoznaje

je automacko miljenje. Automacko miljenje moe se definirati kao razmiljanje koje nije svjesno, namjerno i voljno i u koje se ne ulae napor. Npr. ljudi automacki koriste sheme koje su spoznajne struktuirane cjeline koje ljudi stvaraju kako bi organizirali svoje znanje o socijalnom svijetu vezano uz neku temu ili podruje i koje utiu na informacije koje ljudi uoavaju o kojima misle i koje pamte. Jedna od odrednica shema koju e ljudi primjeniti u nekoj situaciji je dostupnost. Dostupnost je stupanj u kojem su sheme ili koncepti istaknuti u naoj svijesti i stoga je vjerovatno da emo ih upotrjebiti pri donoenju prosudbi o socijalnom svijetu. Samoispunjavajue proroanstvo je proroanstvo prema kojem se nae sheme ostvaruju zbog nesvjesnog postupanja prema drugima na nain koji ih navodi da postupaju u skladu sa naim shemama. Osim shema ljudi se automacki koriste i heuristikama u prosuivanju koje im pomau da se nose sa velikom koliinom socijalnih informacija s kojima se susreu. Heuristika dostupnost je lakoa da se neega moemo dosjetiti a heuristika reprezentativnost pomae nam da odluimo koliko je jedno slino drugome.

IV POGLAVLJE SOCIJALNA PERCEPCIJA: KAKO SPOZNAJEMO DRUGE LJUDE

Socijalna percepcija prouava kako stvaramo dojmove i donosimo zakljuke o drugim ljudima. Vaan izvor informacija kojim se pri tome sluimo je neverbalno ponaanje ljudi kao to su njihovi izrazi lica, pokreti tijela isl.

Neverbalno ponaanje Neverbalna komunikacija je nain na koji ljudi komuniciraju bez rijei namjerno ili nenamjerno, a neverbalni znakovi ukljuuju izraz lica, ton glasa, geste, poloaj tijela, pokret, dodir isl. Kako neverbalna komunikacija djeluje? Neverbalno ponaanje se prvenstveno koristi za: 81.izraavanje emocija (oi su vam suene, obrve sputene, usne su vam stisnute u tanku ravnu cetu-ljuti ste) 82.otkrivanje stavova (svia mi se-smjeenje, pojaan kontakt oima, ne svia mi se-izbjegavanje pogleda, duboki glas, tijelo okrenuto na drugu stranu) 83.odravanje osobina linosti (ja sam otvorena osoba-iroke geste, promjene u modulaciji tokom govora) 84.reguliranje verbalne komunikacije (spustite glas i odvratite pogled dok zavravate reenicu) Pokazivanje emocija izrazom lica Krunski dragulji neverbalne komunikacije su izrazi lica. Darwinovo istraivanje izraza lica imalo je ogroman uticaj u mnogim podrujima. Sva ljudska bia kodiraju-pokazivanje ili izraavanje neverbalnog ponaanja kao to je smjeenje ili tapanje nekoga po leima i

dekodiraju-tumaenje znaenja neverbalnog ponaanja koje drugi ljudi izraavaju, kao to je zakljuivanje da je tapanje po leima bio izraz gledanja sa visine a ne naklonosti. Istraivanja Dachera i Keltnera npr ukazuju da nelagoda ima specifian neverbalan izraz kako je provjerena u njegovom uztorku studenata bjelaca i crnaca. Od studenata se u Keltnerovom istraivanju traili da izvedu teak zadatak koji ih je esto dovodio do osjeaja da im nestaju sposobnosti. Keltner je paljivo kodirao fotografije razliitih izraza na njihovim licima tokom rjeavanja zadataka, a kasnije je od studenata traio da ih dekodiraju. Keltner je zakljuio da postoji specifian izraz za neklagodu koji se sastoji od okretanja glave, pogleda prema dolje, odvraanja pogleda na stranu, smjeka na silu isl. imbenici koji smanjuju tanost dekodiranja emocija Ispravno dekodiranje izraza lica mnogo je sloenije nego to slutimo. Prvi razlog jeste taj to ljudi esto pokazuju mjeavine emocija pri emu jedan dio lica izraava jednu emociju, a drugi dio lica drugu emociju. Drugo, ljudi pokuavaju izgledati manje emocionalni nego to to jesu kako niko ne bi znao kako se osjeaju. Tree, ispravno dekodiranje izraza lica moe biti teko zbog toga to kultura iz koje potiu igra ulogu u tome kada e i kako e ljudi pokazati emocije na svojim licima. Paul Ekman i suradnici primjetili su da postoje pravila pokazivanja emocija-kulturalno specifina pravila o tome koja je neverbalna ponaanja prikladno pokazati. Primjerice amerike kulturalne norme obezhrabruju mukarce u pokazivanju osjeaja kao to su alost i pla, ali takve izraze emocija dozvoljavaju enama. U Japanu tradicionalna kulturalna pravila nalau da ena ne smije pokazati irok nesuzdran osmjeh. Japanka e uvijek rukama sakriti irok osmjeh. Ostali kanali neverbalne komunikacije

Amblemi predstavljaju geste koje imaju jasno i razumljivo znaenje unutar neke kulture. Obino imaju izravan verbalni prevod kao znak OK. Svakodnevni ivot je sainjen od neverbalnih interakcija putem vie kanala. Robin Akert i Abigail Panter ispitivali su razliite osobine linosti kako bi vidjeli moe li se na osnovu njih predvidjeti ko su dobri dekoderi. Dobiveni su naprimjer neki dokazi da ekstravertne osobe tanije dekodiraju neverbalne znakove na zadacima SIT-a nego introvertne osobe. Spolne razlike u neverbalnoj komunikaciji U velikom broju istraivanja pokazalo se da su ene bolje u kodiranju i dekodiranju. No kao i kod veine pravila ovdje postoji iznimka. Iako su ene suprotne mukarcima u deifriranju neverbalnih znakova dok osoba govori istinu, one gube svoju superiornost kad osoba lae. Rushantal i De Paule smatraju da je to zbog toga to su ene pristojnije od mukaraca. Tako su sposobne dekodirati neverbalne znakove laganja, suoene su s obmanom iz pristojnosti i potovanja prema govorniku te su sklone svoje vjetine iskljuiti. Ovo tumaenje se slijepo uklapa u teoriju spolnih razlika koju je predloila Alicia Eagly. Teorija socijalnih uloga je teorija prema kojoj do spolnih razlika u ponaanju dolazi zbog drutvene podjele poslova meu spolovima. Ova podjela dovodi do razlika u oekivanjima vezanim uz spolne uloge i specifine vjetine koje su odgovorne za razlike izmeu socijalnog ponaanja mukaraca i ena. Implicitne teorije linosti:popunjavanje praznina Implicintna teorija linosti je vrsta shema kojom se ljudi koriste kako bi grupirali razliite osobine linosti koje se javljaju zajedno. Primjerice mnogi ljudi vjeruju da osoba koja je ljubazna da e biti i velikoduna. Kako naa kultura i jezik oblikuju nae dojmove o drugim ljudima? Ljudi stvaraju dojmove o drugima u skladu sa implicitnim

teorijama linosti koje postoje u njihovom jeziku. Npr. kada su kineskoengleski dvojezini govornici itali prie na engleskom jeziku bili su sklopniji stvoriti dojam u skladu sa zapadnjakim implicitnim teorijama umjetnikim tipom linosti. Kada su ovi dvojrezini govornici itali iste prie na kineskom jeziku bili su skloniji stvoriti dojam u skladu sa kineskim implicitnim teorijama shi ju tipom linosti. (Hoftman, Lav i Johnson). Priroda atribucijskog procesa Kao otac atribucijske teorije navodi se Fitz Heider. Heider je razmatrao kako je sam nazvao naivnu ili zdravorazumnu psihologiju. Po njegovom miljenju ljudi se ponaaju kao znanstvenici-amateri i pokuavaju razumjeti ponaanje drugih ljudi sastavljajui djelie informacija dok nedou do razumnog objanjenja ili uzroka. Atribucijska teorija je opis procesa kojim ljudi objanjavaju uzroke vlastitog ponaanja ili ponaanja drugih ljudi. Razlikujemo unutarnju i vanjsku atribuciju po Heideru. Unutarnja atribucija je zakljuak da se osoba ponaa na odreen nain, zbog neeg u vezi te osobe kao to su njezini stavovi, karakter ili osobine linosti. Vanjska atribucija je zakljuak da se osoba ponaa na odreen nain zbog neega vezanog za situacije u kojoj se nalazi, predpostavka je da bi veiva ljudi reagovala na isti nain u takvoj situaciji. Osnovna atribucijska pogreka: ljudi kao psiholozi linosti Osnovna atribucijska pogreka je sklonost procjenjivanja stupnja u kojem je ponaanje ljudi odreeno unutarnjim dispozicijskim faktorima i podcjenjivanja uloge situacijskih faktora. Ovaj pojam definirao je socijalni psiholog Le Ross. Eksperiment: Osnovna atribucijska pogreka ak i kada su ljudi znali da je autorov izbor teme eseja bio aksteralno uvjetovan

predpostavljali su da ono to je napisao odraava ono to on stvarno misli o Castru. Drugim rijeima internalno su atribuirali njegovo ponaanje (Jones i Haris). Na primjerici ve klasinog istraivanja Jonesa i Harisa traili su od studenata da proitaju esej koji je napisao drugi student u kojem se ili podrava ili suprostavlja vlast Fidela Castra na Kubi i da zatim pokuaju pogoditi kakav je autorov stvaran stav o Castru. U jednoj eksperimentalnoj situaciji istraivai su rekli studentima da je autor sam izabrao koje e stajalite zauzeti u eseju pa je sudionicima bilo lako pogoditi stvaran stav autora eseja. Ako je izabrao pisati u korist Casra onda je jasno da je prijateljski nastrojem prema njemu. U drugoj situaciji studentima je reeno da autor nije imao nikakvu mogunost koje stajalite zauzeti. Ipak sudionici istraivanja predpostavili su da autor zaista vjeruje u ono to je

napisao iako su znali da nije mogao izabrati stajalite koje e zauzeti. Proces atribuiranja u dva koraka nastaje kada ljudi analiziraju ponapanje druge osobe, obino automacki donose unutarnju atribuciju, zatim mogu svjesno odabrati da se upuste u zahtjevni drugi korak procesa razmiljajui o mnogim situacijskim razlozima za ponaanje nakon ega mogu promjeniti svoju poetnu vanjsku atribuciju. Harold Kelly razvio je teoriju atribucije ko0ja se usmjerila na prvi i osnovni korak kako ljudi odluuju hoe li donjeti unutarnju ili vanjsku atribuciju? Njegov glavni doprinos atribucijskoj teoriji je spoznaja da pri stvaranju dojma o nekoj osobi uoavamo i razmiljanje o vie djelova koji ine informaciju. Npr. zamolimo prijatelja da nam posudi svoj automobil a on nas odbije. Posle se pitamo zato. Kellyeva teorija model kovarijance moe odgovoriti na ovo pitanje i ona predstavlja teoriju koja navodi da u nastojanju da donesemo atribuciju o tome to je uzrokovalo ponaanje neke osobe sustavno uoavamo obrazac izmeu prisustva i odsustva moguih uzroka javljanja ili ne javljanja istog ponaanja.

Atribucije u vlastitu korist javljaju se kada ljudi stvaraju unutarnje atribucije za vlastite uspjehe a vanjske za neuspjehe. Obrambene atribucije pomau ljudima da izbjegavaju osjeaj vlastite ranjivosti i smrtnosti postoje dva oblika obrambene atribucije: 85.nerealistini optimizam (vjerovanje da e se dobre stvari vjerovatnije dogoditi nama a ne drugim ljudima te da e se loe stvari dogoditi drugima a ne nama) 86.vjerovanje u pravedan svijet (na osnovu ovoga oblika vjerujemo da se loe stvari dogaaju loim a dobre stvari dobrim ljudima)

V POGLAVLJE SAMOPOIMANJE: KAKO SPOZNAJEMO SAMI SEBE

Funkcije pojma o sebi Istraivai su ukazali na 3 vane funkcije pojma o sebi: 87.pojam o sebi ima organizacijsku funkciju djelujui kao iznimno vana shema koja nam pomae u tumaenju i dosjeanju informacija o sebi i socijalnom svijetu 88.pojam o sebi ima emocionalnu funkciju pomaui nam da odredimo svoje emocionalne reakcije 89.pojam o sebi ima izvrnu funkciju koja upravlja naim ponaanjem, planira budunost slino kao rukovoditelj izvrnih slubi u velikoj radnoj organizaciji Nezavisan pogled na sebe je definiranje sebe u terminima vlastitih razmiljanja, osjeaja i postupaka a ne miljenja, osjeaja i postupaka drugih ljudi.

Spolne razlike u definiranju sebe ene imaju veu meuzavisnost u odnosu to znai da su vie usmjerene na svoje bliske odnose kao npr osjeaj prema svom zaruniku ili djetetu. Mukarci imaju veu kolektivnu meuzavisnost to znai da su vie usmjereni na svoju pripadnost veim grupama. Eksperiment: Spolne razlike u obliku meuzavisnosti Od mukih i enskih studenata traeno je da opiu neki vaan emocionalni dogaaj iz svoga ivota. ene su vie opisivale dogaaje u odnosima koji su bili vezani uz bliske osobne odnose, dok su mukarci vie opisivali kolektivne odnose koji su bili vezani uz njihovu pripadnost veim grupama. Spoznavanje sebe introspekcijom Introspekcija je proces kojim ljudi zahvaaju sebe iznutra kako bi pronali vlastite misli, osjeaje i motive. Postoje 2 zanimljive injenice o introspekciji: 90.ljudi se ne oslanjaju na ovaj izvor informacija tako esto kao to bi sdte mogli misliti iznenaujue, ali ljudi vrlo malo vremena provode razmiljajui o sebi 91.ak i kada se posvete introspekciji razlozi za njihove osjeaje i ponaanja mogu ostati skriveni od njihove svjesne spoznaje. Teorija svijesti o sebi je predpostavka da ljudi kada usmjere svoju panju na sebe usporeuju i vrednuju svoje trenutno ponaanje sa vlastitim unutarnjim standardima i vrjednostima.

Zakljuivanje o svojim osjeajima-govorimo vie nego to moemo znati Introspekcija nas ne mora odvesti do pravih uzroka naih osjeaja i ponaanja, no mi emo se usmjeriti i uvjeriti da se radi o pravim

uzrocima. Richard Nisbett i Tim Wilson nazvali su ovu pojavu govorimo vie nego to moemo znati. Primjerice veina ljudi je vjerovala da koliina sna koju su imali predvidjeti koliko su sledei dan bili dobro raspoloeni to ustvari nije bila istina. Koliina sna se nije bila povezana sa raspoloenjem ljudi Posljedica introspektivnog zakljuivanja o razlozima Bemova teorija samopercepcije navodi da kada su nai stavovi i osjeaji nejasni ili vieznani zakljuujemo o njima opaajui svoje ponaanje i situaciju u kojoj se ona javlja npr. ako biste eljeli saznati voli li vaa prijateljica narodnu muziku opaali biste njeno ponaanje i objasnili zato se tako ponaa. Mogli biste npr zakljuiti da vaa prijateljica uvijek slua narodnu muziku u odsutnosti bilo kojeg situacijskog pritiska ili prisile jer je niko ne sili da slua sve te CD-ove. Intrizina nasuprot ekstrizinoj motivaciji Intrizina motivacija je elja za nekom aktivnou zato to u njoj uivamo ili nam je zanimljiva ali ne zbog nagrada ili pritisaka izvana. Ekstrizina motivacija je eljaza nekom aktivnou zbog vanjskih nagrada ili pritisaka ali ne zato to u njoj uivamo ili nam je zanimljiva. Dvofaktorska teorija emocija Schocter je predloio teoriju emocija koju je nazvao dvofaktorska teorija emocija. Dvofaktorska teorija emocija je predpostavka da je emocionalni doivljaj rezultat procesa opaanja sebe u dva koraka tokom kojeg ljudi prvo osjete fizioloko uzbuenje a zatim za njega trae prikladno objanjenje. Eksperiment: Schocter i Singer proveli su eksperiment kako bi testirali ovu teoriju. Zamislite sebe da sudjelujete u njemu. Odmah po vaem dolasku eksperimentator vam objasni da ispituje uinak vitaminske smjese po imenu Suproxin na ovjekov vid. Nakon to vam

lijenik ubrizga malu koliinu Suproxina daje vam upitnik koji trebate popuniti i kae da e se ubrzo vratiti da ispita vid. Bacite pogled na upitnik i shvatite da se sastoji od vrlo uvredljivih pitanja. Drugi sudionik ljutito reagira na ova pitanja postajui bjesan sve dok konano ne podere svoj upitnik i izleti iz prostorije. Pogrena atribucija uzbuenja je proces kojim ljudi donose pogrene zakljuke o tome to je uzrok toga i kako se osjeaju. Teorija socijalne usporedbe Leona Festingera je postavka da ljudi spoznaju kakve su njihove sposobnosti ili stavovi usporeujui se sa drugim ljudima. Teorija se vrti oko 2 vana pitanja: kada se uputamo u socijalnu usporedbu i s kim se usporeujemo? Ako je ljudima cilj odrediti ta znai biti izvrstan upustie se u ulaznu socijalnu usporedbu usporeivanja sa drugim ljudima koji su bolji od nas u odreenoj osobini ili sposobnosti. Silazna socijalna usporedba je usporedba s ljudima koji su slabiji od nas u odreenoj osobini ili sposobnosti. Teorija socijalne interakcije Ervina Gofmana temelji se na dramatolokom djelu koji se koristi u kazalitem kao metaforom drutvenog ivota. Na sceni glumci pokazuju odreene aspekte sebe jedni s drugima, a Gofman smatra da i u svakodnevnom ivotu tokom svojih socijalnih interakcija inimo isto. Ben Franklin efekt je kada nam se ljudi sviaju prema njima obino postupamo dobro, ljubazno razgovaramo s njima i inimo usluge te im se toplo i radosno smijemo. Teorija neusklaenog pojma o sebi prema ovoj teoriji ljudi osjeaju nelagodu kada je njihov doivljaj traenom pojmu o sebi. Teorija odravanja vlastite vrijednosti je teorija prema kojoj pojam o sebi neke osobe moe biti ugroen ponaanjem druge osobe a stupanj ugroenosti odreen je bliskou sa drugom osobom i vanou ponaanja. Teorija samopotvrivanja je teorija koja predpostavlja da e ljudi stvarnog ja neuskladan njihovom

smanjiti uticaj prijetnje svome pojmu o sebi koja izaziva nesklad usmjeravajui se na druge zadatke i potvrujui svoju strunost na nekim dimenzijama nepovezanim s prijetnjom. Teorija samodokazivanja je teorija koja govori da ljudi kad god doive prijetnju vanom aspektu svog pojma o sebi postaju motivirani da potrae dodatno socijalno priznanje tog dijela svoga identiteta.

VII POGLAVLJE STAVOVI I PROMJENA STAVA: DJELOVANJE NA MISLI I OSJEAJE

Priroda i porjeklo stavova Veina socijalnih psihologa stav definira kao vrednovanje ljudi, objekata ili ideja. Stavovi se izjednaavaju sa vrednovanjima zato to se sastoje od pozitivnih ili negativnih reakcija na neto. Stavovi se sastoje iz 3 dijela: 92.emocionalne sastavnice 93.spoznajne sastavnice 94.ponaanja sastavnice Primjerice razmatramo va stav prema odreenom automobilu. Kao prvo tu je vaa emocionalna reakcija ili osjeaj koji automobil pobuuje, drugo tu je vaa spoznajna reakcija ili vaa vjerovanja o obiljejima tog automobila i trece tu je i vaa ponaajna reakcija ili kakvo je vae ponaanje prema tom tipu automobila.

Koje je porjeklo stavova? Abraham Tesser nudi provokativan odgovor na pitanje o porjeklu stavova i kae da su neki stavovi barem djelimino vezani za nae gene. Razlikuju se: 95.spoznajno zasnovan stav (to je stav koji se zasniva na vjerovanjima o obiljejima objekata stava) 96.emocionalno zasnovan stav (stav koji se vie zasniva na osjeajima i vrijednostima nego na vjerovanjima o prirodi objekata stava) 97.stav zasnovan na ponaanju (stav zasnovan na opaanjima vlastitog ponaanja prema objektu stava) Neki stavovi mogu biti posljedica uvjetovanja. Klasino uvjetovanje je pojava kod koje neutralni podraaj koji ne pobuuje emocionalni odgovor nakon uparivanja sa podraajem koji pobuuje emocije sam poinje pobuivati emocije. Operativno uvjetovanje je pojava kod koje ponaanja koja se javljaju kao rezultat slobodnog izbora postaju rjea ili ea ovisno o tome jesu li bila praena pozitivnim potkrepljenjem ili kaznom.

Uvjeravanje poruka i promjena stava Uvjeravajua poruka (govor ili televizijska reklama) je poruka kojom se zastupa odreena strana nekog pitanja. Kada su istraivai radili na na sveuilitu Yale taj pristup je postao poznat kao Yale pristup promjeni stava. Taj pristup predstavlja istraivanje uvjeta kojim e ljudi najvjerovatnije promjeniti svoje stavove usljed uvjeravajuih poruka.

Emocije i promjena stava Pokazalo se da postoji nekoliko naina kojim emocije mogu uticati na promjenu stava i to: 98.emocionalni uticaj na put uvjeravanja (jedna zanimljiva posljedica ciljanja na emocije je da o ovome ovisi hoe li ljudi usmjeravati panju na argumente u poruci ili e koristiti mentalne preice 99.poruke izazivanja straha (su usmjeravajue poruke kojima se izazivanjem straha pokuavaju promjeniti stavovi. Ove poruke nee biti uspjene ako su toliko snane da se ljudi osjeaju ugroenima) 100.emocije kao heuristike (prema heuristikom-sustavnom modelu uvjeravanja Shelly Chaiken kae da ljudi pri perifernom nainu promjene stava esto koriste heuristike. Heuristikosustavni model uvjeravanja je teorija prema kojoj postoje 2 naina kojima uvjeravajua komunikacija moe izazvati promjenu stava) Uvrivanje stava Jedan pristup pridobiti ljude na razmatranje argumenata za ili protiv njihova stava prije nego to ga neko napadne. Wiliam McGuire demonstrirao je tu injenicu koristei postupak uvravanja stava. To je proces razvijanja imunosti ljudi na pokuaje i promjene njihovih stavova ranijim izlaganjem malim koliinama argumenata protiv njihovih stajalita. McGuire je u jednom istraivanju uvrstio stavove sudionika dajui im kratke argumente protiv kulturalnih turizama ili miljenja u koje veina drutva nekritino vjeruje kao to je ideja da trebamo prati zube posle svakog obroka. Teorija reaktivnosti Prema ovoj teoriji reaktivnosti ljudi ne vole osjeati da njihova sloboda

miljenja i ponaanja ugroena. Osjeaj ljudi da je njihova sloboda ugroena pobuuje negativno stanje reaktivnosti koje se moe smanjiti izvoenjem zabranjenog ponaanja. Primjerice James P. i Deborah Sanders postavili su jedan od dva znaka u kupaonice u kampusu sveuilita pokuavajui pridobiti studente da prestanu pisati grafite po zidovima. Predvianje namjernih ponaanja Najpoznatija teorija o tome kako stavovi omoguuju predvianje namjernih ponaanja je teorija predvianja namjernih ponaanja. Teorija planiranog ponaanja je teorija prema kojoj su najbolji prediktori planiranih i namjernih ponaanja stavovi osobe prema specifinim ponaanjima subjektivne norme i opaeni stupanj kontrole nad ponaanjem. Primjerice istraivanja kontracepcijskih pilula Andrew Davidson i James Jaccard pokazali su da su stavovi udatih ena prema specifinim ponaanjima bolji prediktori ponaanja nego opi stavovi. Osim mjerenja stavova po ponaanju takoe trebamo mjeriti i subjektivne norme koje predstavljaju vjerovanja ljudi o tome kako e drugi ljudi do kojih im je stalo gledati na odreeno ponaanje. Sublimalne poruke su rjei ili slike koje se ne mogu svjesno opaziti ali svejedno utiu na prosudbe, stavove i ponaanje.

TEORIJE STAVOVA Hajderova teorija balansa U svojoj koncepciji Hajder polazi od shvatanja da ljudi nastoje da formiraju to konkretniju i to vie uravnoteenu sliku o svojoj okolini i pojavama u njij kao i o sebi samima. Hajderova teorija je opta teorija kojom pokuava objasniti socijalno ponaanje ljudi u cjelini. Hajder razlikuje dvije vrste odnosa kako izmeu ljudi tako i izmeu ljudi i objekata.

Jedan

je

emocionalno

odnos

kojeg

Hajder

naziva

sentiment

relation a drugi je odnos zajednitva unit relation. Prvi odnos ukljuuje emocije kao to su sklonost, divljenje i ljubav. Drugi odnos ogleda se u ocjeni linosti, bliskosti kauzalne veze ili neke druge veze ili meu osobama ili meu objektima. U tzv trijadnim situacijama u kojima imamo tri elementa, dvije osobe (P i O) i neki objekt Xravnoteu imamo ako su sva tri odnosa meu elementima pozitivna ili ako su dva odnosa negativna a jedan pozitivan. Npr. Ako osoba P voli osobu O i istovremeno voli X te istovremeno zapaa da osoba O ima takoe pozitivan odnos prema X mi imamo ravnoteu. Neravnoteu imamo ako postoje dva pozitivna a jedan negativan odnos. Ako osoba P voli osobu O i istovovremeno voli X onda ima pozitivan odnos prema odreenom kandidatu na izborima a opaa da osoba O ne voli osobu X (ima negativan odnos prema kandidatu) imamo ravnoteu.

Festingerova teorija kognitivne disonance Festingerova teorija kognitivne disonance predstavlja proirenje teoreckih uoptavanja o socijalnom uporeivanju prema kojim je za ljudske karakteristike tenja da utvruju da li su njihova miljenja ispravna i usporeuju ih sa miljenjima drugih osoba. Pod kognitivnim elementima Festing podrazumjeva znanja, miljenja i ideje o stvarima kao i sebi samome. Disonancija moe biti vea ili manja. Stepen disonancije zavisi od: 101.vanosti elemenata koji su u disonanciji 102.broja elemenata koji su u disonanciji 103.odnosa izmeu broja disonantnih i konsonantnih elemenata Za smanjenje disonancije mogu se koristiti tri naina: 104.mjerenje vlastitog ponaanja i mjerenje postupaka 105.mjerenje pojedinih kognitivnih elemenata 106.otklanjanje disonancije dodavanjem novih kognitivnih

elemenata Kacova funkcionalna teorija Postoji nekoliko teorija koje autori nazivaju tipolokim teorijama. One istiu da prije nego to se pristupi pokuaju mjenjanja stava treba utvrditi koje vrste ili kojeg tipa je stav. Ovu teoriju je postavio Kac. S obzirom na to u kom su stepenu izraene tri komponente stavova (kognitivna, afektivna i konativna komponenta) po njemu moemo razlikovati i vie vrsta stavova i to: 107.afektivne stavove 108.intelektualizovani stavovi 109.stavovi orjentisani prema akcijama Pojedine od ovih vrsta stavova imaju jednu ili vie od sledee etiri glavne funkcije stavova: 110.instrumentalnu ili utilitaristiku funkciju 111.odbrambenu funkciju 112.funkciju manifestovanja linih vrijednosti 113.funkciju saznavanja koja dolazi do izraaja u tenji da se shvate pojave u svijetu

VIII POGLAVLJE KONFORMIZAM: PROMJENA PONAANJA

Sluaj The Peoples Temple. Jones je u kasnim 6o-tim pripovjedajui rasnu toleranciju i prihvaanje u sjevernoj Kaliforniji osnovao crkvu The Peoples Temple.. jones i njegova kongregacija

emigrirali su u izoliranoj praumi Gajvani gdje su osnovali naselje Jonestown. Naime proulo se da su lanovi crkve tamo zadrani protiv svoje volje. Dok su kongresnik Rajan i njegova pratnja ulazili u avion da idu vidjeti ta se tamo zaista dogaa za to vrjeme je Jones sakupio lanove zajednice i rekao im da su njihovi neprijatelji posvuda i da je dolo vrijeme da poine revolucionarno samoubistvo. Dok su se njegovi najrodniji sljedbenici naoruali i uspostavili strau ostali su popili sok KoolAid pomjean sa cijanidom. Nekoliko ljudi pokualo se raspravljati sa Jonesom ali ih je ostatak kongregacije uutkao. Kada su predstavnici vlasti pristigli pronali su mrtve lanove zajednice kako jedni s drugima lee u zagrljaju. Tog dana je od vlastite ruke umrlo vie od 800 ljudi. Konformizam je promjena ponaanja zbog stvarnog ili zamiljenog uticaja drugih ljudi. Jedan primjer krajnje krivog socijalnog uticaja je masovno psihogeno oboljenje. Masovno psihogeno oboljenje je pojava kada se grupi ljudi pojavljuju slini tjelesni simptomi bez poznatog organskog porjekla. Socijalna zaraza je brzi prjenos emocija ponaanja kroz masu. Socijalne norme su implicitna ili eksplicitna pravila grupe o prihvatljivim ponaanjima, vrijednostima i vjerovanjima lanova grupe. Normativni socijalni uticaj je uticaj drugih ljudi koji nas vodi konformiranju kako bi nas ti drugi prihvatili i kako bi im se svidjeli. Ovaj tip konformizma rezultrira javnim, ali ne nuno i prihvatnim prihvaanjem vjerovanja i ponaanja grupe. Aschova istraivanja procjene duljine linija: zadatak procjene u Aschovim istraivanjima s linijama bilo je istraivanje normativnih uticaja. Sudionici su procjenjivali koja je od tri linije za usporedbu po duljini najslinija standardnol liniji. Taan odgovor bio je oigledan, ali su lanovi grupe izrekli krivi odgovor. Sudionik je u dvojbi treba li rei taan odgovor i suprostaviti se grupi ili im se treba konformirati i dati oigledno pogrean odgovor. Rezultati Aschova istraivanja izazvali su

veliki stupanj konformizma. Na barem jednom pokuaju konformiralo se 76% sudionika a samo 24% sudionika se nije konformiralo. Veina sudionika se konformirala na jednom od tri pokuaja od ukupno 12 u kojima je grupa dala pogrean odgovor. Eksperiment Muzafera Sherifa. U prvoj fazi istraivanja sjedite sami u tamnoj sobi i usmjerite panju na svjetlu taku udaljenu 457cm. Eksperimentator vas pita da u cm procjenite koliko daleko se svjetlo mie. Vi netremnice buljite u svjetlo i zaista svjetlo se malo pomie. Zanimljiva stvar s ovim zadatkom je to se svjetlo u stvari uope ne pomie. Izgledalo je kao da se mie zbog optike varke zvane autokinetiki efekt. Kada e se ljudi konformirati normativnom socijalnom uticaju? Odgovor na to pitanje prua teorija socijalnog uticaja Bibba Latanea. Prema ovoj teoriji vjerovatnost da e se reagirati na socijalni uticaj drugih ljudi ovisi o tri varijable: 114.vanosti 115.blizine 116.broja drugih ljudi u grupi Konformiranje se poveava ako se poveava broj ljudi u grupi do odreene take. Asch je istraivao ovo pitanje. Uvjeti u kojima e se ljudi konformirati normativnim socijalnim pritiscima su: 117.kada se grupa sastoji od 3 ili vie osoba 118.kada je grupa vana 119.kada u grupi nemamo saveznika 120.kada je kultura grupe kolektivistika 121.kada je samopotovanje nisko 122.i kada postoje spolne razlike u konformiranju Situacije koje e najvjerovatnije izazvati konformizam zbog informacijskog socijalnog uticaja su:

123.kada je situacija nejasna (nejasnoa situacije je najvanija varijabla za odreivanje u kome e ljudi jedni druge koristiti kao izvor informacija) 124.kada je situacija krizna (kriza kao druga varijabla potie oslanjanje na druge ljude kao izvor informacija i esto se javlja istovremeno sa dvosmislenou) 125.kada su drugi ljudi strunjaci (to je osoba strunija ili informiranija u nejasnoj e situaciji vie vrjediti kao vodi) Tehnika vratima u lice To je tehnika za izazivanje poputanja kod koje se ljudima prvo uputi veliki zahtjev za koji se oekuje da e biti odbijen, a tek potom manje usmjereniji zahtjev za koji se nadamo da e mu udovoljiti. Robert Cialdini i suradnici odluili su provjeriti mogu li nagovoriti studente da volontiraju kao pratnja problematinom adolescentu u dvosatnom posjetu zolokom vrtu. Kada su pristupali studentima na koledu samo njih 17% je pristalo. U drugoj situaciji eksperimentator je postavio vrlo veliki zahtjev u zadnjoj situaciji i pitao je studente da li bi bili pratnja zoolokom vrtu na to su studenti tri puta bili spremniji pristati na odlazak u zooloki vrt nego studenti koji su upitani za manju molbu. Postavlj se pitanje zato je tehnika vratima u lice djelotvorna? Odgovor je u normi uzajamnosti koja kae da ako ljudi nama uine neto lijepo trebamo im uzvratiti tako da i mi njima uinimo neto lijepo. Tehnika noga u vratima Ova tehnika je tehnika za izazivanje poputanja kod koje se ljudima prvo postavi mali zahtjev za koji se oekuje da e mu udovoljiti a potom vei zahtjev za koji se nadamo da e mu takoe udovoljiti. Izraz noga u vratima potie iz ranih dana prodaje od vrata do vrata kada je otkriveno da e prodava biti uspjeniji ako uspije pridobiti kupca da ih

pusti u kuu kako bi pokazali svoj proizvod. Dakle, ova tehnika je suprotna tehnici vratima u lice. Da li je ova tehnika djelotvorna? Kako bi to utvrdili Freedman i Franser testirali su hoe li vlasnici kua pristati u dvorite postaviti natpis Vozite paljivo. Kada im je neko pristupio vratima i zamolio ih da to uine pristalo je samo 17% vlasnika kua. Meutim oni su ranije pristali na manji zahtjev. Istraivai su prvo drugu skupinu vlasnika kua zamolili da potpiu peticiju kojom se podrava oprezna vonja, i skoro su svi pristali na taj bezazlen zahtjev. Ova tehnika za razliku od tehnike vratima u lice izaziva informacijski socijalni uticaj pri kojem ljudi poputanju prvom zahtjevu primaju informaciju. Sluaj Heavenis Gate lanovi kulta Heavenis Gate poinili su masovno samoubojstvo u mjestu Rancha Santa Fe u Californiji. 18 mukaraca i 21 ena u dobi od 26-72 godine sljedili su upute svoga voe Marshalla Heriffa o tome kako se ubiti. Uzeli su veliku dozu fenobarbitala i popili neto vodke i nakon toga zavezali plastine vreice preko svojih glava. lanovi ovog kulta vjerovali su da e ih izvanzemaljci prenjeti u svemir kada svoje tijelo ostave iza sebe. lanovi kulta unaprjed su snimili na videovrpcu poruku u kojoj su izjavili da eljno oekuju smrt i oslobaanje ljudskog i izvanzemaljskog bia.

IX POGLAVLJE GRUPNI PROCESI: UTJECAJ U SOCIJALNIM GRUPAMA

Definiranje grupe Grupu oemo definirati kao dvoje ili vie ljudi koji su u meusobnoj

interakciji i ovise jedni o drugima to podrazumjeva da zbog svojih potreba i ciljeva utiu jedni na druge. Dva su uzroka homogenosti unutar grupa. Kao prvo grupe obino privlae ljude koji su bili slini i prije nego to su se prikljuili grupi. Kao drugo grupe obino djeluju na takav nain da potiu slinost meu lanovima. Socijalne uloge predstavljaju zajednika oekivanja u grupi o tome kako se odreene osobe trebaju ponaati. Grupna kohezija predstavlja obiljeja grupe koja povezuju lanove i potiu meusobno svianje. Socijalna facilitacija Socijalna facilitacija je sklonost da ljudi postiu bolji uradak u jednostavnim a loiji u sloenim zadacima kada su u prisustvu drugih i kada je mogue procjeniti njihov pojedinani uradak. Postavlja se pitanje to se dogaa kada ljudima zadamo teak zadatak i okruimo ih drugima? Kako bi saznali Zajonc i suradnici uveli su eksperiment sa oharima. ohari su trebali rijeiti labirint u kojem je bilo nekoliko trkaih staza od kojih je samo jedna vodila do zamraene kutije. Pri rjeavanju ovog tekog zadatka dobiven je suprotan obrazac rezultata: oharima je trebalo vie vremena da ga rijee kada su bili prisutni drugi ohari. Brojna istraivanja su pokazala da ljudi i ivotinje postiu slabiji uradak u prisustvu drugih kada je zadatak teak. Zajonc je u uticajnom lanku rekao da prisustvo drugih olakava dobro uvjebani odgovor a oteava slabije uvjebani ili novi odgovor. Njegovo objanjenje sastoji se iz 2 koraka: 126.prisustvo drugih poveava fizioloku pobuenost 127.kada je prisutna takva pobuenost lake je raditi neto jednostavno ali je tee raditi neto sloeno ili uiti neto novo Na pitanje zato prisustvo drugih izaziva pobuenost istraivai su

osmislili 3 teorije: 1. prvo objanjenje se temelji na predpostavci da nas prisustvo drugih 2. ini pripravnijima 3. drugo objanjenje temelji se na 4. injenici da ljudi nisu ohari i da 5. procjenjuju 7. tre8.e objanjenje je usmjerava se na to koliko drugi ljudi mogu djelovati ometaju9. Socijalno zabuavanje Socijalno zabuavanje predstavlja sklonost ljudi da postiu slabiji uradak na jednostavnim a bolje na sloenim zadacima kada su u prisustvu drugih i kada nije mogue procjeniti njihov pojedinani doprinos. Prisustvo drugih moe dovesti do socijalne facilitacije i socijalnog zabuavanja. Vani imbenici koji dovode do razlikovanja meu ovim pojmovima, odnosno pojavama su procjenjivanje pobuenosti i sloenosti zadatka. Kada su ljudi u prisustvu drugih njihov pojedinani doprinos se ne moe razluiti od doprinosa drugih ljudi. Npr. pljeskanje nakon koncerta (niko ne moe procjeniti koliko pljeete), sviranje glazbala u orkestru (vae glazbalo stapa se sa svim ostalim) isl. Deindividuacija Deindividuacija predstavlja slabljenje normalnih ogranienja u ponaanju kada se osoba nalazi u mnotvu, to potie impulsivne i devijantne postupke. Ivan Steiner je definirao pojam gubitak u procesu koji predstavlja svaki aspekt grupne interakcije koji sprjeava uspjeno rjeavanje problema. Daniel Wegner definirao je pojam nadopunjavajue pamenje koje se definira kao zajedniko pamenje dviju osoba i djelotvornije je od pamenja svake osobe pojedinano. e esto brinu o na6. inu na koji nas drugi

X POGLAVLJE MEUSOBNA PRIVLANOST: OD PRVIH DOJMOVA DO BLISKIH VEZA

Glavne odrednice privlanosti Uinak blizine je pojava da uestaliji susreti i interakcije s ljudima poveavaju vjerovatnost da e nam oni postati prijatelji. Festinger i suradnici pokazali su da se privlanost i blizina ne temelje samo na stvarnoj fizikoj udaljenosti, nego i na psiholokoj i funkcionalnoj udaljenosti. Funkcionalna udaljenost se definira kao odreena obiljeja arhitetonskog nacrta koja poveavaju vjerovatnost da e odreene osobe ee stupiti jedni s drugima nego sa ostalim osobama. Uinak puke izloenosti je nalaz da ea izloenost podraaju poveava vjerovatnost da e nam se on svidjeti. Slinost

Istraivanja pokazuju dvije vrste situacija u kojima odnosi zapoinju: 128.situacije zatvorenog polja (u kojima su ljudi prisiljeni stupiti u interakciju jedni s drugima) 129.situacije otvorenog polja (u kojima ljudi slobodno biraju hoe li stupiti u interakciju) Uzajamno svianje Svima nam se svia kada se nekome sviamo. Uzajamno svianje moe se javiti zbog samoispunjavajueg proroanstva. Eksperiment: Sviajul nam se ljudi kojima se mi sviamo? Sudionicima u istraivanju data je lana povratna informacija da se sviaju ili ne sviaju svojim partnerima u istraivanju. Partner im se vie sviao ako im je unaprjed reeno da se oni sviaju partneru a i njihovi su partneri reagirali na isti nain. Teorija meusobne privlanosti: Socijalna razmjena i jednakost Teorija socijalne razmjene je teorija prema kojoj osjeaji koje ljudi imaju o vlastitim odnosima ovise o njihovim percepcijama dobitka i gubitka u odnosu, vrsti odnosa kakvog zasluuju i vjerovatnosti da e s nekim imati bolji odnos. Teorija jednakosti je teorija prema kojoj su ljudi najsretniji u odnosima u kojim su dobici i gubici koje osoba doivljava te njezini doprinosi vezi odprilike jednaki dobicima i gubicima druge osobe.

Definiranje ljubavi Partnerska ljubav se definira kao osjeaj intimnosti i naklonosti koje osjeamo prema nekome, a koji nisu pobueni strau ili fiziolokom pobuenou. Strastvena ljubav predstavljaju je osjeaji intenzivne enje popraeni fiziolokom pobuenou koje osjeamo prema osobi. Kada

nam je ljubav uzvraena osjeamo snano ispunjenje a kada nije tugu i oaj. Trodjelna teorija ljubavi je shvaanje da se razliite vrste ljubavi sastoje od razliitih stupnjeva triju sastavnica: bliskost, strast i odanost. Stilovi ljubavi su temeljne teorije koje ljudi imaju o ljubavi a koje usmjeravaju njihova ponaanja u odnosima. Definirano je est stilova ljubavi: 130.eros (strastvena fizika ljubav kod koje je vaan partnerov fiziki izgled. Erotski ljubavnik se vrlo lako uputa u vezu) 131.ludus (ljubav koja se igra poput igre i nikada se ne shvaa previe ozbiljno. Ovakvi ljubavnici ne namjeravaju izazvati tetu, ali esto to ine ponekad sa vie partnera istovremeno) 132.storge (ljubav koja se sporo razvija i koja nastaje iz naklonosti i prijateljstva. Ovdje je iznimno vana slinost meu partnerima) 133.pragma (praktina ljubav zdravorazumska, realistina s nogama na zemlji. Praktini ljubavnici znaju ta trae u vezi i imaju kriterije koje je nuno zadovoljiti) 134.mania (je vrlo emotivna ljubav koja je nalik vonji na vrtuljku. Manini ljubavnici opsjednuti su svojim partnerima uklapaju se u stereotip romantine ljubavi) 135.agape (je nesebina, dareljiva i altruistina ljubav. Altruistini ljubavnici ne misle na sebe i svoje partnere nego na ono to mogu uiniti za njih, njihov je ljubavni stil vie duhovan nego fiziki) Evolucijski pristup ljubavi je teorija koja je proizala iz evolucijske biologije koja predpostavlja da mukarce i ene privlae razliita obiljeja suprotnog spola npr mukarce privlai enin izgled a ene na mukarcu privlae resursi jer to maksimalno poveava njihov reproduktivni uspjeh.

Stilovi privrenosti i intimne veze Stilovi privrenosti predstavljaju oekivanja o odnosima s drugima koje ljudi razvijaju i utemeljeni su na odnosima koje su u dojenakoj dobi imali sa svojim primarnim odgajateljima. Ainsworth i saradnici identificirali su tri tipa odnosa izmeu dojenadi i njihovih majki: 136.sigurni stil privrenosti (stil privrenosti koji obiljeava povjerenje, izostanak straha od naputanja te osjeaj da smo vrijedni i prihvaeni) 137.izbjegavajui stil privrenosti (stil privrenosti koji obiljeava potiskivanje potrebe za privrenou jer su pokuaji uspostavljanja intimnosti odbijeni. Ljudima sa ovim stilom teko je uspostaviti veze) 138.anksiozni/ambivalentni stil (stil peivrenosti koji obiljeava zabrinutost da drugi nee uzvratiti elju osobe za intimnou to dovodi do nadprosjenog stupnja anksioznosti) Prekidanje intimnih veza Proces prekida veze je jedno od bolnijih ivotnih iskustava. Istraivai su poslednjih godina poeli prouavati ta to dovodi do prekida veze te koje se strategije prekidanja koriste. Kada su od sudionika traili da opiu kako su prekinuli romantinu vezu njihiva objanjenja otkrivaju 5 temeljnih strategija: 139.pozitivan ton (govorite partneru da vam je stalo do njega ali..) 140.verbalno udaljavanje (govorite partneru da niste zaljubljeni) 141.ponaajno udaljavanje (izbjegavanje susreta s partnerom) 142.negativno usmjeravanje odnosa (govorite partneru da bi

trebali poeti izlaziti sa drugim ljudima) 143.opravdavanje (govorite partneru da va odnos ne zadovoljava vae potrebe)

XII POGLAVLJE AGRESIJA: ZATO NANOSIMO BOL DRUGIMA?

Agresivno ponaanje definira se kao namjerno ponaanje kome je cilj nanoenje tete ili uzrokovanje fizike ili psihike boli druge osobe. Dva glavna situacijska faktora koja dovode do agresije su frustracije i provokacije. Neprijateljska agresija ima za cilj nanoenje boli dok instrumentalna agresija ukljuuje nanoenje boli prema nekom drugom cilju. Sigmund Freud je smatrao da su ljudska bia roena sa instiktom ivota zvanim Eros i instiktom ivota nazvanim Thanatos koji dovodi do agresivnih postupaka. Prema Freudovoj hidraulikoj teoriji agresivna energija se mora osloboditi kako bi se izbjeglo sakupljanje napetosti koja dovodi do eksplozije. Smatra se da agresiju kontrolira podruje mozga nazvano amigdala. Noviji dokazi ukazuju na to da hemijski spoj serotonin slui za inhibiranje agresivnog ponaanja. Kada je naruena prirodna tjelesna proizvodnja testosteron serotonina je sa poveava se agresija. Hormon agresivnim ponaanjem. Prema povezan

frustracionoj teoriji agresije doivljaj frustracije moe poveati

vjerovatnost agresivne reakcije, meutim frustracija sama po sebi ne dovodi automacki do agresije. Frustracija nije rezultat jednostavne deprivacije nego relativne deprivacije koja predstavlja osjeaj da imate manje nego to zasluujete i oekujete ili manje nego to imaju ljudi koji su vam slini. Prema teoriji socijalnog uenja agresiju moe proizvesti i oponaanje agresivnih modela ili u situacijama licem u lice ili gledanjem nasilja na TV-U. Kartaza je shvaanje da je agresivno ponaanje ili promatranje drugih koji se ponaaju agresivno dobar nain izbjegavanja agresivnih impulsa iz sebe. Baron je predloio tri tehnike za reduciranje agresije: 144.izloenost neagresivnim modelima 145.trening socijalnim vjetinama, uenje o tome kako se slagati s drugima 146.suprotan odgovor:pozitivno raspoloenje kao sredstvo za reduciranje agresije Prisutnost oruja: u klasinom eksperimentu Leonarda B. I Anthonija LePagea u studentima je izazvana ljutnja. Kod dijela njih ljutnja je izazvana u prostoriji u kojoj je bilo odloeno oruje a kod drugih je ljutnja izazvana u prostoriji u kojoj je oruje zamjenjeno neutralnim predmetima (reket za badminton). Sudionicima je po tom pruena prilika da zadaju elektrookove drugom studentu. Pojedinci kod kojih je ljutnja izazvana uz prisustvo oruja zadavali su snanije elektrookove od onih kod kojih je ljutnja izazvana u prisustvu reketa. Ovi su nalazi ukazali na zakljuak koju esto koriste protivnici kontrole oruja da ne ubija oruje nego ljudi.

XIII POGLAVLJE PREDRASUDE: KAKO NASTAJU I KAKO IH SMANJITI

Predrasuda:emocionalna sastavnica Izraz predrasuda odnosi se na opu kulturu stava i njegovu

emocionalnu sastavnicu. Postoje dvije vrste predrasuda: 147.pozitivna 148.negativna Socijalni psiholozi smatrali su da se predrasuda moe definirati kao neprijateljski i negativan stav prema pripadnicima prepoznatljive grupe ljudi koji se zasniva iskljuivo na njihovom lanstvu u toj grupi. Stereotip je generalizacija o grupi ljudi kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim lanovima te grupe neovisno o stvarnim varijacijama izmeu lanova. Davineov model kognitivne obrade stereotipa: Ono to ova teorija sugerira jeste da model kognitivne obrade u dva koraka automacka obrada aktivira sheme u ovom sluaju stereotipe ali ih kontrolirana i svjesna obrada moe odbaciti ili zanemariti. Meutim to se dogaa ako ste u guvi, preoptereeni, ometeni ili ne poklanjate dovoljno panje? Devine je istraila proces da se stereotip automacki aktivira pri susretu sa pripadnikom vanjske grupe i da se taj stereotip moe zamjeniti svjesnom obradom primjerice kada ljudi nisu predrasudni. ta uzrokuje predrasude? Predrasude mogu biti sastavni dio naeg biolokog mehanizma preivljavanja, izazivajui favoriziranje vlastite obitelji plamena ili rase te izraavanje neprijateljstva prema strancima. Zakljuak je da iako ljudska bia mogu imati nasljeene bioloke tendencije zbog kojih su skloni presudnim ponaanjima nitko ne zna jesu li predrasude vitalan i nuan dio naeg biolokog ustrojstva. Veina socijalnih psihologa e se sloiti da sadraj predrasuda moramo nauiti. Mogue je da mala djeca preuzmu predrasude od roditelja ali se to ne mora zadrati u odrasloj dobi. Meg Rohan i Mak Zana prouili su narodnu mudrost prema kojoj jabuka nikad ne pada daleko od stabla istraujui slinost u stavovima i vrjednostima izmeu roditelja i njihove djece. Razred slagalica predstavlja tehniku

rada u uionici osmiljena u svrhu smanjenja predrasuda i podizanja samopotovanja djece. Djeca se rasporeuju u male mjeovite grupe pri emu uspjeh u uenju svakog pojedinca ovisi o drugoj djeci. Nain na koji mislimo: socijalna spoznaja Prisrasnost prema vlastitoj grupi kako bi doli do istog temeljnog mehanizma ove pojave Tajfel i suradnici formirali su grupe ljudi koje su nazvali minimalnim grupama u eksperimentu sudionici su trebali izraziti svoja miljenja u vezi sa umjetnicima za koje nikada nisu uli i na osnovu sluaja su rasporeeni u grupu koja cijeni bilo stil Klea bilo stil Kandinskoga prividno na osnovu njihovog potencijala prema slikama. Weber i Crocker predloili su tri mogua modela za mjerenje stereotipnih vjerovanja: 149.model stereotipa) 150.model obrta (teorija prema kojoj informacije neusklaene stereotipu vode radikalnoj promjeni stereotipa) 151.model podtipova (teorija prema kojoj informacije neusklaene stereotipu vode stvaranju raznih podstereotipa kako bi se prilagodile informacijama bez mjenjanja poetnog stereotipa) Prjetnja stereotipom je strepnja lanova manjinske grupe da njihovo ponaanje moe potvrditi kulturalni stereotip. Normativni konformizam je sklonost priklanjanja grupi kako bi se udovoljilo oekivanjima grupe i postiglo prihvaanje. Teorija realnog sukoba: Prema ovoj teoriji ogranieni resursi vode sukobu izmeu grupa i rezultriraju poveanje predrasuda i diskriminacije Hipoteza kontakta knjigovodstva stereotipu (teorija rezultriraju po kojoj informacije mjerenjima neusklaene pristupnim

Sherif i suradnici osmislili su razliite situacije za smanjenje izazvanih predrasuda. Njihovi nalazi utvreni u kampu nam govore mnogo o tome to kontakt moe a to ne moe uiniti.Postoji 6 uvjeta kada kontakt rezultrira smanjenjem predrasuda: 152.istraivai su utvrdili da kada su neprijateljstvo i nepovjerenje jednom razvijeni, sklad izmeu djeaka ne moe se ponovo uspostaviti jednostavnim uklanjanjem sukoba natjecanja 153.meusobna ovisnost situacija u kojoj dvije ili vie grupa trebaju jedna drugu i moraju se osloniti jedna na drugu kako bi postigli cilj vaan za obje grupe 154.zajedniki status 155.kontakt se mora ostvariti u prijateljskom neformalnom okruenju u kojem lanovi vlastite grupe moraju biti u izravnoj interakciji sa lanovima vanjske grupe 156.kroz prijateljske neformalne interakcije s vietrukim lanovima vanjske grupe pojedinac e nauiti da su njegova vjerovanja o vanjskoj grupi pogrena 157.kontakt e najvjerovatnije rezultrirati smanjenjem predrasuda kako socijalne norme promii i podravaju ravnopravnost meu grupama o kojima se radi u odreenoj situaciji Meusobna ovisnost je situacija u kojoj dvije ili vie grupa trebaju jedna drugu i moraju se osloniti jedna na drugu kako bi postigli cilj koji je vaan za obje grupe.

II DIO IV POGLAVLJE METODOLOGIJA U SOCIJALNOJ PSIHOLOGIJI: PROVJERAVANJE IDEJA

Eksperimentalno istraivanje je izriito namjenjeno pruanju kauzalnih informacija. Eksperiment je metoda u kojoj istraiva namjerno unosi neke promjene u situaciju da bi ispitao posljedice te promjene. Cilj nekog eksperimenta jeste vidjeti to se dogaa s pojavom poput poslunosti, kada istraiva namjerno mijenja svojstva okoline u kojoj se pojava javlja. Anketno istraivanje

Anketiranje

uzorka

je

strategija

istraivanja

koja

ukljuuje

intervjuiranje ili primjenu upitnika uzorka ispitanika koji su odabrani tako da budu reprezentativni za populaciju. Uzrokovanje je proces odabiranja lanova neke populacije s ciljem da ta grupa svojim osobinama predstavlja populaciju iz koje je odabrana. Proabilistiko odabiranje uzorka predstavlja sluajni uzorak. On zadovoljava 2 uvjeta: 158.prvo svaki lan populacije ima jednaku priliku da bude odabran 159.drugo, izbor svake mogue kombinacije eljenog broja lanova jednako je vjerovatan Sprovodi se pridruivanjem broja svakom pripadniku populacije a onda se uzorak traene veliine dobiva na temelju kompijuterskih generaliziranih sluajnih brojeva. Najpoznatiji oblik neproabilistikog uzorka je kvatni uzorak kojim se popunjavaju odreene unaprijed specificirane kvote zbog toga odslikava odreena svojstva populacije za koju se smatra da je vana za predmet istraivanja. Eksperiment i kvazi eksperiment Kvazi eksperiment je eksperiment u kojem ispitanici nisu sluajno rasporeeni u razliite eksperimentalne uvjete. Pravi eksperiment je pokus u kojem su ispitanici po sluaju raspodjeljeni u razliite uvjete. Eksperiment i kvazi eksperiment se razlikuju u prikupljanju podataka i stupnju kontrole koju istraiva ima nad okruenjem. Kljuna obiljeja socijalnopsihologijskog eksperimenta Eksperimentalni scenarij je omot u kojem se eksperiment prikazuje ispitanicima. U terenskom eksperimentu ili eksperimentu u prirodnim uvjetima to se idealno dogaa prirodno. U laboratorijskom eksperimentu vano je imati scenarij koji ispitaniku djeluje realistino i angaujue.

Obavjetavanje ispitanika (debriefing) je praksa da se ispitanicima objasni svrha pokusa u kojem su upravo sudjelovali i odgovori na sva pitanja koja bi ispitanici mogli imati. Osobito je vano da se obavjetenje obavi sa ispitanicima eksperimenta u kojima je koritena prevara i objanjenje zato je prevara bila neophodna. Eksperimentalni nacrti Jednokratna studija sluaja je nacrt istraivanja u kojima se opaanja vre na grupi nakon to se odigrao neki dogaaj ili je obavljena neka manipulacija.Ovdje je problem da ne postoji nita s im bismo mogli uporediti ova opaanja tako da nema naina da saznamo da li su dogaaji ili manipulacija imali neki efekat. Prema Cooku i Campbellu koristi se simbolX kao oznaka za manipulaciju a simbol O za opaanje pa nacrt izgleda ovako: X vrijeme Vrlo est nacrt u psihologijskim eksperimentima jeste faktorijalni eksperiment. Faktorijalni eksperiment je eksperiment u kojem se unutar istog nacrta manipulie s dvije ili vie nezavisnih varijabli. R R R XY XY XY O O O O

Osnovna znaajka faktorijalnog eksperimenta jeste da sadri sve mogue kombinacije nezavisnih varijabli. Glavni efekt je izraz koji se koristi da bi se oznaili zasebni efekti svake nezavisne varijable u faktorskom eksperimentu. Interakcijski efekt je izraz koji se koristi kada kombinirani efekti dvije ili vie nezavisnih varijabli u faktorijalnom pokusu izazivaju ishod koji se razlikuje od zbroja glavnih efekata.

Albi pria predstavlja lano ali prividno vjerodostojno objanjenje svrhe nekog eksperimenta. Neuvjerljiv albi moe vie odmoi nego pomoi pojavile. Posteksperimentalna provjera je tehnika koju je zastupao Orne da bi otkrio djelovanje karakteristika zahtjeva eksperimenta. Nakon sudjelovanja u pokusu ispitanika, ispitanik se briljivo intervjuira s ciljem da se ustanovi ta su oni jo percipirali kao svrhu pokusa. Mjere opaanja Opaanje sudjelovanjem je metoda opaanja kojom istraiva ciljnu grupu ili zajednicu prouava iznutra biljeei paljivo ono to se opaa. Hawthorne efekt je izraz koji se slui da se opie uticaj koji na ponaanje ispitanika ima njihova svjesnost o tome da su opaani. Meta-analiza je skup tehnika za statistiko integriranje rezultata nezavisnih istraivanja date pojave u obliku nezajednike mjere s namjerom da se ustanovi da li rezultati pokazuju sklop odnosa koji se pojavljuju u svim istraivanjima. Kljuni pojmovi: 160.albi pria 161.eksperiment 162.hipoteza 163.howtorn efekt 164.konstrukt 165.kvazi eksperiment 166.meta analiza 167.pravi eksperiment 168.socijalna poeljnost 169.suradnik 170.varijable 171.zavisna varijabla izazivajui u ispitanicima sumnje koje se inae uope ne bi

V POGLAVLJE TEMELJNI KONCEPTI I PRISTUPI U PODRUJU SOCIJALNE KOGNICIJE

Kategorizacija i sheme Kategorija je grupiranje dva ili vie razliitih objekata koji se testiraju na isti nain. Koncept ili pojam je grupiranje dva ili vie objekata koje je mogue razlikovati a s kojima se postupa na slian nain. Prototip je najbolji primjer neke kategorije i predstavlja apstraktnu predodbu svojstava povezanih sa kategorijom koja je pohranjena u pamenje a koristi se za organizaciju informacija. ta je socijalno u socijalnoj kogniciji? Kognicija se moe definirati kao socijalna na tri naina: 172.prvo njen objekt je socijalni 173.drugo stvara se ili razvija u socijalnoj interakciji 174.tree zajednika je razliitim lanovima nekog drutva Moscovici je socijalnu reprezentaciju definirao na sledei nain: Pod socijalnom reprezentacijom mislimo na jedan skup koncepata, postavki i objanjenja koja nastaju u svakodnevnom ivotu tokom

komunikacije meu pojedincima i moglo bi se ak i rei da su te savremene verzije zdravog razuma. Postoji 5 pristupa pojedincu kao subjektu socijalne kognicije: 175.osoba koja racionalizira 176.naivni znanstvenik 177.uvjebani obraiva podataka 178.kognitivni krtac 179.motivirani takmiar/socijalno agent Efekt primarnosti ili efekt prvenstva pamenje osobe objekata i pojava. Efekt recentnosti je tendencija da zadnje primljene informacije imaju jai uticaj od ranije primljenih informacija na neije prosudbe ili pamenje osobe objekata ili pojava. Aditivni model je model stvaranja impresije prema kojem je konana impresija funkcija sume svih skalnih vrijednosti pripisanim razliitim osobinama neke osobe. Model prosjeka je model oblikovanja prema kojem je konana impresija funkcija prosjeka svih skalnih vrijednosti koje se pripisuju razliitim osobinama neke osobe. Pristupi koje su zastupali Asch i Anderson prilino se razlikuju. Aschova koncepcija odgovara metafori o naunom znanstveniku prema kojem ljudi informacije obrauju vie na osnovi svojih tumaenja nego na osnovi detaljne analize podataka. Anderson naspram toga zastupa koncepciju obraivaa podataka analizirajui podatke bez nekog predhodnog definiranog miljenja. Ublaavanje stereotipa je tendencija da uticaj stereotipa na prosuivanje slabi nakon dobivanja irelevantnih ili nedijagnostikih individualnih informacija. Kljuni pojmovi: 180.kategorija 181.koncept je tendencija da ranije primljene informacije imaju jai uticaj od kasnijih na neije prosudbe ili

182.model prosjeka 183.prototip 184.shema 185.stereotip 186.ublaavanje stereotipa

VI POGLAVLJE EMOCIJE
Emocija je hipotetski konstrukt koji oznaava proces reakcije nekog organizma na znaajne doivljaje. Emocije imaju 4 komponente: 187.fizioloko uzbuenje 188.motoriku ekspresiju 189.akcijsku komponentu 190.subjektivni doivljaj

James-Lagetova teorija Prema ovom gleditu emocija je izazvana svjesnou osobe u specifinom sklopu tjelesnih promjena. Postoji veliko preklapanje izmeu pre-Jamesovog i Jamesovog stajalita. Oba gledita slau se o komponentama pojave: 191.dogaaj 192.percepcija/evaluacija dogaaja Oba stajalita koriste izraz emocija da oznae stanje osjeaja kao komponentu cjelokupnog fenomena. Trijada emocionalne reakcije: 193.fizioloko uzbuenje 194.motoriko izraavanje (ekspresija) 195.subjektivni osjeaj Emocije omoguuju fleksibilnost ponaanja Srodnu funkciju ponaanja motiva opisao je Tomkms. Prema njegovom gleditu emocije nam govore ta je u odreeno vrijeme za nas vano. Slino je utvrdio i Frijada rekavi da sklonost ka akciji, stvorena odreenom emocijom daje apsolutno prvenstvo motiv ili cilj koji je u podlozi. Schachterova dvofaktorska teorija Poetkom 60-tih godina psiholog Schachter postavio je kognitivnu teoriju emocija. Schachterov eksperiment sastojao se iz sledeeg. Naime on i njegov suradnik Singer ispitanicima su dali injekciju adrenalina rekavi im da se eksperimentom nastoji provjeriti prolazni uinak to ga vitaminski koktel ima na vid. Ispitanicima u kontrolnoj skupini jednostavno je reeno 3 grupe: da injekcija nee imjati nikakvih popratnih uinaka. Ispitanici koji su primila adrenalin bili su podjeljeni u

grupa koja nije bila obavjetena o adrenalinu grupa obavjetena o adrenalinu grupa pogreno informirana o uincima adrenalina moguim efektima adrenalinaPrihvatajui James-Lagetove

Ovo je trebala biti kontrolna grupa kako bi se provjerio uinak o bilo kakvim teorije on je posumnjao da postoji toliko razliitih sklopova fiziolokih promjena odgovornih za golemo mnotvo raspoloenja i emocionalnih stanja za koje postoje verbalni iskazi. Suprotno Jamesu, Schachter je sugerirao da je percepcija povienog nespecifinog uzbuenja dovoljna za pobuivanje emocija. Aktivacija je uzbueno stanje sredinjeg, osobito autonomnog ivanog sustava. Teorije procjene Arnold je meu prvim psiholozima koji su utvrdili da je znaaj dogaaja koji pobuuje emociju za osobu koja ga doivljava uspostavljeni procesom vrednovanja ili procjene dogaaja koji se osniva na nizu kriterija koji su specifini za tu osobu. Lazarus je uveo razlikovanja izmeu primarne i sekundarne procjene neke emocije ili dogaaja koji pobuuje stres. Primarna evaluacija usmjerena je na procjenu ugodnosti i neugodnosti a sekundarna procjena odreuje do koje e mjere osoba biti u stanju suoiti se sa posljedicama dogaaja. Lazarus je svoj model nazvao transakcijskim. Fizioloke promjene Cannonova teza fiziologa koji je bio jedan od glavnih protivnika JamesLageta, suprotno njihovom periferalistikom gleditu on je zauzeo centralistiko gledite predpostavljajui da za svaku glavnu emociju posebni mehanizmi u sredinjem ivanom sustavu stvaraju fizioloke promjene. Dimenzija osjeaja

Wundt je predpostavio trodimenzionalni sustav da bi oznaio specifinu narav osjeaja komponente emocionalnih doivljaja dodajui dimenzije ekscitacije nasuprot depresiji i napetosti te nasuprot oputenosti klasinoj dihotomiji ugoda-neugoda. Socijalna konstrukcija je ideja da socijalni i kulturalni imbenici za pojedinca stvaraju stvarnost nezavisno od biolokih procesa dajui mu jezik kojim definira sebe i doivljavanje u svijetu. Perceptivna povratna veza Percepcija se odnosi na sposobnost unutranjih organa da prue senzorne informacije o promjenama u tijelu. Perceptivna sprega odnosi se na promjene u jednom unutranjem sustavu nakon otkrivanja promjena u drugom sustavu. Hipoteza facijalne povratne veze odnosi se specifino na ideju da e pojaavanje ili sprjeavanje facijalne ekspresije emocije modificirati intenzitet ili moda prirodu subjektivnog osjeaja. Lanzetta Cartwright-Smith i Kleck traili su od ispitanika da pojaaju ili prigue svoje facijalne ekspresije prilikom primanja elektrinih udara za vrjeme eksperimentalnog posmatranja kako bi navodno zavaravali promatrae. Kako je bilo predvieno osobe koje su pokuale potisnuti ili zakoiti izraavanje emocija procjenjivale su udare manje bolnima od osoba od kojih je traeno da preuveliavaju ekspresiju. Ovakvi su rezultati dobiveni uvijek u istraivanjima koja su se koristila pradigmom pojaavanje-potiskivanje. Kljune rijei: aktivacija, afekt, emocija, hipoteza facijalne povratne sprege, osjeaj, procjenjivanje, raspoloenje, trijada, univerzalnost.

VII POGLAVLJE ATRIBUCIJSKI PRISTUP I ISTRAIVANJA: OSNOVNA PITANJA I PODRUJA PRIMJENE

Teorija kauzalne atribucije Kauzalna atribucija je proces zakljuivanja kojim promatrai neki efekt pripisuju jednom ili vie uzroka. Haider je laika promatrao kao naivnog znanstvenika koji povezuje opazivno ponaanje sa neopazivnim uzrocima. Atribucijski pristup je konceptualni okvir unutar socijalne psihologije koji se bavi fizikim ili znanstvenim objanjenjem ponaanja. Najvei Haiderov doprinos atribucijskoj teoriji je podjela potencijalnih izvora akcije na personalne i okolinske. Prema Haideru zadatak promatraa je utvrditi da li je data akcija uzrokovana neim to je u osobi koja je izvodi ili neim to je izvan nje. Teorija korespodentnih zakljuaka Korespodentni zakljuak odnosi se prema Jamesovoj i Davidsonovoj teoriji na promatraevu prosudbu da je ponaanje uzrokovano ili

povezano sa nekom odreenom osobom. Atribucijska prisrasnost prisrasnost se javlja ako promatra sustavno iskrivljuje tj. previe ili premalo rabi neki inae ispravan postupak ili ako je iskrivljen samo rezultat postupka. Komponenta ili statiji u atribuiranju osobina predlae se tri stadija: 196.identificiranje osobina u nekom ponaanju 197.atribuiranje identificirane osobine 198.situacijsko korigiranje Atribucije koje se temelje na jednom opaanju Naelo umanjivanja implicira da uloga nekog uzorka u stvaranju nekog efekta opada ako su prisutni neki drugi vjerodostojni uzorci. Naelo poveanja (argumentacije) implicira da je uloga nekog uzorka poveana ako se efekt dogaa u nazonosti nekog inhibiranog uzorka. Kelly smatra da su laicima na raspolaganju i mnoge druge kauzalne sheme koje su vane iz tri razloga: 199.pomau promatrau pri donoenju atribucija 200.one su generalne koncepcije o uzrocima i efektima 201.pruaju promatrau neku vrstu kauzalne stenografije

Spontana kauzalna atribucija Wainer je zakljuio da su dva faktora kljuna u izazivanju atribucija: 202.neoekivani dogaaj (prema oekivanima) 203.nepostizanje (prema postizanju) nekog cilja Prisrasnost prema samom sebi: ljudi e svoj uspjeh vjerovatno pripisati internalnim uzrocima kao to su sposobnosti, a neuspjehe vanjskim sposobnostima kao to je teina zadatka. Atribucijski stil je sklonost odreenom obliku kauzalnog zakljuivanja u razliitim situacijama i u razliito vrijeme. Razlike akter-promatra: Watson je dao opsean pregled razlike

izmeu aktera i promatraa. Razlika izmeu aktera i promatraa sastoji se u tvrdnji da akteri pripisuju svoje akcije situacijskim imbenicima, dok promatrai imaju tendenciju da iste akcije pripisuju stabilnim osobinama linosti. Kljune rijei: atribucijski pristup, atribucijska prisrasnost, kauzalna atribucija, naelo umanjivanja, nauna bespomonost, razlika akterpromatra.

VIII POGLAVLJE STAVOVI

Stavovi su vani za na socijalni ivot. Na individualnoj razini stavovi utiu na percepciju miljenja i ponaanje Na interpersonalnoj razini stavovi utiu na informacije o stavovima.

Na meugrupnoj razini u sreditu stava se nalaze meugrupe saradnje i sukoba. Trokomponentni model stava: ovaj model predpostavlja da je stav kombinacija tri vrste konceptualno razliitih reakcija na neki objekt: afektivnih, kognitivnih i konativnih reakcija. Implicitni stavovi su evaluativne tendencije koje mogu uticati na prosudbe ponaanja a da pojedinac nije ni svjestan njihovog uticaja. Samomotrenje je crta linosti. Osobe sa visokim samomotrenjem oblikuju svoje ponaanje tako da odgovaraju situacijskim znakovima i reakcijama drugih, dok se osobe sa niskim samomotrenjem ponaaju vie prema svojim unutarnjim stanjima i osobinama. Odrednice stavova Struktura sklopa stava je nain na koji su organizirani stavovi prema razliitim objektima u pamenju pojedinca. 204.Persuazija: formiranje stava ili njihova primjena obino kao odgovor na argumente i druge informacije o objektu stava. Veina ispitivanja persuazije zasnovana su na dva modela i to: 205.model vjerovatnosti elaboracije 206.heuristiko-sistemacki model HSM Persuazija putem kognitivne obrade Pristup kognitivnih odgovora prema Greenwaldu ima sledee predpostavke: 207.pojedinci koji su izloeni persuazivnoj poruci aktivno povezuju sadraje te poruke 208.promjena stava je posredovana tim kognitivnim odgovorima 209.stupan, smjer i promjena stava su funkcija valencije kognitivnih odgovora 210.to je vea proporcija povoljnih odgovora a manja proporcija nepovoljnih odgovora vea je promjena stava u zagovaranom smjeru

Dvoprocesni model persuazije su teorije persuazije koje postuliraju dva naina obrade informacija. Oni se razlikuju u stupnju u kojem se pojedinci angairaju u aktivnom razmiljanju o argumentima poruke i drugim detaljnim informacijama o objektima stava. Da bi ponaanje suprotno stavu dovelo do promjene stava nuno je da budu zadovoljena tri uslova: 211.osoba mora percipirati da ponaanje ima negativne posljedice 212.osoba mora preuzeti osobnu odgovornost za ponaanje 3. osoba mora osjeati fitioloko uzbuenje i atribuirati to uzbuenje ponaanju suprotnom stavu Naelo podudarnosti-naelo kompatibilnosti tvrdi da e se bliska povezanost izmeu stavova i ponaanja javiti sama kada se obje mjere podudaraju u stupnju njihove specifinosti. Modeli oekivanja-vrijednosti su modeli koji predpostavljaju da su odluke o razliitim smjerovima akcije zasnovani na dva tipa kognicija: 213.subjektivnoj (vjerovatnost da e data reakcija dovesti do oekivanih ishoda) 214.valencija tih ishoda Tehnika navoenja misli je metoda koritena u istraivanjima persuazije koju su popularizirali zagovaratelji pristupa kognitivnih odgovora. Od sudionika se trailo da navedu misli koje su im padale na pamet dok su bili izloeni persuazivnoj poruci. Ove se misli kasnije kodiraju s obzirom na povoljnost i druge aspekte i koriste se kao modijatori u analizama promjene stava. Kljuni pojmovi: 215.heuristiki znak 216.heuristiko procesiranje 217.kognitivna disonanca 218.klasino uvjetovanje 219.naelo agregacije 220.naelo dovoljnosti

221.persuazija 222.tehnika navoenja misli 223.teorija balansa

IV DIO XIII POGLAVLJE SOCIJALNI UTICAJ U MALIM GRUPAMA

Na osnovu kritikog prouavanja literature Aldag i Fuller predloili su opi model grupnog rjeavanja problema OGRP model. Njegove bitne osobine su da elemente procesa donoenja odluke predstavlja u manje optereenim pojmovima.

XIV POGLAVLJE GRUPNI UINAK

Steinerova klasifikacija zadatka Kako su pojedinani doprinosi povezani sa grupnim uinkom dovodi se do pet moguih odgovora: 224.auditivni zadaci (doputaju da se doprinosi raznih lanova kombiniraju. Npr kad vie ljudi isti snijeg, svaki od njih izvodi isti posao vodei rauna da se odmakne od najbliih suradnika. U ovom sluaju grupni uradak moe biti izraen kao koliina povrine oiene od snijega)

225.kompenzatorni zadaci (zahtjevaju grupnu odluku zasnovanu na prosjeku rjeenja pojedinanih lanova. Npr procjena lanova grupe o temperaturi sobe, broju zrna u posudi mogu biti stavljene u prosjek tako da se nasuprot stave precjenjivanja i podcjenjivanja i tako dobije ispravan odgovor) 226.disjunktivni zadaci (zahtjevaju da grupa izabere jednu specifinu procjenu iz skupa procjena pojedinanih lanova. Npr problem trgovine kojim smo se bavili ranije je disjuktivna zadaa budui da se u grupi moe pojaviti vie procjena mora se izabrati jedan odgovor) 227.konjunktivni zadaci (trae da svi lanovi grupe djeluju jedinstveno. Npr brzina kojom se grupa penjaa moe popeti na liticu odreena je brzinom najsporijeg lana) 228.diskrecijski zadaci (oni zadaci kod kojih se grupi preputa da odlui koji e zadatak biti obavljen. To su oni zadaci kod kojih grupa ima pravo da izabere vlastiti nain dolaska do odluke) Steinerova inegiozna klasifikacija ima dva privlana svojstva: 229.kao prvo uz pomo ove klasifikacije mogu se klasificirati mnogi zadaci 230.drugo, Steinerova klasifikacija zadataka doputa nam da predviamo uinak grupe Gubitak uinkovitosti po ovjeku rastao je sa veliinom grupe. Ovaj obrnuti odnos izmeu broja ljudi u grupi i individualnog uinka nazvan je Ringelmannovim efektom. Strocbe i Frey ukazuju na to da gubici u uinkovitosti u Rigelmanovoj grupi mogu biti pripisani dvjema vrstama gubitaka: 231.gubici u motivaciji ili tendenciji da se prepusti drugima da obavljaju posao 232.gubici u koordinaciji npr moda svi lanovi grupe ne povuku istom smjeru Efekt besplatne vonje ili vercanja sugerira da lanovi grupa za

oluju ideja oekuju da e njihove ideje biti utopljene s drugima dok se u normalnim grupama vjeruje da e svatko biti pojedinano nagraen za svaku iznesenu ideju. Oluja ideja je grupna tehnika usmjerena na poticanje lanova da o nekom predmetu generiraju to je mogue vie ideja. Normalne grupe sastavljene su od pojedinaca koji nisu u interakciji i iji se uratci zbrajaju kako bi se usporedili sa uratkom stvarnih grupa. Muller razlikuje dva tipa normalnih grupa: 233.grupe zajedno gdje pojedinci rade samostalno ali sjedei uz druge osobe 234.grupe sami gdje pojedinci rade odvojeno od ostalih Shema socijalnog odluivanja (SSO) je proabilistiko pravilo koje specificira vjerovatnost da e grupa doi do neke odreene odluke pod uvjetom da raspravu zapoinje sa bilo kojom odreenom atribucijom miljenja svojih lanova. Socijalno zabuavanje je pojava koja se javlja kao nazonost drugih i rezultrira padom zalaganja pojedinca. Suradnika i natjecateljska meuzavisnost Osim socijalnog zabuavanja i efekata besplatne vonje Kerr je naao dokaze za efekat naivca. Naivac se moe opisati kao osoba koja pridonosi cilju grupe a kasnije sazna da se drugi lano9vi nisu trudili pridonjeti, ali su uprkos tome profitirali od naiveva doprinosa. Kerr je pokazao da su lanovi grupe sa sposobnim partnerom koji se vercao na njihovim naporima, znai sa partnerom koji je mogao pridonjeti a to nije uinio smanjili svoje napore da bi izbjegli ulogu naivca. Analiza interakcijskih procesa je formjalni sustav opaanja kojeg je razvio Balas za kodiranje interakcija lanova malih socijalnih grupa. Sastoji se od kategorija i postupaka za kodiranje interakcija u terminima ovih kategorija.

Hemphill je specificirao okolnosti koje doprinose usponu voe: 235.grupe moraju imati osjeaj da zadatak moe uspjeti 236.lanovima grupe uspjeh mora biti od velike vanosti 237.zadatak sam po sebi mora zahtjevati usklaivanje i komunikaciju Cartwrigh i Zander bavei se funkcijom standarda ili normi razlikuju 4 funkcije: 238.pokretljivost grupe (norme pomau grupama da ostvare svoje ciljeve) 239.odravanje grupe (norme pomau grupama da se odravaju kao grupe) 240.socijalna realnost (esto objektivna realnost ne postoji. Norme pomau grupi da stvori i odrava referenini okvir koji slui kao socijalna realnost 241.definiranje odnosa sa socijalnim okruenjem (norme pomau grupi lanova da definiraju svoj odnos sa socijalnim okruenjem kao to su druge grupe, organizacije, institucije i ostale sastavnoce drutva) Bales je opaao grupe sastavljene od osoba koje se nisu poznavale. Interakcije u grupama su opaane pomou analize interakcijskih procesa. Ovaj sustav specificira 4 kategorije: 242.pozitivno i negativno socio-emocionalno ponaanje 243.ponaanje u vezi sa zadatkom 244.ponaanje u vezi traenja informacija Bales je otkrio da postoje lanovi koji su specijalizirani za ponapanje vezano za zadatak i lanovi koji su specijalizirani za ponaanja vezana za socio-emocionalno ponaanje. Kljuni pojmovi: 245.efekt besplatne vonje vercanje 246.kohezija

247.norme 248.oluja ideja 249.socijalna dilema 250.socijalna falicitacija 251.socijalno zabuavanje 252.status 253.uloge

XII POGLAVLJE AFILIJACIJA, PRIVLANOST I INTIMNI ODNOSI

Afilijacija (druenje) je tendencija da se trai drutvo drugih osoba nezavisno od osjeaja prema tim osobama. Postoje tri motiva zato se ljudi drue: 254.socijalna usporedba 255.ublaavanje anksioznosti 256.traenje informacija Teorija socijalne usporedbe je teorija koja naglaava da pojedinci provjeravaju svoje stavove, sposobnosti i emocije usporeujui sebe sa drugima slinim osobama a to ine kada su osobito sigurni u sebe. Privlanost je popzitivan osjeaj prema drugoj osobi ukljuujui tendenciju da se bude zajedno s njom. Neki od faktora koji utiu na privlanost: 257.fizika okolina 258.slinost stavova

259.prijateljstvo kao odnos 260.romantina privlanost Teorija socijalne razmjene je opi teorijski model koji odnose meu ljudima vidi kao dobitke i gubitke koje imaju sudionici. Socijalno-evaluacijska teorija je teorija koja objanjava ljudsko ponaanje ukljuujui razlike u preferencijama spolnih partnera na osnovu njihove reproduktivne vrjednosti tj. njihove vrjednosti u stvaranju potomstva tokom nae evaluacijske prolosti. Teorija pravednosti predpostavlja da je zadovoljstvo funkcija proporcionalnosti ishoda i ulaganja neke osobe kada se ona usporeuje sa drugom refereninom osobom. Kljune rijei: 261.model ulaganja 262.privlanost 263.razina usporedbe 264.socijalna podrka 265.teorija pravednosti 266.teorija socijalne razmjene 267.teorija socijalne usporedbe 268.usamljenost

V DIO XVI POGLAVLJE ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA: SOCIJALNOPSIHOLOKA PERSPEKTIVA

Model zdravstvenih uvjerenja razvili su socijalni psiholozi koji su radili u amerikoj Slubi za javno zdravstvo kako bi objasnili zato ljudi ne p'reduzimaju preventivna ponaanja poput kontrolnih pregleda. Ovaj model predpostavlja da su ljudska zdravstvena ponaanja odreena percepcijom prjetnje bolesti ili povrede i prednosti

nedostatka poduzimanja odreene akcije. Prema zdravstvenoj teoriji uvjerenja pojedineva odluka da usvoji odreeno znanstveno rizika ponaanje odreena je sa sledea 4 uvjerenja: 269.percipirana podlonost (subjektivna percepcija dobivanja bolesti ako se ne poduzmu zatitne mjere) 270.percipirana ozbiljnost (vrednovanje tjelesnih i socijalnih posljedica dobivanja bolesti poput boli, pogoranja obiteljskog ivota) 271.percipirane koristi (stupanj u kome se smatra da odreena zdravstvena preporuka moe smanjiti percipiranu podlonost ili ozbiljnost zdravstvenog rizika) 272.percipirane prepreke (negativni aspekti preporuenog ponaanja poput nuspojava, uzimanja lijekova, boli koja se oekuje kao posljedica nekog medicinskog postupka, finansijskih trokova, napora isl.) Teorija motivacije za zatitom predpostavlja da je motivacija da se zatiti od opasnosti pozitivna funkcija etiri uvjerenja: 273.prjetnja je ozbiljna 274.pojedinac je osobno podloan 275.postoji sposobnost za izvoenje reakcije suoavanjua 276.reakcija suoavanja je uinkovita u smanjivanju prjetnje Model faza promjena zdravstvenog ponaanja je model koji predpostavlja da promjena zdravstvenog ponaanja ukljuuje napredak kroz prepoznatljiv broj faza od neznanja do prijetnji zdravlju do zavrene perceptivne akcije. Model procesa usvajanja mjera opreza je po Wenesteinu model faze promjena zdravstvenog ponaanja koji opisujefaze za koje se predpostavlja da pojedinci kroz njih prolaze usvajajui odreene zdravstvene zatitne mjere. Transteorijski model je model faze promjene ponaanja razvijen za razumjevanje toga kako ljudi mjenjaju svoje ponaanje. Model se zove

transteorijski jer je zasnovan na integraciji teorijskih konstrukata iz razliitih teorija psihoterapije. Prema dvoprocesnim teorijama imati jedan od dva efekta: 277.mogu poveati motivaciju za tanu i sustavnu obradu argumenata sadranih u poruci 278.mogu potaknuti odbrambenu motivaciju Odbrambena motivacija je elja da se obrane i zadre odreena uvjerenja i stavovi koji su konzistentni s postojeim centralnim stavovima i vrijednostima. Mjere ivotnih dogaaja koje su zapoeli Holmes i Rahe obino se sastoje od liste moguih stresnih ivotnih dogaaja. Od ispitanika se trai da naznae koje su od tih stresnih dogaaja doivjeli tjekom nekog razdoblja. Skala procjene socijalne prilagodbe Holmesa i Rahea navodi 43 dogaaja koji opisuju ivotne promjene definirane kao dogaaje koji od pojedinca zahtjevaju odreenu koliinu prilagodbe. Budui da je predpostavljeno da e bilo koji dogaaj koji prisiljava pojedince da odstupe od obrasca na koje su naviknuti biti stresan u listu su ukljueni ugodni i neugodni dogaaji. Meutim, kasnije je naeno da su samo neugodni dogaaji povezani sa loim zdravljem. Kljune rijei: 279.adrenalin 280.noradrenalin 281.kritini ivotni dogaaji 282.odbrambena motivacija 283.stres 284.samoefikasnost 285.socijalna podrka 286.suoavanje 287.zdravstveno obrazovanje poruke koje pobuuju strah mogu

TESTOVI

ISPITNI TERMIN: 17.04.2008 288.Prema Scheereru u emu se ogleda raskorak izmeu amerike i socijalne psihologije? Drutva za eksperimentalnu socijalnu psihologiju slau se da je amerika socijalna psihologija individualistika, aristokratina i atnucentrina te laboratorijski orjentisana vie nego socijalna psihologija u Evropi. 289.Navedite iz Aronsonove knjige najpoznatije socijalne psihologe koji se pominju u poglavlju 1. Buterrfled, Lazarus, Wilhelm Wundt, McDougall. 290.Navedite poglavlju (Hewston) 291.albi pria 292.eksperiment 293.hipoteza 294.howtorn efekt 10 kljunih pojmova u koji se pominju u Metodologija socijalnoj psihologiji

295.konstrukt 296.kvazi eksperiment 297.meta analiza 298.pravi eksperiment 299.Konani cilj veine socijalno psihologijskih istraivanja jeste tumaenje, a koraci kojima se dolazi do tih tumaenja su: 1. formulacija teorijskih tvrdnji o odnosima izmeu konstrukata 2. izvoenje empirijskog istraivanja kojim se prikupljaju dokazi o tim odnosima 300.Objasnite 6 i 7 pojam koji ste naveli u treem pitanju? Kvazi eksperiment je eksperiment u kojem ispitanici nisu sluajno rasporeeni u razliite eksperimentalne uvjete. Meta-analiza je skup tehnika za statistiko integriranje rezultata nezavisnih istraivanja date pojave u obliku nezajednike mjere s namjerom da se ustanovi da li rezultati pokazuju sklop odnosa koji se pojavljuju u svim istraivanjima. 301.Napravite eksperimentalni nacrt kojim biste mogli doi do odgovora koliko nas ne/poznanstvo sa drugom osobom ini spremnom da drugima inimo zlo? Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa RXO R O

Eksperimentalnoj grupi bi stavili nepoznate ljude i pravili njihove reakcije dok bi u kontrolnoj grupi pratili kako se ponaaju sa poznatim, a zatim uporedili rezultate. 302.Navedite najpoznatije skale za ispitivanje stavova: 1. Likertova skala 2. Semantiki diferencijal 303.ta je kvazi eksperiment? Kvazi eksperiment je eksperiment u kojem ispitanici nisu sluajno rasporeeni u razliite eksperimentalne uvjete.

304.Kako

se

provjerava

uinkovitost

manipulacije

eksperimentu? Provjera manipulacije je mjera efikasnosti nezavisne varijable. Tipina provjera manipulacije namjenjena je mjerenju ispitanikovih percepcija onih obiljeja eksperimentalnog scenarija koja su bitna za tu manipulaciju. 305.U Hewstonu stoji da je pripadnost prirodnim kategorijama prije proabilistika nego to je po naelu sve ili nita ta to znai? To znai da postoji gradijant reprezentativnosti ili tipinosti od najmanjeg tipinog elementa do onog koji je najtipiniji ili prototip ili neka vrsta prosjeka ili ideal. 306.Kako Tajfel shvata stereotipe? On je iznio miljenje da se stereotipi mogu promatrati kao zasebni sluajevi kategoriziranja kod kojih je naglasak na slinostima unutar grupe i razlikama izmeu grupa. 307.Objasnite teoriju kognitivne disonance /to se nalazi u pristupu koegzistentna osoba ili osoba koja racionalizira/ To je Festingenova teorija koja postoji izmeu dvije kognicije. Ako uzevi u obzir samo njih dvije iz jedne kognicije proizilazi suprotno od druge npr puimo i znamo da puenje pridonosi razvoju tumora. 308.Objasnite stajalite o egzemplarima (stajalite koje je suprotno prototipom)? Prototipsko gledanje na koncepte dovedeno je u pitanje stajalitem o egzemplarnom prema kome koncept ine tragovi pamenja specifinih sluajeva. 309.Kako Anderson tumai efekat primarnosti kod Asch-a? Anderson smatra da efekt primarnosti nije uzrokovan nekim kognitivnim organiziranjem osobina ve smanjenjem razine panje kod ispitanika. 310.ta ini emocije (trijada emocionalne reakcije)?

311.fizioloko uzbuenje 312.motoriko izraavanje (ekspresija) 313.subjektivni osjeaj 314.Opiite Schachertov eksperiment kojim je on dao potkrepljenje svojoj dvofaktorskoj teoriji emocija? Dvofaktorska teorija emocija je predpostavka da je emocionalni doivljaj rezultat procesa opaanja sebe u dva koraka tokom kojeg ljudi prvo osjete fizioloko uzbuenje a zatim za njega trae prikladno objanjenje. Eksperiment: Schocter i Singer proveli su eksperiment kako bi testirali ovu teoriju. Zamislite sebe da sudjelujete u njemu. Odmah po vaem dolasku eksperimentator vam objasni da ispituje uinak vitaminske smjese po imenu Suproxin na ovjekov vid. Nakon to vam lijenik ubrizga malu koliinu Suproxina daje vam upitnik koji trebate popuniti i kae da e se ubrzo vratiti da ispita vid. Bacite pogled na upitnik i shvatite da se sastoji od vrlo uvredljivih pitanja. Drugi sudionik ljutito reagira na ova pitanja postajui bjesan sve dok konano ne podere svoj upitnik i izleti iz prostorije. 315.A sada kritke Schachter Singerove teorije? Schachter Singerovpristup ne samo da ima ogranienu vrijednost ve zapravo dovodi u zabludu. Sprovedeni eksperiment u nunom sluaju nije operacionalizacija kako emocionalno uzbuenje nastaje u normalnim okolnostima. 316.Dajte veze? Hipoteza facijalne povratne veze odnosi se specifino na ideju da e pojaavanje ili sprjeavanje facijalne ekspresije emocije modificirati intenzitet ili moda prirodu subjektivnog osjeaja. Eksperimentatori su traili od ispitanika da dre olovku u ustima na nain na koji ih inhibira ili potie miie koji su obino povezani sa smjekanjem. primjer famozne Hipoteze facijalne povratne

317.Primjer psiholoke reaktivnosti? Prouavanje produktivnosti radnika provedeno u elektrani Hawthorne tvrtke Western Electric gdje je utvreno da je samo opaanje radnika potislo njihovu motivaciju. 318.ta je pomak prema riziku? Pomak prema riziku predstavlja jaanje tendencije kod pojedinaca i grupe da se nakon grupne rasprave proferira rizina odluka. 319.Komezatorni zadaci-grupni uinak? Kod kompezatornih zadataka grupni uinak je prosjek pojedinanih procjena. Statistiki prosjek mnogobrojnih prosudbi pokazao se da je blii pravoj vrijednosti nego procjena dobivena od veine pojedinaca. 320. ta su atribucije? Atribucije su opis procesa kojim ljudi objanjavaju uzroke vlastitog ponaanja ili ponaanja drugih ljudi. 321. Osnovna atribucijska pogreka (primjer)! Osnovna stupnja u atribucijska kojem je pogreka ponaanje je ljudi sklonost procjenjivanja unutarnjim odreeno

dispozicijskim faktorima i podcjenjivanja uloge situacijskih faktora. Ovaj pojam definirao je socijalni psiholog Le Ross. Npr bila je vea vjerovatnost da e promatra donjeti korespondentivan zakljuak kad je akterov izbor imao pozitivne ili negativne posljedice po njih. 322.Kellyev model atribucijske teorije! Harold Kelly razvio je teoriju atribucije koja se usmjerila na prvi i osnovni korak kako ljudi odluuju hoe li donjeti unutarnju ili vanjsku atribuciju? Njegov glavni doprinos atribucijskoj teoriji je spoznaja da pri stvaranju dojma o nekoj osobi uoavamo i razmiljanje o vie djelova koji ine informaciju. Npr. zamolimo prijatelja da nam posudi svoj automobil a on nas odbije. Posle se pitamo zato. Kellyeva teorija model kovarijance moe odgovoriti na ovo pitanje i ona predstavlja teoriju koja navodi da u nastojanju da

donesemo atribuciju o tome to je uzrokovalo ponaanje neke osobe sustavno uoavamo obrazac izmeu prisustva i odsustva moguih uzroka javljanja ili ne javljanja istog ponaanja. 323.Heider je stavio razlikovanje kakvih atribucija? Razlikujemo unutarnju i vanjsku atribuciju po Heideru. Unutarnja atribucija je zakljuak da se osoba ponaa na odreen nain, zbog neeg u vezi te osobe kao to su njezini stavovi, karakter ili osobine linosti. Vanjska atribucija je zakljuak da se osoba ponaa na odreen nain zbog neega vezanog za situacije u kojoj se nalazi, predpostavka je da bi veiva ljudi reagovala na isti nain u takvoj situaciji. 324.Objasnite razliku izmeu aktera i promatraa? Watson je dao opsean pregled razlike izmeu aktera i promatraa. Razlika izmeu aktera i promatraa sastoji se u tvrdnji da akteri pripisuju svoje akcije situacijskim imbenicima, dok promatrai imaju tendenciju da iste akcije pripisuju stabilnim osobinama linosti. 325.Prisrasnost prema vlastitoj grupi (Islam i Hewstone) Prisrasnost prema vlastitoj grupi definiramo kao pozitivan osjeaj i poseban odnos prema ljudima koje definiramo kao dio vlastite grupe i negativne osjeaje u nepravednom tretmanu drugih samo zato jer smatramo da pripadaju vanjskoj grupi. 326.ta 327.mjesto 328.stabilnost 329.mogunost kontrole 330.Nauna bespomonost opisati? Nauna bespomonost je stanje pesimizma koje se javlja kada negativni dogaaj pripisujemo stabilnim, unutarnjim i globalnim unutar sebe objedinjuje Weinerova trodimenzionalna shema?

imbenicima 331.Teorija balansa Heider? U svojoj koncepciji Hajder polazi od shvatanja da ljudi nastoje da formiraju to konkretniju i to vie uravnoteenu sliku o svojoj okolini i pojavama u njij kao i o sebi samima. Hajderova teorija je opta teorija kojom pokuava objasniti socijalno ponaanje ljudi u cjelini. Hajder razlikuje dvije vrste odnosa kako izmeu ljudi tako i izmeu ljudi i objekata. Jedan je emocionalno odnos kojeg Hajder naziva sentiment relation a drugi je odnos zajednitva unit relation. Prvi odnos ukljuuje emocije kao to su sklonost, divljenje i ljubav. Drugi odnos ogleda se u ocjeni linosti, bliskosti kauzalne veze ili neke druge veze ili meu osobama ili meu objektima. U tzv trijadnim situacijama u kojima imamo tri elementa, dvije osobe (P i O) i neki objekt X-ravnoteu imamo ako su sva tri odnosa meu elementima pozitivna ili ako su dva odnosa negativna a jedan pozitivan. Npr. Ako osoba P voli osobu O i istovremeno voli X te istovremeno zapaa da osoba O ima takoe pozitivan odnos prema X mi imamo ravnoteu. Neravnoteu imamo ako postoje dva pozitivna a jedan negativan odnos. Ako osoba P voli osobu O i istovovremeno voli X onda ima pozitivan odnos prema odreenom kandidatu na izborima a opaa da osoba O ne voli osobu X (ima negativan odnos prema kandidatu) imamo ravnoteu. 332. Centralni ili sredinji put uvjeravanja? Centralni put uvjeravanja je pojedinano paljivo i promiljeno razmatranje argumenata iznesenih u prilog nekoj poziciji. Periferni put uvjeravanja obuhvaa one persuazijske procese koji nisu zasnovani na temeljitom promiljanju vezanim uz temu. 333.Koja je osnovna razlika izmeu stereotipa i predrasude? Predrasuda moe definirati kao neprijateljski i negativan stav prema pripadnicima prepoznatljive grupe ljudi koji se zasniva

iskljuivo na njihovom lanstvu u toj grupi. Stereotip je generalizacija o grupi ljudi kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim lanovima te grupe neovisno o stvarnim varijacijama izmeu lanova. 334.Objasnite stereotipa? Ono to ova teorija sugerira jeste da model kognitivne obrade u dva koraka automacka obrada aktivira sheme u ovom sluaju stereotipe ali ih kontrolirana i svjesna obrada moe odbaciti ili zanemariti. Meutim to se dogaa ako ste u guvi, preoptereeni, ometeni ili ne poklanjate dovoljno panje? Devine je istraila proces da se stereotip automacki aktivira pri susretu sa pripadnikom vanjske grupe i da se taj stereotip moe zamjeniti svjesnom obradom primjerice kada ljudi nisu predrasudni. 335.ta je prjetnja stereotipom? Prjetnja stereotipom je strepnja lanova manjinske grupe da njihovo ponaanje moe potvrditi kulturalni stereotip. 336.Dajte primjer normativnog konformizma? Normativni konformizam je sklonost priklanjanja grupi kako bi se udovoljilo oekivanjima grupe i postiglo prihvaanje. Veina amerikanaca bjelaca je uvjeravalo da su posebni odjeljci za afrikance opravdani. Nakon izvjesnog vremena to se promjenilo, svega 3 % amerikanaca bjelaca reklo je da bi eljeli da njihova djeca idu u kolu sa crnugama. 337.Kako funkcionira razred slagalica? Razred slagalica predstavlja tehniku rada u uionici osmiljena u svrhu smanjenja predrasuda i podizanja samopotovanja djece. Djeca se rasporeuju u male mjeovite grupe pri emu uspjeh u uenju svakog pojedinca ovisi o drugoj djeci. 338.Primjer Lebove emocionalne zaraze Primjer s parkom kao ilustracija: ako pokaete da se bojite nakon Davineov model kognitivne obrade

to ste vidjeli ovjeka s noem vjerovatno je da ete time zaraziti svoga partnera koji je moda u prvom trenutku reagirao smireno. 339.Fiedlerov model kontigencije (ponaanje voe) Njegov tzv model kontigencije predpostavlja da se uinkovitost moe predvidjeti samo ako se poznaje voin stil i njegova situacijska kontrola to znai da oboje zajedno odreuju uinkovitost voa. 340.Schavitov i Faziov eksperiment/7 up i Prrier/ okus naspram povezano? Smatrali su da e se prrier sviati ljudima uglavnom zbog trendovskog imagea ili dojma koji ostavlja dok e se 7 up sviati uglavnom zbog okusa. image-a? Objasnite ta je s im bilo ta

ISPITNI TERMIN 17.6.2008 341.Meu znaajnim predstavnicima psihologije mase isticali su se Le Bon Tarde dok se kod wlkerpsyhologie istiu Lazarus, Wunt i Steinchal. 342.Na emo se temelji nae poimanje socijalnog svijeta? Na tzv objektivnim injenicama, i tumaenjima koja se odnose na te injenice i na tumaenje o prosudbama. 343.Napravite post-test sa kontrolnom skupinom (shema) i dajte objanjenje? Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa RxO R O

Ispitanici su po sluaju rasporeeni u dvije grupe. Jedna grupa

izloena je nezavisnoj varijabli, druga kontrolna nije. Kod obje grupe mjeri se zavisna varijabla te se otvruje jeli ta zavisna varijabla imala uticaja ili nije. 344.Dajte objanjenje ta je proabilistiko uzrokovanje i navedite kratak opis tog uzrokovanja? Proabilistiki uzorak predstavlja predstavlja sluajni uzorak. On zadovoljava 2 uvjeta: 345.prvo svaki lan populacije ima jednaku priliku da bude odabran 346.drugo, izbor svake mogue kombinacije eljenog broja lanova jednako je vjerovatan Sprovodi se pridruivanjem broja svakom pripadniku populacije a onda se uzorak traene veliine dobiva na temelju kompijuterskih generaliziranih sluajnih brojeva. Najpoznatiji oblik neproabilistikog uzorka je kvatni uzorak kojim se popunjavaju odreene unaprijed specificirane kvote zbog toga odslikava odreena svojstva populacije za koju se smatra da je vana za predmet istraivanja. 347.Kako se naziva pojava kada na rezultate ispitanika utie njihova svijest da je predmet opaanja/ispitivanja? Howthorne efekat 348.Navedite nalaze Cousins-ovog eksperimenta u vezi sa injenicom da kognicija ima socijalno porjeklo! Cousins smatra da Amerikanci razmiljaju o sebi kao autonomnim cartretima dok Japanci razmiljaju o sebi u terminima socijalnog konteksta. Ove razlike podravaju miljenje da kognicija ima socijalno porjeklo. Ako socijalna okolina ima takav uticaj na nain na koji ljudi misle o samima sebi onda sigurno ima i golem uticaj na druge objekte kognicije. 349.Islam i Hewstone istraivali su intergrupne atribucije izmeu pripadnika veinskih i manjinskih grupa (Muslimani, Hidusi, i u Bangladeu) prisrasnost kod veine

naroda (Muslimana) i derogiranje manjina Hindusa Hindusi samo blaga autoprisrasnost. 350.ta su pravila pokazivanja emocija? Pravila pokazivanja predstavljaju noviji izraz koji oznaava staro opaanje da postoje socio-kulturne norme koje odreuju koje su vrste emocionalnog izraavanja prihvatljive u odreenim situacijama. 351.Kellyev model kovarijacije daje odgovore na pitanja kako dolazimo do atribucija preko 3 osnovne informacije: informacije saglasnosti, informacije o razliitosti i informacije o dostupnosti. Dajte primjer situacije uzimajui u obzir ove tri specifine informacije tako da posmatrai donesu unutranju atribuciju! Ljudi e najvjerovatnije donjeti unutranju atribuciju ako je saglasnost i razliitost mala a dosljednost velika. Biemo sigurni da se vie na Haru zato to je zao, osvetoljubiv, ako znamo da niko drugi ne vie na Haru. 352.Navedite primjer osnovne atribucijske pogreke! Procjenjivanje dispozicijskih nad situacijskim faktorima, odnosno unutarnjim nad vanjskim atribucijama. Npr kada otac vie na djete mi zakljuujemo da je agresivan ne uzimajui u obzir da je djeter moda neoprezno zakorailo na cestu. 353.Koja je osnovna misao teorije samopercepcije? Teorija o tome da kad su nai osjeaji nejasni i vietani zakljuujemo o njima opaajui svoje ponaanje i motivaciju u kojoj se ono javlja. 354.Sluaj usporedbe. 355.Objasnite ta je Ben Franklin efekt? Ben Franklin efekt je kada nam se ljudi sviaju prema njima kada procjenjujemo svoje sposobnosti usporeujui se sa drugima oznaen je kao teorija socijalne

obino postupamo dobro, ljubazno razgovaramo s njima i inimo usluge te im se toplo i radosno smijemo. 356.Pojava da ponaanje drugog pojedinca noe ugroziti na pojam o sebi, a stupanj ugroenosti odreen je bliskou s drugim pojedincem i linom vanou ponaanja naziva se teorija odravanja vlastite vrijednosti. 357.Opiite i objasnite u skladu sa odgovarajuim teorijama sluaj The Peoples Temple. Sluaj The Peoples Temple. Jones je u kasnim 6o-tim pripovjedajui rasnu toleranciju i prihvaanje u sjevernoj Kaliforniji osnovao crkvu The Peoples Temple.. jones i njegova kongregacija emigrirali su u izoliranoj praumi Gajvani gdje su osnovali naselje Jonestown. Naime proulo se da su lanovi crkve tamo zadrani protiv svoje volje. Dok su kongresnik Rajan i njegova pratnja ulazili u avion da idu vidjeti ta se tamo zaista dogaa za to vrjeme je Jones sakupio lanove zajednice i rekao im da su njihovi neprijatelji posvuda i da je dolo vrijeme da poine revolucionarno samoubistvo. Dok su se njegovi najrodniji sljedbenici naoruali i uspostavili strau ostali su popili sok KoolAid pomjean sa cijanidom. Nekoliko ljudi pokualo se raspravljati sa Jonesom ali ih je ostatak kongregacije uutkao. Kada su predstavnici vlasti pristigli pronali su mrtve lanove zajednice kako jedni s drugima lee u zagrljaju. Tog dana je od vlastite ruke umrlo vie od 800 ljudi. 358.ta su uravnoteene a ta ne uravnoteene trijade na ta se odnose i ko ih pominje? 359.Prvi ih spominje Heider u teoriji balansa. U svojoj koncepciji Hajder polazi od shvatanja da ljudi nastoje da formiraju to konkretniju i to vie uravnoteenu sliku o svojoj okolini i pojavama u njij kao i o sebi samima. Hajderova teorija je opta teorija kojom pokuava objasniti socijalno ponaanje ljudi u cjelini. Hajder razlikuje dvije vrste odnosa kako izmeu ljudi tako

i izmeu ljudi i objekata. Jedan je emocionalno odnos kojeg Hajder naziva sentiment relation a drugi je odnos zajednitva unit relation. Prvi odnos ukljuuje emocije kao to su sklonost, divljenje i ljubav. Drugi odnos ogleda se u ocjeni linosti, bliskosti kauzalne veze ili neke druge veze ili meu osobama ili meu objektima. U tzv trijadnim situacijama u kojima imamo tri elementa, dvije osobe (P i O) i neki objekt X-ravnoteu imamo ako su sva tri odnosa meu elementima pozitivna ili ako su dva odnosa negativna a jedan pozitivan. Npr. Ako osoba P voli osobu O i istovremeno voli X te istovremeno zapaa da osoba O ima takoe pozitivan odnos prema X mi imamo ravnoteu. Neravnoteu imamo ako postoje dva pozitivna a jedan negativan odnos. Ako osoba P voli osobu O i istovovremeno voli X onda ima pozitivan odnos prema odreenom kandidatu na izborima a opaa da osoba O ne voli osobu X (ima negativan odnos prema kandidatu) imamo ravnoteu. 360.Formiranje stavova ili njihova primjena obino kao odgovor na argumente ili druge informacije o objektu stava u najirem smislu rjei oznaena je kao persuazija. 361.Objasni tehniku navoenja misli! Metoda koritena u istraivanjima persuazije koju su popularizirali zagovaratelji pristupa kognitivnih odgovora. Od sudionika se trailo da navedu misli koje su im padale na pamet dok su bili izloeni persuazivnoj poruci. Ove se misli kasnije kodiraju s obzirom na povoljnost i druge aspekte i koriste se kao modijatori u analizama promjene stava. 362.Veina ispitivanja persuazije zasnovana su na dva modela i to: 363.model vjerovatnosti elaboracije 364.heuristiko-sistemacki model HSM 365.Stanje u kojem se pokazuje ponaanje suprotno stavu,

bez percipiranih vanjskih razloga za takvo ponaanje naziva se nedovoljno opravdanje. 366.Specijalne tehnike pokuavaju da poboljaju valjanost mjerenja stavova. Meu tim tehnikama posebno mjesto zauzimaju: 367.izravne metode 368.neizravne metode 369.ta su sublimalne poruke? Sublimalne poruke su rjei ili slike koje se ne mogu svjesno opaziti ali svejedno utiu na prosudbe, stavove i ponaanje. 370.Emocionalna komponenta=predrasuda; saznajna komponenta=stereotip; djelatna komponenta=vrijednosti. 371.Teorija realnog sukoba? Prema ovoj teoriji ogranieni resursi vode sukobu izmeu grupa i rezultriraju poveanje predrasuda i diskriminacije. 372.ta znai traenje rtvenog janjeta? Sklonost pojedinca da kad su frustrirani ili nesretni potaknu agresiju prema grupama koje su nemiljene, uoljive i relativno nemone. 373.Svi misle da su M inferiorni ako se budem ponaao ljubazno prema M ljudi e misliti da sam budala. Rei e loe stvari o meni. Nisu mi potrebni problemi zato elim odudarati od drugih. Ovo je primjer normativnog konformizma. 374.Hormon tostosteron direktno utie na agresivnost. 375.Dva glavna situacijska faktora koja dovode do agresije su frustracije i provokacije. 376.Prema teoriji modeliranja socijalno ponaanje usvajamo opaanjem i oponaanjem drugih ljudi. 377.Ima li razlike izmeu muke i enske agresivnosti? Ako je odgovor DA navedite razloge, a ako je odgoivr NE navedite razloge zato nema rizika?

Hormon testosteron povezan je sa agresivnim ponaanjem U 64 eksperimenta B. Ann i Norman Miller pokazali su da su mukarci u nekim uobiajnim okolnostima znatno agresivniji od ena, a spolne razlike postaju znatno manje kada se mukarci i ene uistinu izazovu. Drugim rjeima u situacijama svakodnevnog ivota kada se ne dogaa nita posebno mukarci su znatno agresivniji nego ene, ali kada se izloe frustraciji ili uvredi ene e reagirati gotovo jednako agresivno kao mukarci. Mukarci su skloniji procjeniti dvosmislenu situaciju kao izazov nego ene stoga su skloniji reagirati agresivno u onome to bismo smatrali svakodnevnom situacijom. Dobar primjer je bjes u prometu. Naime, veina mukaraca kad ih neko pretekne na cesti to doivljava kjao osobnu uvredu i reaguje agresivno. ene su sklonije zanemariti takve dogaaje. 378.Baron navodi 3 tehnike za reduciranje agresivnoog ponaanja: 379.izloenost neagresivnim modelima 380.trening socijalnim vjetinama, uenje o tome kako se slagati s drugima 381.suprotan odgovor:pozitivno raspoloenje kao sredstvo za reduciranje agresije 382.ta je autokinetiki efekt i koji se socijalni psiholog bavio ovim fenomenom? Autokinetiki efekt je iluzija kretanja nepomine take svjetla kada je se ta taka promatrala u potpunom mraku. Ovim fenomenom bacio se sovcijalni psiholog Muzafer Sherif. 383.Na konformizam upliv imaju tzv. Normativni uticaji. Objasnite to! Normativni socijalni uticaj je uticaj drugih ljudi koji nas vodi konformiranju kako bi nas ti drugi prihvatili i kako bi im se svidjeli. Ovaj tip konformizma rezultrira javnim, ali ne nuno i prihvatnim

prihvaanjem vjerovanja i ponaanja grupe. 384.Navedite primjer tehnike noga u vrata! Ova tehnika je tehnika za izazivanje poputanja kod koje se ljudima prvo postavi mali zahtjev za koji se oekuje da e mu udovoljiti a potom vei zahtjev za koji se nadamo da e mu takoe udovoljiti. Izraz noga u vratima potie iz ranih dana prodaje od vrata do vrata kada je otkriveno da e prodava biti uspjeniji ako uspije pridobiti kupca da ih pusti u kuu kako bi pokazali svoj proizvod. Dakle, ova tehnika je suprotna tehnici vratima u lice. Da li je ova tehnika djelotvorna? Kako bi to utvrdili Freedman i Franser testirali su hoe li vlasnici kua pristati u dvorite postaviti natpis Vozite paljivo. Kada im je neko pristupio vratima i zamolio ih da to uine pristalo je samo 17% vlasnika kua. Meutim oni su ranije pristali na manji zahtjev. Istraivai su prvo drugu skupinu vlasnika kua zamolili da potpiu peticiju kojom se podrava oprezna vonja, i skoro su svi pristali na taj bezazlen zahtjev. Ova tehnika za razliku od tehnike vratima u lice izaziva informacijski socijalni uticaj pri kojem ljudi poputanju prvom zahtjevu primaju informaciju. 385.Koja je osnovna razlika izmeu pokoravanja i konverzije? Razlika je u tome to je pokoravanje javni konformizam, javno slaganje s drugima ali i privatno zadravanje svoga stava, dok je konverzija ili preobraenje privatna promjena ponaanja nakon izlaganja uticaju drugih. 386.Navedite primjer sluaja socijalnog zabuavanja? Socijalno zabuavanje predstavlja sklonost ljudi da postiu slabiji uradak na jednostavnim a bolje na sloenim zadacima kada su u prisustvu drugih i kada nije mogue procjeniti njihov pojedinani doprinos. Prisustvo drugih moe dovesti do socijalne facilitacije i socijalnog zabuavanja. Vani imbenici koji dovode do razlikovanja

meu ovim pojmovima, odnosno pojavama su procjenjivanje pobuenosti i sloenosti zadatka. Kada su ljudi u prisustvu drugih njihov pojedinani doprinos se ne moe razluiti od doprinosa drugih ljudi. Npr. pljeskanje nakon koncerta (niko ne moe procjeniti koliko pljeete), sviranje glazbala u orkestru (vae glazbalo stapa se sa svim ostalim) isl. 387.Thomas i Fink opisali su model od tri koraka koji sadrava kritine aspekte grupnog uspjeha u diskjuitivnim zadacima: 388.potencijalni uinak (imaju li lanovi grupe resurse da rjee problem) 389.motivacija (predlau li lanovi grupe tano rjeenje) 390.usklaivanje (imaju li lanovi grupe vie tanih ili netanih rjeenja) 391.Navedite bar dva termina koji se odnose na strukturu grupe? Socijalna falicitacija i socijalno zabuavanje. 392.Izloite Balesov sistem opaanja analiza interakcijskog procesa. Navesti kategorije i njihove elemente! Bales je opaao grupesastavljene od osoba koje se nisu poznavale. Interakcije u grupama su opaane pomou analize interakcijskih procesa. Ovaj sustav specificira 4 kategorije: 393.pozitivno i negativno socio-emocionalno ponaanje 394.ponaanje u vezi sa zadatkom 395.ponaanje u vezi traenja informacija Bales je otkrio da postoje lanovi koji su specijalizirani za ponapanje vezano za zadatak i lanovi koji su specijalizirani za ponaanja vezana za socio-emocionalno ponaanje. 396.Navedite bar dva razloga (motive) zato se ljudi drue) 397.socijalna usporedba 398.ublaavanje anksioznosti

399.traenje informacija 400.Prema modelu zdravstvenih uvjerenja pojedineva odluka da usvoji odreeno zdravstveno ponaanje rizika odreena je sa 4 zdravstvena uvjerenja: 401.percipirana podlonost (subjektivna percepcija dobivanja bolesti ako se ne poduzmu zatitne mjere) 402.percipirana ozbiljnost (vrednovanje tjelesnih i socijalnih posljedica dobivanja bolesti poput boli, pogoranja obiteljskog ivota) 403.percipirane koristi (stupanj u kome se smatra da odreena zdravstvena preporuka moe smanjiti percipiranu podlonost ili ozbiljnost zdravstvenog rizika) 404.percipirane prepreke (negativni aspekti preporuenog ponaanja poput nuspojava, uzimanja lijekova, boli koja se oekuje kao posljedica nekog medicinskog postupka, finansijskih trokova, napora isl.) 405.Prema Holmes i Rahe koji je najkritiniji dogaaj u ivotu svakog pojedinca? Onaj koji pojedinac sam procjeni da je najkritiniji Dodatna pitanja: 1. Kod faktorijalnog eksperimenta pominju se glavni efekt i efekt interakcije objasnite ove termine i primjer. Glavni efekt je izraz koji se koristi da bi oznaili zasebni efekt svake nezavisne varijable u faktorijalnom eksperimentu tj glavni efekti su odvojeni uinci svake nezavisne varijable. Ako se kombinirani efekti dvaju nezavisnih varijabli razlikuju od zbroja dva glavna efekta to je efekt interakcije. 2. Najbolji primjer neke kategorije jeste prototip. 3. Koje su tri najpoznatije teorije kauzalne atribucije? - naivna analiza ponaanja

- teorija korespodentnih zakljuaka - teorija kovarijacije i konfiguracije 4. Vajnerova trodimenzionalna shema obuhvaa: - mjesto - stabilnost - mogunost kontrole 5. Koju funkciju imaju stavovi? - instrumentalna ili ultiritaristika (stavovi postoje da se postigne neka korist) - obrambena funkija (stavovi slue za obranu od neugodnih saznanja o sebi i svijetu) - funkcija manifestiranja linih vrijednosti ( pojedinac se osjea zadovoljno pri iznoenju svojih stavova) - funkcija saznavanja (stavovi slue da shvate pojave u svijetu) 6. Navedite tri bitna uvjeta bitna da bi ponaanje suprotno staviu dovelo do promjene stava! 406.osoba mora percipirati da ponaanje ima negativne posljedice 407.osoba mora preuzeti osobnu odgovornost za ponaanje 408.osoba mora osjeati fitioloko uzbuenje i atribuirati to uzbuenje ponaanju 7. ta je trebalo pokazati istraivanje Moskoviija i Personnanza. Kakve zakljuke moemo izvesti? Trebalo je pokazati da manjine vode preobraenju ili konverziji dakle bez pokoravanja, a veine vode pokoravanju bez preobraenja.

ISPITNI TERMIN: 15.6.2007 409.Uopteno govorei mogue je razlikovati 2 evropska pristupa savremenoj socijalnoj psihologiji i to: 410.vlkerpsyhologie- Martiz, Lazarus, Wunt i Stainthal 411.psihologija mase- Tard, Le Bon 412.Glavna preokupacija socijalnih psihologa 30-ih i 40-ih godina XX vjeka bilo je ispitivanje stavova i mjerenje stavova. 413.Koja je osnovna razlika izmeu korelacionih i eksperimentalnih ispitivanja u socijalnoj psihologiji (kada je rije o zakljucima koje moemo izvui)?

Eksperimentalna ispitivanja imaju izriitu namjeru pruanja kauzalnih informacija dok korelaciona ispitivanja trae odnose izmeu pojava. Eksperiment se odvija u strogo kontroliranim uvjetima a korelacija ispitivanja u prirodnim uvjetima. 414.Strategije koje se koriste u socijalno psiholokim ispitivanjima razlikuju se u nekoliko obiljeja od kojih su najvaniji: 415.reprezentativnost prikupljenih podataka 416.realizam okruenja 417.stupanj kontrole nad okruenjem 418.Koja je osnovna razlika izmeu varijacija eksperimentalnog metoda, kvazi eksperimentalnog i pravog eksperimentalnog pristupa? Razlika je u 2 istraivake strategije: 419.u realizmu okruenja u kojem se prikupljaju podaci 420.stupnju kontrole koju istraiva ima nad okruenjem. Kvazi eksperiment je eksperiment u kojem ispitanici nisu sluajno rasporeeni u razliite eksperimentalne uvjete. 421.ta su sheme? Sheme su spoznajne struktuirane cjeline koje organizuju informacije o nekoj temi ili objektu. 422.Jedna od pradigmi koja nudi pogled na socijalnu kogniciju je ona koju je predloio Solomon Asch. Do kojih je nalaza doao ovaj uvaeni naunik? 423.rezultati su sugerirali prije holistiku obradu informacija 424.prosudbe se donose pararelno a ne na temelju upamenih informacija 425.podaci su vani dotle dok pridonose dobivanju informacija 426.Prema Schachteru dva su osnovna faktora za

pobuivanje i diferenciranje emocija i to:

427.percepcija povienog simpatikog uzbuenja 428.kognicije koje se odnose na interpretaciju situacije u svjetlu neijeg prolog iskustva 429.Naelo umanjivanja je sluaj kada/odnosi se na atribuciju uloga datok uzorka u stvaranju nekog efekta opada ako su prisutni neki drugi vjerodostojni uzorci. 430.Kada proitate tekst koji sljedi navedite ega je to primjer. Ja volim sve ene, no ova Ann je pokvarena i ba je mrzim. Odgovor je diskriminacija. 431.Do kakvih su nalaza doli Eliot Aronson i Judson Mills u svojoj klasinoj studiji o odnosu izmeu truda i smanjenja nesklada? Doli su do nalaza da to vie truda uloimo vie nam se svia to to smo izabrali jer dolazi do opravdanja truda. Nesklad se javlja kada ljudi uloe malo truda da bi postigli neto ili to im predstavlja teret. ?????? 432.Objasnite ta je zagovaranje suprotnih stavova? Zagovaranje suprotnih stavova je iznoenje miljenja ili stava koji je suprotan privatnom vjerovanju ili stavu osobe. 433.ta je teorija samodokazivanja? Teorija samodokazivanja je teorija koja govori da ljudi kad god doive prijetnju vanom aspektu svog pojma o sebi postaju motivirani da potrae dodatno socijalno priznanje tog dijela svoga identiteta. 434.Opiite sluaj Heavens Gate! lanovi kulta Heavenis Gate poinili su masovno samoubojstvo u mjestu Rancha Santa Fe u Californiji. 18 mukaraca i 21 ena u dobi od 26-72 godine sljedili su upute svoga voe Marshalla Heriffa o tome kako se ubiti. Uzeli su veliku dozu fenobarbitala i popili neto vodke i nakon toga zavezali plastine vreice preko

svojih

glava.

lanovi

ovog

kulta

vjerovali

su

da

ih

izvanzemaljci prenjeti u svemir kada svoje tijelo ostave iza sebe. lanovi kulta unaprjed su snimili na videovrpcu poruku u kojoj su izjavili da eljno oekuju smrt i oslobaanje ljudskog i izvanzemaljskog bia. 435.Ispred vas se nalaze odreene sheme (trijade). Va zadatak je da oznaite koje su trijade uravnoteene a koje nisu. Uravnoteene ac Neuravnoteene bd 436.ta je selektivnost stavova? Selektivnost stavova je tendencija selektivnog prisustva obrade i pamenja informacija koje su u skladu sa vlastitim stavom. 437.Opiite tehniku koju je osmislio Rusell Fazio za mjerenje snage stava? Fazio definira pobudljivost stava kao snagu asocijacije izmeu objekta stava i vrednovanja tog objekta. To se mjeri brzinom izjanjavanja o nekom pitanju ili objektu. Npr. Ako je stav jako pobudljiv tada vam brzo pada na pamet pri svakom susretu sa objektom stava. Npr. Ako je va stav prema brdskom biciklu jako pobudljiv, tada se osjeaj svianja i nesvianja javljaju pri samom itanju rijei brdski bicikl. A ako je stav relativno nepobudljiv tada se osjeaji svianja ili nesvianja javljaju znatno kasnije. 438.Grafiki stava! prikai saglasnu i nesaglasnu promjenu

439.Koja se jo teorija stavova pominje u knjizi N. Rot

Osnovi socijalne psihologije pored teorije balansa i teorije kognitivne disonance? Pominje se jo i Kacova funkcionalna teorija. 440.Generalizacije o grupi ljudi kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo istim lanovima te grupe te neovisno o stvarima i varijacijama izmeu lanova oznaavaju se kao stereotip. 441.Opaanje lanova vanjske grupe da su meusobno sliniji meu sobom nego to inae jesu naziva se homogenost vanjske grupe. 442.Koji eksperiment najbolje ilustrira teoriju realnog sukoba? Zbog ogranienja broja radnih mjesta predrasude su postojale izmeu amerikih radnika angolskog porjekla i meksikog porjekla zbog spornog teritorija Arapa i Izraelaca a zbog prestanka robstva u SAD-u izmeu sjevernjaka i junjaka. Danas se u njemakoj taj realni sukob iskazuje nasiljem njemakih neonacista nad stanovnicima turskog porjekla.

443.Ispitivanja su pokazala da /ve Deush i Collins da sam fiziki kontakt nije dovoljan da bi dolo do smanjenja predrasuda. Da bi kontakt rezultrirao smanjenjem predrasuda potrebno je da budu zadovoljena 6 uslova i to: 444.istraivai su utvrdili da kada su neprijateljstvo i nepovjerenje jednom razvijeni, sklad izmeu djeaka ne moe se ponovo uspostaviti jednostavnim uklanjanjem sukoba natjecanja 445.meusobna ovisnost situacija u kojoj dvije ili vie grupa trebaju

jedna drugu i moraju se osloniti jedna na drugu kako bi postigli cilj vaan za obje grupe 446.zajedniki status 447.kontakt se mora ostvariti u prijateljskom neformalnom okruenju u kojem lanovi vlastite grupe moraju biti u izravnoj interakciji sa lanovima vanjske grupe 448.kroz prijateljske neformalne interakcije s vietrukim lanovima vanjske grupe pojedinac e nauiti da su njegova vjerovanja o vanjskoj grupi pogrena 449.kontakt e najvjerovatnije rezultrirati smanjenjem predrasuda kako socijalne norme promii i podravaju ravnopravnost meu grupama o kojima se radi u odreenoj situaciji 450. Socijalni scenarij je nain drutvenog ponaanja koje implicitno uimo iz svoje kulture. 451.Koji je najpoznatiji eksperiment koji je sproveden u oblasti konformizma i koji je socijalni psiholog izveo ovaj opit? Eksperiment Muzafera Sherifa. U prvoj fazi istraivanja sjedite sami u tamnoj sobi i usmjerite panju na svjetlu taku udaljenu 457cm. Eksperimentator vas pita da u cm procjenite koliko daleko se svjetlo mie. Vi netremnice buljite u svjetlo i zaista svjetlo se malo pomie. Zanimljiva stvar s ovim zadatkom je to se svjetlo u stvari uope ne pomie. Izgledalo je kao da se mie zbog optike varke zvane autokinetiki efekt. 452.Jedno od objanjenja zato se ljudi konformiraju je i informacijski uticaj. Objasnite to! Situacije koje e najvjerovatnije izazvati konformizam zbog informacijskog socijalnog uticaja su: 453.kada je situacija nejasna (nejasnoa situacije je najvanija varijabla za odreivanje u kome e ljudi jedni druge koristiti kao izvor informacija)

454.kada je situacija krizna (kriza kao druga varijabla potie oslanjanje na druge ljude kao izvor informacija i esto se javlja istovremeno sa dvosmislenou) 455.kada su drugi ljudi strunjaci (to je osoba strunija ili informiranija u nejasnoj e situaciji vie vrjediti kao vodi) 456.Moskovi iznosi postavku da veina u pradigmi konformnosti aktivira proces grupne polarizacije. 457.Navedite primjer tehnika vratima u lice! To je tehnika za izazivanje poputanja kod koje se ljudima prvo uputi veliki zahtjev za koji se oekuje da e biti odbijen, a tek potom manje usmjereniji zahtjev za koji se nadamo da e mu udovoljiti. Robert Cialdini i suradnici odluili su provjeriti mogu li nagovoriti studente da volontiraju kao pratnja problematinom adolescentu u dvosatnom posjetu zolokom vrtu. Kada su pristupali studentima na koledu samo njih 17% je pristalo. U drugoj situaciji eksperimentator je postavio vrlo veliki zahtjev u zadnjoj situaciji i pitao je studente da li bi bili pratnja zoolokom vrtu na to su studenti tri puta bili spremniji pristati na odlazak u zooloki vrt nego studenti koji su upitani za manju molbu. Postavlj se pitanje zato je tehnika vratima u lice djelotvorna? Odgovor je u normi uzajamnosti koja kae da ako ljudi nama uine neto lijepo trebamo im uzvratiti tako da i mi njima uinimo neto lijepo. 458.Irving Jains se proslavio ispitujui fenomen poznate analize sluajeva zaljev svinja svemirska letjelica Challenger! Irving Jains opisao je niz sluajeva u vojnom i politikom donoenju odluka koje pruaju dramatinu situaciju krajnje gluposti unutar superiornoj inteligenciji njihovih lanova. Zaljev svinja je najpoznatiji primjer. Predsjednik Keenedy i mala grupa savjetnika odluili su poslati relativno malu grupu kubanskih

izbjeglica da uz pomo amerikog zrakoplovstva izvre invaziju na obale Kube. Svemirska letjelica Challenger eksplodirala je 73 sekunde nakon poljetanja iz svemirskog centra Kennedy na Floridi. Poginulo je svih 7 lanova posade 459.Navedite neke od faktora koji utiu na privlanost? 460.fizika okolina 461.slinost stavova 462.prijateljstvo kao odnos 463.romantina privlanost 464.ta je stereotip fizike ljepote? Fizika privlanost utie na romantino privlaenje putem pozitivnog stereotipa. Kada je neko lijep, openito njemu pripisujemo pozitivne osobine.