Professional Documents
Culture Documents
Izvod iz knjige: Topencarevic Ljubomir, Organizacija i tehnologija drumskog transporta Gradevinska knjiga, Beograd,1987. ,
5.
VOZNI PARK ............................................................................................................................. 2 5.1 Definicija voznog parka ..................................................................................................... 2 5.2 Sastav voznog parka ......................................................................................................... 2 5.3 Inventarski vozni park........................................................................................................ 3 6. RAD VOZNOG PARKA ............................................................................................................. 5 6.1 TRANSPORTNI PROCES I ELEMENTI TRANSPORTNOG PROCESA ......................... 5 6.2 ELEMENTI RADA VOZNOG PARKA................................................................................ 6 6.3 TEHNOLOKO-EKSPLOATACIONI POKAZATELJI RADA VOZILA ............................... 6 6.4 IZMERITELJI I KOEFICIJENTI ISKORICENJA PREENOG PUTA ............................ 24 6.5 BRZINE KRETANJA VOZILA.......................................................................................... 30 6.6 IZMERITELJI ISKORICENJA KORISNE NOSIVOSTI VOZILA .................................... 35 7. PROIZVODNOST TERETNOG VOZILA ................................................................................. 44
5. VOZNI PARK
5.1 Definicija voznog parka
Pod pojmom vozni park podrazumeva se skup svih transportnih sredstava autotransportne organizacije (autobusi, zglobni autobusi, teretna motorna vozila, tegljaci, prikolice i poluprikolice). Vozni park moe biti formiran po organizacionim i teritorijalnim potrebama. Organizacioni vozni park se moe formirati za delatnosti javnog prevoza ili za delatnosti prevoza za sopstvene potrebe. Formiranje voznih parkova po teritorijalnim potrebama podrazumeva sve navedene oblike organizacionog voznog parka ali sa ogranicenim teritorijalnim dejstvom, odnosno zadatkom podmirenja transportnih potreba posmatrane teritorijalne oblasti.
A = A + A + ... + A =
i i1 i2 in
i1
gde su:
Ai1 + ...i 2 + A
A =A +A
i s
A =
i
A =
i i
A +
si
ni
gde je:
n
1 n
An = An1 + ...n 2 + A
i
Osnovna podela moe se prema potrebi dalje raclanjivati. Na primer: tehnicki neispravna vozila mogu se podeliti na vozila koja se nalaze na opravci i na vozila koja cekaju na opravku. Vozila koja se nalaze na opravci mogu se podeliti na vozila prema vrstama opravke (tekuce odravanje, laka, srednja, investiciona opravka). Vozila koja cekaju opravku mogu se podeliti na vozila koja cekaju opravku zbog nedostatka radionickog kapaciteta ili usled nedostatka rezervnih delova. U kategoriju neispravnih vozila mogu se izdvajati vozila koja cekaju otudenje (prodaju) ili rashodovanje (totalno unitena u saobracajnoj nezgodi ili dotrajala u eksploataciji).
As = Ar + Ag
Kod heterogenog voznog parka sastavljenog od n grupa vozila bice:
n nn
As =
gde je:
n
As =
i
Ar +
i
Ag
1 11
1 n
Ai = Ar + Ag + An
Za vozni park heterogenog sastava bice:
Ai =
Ai =
i
Ar +
i
Ag +
i
An
Uspeno organizovanje eksploatacije vozila u inventarskom voznom parku podrazumeva to je moguce veci broj vozila na radu Ar i to manji broj ispravnih vozila van rada i neispravnih vozila.
6.1.1 procesa
Ciklus
transportnog
Potpuni ciklus transportnog procesa obuhvata: - upucivanje vozila na mesto utovara robe ukrcavanje putnika - prijem i utovar roba ukrcavanje putnika - prevoz robe putnika - istovar i predaja robe iskrcavanje putnika.
6.1.4 Obrt
Pod obrtom se podrazumeva transportni proces koji se sastoji iz jedne ili nekoliko vonji sa povratkom prevoznog sredstva vozila u prvobitnu polaznu tacku.
Odabrani prevozni put po pravilu mora biti najbolji i najkraci. Za pojam prevozni put u praksi se koristi i termini ITINERER I MARUTA.
6.1.6 rada
U toku vrenja transportnog procesa putnici ili roba se transportuju na odredenim rastojanjima i pri tome se ostvaruje transportni rad. Transportni rad je proizvod ostvarenog obima prevoza putnika ili kolicine prevezenog tereta i prosecnog rastojanja na kome je transport izvren. Transportni rad izraava se putnickim i tona kilometrima. Za jedinicu transportnog rada u putnickom saobracaju uzima se putnik kilometar (pkm) i to je rad ostvaren prevozom jednog putnika na rastojanju od jednog kilometra. Za jedinicu transportnog rada u robnom - teretnom saobracaju uzima se tona kilometar (tkm) i to je transportni rad dobijen prevozom jedne tone tereta na rastojanju od jednog kilometra.
3) Izmeritelje iskoricenja kapaciteta vozila i prevozne sposobnosti voznog parka. 4) Izmeritelje uslova pri izvrenju transportnih procesa. 5) Rezultativne izmeritelje rada vozila i voznog parka. Sagledavanje svih izmeritelja i pokazatelja omogucava ocenu organizovanosti i intenziteta koricenja raspoloivih kapaciteta voznog parka i to: a) Pod izmeriteljima i koeficijentima vremenskog balansiranja podrazumevaju se pokazatelji vremenskog bilansiranja auto dana voznog parka i to: koeficijent tehnicke ispravnosti koeficijent iskoricenja tehnicki ispravnog sposobnog za rad voznog parka koeficijent iskoricenja voznog parka a , zatim pokazatelji i koeficijenti vremenskog balansiranja auto casova rada, auto casova vonje AH , auto casova dangube w AH , koeficijent iskoricenja vremena u toku 24 casa i koeficijenta iskoricenja radnog d vremena d . b) Pod izmeriteljima i koeficijentima bilansiranja predenog puta podrazumevaju se: ukupan pred eni put A , predeni put sa teretom putnicima AK , predeni put bez tereta putnika AK , i nulti pred eni kilometri AK . Koeficijenti bilansiranja pred enog puta su: koeficijent K t p n iskoricenja pred enog puta i koeficijent nultog predenog puta . c) Pod izmeriteljima iskoricenja kapaciteta korisne nosivosti podrazumeva se koeficijent statickog iskoricenja korisne nosivosti i koeficijent dinamickog iskoricenja korisne nosivosti e . d) U izmeritelje uslova pri izvrenju transportnog procesa spadaju: srednja saobracajna brzina V , prevozna ili transportna brzina V , brzina obrta V , i eksploataciona brzina V . s p e Pored brzina u ovu grupu izmeritelja spadaju i: srednja duina jedne o vonje sa teretom Ks , srednje rastojanje prevoza jedne tone tereta Kst , srednje rastojanje prevoza t 1 jednog putnika Ksp , broj vonji sa teretom A , koeficijent izmene putnika ,srednja sm 1 zi istovara dnevna kilometraa Ks , vreme trajanja utovara tui, kao i vreme trajanja d ukrcavanja iskrcavanja putnika. e) Rezultativni izmeritelji rada vozila i voznog parka obuhvataju: ostvareni transportni rad U, ostvareni obim prevoza Q, kao i proizvodnost vozila W , WQ , W U i W Q . U Pogodna metodologija omogucava izucavanje dejstva izmeritelja eksploatacije na proizvodnost i iznalaenje odgovarajucih organizaciono tehnolokih mera za povecanje proizvodnosti vozila i snienje cene transporta. at , a , '
D = D +D i s n
D n
Sa stanovita racionalnog iskoricenja raspoloivog vremenskog fonda od D dana, kod tehnicke i podele inventarskog fonda dana jednog vozila potrebno je tako organizovati slubu odravanja i opravki vozila da: D 0 odnosno da D D
Za kalendarsko vreme, u kome se nalazi u tehnicki ispravnom stanju D dana, jedinica voznog s parka shodno eksploatacionoj podeli inventarskog voznog parka moe provesti D dana u r eksploataciji, tj. na radu i D dana u tehnicki neispravnom stanju ili van rada, tj. u garai: g D = D +D
r
7
Sa stanovita racionalnog iskoricenja raspoloivog vremenskog fonda tehnicki sposobnih dana vozila, potrebno je tako organizovati slubu eksploatacije vozila da D 0 odnosno da D D
Zamenom izraza za eksploatacionu podelu raspoloivog fonda sposobnih dana vozila u izrazu za tehnicku podelu fonda dana dobice se eksploatacionotehnicka podela raspoloivog vremena jednog vozila u danima:
D = D +D +D i r g n
g 6.3.2 Auto-dani
D i
D r
Ako posmatramo ne jedinicu voznog parka, vec ceo homogeni vozni park kao jednorodnu grupu ili heterogeni vozni park kao skup grupa vozila (grupe su homogenog sastava) potrebno je uvesti sloeniji pokazatelj: auto-dan, koji odgovara jednom kalendarskom danu svake jedinice voznog parka. Prema tome, za ceo vozni park auto-dani inventarski ce odgovarati zbiru inventarskih auto-dana svih jedinica u voznom parku. Za homogeni vozni park bice:
AD = i
Za heterogeni vozni park bice:
D i
n
gde je:
AD = AD 1 + AD i i i
+ ... + AD i
AD i i
n broj grupa vozila u voznom parku AD 1, 2 , . . ., n broj inventarskih auto dana po grupama vozila in AD i auto dana inventarskih celokupnog heterogenog voznog parka
1
Za sposobna vozila u voznom parku bice: - Za homogeni vozni park broj sposobnih auto dana:
AD = s
D s
AD = AD 1 + AD s s s
Za radni vozni park broj auto-dana na radu bice: - Za homogeni vozni park:
+ ... + AD s
AD s
AD = r
D r
AD = AD 1 + AD r r r
Za auto-dane sposobnih vozila, auto dani u garai bice: - Za homogeni vozni park:
+ ... + AD r
AD r
AD = g
- Za heterogeni vozni park:
D g
n
AD = AD g g
Za auto-dane nesposobnih vozila bice: - Za homogeni vozni park:
+ AD g
+ ... + AD g
A D
AD = n
- Za heterogeni vozni park:
D n
n
AD = AD n n
+ AD n
+ ... + AD n
AD n
Polazeci od tehnicke i eksploatacione podele inventarskog voznog parka moe se napisati podela inventarskih auto-dana i to: - Za homogeni vozni park:
AD = AD + AD i AD = s AD + n AD s r g AD = AD + AD + AD i r g n
- Za heterogeni vozni park:
n
1 n
AD i = i AD s
i
1 n
AD i + s AD i + r AD i + r
n 1
1 n
AD n AD g AD g
i
=
n
i n
1 n
AD i = i
AD n
Kod bilansiranja iskoricenja ukupnog fonda vremena voznog parka inventarskih auto-dana treba teiti postizanju to veceg broja auto-dana na radu i minimizaciji broja neproduktivnih auto-dana u garai i neispravnih auto-dana.
at
Koeficijent tehnicke ispravnosti utvrd uje koji deo od ukupno raspoloivog vremena u danima su vozila tehnicki ispravna sposobna za eksploataciju. Za jedinicu voznog parka to je odnos broja sposobnih prema broju inventarskih dana.
Za ceo vozni park u toku jednog dana to je odnos broja sposobnih vozila prema inventarskom broju vozila. Za ceo vozni park u nekom posmatranom vremenskom periodu to je odnos sposobnih auto-dana prema inventarskim auto-danima. Prema tome, izraz za koeficijent tehnicke ispravnosti bice: - za jedinicu voznog parka
a = = t s D D i+ D n+ D
i
- za homogen vozni park u toku jednog dana
D +D g A - A g
a = = t s A A i A n A + +
i
- za heterogeni vozni parku toku jednog dana
n
r
nn
n A n
i
at =
isto tako
n
1 n
A s
=
nnn
11
Ai i A g
n
ii
Ai i
Ai + 111r
A n
at =
A i a t i = n Ai i 1
i
1 nn n
A i a t i A g
i
Ai + 11 1 r
A n
Za ceo vozni park u ma kom posmatranom vremenskom periodu bice: - za homogeni vozni park
a = = t s AD AD i + AD n + AD
i
- za heterogeni vozni park
n
AD
AD - AD g
r
nn
at =
isto tako
n
1 n
AD i s = AD i i
AD i AD i n 11 i nn n AD i + AD i + AD g n 11 1 r AD i a t 1 i n AD i + AD i + r g 1
i
at =
AD i a t i = n AD i i 1
i
AD n
a =
t
AD i a t i
n 1
AD i i
1 n
ti
10
Koeficijent tehnicke ispravnosti ocenjuje uspeh slube opravki i odravanja u pruanju eksploataciji ispravnih kapaciteta vozila i voznog parka koji mogu biti koriceni za rad.
Koeficijent iskoricenja voznog parka a odreduje koji deo od ukupno raspoloivog vremena u danima su vozila provela na radu. Za jedinicu voznog parka u nekom vremenskom periodu to je odnos broja dana na radu prema inventarskim danima. Za ceo vozni park u toku jednog dana to je odnos broja vozila na radu prema inventarskom broju vozila. Za ceo vozni park u ma kom posmatranom vremenskom periodu to je odnos broja auto-dana na radu prema inventarskim auto-danima. Prema tome, izraz za koeficijent iskoricenja voznog parka bice: - za jedinicu voznog parka
a= = r r D D +D + D
i
- za homogen vozni park
a= A =
r A i
- za heterogeni vozni park u toku jednog dana
n
A r A +A +A r g n
n
a =
1 n
isto tako
n
Ai r = Ai i
1 nnn
Ai r A g
i
Ai+ 1 1 1r
n
A n
a =
A i ai i = n Ai i 1
1 n
A i a i i
n 1
Ai + r
A g
A n
a =
AD AD = r r AD AD + AD + AD i r g n
n
a =
1 n
AD i r = AD i i
1 nnn
AD i r AD g
i
AD i + 1 1 1r
AD n
11
isto tako
n
a =
AD i a i i = n AD i 1 i
n
1 n
AD i a i i
n 1
AD i + r
AD g
n
AD n
a =
AD i a i i
n 1
AD i i
1 n
Koeficijentom iskoricenja voznog parka ocenjuje se stepen mobilnosti voznog parka, jer se njime odreduje koji deo od ukupno raspoloivog vremena u danima je koricen za rad.
a'
a '=
D D = r + D D r D s r g A A = r A A r A + s r g
n
a '=
a '=
1 n
Ai r = Ai s
1 n
Ai r
n 1
Ai + r
A g
12
a '=
AD AD = r AD AD r + AD s r g
n
a '=
isto tako
1 n
AD i r = AD i s AD i r = AD i s
n 1 n
1 n
AD i r
n 1
AD i + r
n
AD g
a' =
1 n
1 n
AD i a i i
n 1
AD i + r 1 n
n
AD g
a =
AD i a i i
1
a 'i
AD s
Ovaj koeficijent moe imati potpuno razlicite vrednosti kod teretnih voznih parkova koji rade samo radnim danima i to petodnevnu radnu nedelju sa dnevnim radnim vremenom od 8 h po smeni ili estodnevnu radnu nedelju sa sedmocasovnim radnim vremenom. U reimu petodnevne radne sedmice godinji broj radnih dana voznog parka, tj. reim rada parka dobija se na sledeci nacin: FD go d = 365 (2 52 + 8 ) + 12 = 265 dana r 52 nedelje 52 subote 8 dana dravnih praznika + 12 radnih subota, u mesecu po jedna, za dopunu do 42 h radne sedmice, jer je za 5 radnih dana ostvareno 58=40 h, a prekovremeni rad vozaca nije dozvoljen Kod estodnevne radne sedmice godinji fond radnih dana voznog parka se dobija na sledeci nacin: FD go d = 365 (52 + 8 ) = 305 dana FD r r Za ispravno racunanje koeficijenta iskoricenja tehnicki ispravnog sposobnog voznog parka nuno je iz podataka o
n g od
FD r
g od
= 265
= 305
AD iskljuciti sposobna vozila i auto-dane sposobnih vozila D , AD i s s s 1 ostvarenih u neradnim danima voznog parka, jer sposobna vozila u te dane nije moguce zaposliti. Obzirom da se bilansiraju radni dani u odnosu na sposobne dane, samo ce na taj nacin izracunat koeficijent a' dati stvaran stepen zaposlenosti ispravnog voznog parka u radnim danima.
To znaci da je potrebno posebno evidentirati: Ds 5 sposobni dani vozila u radnim danima petodnevne radne nedelje Ds 6 sposobni dani vozila u radnim danima estodnevne radne nedelje Fond sposobnih dana vozila u neradnim danima potrebno je posebno evidentirati:
13
ADs 5 sposobni auto-dani voznog parka u radnim danima petodnevne radne nedelje ADs 6 sposobni auto-dani voznog parka u radnim danima estodnevne radne nedelje
Izrazi za izracunavanje koeficijenta iskoricenja tehnicki ispravnog teretnog voznog parka bice za petodnevnu i estodnevnu radnu sedmicu: - za jedinicu voznog parka
a) a ' = 5
1 n
1 n
A r D i = AD 'i 5 s A r D i = AD 'i 6 s
1 n
AD r
n 1
AD i + r
n 1
AD 'i5 g
b) a ' =
6
1 n
AD i r
n 1
AD i + r
AD 'i 6 g
Dg 5 , Dg 6 , ADg 5 , ADg 6 ,
AD 'i 5 , g
Ukoliko se kod teretnog voznog parka izracunava a tako kao da su svi kalendarski dani radni, tada se dobija iskrivljena slika. U tom slucaju takod e je neophodno prikazati broj sposobnih dana van rada usled neradnih dana voznog parka sa raclanjenjem na subote i nedelje, dravne praznike i viu silu. Na osnovu datih izraza za koeficijente, moe se utvrditi, da je koeficijent iskoricenja voznog parka a jednak proizvodu koeficijenta iskoricenja tehnicki ispravnog voznog parka a i koeficijenta ' tehnicke ispravnosti at .
a = 'a a
14
Ova relacija ne vai u uslovima teretnog voznog parka kod primene koeficijenata Koeficijent iskoricenja inventarskog voznog parka koeficijentu tehnicke ispravnosti voznog parka at
a =a
Kada je a = at to znaci da su sva tehnicki ispravna vozila radila i da nije bilo ispravnih vozila van rada.
a= = r D 365
i
312 =
0,854 ; at =
a =
3.
Za heterogeni vozni park u toku jednog dana Grupe vozila inventar. ispravnih Ai As Grupa 1 19 17 15 2 2 Grupa 2 25 22 21 1 3 Grupa 3 10 8 3 - 2 Grupa 4 40 29 27 2 11 Vozni park 94 76 71 5 18
4
neispravnih An
A = A 1 + A 2 + A 3 + A 4 = 19 + 25 + 10 + 40 = 94 ; i i i i i
4 4
A = 76 ; s
4 1 4
A = 71 r
A s = 76 = 0,809 ; a ' = 94 A i
A r = 71 = 0,943 96 A s
Za homogeni vozni park u ma kom periodu vremena Vozni park od Ai=30 vozila u periodu od godinu dana Di=366 ostvareno je: ADi=10980; ADs=9223; ADr=8393; ADg=830; ADn= 1757
AD 8393 = r AD 9223 s
0,91 ; = t = a
AD 9223 = s AD 10980 i
0,84
Za heterogeni vozni park u ma kom periodu vremena U primeru ce biti uzeto 5 grupa vozila u periodu od Di=365 dana Broj vozila Grupe vozila Inventar. Ispravnih na radu u garai ADi ADs ADr ADg Grupa 1 3650 3051 2980 71 599 Grupa 2 1825 1552 1481 71 273 Grupa 3 5767 5435 5259 176 332 Grupa 4 10950 9211 8853 358 1739 Grupa 5 2993 2212 1894 318 781 Vozni park 25185 21461 20467 994 3724
5
Neispravnih ADn
A = i
AD 25185 i = = 69 ; A = D 365 s i
AD s = 58,8 ; A = D r i
16
AD r = 56,08 D i
A = 2,72 ; A = 10,2 g n 5 AD 20467 a = 1 r = = 0,812 ; a ' = 5 25185 AD 1 i AD 21461 at = 1 s = = 0,852 5 25185 AD i 1 a = a ' a = 0,954 0,852 0,812 = t
B. 1.
5
1 5
REIM RADA VOZNOG PARKA JE Rt = 265 DANA GODINjE (PETODNEVNA RADNA SEDMICA ) Za jedinicu voznog parka u ma kom periodu vremena (uzece se Di=365) Di=365, Ds=343, Dr=253, Dn=22, Dg=90 Dg'=12 Vozilo je bilo 90 dana ispravno u garai van rada, ali od toga samo 12 dana u radnim danima voznog parka. Ostatak od Dg-Dg'=78 dana ispravnih je van rada ali od toga 52 nedelje, 8 dana dravnih praznika i 18 neradnih subota.
D 345 = D 253 = = 0,94 ; a ' = = 0,738 s r D 365 D 343 Ovako izracunati koeficijenti iskoricenja tehnicki ispravnog sposobnog voznog parka moe i i s
a= = r D 365
253 =
0,693 ; at =
nas navesti na totalno pogrean zakljucak da je cak 26,2% od sposobnih dana vozilo bilo van rada i da je komercijalna sluba loe upoljavala vozilo. Koeficijent iskoricenja sposobnih vozila, ispravno ce biti izracunat samo tada ako se fond sposobnih dana bude racunao iskljucivo u radnim danima parka
D D 253 = = = 0,955 r r D ' D + D '5 253 + 12 s r g Izracunati koeficijent a ' daje realnu sliku o uposlenosti vozila. a 5' =
5
2.
Za homogeni vozni park u ma kom periodu vremena Vozni park sastavljen od 58,5 vozila prosecno u toku godine ostvario je: ADi=21352; ADs=18576; ADr=14391; ADn=2776; ADg=4185; ADg=9
AD 14391 = AD 18576 = AD 14391 = = 0,674 ; a t = = 0,87 ; a ' = = 0,775 r s r AD 21352 AD 21352 AD 18576 i s Izracunati koeficijent a ' nije realan. i Potrebno je izracunati tacan koeficijent. AD 14391 a' = = = 0,999 AD r AD '5 14391 + 9 + r g Sa ispravno izracunatim koeficijentom imamo prakticno potpunu uposlenost voznog parka a =
5
prema reimu rada i evidentiranim sposobnim danima vozila u garai koji se ne mogu iskoristiti za eksploataciju. 3. Za heterogeni vozni park u ma kom periodu vremena Za tacnu sliku iskoricenja tehnicki sposobnog ispravnog voznog parka takode se ne dobija jasna slika upotrebom koeficijenta
A g ' i izracunati D
a ' koje
5
17
Auto-dani vozila Grupe vozila inventar. ispravnih na radu neisprav. u garai ADii ADs i ADri Dni ADg ADg 5 ADg' Grupa 1 9125 6388 6204 2737 184 64 120 Grupa 2 5475 4681 3558 794 1123 123 1000 Grupa 3 10220 8175 6458 2045 1717 140 1577 Grupa 4 7300 6570 5387 730 1183 60 1123 Vozni park 32120 25814 21607 6306 4207 387 3820 ADg5 auto dani ispravnih vozila van rada u radnim danima voznog parka ADgn auto dani ispravnih vozila van rada u neradnim danima voznog parka ADs sposobni auto dani voznog parka u radnim danima voznog parka ADs sposobni auto dani voznog parka u posmatranom periodu vremena Za ovaj vozni park sa ovakvom distribucijom auto-dana, ostvarene su sledece vrednosti koeficijenata a , a , a ' i a ' .
AD AD AD AD AD at = = = ;a = ;a'= ;a' = 5 s r r r AD AD AD AD r + AD AD '5 i4 i 4 s r g s 4 4 AD AD AD AD at = 1 s = ;a = 1 r ; a'= 1 r ;a' = 1 r 5 4 4 4 4 4 AD AD AD AD '5 1 1 1 1 1 i i s s a a a' a' Grupa vozila
t 5
AD AD r AD '5 + r 4 g AD r 1 AD + r
4 1
AD '5 g
1 0,7 0,68 0,971 0,99 2 0,855 0,65 0,76 0,966 3 0,8 0,632 0,79 0,979 4 0,9 0,738 0,82 0,989 Vozni park 0,803 0,673 0,837 0,982 Poredenjem vrednosti koeficijenata
izracunate vrednosti koeficijenta koricenju sposobnih auto-dana po grupama vozila i za vozni park u celini. Za sve koeficijente u tabeli vai takode zakljucak da se srednja vrednost za ceo vozni park ne moe izracunati kao prosta aritmeticka sredina postignutih koeficijenata po grupama vozila
n
a ' i a ' mogu se lako uociti razlike vrednosti istih, pa a ' mogu nametnuti pogrene zakljucke o slabom
5
at
1 = n
a t i vec je a t =
a t i AD i i
n 1
Ista metodologija primenjuje se i kada vozni park ima reim rada sa estodnevnom radnom nedeljom , tj. kada je Hr=305 dan/god. I uz primenu odgovarajucih formula za estodnevnu radnu nedelju. a ' i a ' omogucava realnu ocenu uspeha komercijalne Samo koricenje koeficijenata
5
AD i i
i utovarno istovarne operacije pri transportu robe. Pripremnim vremenom smatra se i vreme vonje praznog vozila u slucaju kada je to neophodno za izvrenje prevoza, odnosno kada je vonja praznog vozila sastavni deo transportnog procesa. Vreme stajanja vozila na istovarno utovarnim operacijama Utovarno istovarnim radovima naziva se kompleks operacija u vezi sa utovarom robe na vozilo u mestima otpreme robe i istovarom robe u mestima isporuke robe. Ukupno vreme stajanja vozila na utovaru i istovaru za jednu vonju sa teretom tu i sadri sledece elemente: vreme cekanja utovara i istovara, vreme manevrisanja vozila u postavljanju na mesto utovara istovara, vreme efektivnog trajanja utovarno istovarnih operacija i vreme potrebno za oformljenje dokumenata vezanih za izvrenje prevoza. Vreme cekanja pocetka utovara istovara cesto cini znacajan deo ukupnog vremena stajanja na utovaru i istovaru. Ovo vreme medutim, nije poeljan element ukupnog vremena. Pri dobroj organizaciji i uslovima sinhronizovanog rada utovarno istovarnih mesta i vozila ovo vreme moe biti svedeno na minimum ili u potpunosti eliminisano. Vreme manevrisanja vozila u postavljanju na mesto utovara istovara zavisi od tipa vozila (vucnog voza), eme razmetaja utovarno istovarnog mehanizma, dimenzija prostora za manevrisanje u prilazu do utovarno istovarnih mehanizama i reenja prilaznih puteva. Vreme izvrenja utovarno istovarnih radova predstavlja glavni element ukupnog vremena dangube vozila na utovaru istovaru. U ovo vreme ukljuceni su i otvaranje i zatvaranje stranica karoserije, podeavanje visine arnjeva, otvaranje i zatvaranje vrata kod vozila sa zatvorenom karoserijom, pricvrcivanje tereta, nametanje i vezivanje cirade, merenje i brojanje robe itd. Trajanje vremena izvrenja utovarno istovarnih radova zavisi od nacina izvrenja istih, nosivosti i tipa vozila, vrste robe, broja izvrioca i stepena njihove obucenosti pri rucnom nacinu utovara istovara ili od tipa mehanizacije i proizvodnosti iste pri mehanizovanom nacinu utovara istovara. Vreme oformljenja prevoznih dokumenata zavisi od sloenosti primenjene dokumentacije, koja je znatno sloenija kada je u pitanju medunarodni transport. Radi iskoricenja ukupnog vremena dangube na utovaru istovaru, potrebno je proces oformljenja dokumenata obavljati u toku izvrenja utovarno istovarnih operacija. Skracenje vremena dangube na utovaru istovaru vozila postie se povecanjem stepena mehanizovanosti utovarno istovarnih operacija, koricenjem visoko produktivnih maina i mehanizama za utovar istovar, primenom vozila sa uredajima za samoutovar i samoistovar, sinhronizovanim ravnomernim dolaskom vozila na mesta utovara istovara uskladenim sa propusnom moci utovarno istovarnih mehanizama. Auto casovi U toku jednog auto-dana na radu vremenski bilans tehnicki sposobnog vozila za vreme od 24 casa bice:
H + H = 24 r g
gde je: H broj casova provedenih na radu (dnevno radno vreme vozila) H r broj casova provedenih van rada u garai g
19
Vreme provedeno u vonji moe se dalje raclanjivati na vreme korisne vonje H k i vreme w nekorisne vonje H n . Pojam korisne vonje H k podrazumeva vonju sa putnicima teretom. Pojam nekorisne vonje H n podrazumeva vonju praznog vozila. w w w H = H +H [h]
Neproduktivno vreme dangube vozila takod e se moe raclaniti na vreme koje vozilo provede na utovaru istovaru Hu i vreme dangube vozila usled tehnicke neispravnosti H ukoliko je u toku dana dolo do dangubeivozila usled otkaza (tehnicke neispravnosti). t H = Hu + H [h]
d
Prema tome ukupno dnevno radno moe se raclaniti
i
k
t
n
H =H r w
+H w
+ Hu + H i t
[h]
Ukupno dnevno radno vreme vozila moe se podeliti i na vreme koje vozilo provede na liniji prevoznom putu H i vreme utroeno za prelazak nultog puta H o H = H + H [h] n gde je:
H casovi rada na liniji (prevoznom putu za izvrenje obrta vozila) o casovi nulte vonje (vreme utroeno na vonju od garae do prvog utovara H n ukrcavanja putnika i na kraju radnog vremena od poslednjeg mesta istovara iskrcavanja putnika do povratka u garau)
20
D d
=D +Dr i r
Pri reimu petodnevne radne nedelje broj normiranih neradnih dana voznog parka D n5 = 100 dana, dok je broj radnih dana 265 godinje. d Pri reimu estodnevne radne nedelje broj normiranih neradnih dana voznog parka iznosi D n6 = 60 dana, dok je broj radnih dana voznog parka 305. d Dnevno radno vreme vozila, pored dnevnog radnog vremena vozaca zavisi i od nacina posedanja vozila vozacima. Potrebe eksploatacije voznog parka uslovile su sledece sisteme rada vozaca: sistem pojedinacnog rada vozaca 1 smena dnevno sistem 3 vozaca na dva vozila 1,5 smena dnevno sistem para vozaca na vozilu 2 smene dnevno grupni rad vozaca 2,5 - 3 smene dnevno Kod pojedinacnog sistema svakim vozilom upravlja jedan vozac. Sistem ima prednosti kod ocuvanja vozila i nedostatak, jer je dnevno radno vreme vozila kratko. Kod sistema 3 vozaca na dva vozila postie se due radno vreme vozila , ali je nedostatak to treci vozac odraduje svoje smenu radeci na dva vozila po pola smene. Jedan od tri vozaca pri tome mora imati prekid izmedu prve i druge polovine radnog vremena. Rad vozaca u parovima obezbeduje rad vozila u dve smene ali je nedostatak kod vecine slucajeva obaveza stalnog prisustva oba vozaca u toku obe smene. Narocito kod prevoza na dugim relacijama. Grupni rad vozaca omogucava maksimalno radno vreme vozila, ali se takav nacin posedovanja vozila negativno odraava na trokove odravanja i vek vozila. Pri utvrdivanju radnog vremena voznog parka, koristi se sloen pokazatelj autocas. Za svako vozilo autocasovi su suma svih casova rada vozila u odredenom periodu vremena.
AH i = r
Dr
Hi r
AH = r
Za heterogeni vozni park autocasovi ce biti:
Ai Dr
11
Hi r
n
AH = AH 1 + AH 2 + ... + AH n = r r r r
AH i r
Pri eksploatacionim proracunima nemoguce je sluiti se stvarnim vrednostima trajanja dnevnog radnog vremena svakog vozila, jer ce u duem vremenskom periodu razlicitih vrednosti trajanja dnevnog radnog vremena vozila biti veoma mnogo. U te svrhe koristi se prosecno dnevno radno vreme vozila koje se dobija: - za jedno vozilo
H r
Hi = 1 r D r
21
Dr
[h]
AH H = r AD r r
n grupa vozila
n
[h]
H = r
1 n
AH r AD r
[h]
i
Za homogen vozni park ili grupu vozila iste nosivosti vremenski bilans u autocasovima ostvaren u autodanima rada u kojima su vozila tehnicki sposoban bice: AH + AH = 24AD ili AH + AH + AH = 24 AD
r
- za heterogeni vozni park bice
n
g AH g = 24
n
r AD i ili r
n
w AH w
d +
n
g AH d +
n
r AH g = 24
n
gde su: AH r AH g AH w AH d
AH i + r
AD r
autocasovi rada autocasovi van rada u garai autocasovi vonje autocasovi dangube
=
- za homogeni vozni park ili grupu vozila iste nosivosti
H r 24
=
- za heterogeni vozni park
n
AH AH = r 24AD 24 r a AD r i AD i r
n 1 n i
AH i r
n 1
24 =
i
1 n
AD i a i i
1
24
AD r
24
AD r
AD i a i i
1 n
n i 1
Na vrednost koeficijenta moe se uticati organizacionim merama tj. produenjem radnog vremena vozila sa jedne na veci broj smena. Vrednost koeficijenta za rad u jednoj smeni oscilira od 1,2916 do 0,333 (78 h = H ); za rad sa smenom i po vrednost za je od 0,4379 do 0,5, za rad r vozila u dve smene vrednost za je u granicama od 0,583 do 0,666; pri radu vozila u 2,5 smene vrednosti za su u granicama od 0,729 do 0,833. Za rad u 3 smene vrednosti za su u granicama
22
od 0,875 do 1,0. Donje granice daju vrednosti za koeficijent u uslovima sedmocasovnog radnog vremena smene, dok su gornje granice u uslovima osmocasovnog radnog vremena.
Pravilna organizacija izvrenja prevoza u drumskom saobracaju podrazumeva racionalnu organizaciju transportnih procesa. Kako vozila izvravaju prevoz, ostvaruju transportni rad i produktivna su, samo kada se krecu sa teretom, odnosno sa putnicima, to znaci da je cikluse transportnog procesa potrebno organizovati tako da dangube vozila, radi utovara i istovara budu minimalni. Isti zakljucak se odnosi na sve vrste stajanja vozila u toku radnog vremena, jer se time minimiziraju neproizvodni gubitci radnog vremena vozila. Za ocenu stepena iskoricenja radnog vremena vozila koristi se koeficijent iskoricenja radnog vremena d koji se dobija odnosom vremena provedenog u vonji prema ukupnom radnom vremenu. Prema datoj definiciji koeficijent iskoricenja radnog vremena bice: - za jedinicu voznog parka a) u toku jednog dana
d=
b) u nekom posmatranom vremenskom periodu
Dr
H H = w + H H w H r w d
Dr i
d =
1 Dr
H w Hi r
1 Dr
H w +
1
i Dr
H w
H d
d=
- za heterogeni vozni park
AH AH AH AH = = w w= AH AH w+ AH 24 AD AD 24 w a r w d r i
n
d=
1 n
AH w AH i r
n i
1 n
AH i d i r
1
AH i r
1 n
di
Koeficijent iskoricenja radnog vremena potrebno je odrediti i za cikluse transportnog procesa, tj. za prostu vonju , sloenu vonju i obrt, a iz razloga ocenjivanja uspenosti rada vozila. U sva tri slucaja to ce biti odnos vremena vonje vozila na liniji prevoznom putu prema vremenu rada na liniji prevoznom putu.
t d = w tr
gde su:
;d =
t ' t ;d = o o w' w t to r r
d ,d i d o koeficijenti iskoricenja radnog vremena za prostu vonju, sloenu vonju i ' obrt t , tw i t o vreme trajanja vonje vozila u toku proste vonje, sloene vonje i obrta tr w , tr , i trw ukupna vremena trajanja proste vonje, sloene vonje i obrta o
23
Vrednost koeficijenta d zavisi od rastojanja prevoza, nacina utovara i istovara, kolicine tereta u toku svake vonje, korisne nosivosti vozila, saobracajne brzine, putnih uslova itd.
Rastojanje u km koje vozilo prede u odredenom vremenskom periodu naziva se PREENI PUT. Ukupan predeni put vozila deli se na PRODUKTIVAN predeni put i NEPRODUKTIVAN predeni put. Produktivan pred eni put Predeni put vozila sa teretom ili sa putnicima predstavlja radni produktivni deo ukupnog predenog puta, jer vozilo u toku ostvarivanja kilometara sa teretom putnicima proizvodi jedinice transportnog rada. Neproduktivan pred eni put Put koji se ostvari u toku transportnog procesa na prevoznom putu, pri kretanju vozila od mesta istovara ka mestu utovara naziva se PRAZAN PREENI PUT. Ovaj predeni put moe smatrati pripremnim za obavljanje korisnog dela transportnog procesa. Nultim predenim putem naziva se predeni put naziva se predeni put vozila od autotransportne organizacije auto baze (ili mesta parkiranja) do prvog mesta utovara i od poslednjeg mesta istovara do povratka u autobazu. U nulte pred ene kilometre spadaju i kilometri koje vozilo prede radi snabdevanja ili tehnickih intervencija. Neproduktivan pred eni put je deo ukupno pred enog puta i sastavni je element transportnog procesa. Ukupan pred eni put jednog vozila u toku dana se sastoji iz: gde je:
K=K + K n
[km ]
K ukupan predeni put K predeni put na prevoznom putu transportnog procesa K nulti predeni put n Obzirom da vozilo izvravajuci transportne procese ostvaruje i produktivan i neproduktivan predeni put, bice:
K =
odnosno
K + K t K= K + K +p K t p n
= K +K t [km/dn]p
Ukoliko se umesto jedinica parka izraava predeni put homogenog voznog parka bice za ma koji vremenski period: A = AK + AKp + AKn [km ] K t Za vozni park heterogenog sastava bice:
n
A K
AK i + t
AKpi +
AKni
[km ]
24
Na osnovu ukupno predenog puta voznog parka u periodu od godinu dana obicno se racuna prosecna godinja kilometraa po jednom inventarskom vozilu kao jedan od pokazatelja intenziteta eksploatacije vozila u voznom parku.
n
K1 god =
gde je:
n
A K A i
Stepen iskoricenja ukupnog predenog puta vozila odreden je pomocu koeficijenta iskoricenja predenog puta koji je jednak odnosu predenog puta sa teretom (putnicima) produktivnog puta, prema ukupno predenom putu. Koeficijent iskoricenja pred enog puta iskazuje udeo pred enog puta sa teretom prema ukupno predenom putu. Za prostu vonju, sloenu vonju i obrt bice:
K=
gde su:
K t
'= ; K
K ' Kt ; o = t ' o K o
K , i kilometri sa teretom (putnicima) u toku proste vonje, sloene vonje i t Kt Kto obrta K , , ukupni kilometri u toku proste vonje, sloene vonje i obrta K Ko - za jedinicu voznog parka je:
K K = tK t K +K +K t p n AK AK = = tA t AK + AKp + AKn K t = = AK i t = A i K
n
1 n
AK i + t
1 n
AK i t AKpi +
n
AKni
1 n
AK i kilometri sa teretom putnicima t AKp prazni kilometri bez tereta putnika AKn nulti kilometri
1 n
25
zavisi od razmetaja mesta otpreme i mesta Vrednost koeficijenta iskoricenja predenog puta prijema robe, intenziteta i smerova robnih tokova, strukture robe u robnim tokovima i njihovih specificnih osobina, sastava voznog parka i kvaliteta dnevnog operativnog plana rada vozila. Temeljna i paljiva razrada prevoznog puta vozila vodi ka povecanju vrednosti koeficijenta iskoricenja predenog puta. Pored svega kod vozila sa specijalnom karoserijom teko je obezbediti prevoz u oba smera i tu se retko moe postici za koeficijent iskoricenja pred enog puta veca vrednost od 0,5.
=
- za homogeni vozni park u ma kom periodu vremena
K n K AKn A K AKni A K
i
=
- za heterogeni vozni park u ma kom periodu vremena
n
1 n
U praksi auto-transportnih organizacija neproduktivan predeni put vozila u voznom parku ne razvrstava se na nulti predeni put i prazan predeni put, vec se vode jedinstveno kao predeni km bez tereta, odnosno bez putnika Izbor lokacije auto-baze nije beznacajan, jer se kasnije u eksploataciji pojavljuju veliki trokovi na ime nultog pred enog puta, ukoliko je auto-baza udaljenija od mesta rada vozila vie nego to je to bilo neophodno. PRIMER Auto-baza radne organizacije koja se bavi prevozom putnika smetena je na 6 km autobuske stanice. Za odravanje registrovanih linija dnevno polazi iz baze Ar = 200 vozila. Godinji nulti predeni put voznog parka autobusa bice: AK = 2 L A D = 12 200 365 = 876.000 km/god. n r r gde je: L rastojanje od autobaze do autobuske stanice A dnevni broj vozila na radu koji izlazi iz autobaze r broj radnih dana voznog parka D r
26
Uzmemo li trokove predenog po predenom km u iznosu od 80 din/km dobicemo godinje trokove auto-transportne organizacije u iznosu od 70.080.000 dinara, to ni malo nije simbolicno kao troak. Dobijene vrednosti koeficijenta nultog predenog puta sve su vece to je srednja dnevna kilometraa vozila manja.
6.4.4 Veza koeficijenta iskoricenja predenog puta i nultog pred enog puta
Uzajamna povezanost ova dva koeficijenta moe se ustanoviti pomocu koeficijenta iskoricenja predenog puta za 1 vonju . Ako vozilo u toku dnevnog radnog vremena H , ostvari Z vonji sa teretom, sa srednjom r tada duinom jedne vonje sa teretom Ks i koeficijentom iskoricenja pred enog puta za vonju ce njegov dnevni pred eni put biti na prevoznom putu izvrenja transporta t
K =
Ks t Z
[km ]
Ukupan pred eni put u toku dana sadrace jo i nulti predeni put gde je:
K =, + K K n
gde je:
K=
Ks Ks Z +K = t Z t n
[km ]
Ks srednja duina jedne vonje sa teretom t koeficijent iskoricenja predenog puta za vonju na prevoznom putu Z broj vonji za radni dan K nulti predeni put za radni dan n koeficijent iskoricenja predenog puta za radni dan Obzirom da je po definiciji
K n i K = K to ce biti K= +K , odnosno K n K n Ks Ks Ks Z + Z = t Z t t 1= + = 1 1
i
1 =1 = (1 )
Prema ovome, to je vrednost koeficijenta nultog pred enog puta manja, time je vrednost sve blia vrednosti koeficijenta iskoricenja iskoricenja predenog puta u toku proste vonje predenog puta u transportnom procesu. Moe se zakljuciti da povecanje vrednosti koeficijenta iskoricenja pred enog puta vodi ka porastu proizvodnosti vozila, te je radi toga potrebno podizati nivo tog pokazatelja rada vozila. Od posebnog je znacaja jo i cinjenica da proizvodnost vozila sa povecanjem koeficijenta iskoricenja predenog puta raste bez povecanja ukupnog predenog puta, a ponekad cak i sa opadanjem istog. U tom slucaju na svaki ostvareni tkm troi se manje sredstava to prakticno obezbeduje nie trokove transporta po jedinici transportnog rada.
27
Ks t
Srednjom duinom vonje sa teretom pri radu jednog vozila naziva se aritmeticka srednja vrednost svih duina vonji sa teretom
Ks t
gde je:
K = t
+ K + ... + K 2 t Z t
K = i =1 t Z
i- Z
K t Z
K t
Ks t =
[km ]
gde je: Q kolicina stvarno prevezenog tereta q kolicina tereta prevezena u toku jedne vonje Q / broj vonji sa teretom q duina vonje sa teretom K t - Za vozni park homogenog sastava ili grupu vozila bice:
Ks t
gde je:
AK t A Z
[km ]
AK broj kilometara sa teretom voznog parka t - Za vozni park heterogenog od n grupa bice:
n
A Z
Ks t
A = Z
Ks 1 + A 2 Ks 2 + ... + A 1 t A Z A t + ... + A Z + 1 2 n Z Z Z
Ks t
A Z
n 1
Ks i t A Z
i
n i
1 n
AK i t A Z
i
[km ]
Kao i kod svih drugih izmeritelja i za izmeritelj Ks vai zakljucak da se njegova vrednost ne moe t izracunati kao aritmeticka srednja vrednost ostvarenih srednjih duina vonje sa teretom po grupama vozila, tj.
Ks t
1 n
Ks t
[km ]
Pri izvrenju transportnih procesa podmiruju se transportni zahtevi klijenata na velikom broju lokacija, to znaci da su duine vonje sa teretom razlicite. Za utvrdivanje prosecnog rastojanja na kome su prevozi vonje sa teretom obavljeni uveden je izmeritelj srednja duina vonje sa teretom kojim su karakterisani uslovi za izvravanje transportnih procesa.
28
Ks 1 t
Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta odreduje prosecnu daljinu transportovanja svake tone tereta i dobija se kao rezultat odnosa ostvarenog transportnog rada u tonskim kilometrima prema kolicini prevezenog tereta u tonama. - srednje rastojanje transporta jedne tone tereta u toku jedne proste vonje bice:
Ks 1 = t
gde je:
q K t q
[km ]
q kolicina prevezenog tereta u toku proste vonje K predeni km sa teretom u toku proste vonje t - za sloenu vonju srednje rastojanje prevoza jedne tone tereta bice:
n
Ks 1 = t
(q K ) i t qi
[km ]
- za homogeni vozni park ili grupu vozila iste korisne nosivosti bice:
U Ks 1 = [km Q ] t
Ks 1 = t
gde je:
Ui Qi
[km ]
1 n
Ks d
Za proracune pomocu kojih se moe odrediti intenzitet eksploatacije vozila, proracun i dimenzionisanje kapaciteta za tehnicko odravanje i opravke vozila potrebno je poznavati srednji dnevni predeni put, jer od dnevnog pred enog puta vozila zavisi frekvencija i broj zahteva za pojedine vrste opsluivanja vozila shodno usvojenom reimu tehnickog odravanja vozila. Srednji dnevni predeni put vozila dobija se kao odnos ukupno predenog puta prema broju auto dana rada vozila ili voznog parka. Kako su dnevne kilometrae koje vozila prelaze u nekom vremenskom periodu po pravilu razlicite to se uvodi pojam srednjeg dnevnog predenog puta.
29
A Ks = K AD d r
n
[km/dn]
Ks = d
1 n
A K AD r
[km/dn]
i
Na velicinu srednjeg dnevnog predenog puta u velikoj meri utice srednja duina vonje sa teretom, dnevno radno vreme vozila, vreme trajanja utovarno istovarnih operacija, zatim putni i klimatski uslovi.
V s
Saobracajna brzina podrazumeva uslovljenu srednju brzinu kretanja vozila koja se dobija kada se ukupno predeni put vozila (u km) podeli sa vremenom trajanja vonje u casovima. Casovi vonje obuhvataju i sva kratka zaustavljanja i stajanja vozila koja su prouzrokovana uslovima saobracaja (cekanje na semaforu, zaustavljanje na neregulisanim raskrsnicama, cekanje na prunom prelazu, cekanje na polazak kolone vozila pri velikoj gustini saobracajnog toka, itd.) Srednja saobracajna brzina prema tome bice: - za jedinicu voznog parka
gde je:
K V = H s w
[km/h w ]
K ukupno predeni put u km jedinice voznog parka H casovi vonje vozila w - za homogen vozni park bice:
A V = K AH s w
V = s
Ovde takode vai zakljucak da
AH w
n 1
V i s =
n i 1
A K AH w
[km/h w ]
i
AH w
V s
1 n
V s
U praksi, pod brzinom dostave se misli na prevoznu ili transportnu brzinu. UTICAJ RAZNIH FAKTORA NA SREDNJU SAOBRACAJNU BRZINU Brzinska svojstva vozila u odredenim uslovima eksploatacije najbolje se odraavaju kroz postignut nivo srednje saobracajne brzine. SAOBRACAJNA BRZINA je uslovljena srednja brzina za vreme kretanja vozila i njena velicina zavisi od mnogih faktora kao na primer od konstruktivnih karakteristika vozila, stepena obucenosti vozackog osoblja vetine upravljanja vozilom, putnih uslova, elementa organizacije transporta, intenziteta saobracaja i organizacije regulisanja saobracaja, klimatskih uslova, itd. Na vrednost saobracajne brzine vozila uticu eksploataciona svojstva vozila, dinamicnost, elasticnost pri vonji, stabilnost, manevarske sposobnosti, prohodnost i opte tehnicko stanje vozila. Od USLOVA PUTA znacajan uticaj na saobracajnu brzinu imaju irina kolovoza, intenzitet saobracaja, vrsta i stanje kolovozne konstrukcije, velicina i duina uspona, radijus krivina, osvetljenost puta i regulisanje saobracaja. Od ELEMENATA ORGANIZACIJE TRANSPORTA na velicinu saobracajne brzine uticu: duina i ucestalost zaustavljanja (za autobuse), iskoricenje nosivosti i predenog puta, vrsta robe i vonje njene osobine pri transportu, nacin njenog ucvrcivanja, itd. U praksi srednja saobracajna brzina odred uje se na osnovu probnih vonji sa uzimanjem u obzir svih ogranicenja brzine koje na putu postoje. Na saobracajnu brzinu veliki uticaj imaju kvalitet i stanje kolovoza. Prema istraivanjima ako za saobracajnu brzinu ostvarenu na putu sa ravnim asfaltno betonskim kolovozom uzmemo indeks 100, onda ce saobracajna brzina na putevima od tucanika od u dobrom stanju imati indeks 75-80, dok ce na putevima sa dotrajalim neravnim zastorom indeks biti 50 pa i manji. Pri mokrom putu brzina V se smanjuje. To opadanje za asfaltno betonske kolovoze je oko 10%. s Pri kretanju po putevima sa snegom osnovni uticaj na velicinu saobracajne brzine imaju prohodnost vozila i vetina upravljanja. Pri nocnoj vonji saobracajna brzina V je za 5-10% manja je od dnevne. s Znacajna razlika saobracajnih brzina dobija se pri radu vozila u gradu i vonji na putevima, a posebno na auto-putevima. U uslovima intenzivnog saobracaja u velikim gradovima gde je gustina saobracajnog toka velika, postie se saobracajna brzina V koja je uslovljena optom intenzivnocu saobracajnog toka. U s gradovima sa velikom gustinom saobracajnog toka sva putnicka vozila u toku (razlicitih marki i tipova, snage motora i dinamickih svojstava) kao i sva privredna vozila u toku ostvaruju istu saobracajnu brzinu.
31
U uslovima gradske vonje sa manjim intenzitetom saobracaja na velicinu srednje saobracajne brzine V znatno uticu dinamicka svojstva vozila (moc ubrzanja), jer pri cestim zaustavljanjima s srednja saobracajna brzina zavisi uglavnom od tok kvaliteta vozila. Saobracajna brzina na auto-putevima (na kojima nema ogranicenja maksimalne brzine) iznosi oko 70-80% od maksimalne brzine vozila. Razlika u saobracajnim brzinama teretnih vozila sa punim opterecenjem i vonje bez tereta iznosi 10-15%. Znacajnija je razlika vrednosti saobracajne brzine vozila koje radi sa prikolicom ili bez prikolice (zavisnost je vezana za specificnu snagu po jedinici bruto teine vucnog vozila u KW/t). Saobracajna brzina vozila moe se utvrditi probnim vonjama ili na osnovu podataka o putu izracunati pomocu metoda iz teorije motornih vozila. Te metode omogucavaju da se iznade srednja brzina vozila na odred enom putu, pri kretanju sa punim iskoricenjem snage motora, odnosno maksimalno moguca srednja saobracajna brzina. Ovako izracunatu brzinu neophodno je korigovati u zavisnosti od realnih uslova. Korekcije je potrebno vriti obzirom na ogranicenja brzine na pojedinim deonicama puta, promene gustine saobracajnog toka, vreme vonje (dan ili noc), meteorolokih uslova (kia, sneg, magla, poledica), itd. U realnim uslovima eksploatacije vozila, ukupno vreme kretanja vozila moemo raclaniti na kretanje sa konstantnom brzinom, ubrzanja, usporenja, kocenja i kratkotrajna stajanja, te prema tome saobracajnu brzinu moemo napisati u obliku
Vs =
gde su:
t1 +
K t2 + t3 +
t4 +
t5
K H w
[km/h w ]
t1 vreme kretanja vozila konstantnim brzinama [h] t2 vreme ubrzanja [h] t3 vreme usporenja [h] t4 vreme kocenja [h] t5 vreme prinudnih zaustavljanja prouzrokovanih uslovima saobracaja (zaustavljanja na semaforu, prelazu preko eleznicke pruge itd.) [h] Snimanjem je moguce utvrditi trajanje svih elemenata vremena kretanja vozila, kao i verovatnocu i duinu trajanja prinudnih zaustavljanja. Saobracajna brzina a time i brzina transportovanja putnika i roba je med u najvanijim pokazateljima uslova rada vozila auto-transportne organizacije. to je brzina kretanja vozila veca, to je i proizvodnost vozila veca, a samim tim cena transporta nia. Povecanje brzine kretanja vozila u neposrednoj je zavisnosti od stanja saobracajnica, mera za bezbednost saobracaja, poboljanja dinamickih svojstava vozila, tehnicke ispravnosti vozila, stepena kvalifikovanosti vozaca, kao i od primene savremenih metoda organizacije transporta. Pri izvrenju transportnog procesa saobracajna brzina zavisi od velikog broja faktora, i zbog toga ona nije konstantna velicina. Prema tome, saobracajna brzina je uslovljena srednja brzina kretanja koja se dobija odnosom predenog puta vozila i vremena vonje u koje su ukljucena vremena kratkotrajnog stajanja prouzrokovana regulisanjem saobracaja. Saobracajna brzina za jednu vonju bice:
K V = t s w
32
gde su:
Ks Z V = t s tw
K duina vonje u kilometrima t vreme vonje vozila za prostu vonju [h] w srednja duina vonje sa teretom Ks t broj vonji sa teretom Z koeficijent iskoricenja predenog puta za prostu vonju t zbir svih vremena vonje w
V p
Prevozom transportnom brzinom naziva se uslovljena srednja brzina transportovanja putnika i robe. Ova brzina se cesto naziva i BRZINOM DOSTAVE, jer se dobija izracunavanjem odnosa rastojanja prevoza putnika ili robe sa vremenom provedenim na putu. U vreme provedeno na putu nisu ukljuceni vreme ukrcavanja putnika utovara robe u polaznoj tacki, niti vreme iskrcavanja putnika istovara robe u zavrnoj tacki relacije na kojoj je prevoz obavljen. Prema ovome prevozna ili transportna brzina karakterie brzinu prevoza putnika ili brzinu transportovanja robe od polazne do zavrne tacke relacije na kojoj je prevoz obavljen. Za autobuske prevoze koji se izvravaju na odred enim linijama izraz za prevoznu brzinu bice:
gde je:
K V = H l+ Hu p w i
[km/h]
K duina linije u km l vreme vonje u h H w vreme stajanja za ukrcavanje iskrcavanje putnika na medustanicama linije Hu i - za jedinicu voznog parka bice:
gde je:
K V = H p p
[km/h]
K rastojanje u km izmed u polaznih i zavrnih tacaka medu kojima su prevozi obavljeni H casovi trajanja prevoza (bez tu u polaznim i bez ti u zavrnim tackama prevoza) p - za homogeni vozni park bice:
gde je:
A V = K AH p p
[km/h]
A ukupno predeni put u kilometrima na izvrenju transporta K autocasovi trajanja transporta prevoza AH p - za vozni park heterogenog sastava bice:
n
V = p
1 n
A K AH p
[km/h]
i
33
Transportna brzina je obicno manja od saobracajne brzine Vs jer su u casove prevoza ukljucena vremena usputnog stajanja vozila (ukrcavanja iskrcavanja putnika na medu-stanicama, utovar istovar robe usput) i vreme trajanja vonje.
V o
Brzina obrta je uslovljena srednja brzina koju ostvaruje vozilo u linijskom transportu putnika ili robe vreci obrte izmedu dva terminusa linije. Brzina obrta dobija se odnosom dvostruke duine linije prema vremenu trajanja obrta. Vreme obrta obuhvata vreme vonje, vreme zaustavljanja na usputnim stanicama radi ukrcavanja iskrcavanja putnika, odnosno utovara istovara robe, kao i vremena zadravanja vozila u terminusima linije radi ukrcavanja iskrcavanja putnika, utovara istovara robe, odmora osoblja, pregleda vozila itd. Prema ovome bice za jedan obrt: K = 2K [km l To o t + tu + ] = t [h]
d 2K t = kako je: [h] l V w s 2K + 2K + V (tu t t ) + tu + t t = to ce biti: To = [h] l l s Vi d V i d s s K 2K 2 KV = = V = brzina obrta bice: o (tu To 2K + V l + t t ) 2K + V s(tu + t t ) o l s Vi d l s i d s K 1 = odnosno V = [km/h] o 1 (tu + t t ) To o + i 2Kd V gde je: s l
K ili2K dvostruka duina linije u km o vreme trajanja obrta l T o vreme vonje u toku obrta t w ukrcaj iskrcaj putnika na medustanicama linije tui td t vreme zadravanja vozila u terminusima linije - za jedinicu voznog parka bice:
gde je:
K V = o H o o
K dvostruka duina linije u km o ukupno vreme trajanja obrta u casovima H o - za homogen vozni park bice:
AKo V = AH o o
34
V = o
gde je:
AKoi AH o
i
1 n
AK ukupni broj kilometara na liniji ostvaren ostvaren od strane vozila koja rade na toj o liniji AH ukupno vreme u casovima utroeno za izvrenje obrta o
V e
Eksploatacionom brzinom nazivamo uslovljenu srednju brzinu vozila za ukupno vreme koje vozilo provede na radu (prosecan predeni put vozila u km za jedan cas rada vozila). Eksploatacionom brzinom karakterisana je intenzivnost izvrenja transportnog procesa. Eksploataciona brzina dobija se odnosom ukupno predenog puta prema vremenu provedenom na radu. - Eksploataciona brzina za jedinicu voznog parka bice:
gde je:
K K = V = H H +H e r w d
[k / h ] m r
K ukupni predeni put vozila u toku radnog vremena H ukupno radno vreme u casovima r - Eksploataciona brzina za homogeni vozni park u ma kom periodu vremena bice:
- Eksploataciona brzina za heterogeni vozni park sastavljen od n grupa vozila u ma kom periodu vremena bice:
n
A A = V = K + AH AH K AH e r w d
[k / h ] m r
V = e
1 n
A K AH r
n i
=
i
1 n
A K
i
i n
AH w
AH d
[k / h ] m r
i
35
Stepen iskoricenja korisne nosivosti vozila ocenjuje se koeficijentom iskoricenja korisne nosivosti vozila. Za odmeravanje iskoricenja kapaciteta transportni sredstava u odnosu na obim prevoza u teretnom transportu slui koeficijent statickog iskoricenja korisne nosivosti dok se pri transportu putnika koristi koeficijent popunjenosti vozila. Pri odmeravanju iskoricenja transportnog sredstva u odnosu na transportni rad slui koeficijent dinamickog iskoricenja korisne nosivosti vozila.
6.6.1 Koeficijent statickog iskoricenja korisne nosivosti vozila nosivost heterogenog voznog parka za obim prevoza
i prosecna
Koeficijent statickog iskoricenja korisne nosivosti predstavlja kolicine prevezenog tereta prema kolicini koja je mogla biti prevezena da je nosivost vozila u toku vonje sa teretom bila u potpunosti iskoricena. Prema tome koeficijent statickog iskoricenja korisne nosivosti vozila za jedno vozilo u toku jedne vonje sa teretom bice:
=
gde je:
q q
q kolicina transportovanog tereta u toku jedne vonje sa teretom q korisna nosivost vozila
Za jedno vozilo u nekom posmatranom vremenskom periodu bice:
Z qi Q1 Z= = 1 = q Z qZ
gde je:
Z qi
1
qi
1
A Z q
A Z qi
1
qi
1
gde je:
Q kolicina stvarno prevezenog tereta u tonama q korisna nosivost jednog vozila u tonama A broj vonji sa teretom voznog parka ili grupe vozila u posmatranom periodu Z vremena
36
Za vozni park heterogene strukture korisne nosivosti sastavljen od n grupa pri cemu se korisna nosivost jednog vozila po grupama razlikuje, dok su sva vozila jedne grupe iste korisne nosivosti bice:
n
Qi = q i i
i
1 n
1 n
A Z
1
qi i q i i
n i
A Z
n 1
qi
i
1 n
A Z
A Z
qQ qn
A Z
gde je:
1
Qi = A Z
1 1 1
+A Z
q2
+ ...A Z
qi
+ ...A Z
AZ q = AZ q + AZ q + ... AZ q + ... AZ q
i i 1 1 2 2 i i n
Odnosno kolicina koju je bilo moguce transportovati da su nosivosti svih vozila, u svim grupama, pri svakoj vonji sa teretom bile u potpunosti iskoricenje.
Qi =
A Z q2
q i i
= q
A Z
q1
qi
qn
To se postavlja problem kako odrediti prosecnu nosivost vozila u voznom parku za proracune na nivou celokupnog heterogenog voznog parka. Prosecna nosivost sa kojom se najcece operisalo u dosadanjoj praksi predstavljala je odnos ukupne nosivosti vozila u voznom parku sa brojem vozila u voznom parku
n
A q + A2 q 2 + . .. An qn qs = 1 1 = A 1 + A 2 + . . .A n i i i
Kada u izraz za obim prevoza uvrstimo prosecnu nosivost
n n
1 n
A i qi i
1
Ai i
n
qs dobice se za A i qi i ili Ai i Ai qi Ai i
Qi
A Z
n
qi
1 n
1 n
A Z
1
qi
i
A Z
1 n
37
a ova jednakost u optem slucaju nije tacna, jer je kod prvog izraza faktor ponderacije prosecne nosivosti broj vonji sa teretom po grupama vozila, a kod druge nosivosti inventarski broj vozila.
n
1 n
A Z
1
qi
i
A Z
A 1 q1 + A 2 q2 + ...A Z A +A Z Z + ...A 1 2 Z Z Z
q + ...A n qn = qQ + ...A Z i n Z
i i
Dinamicka prosecna nosivost za obim prevoza kod heterogenog voznog parka koji se ujedno moe i koristiti pri proracunu predstavlja u stvari prosecnu korisnu nosivost vozila pri svakoj vonji sa teretom celokupnog heterogenog voznog parka:
n
qQ =
1 n
A z
1
qi
A z
U specijalnom slucaju dinamicka prosecna nosivost za obim prevoza celokupnog heterogenog voznog parka
sledeca dva ogranicenja: 1) da je inventarski broj vozila u svakoj od n grupa jednak 2) da je svaka grupa vozila ostvarila isti broj vonji sa teretom
tada je:
n
A 1 = ... 2 = A 3 = = A n = A A i i A i = ... 2 = iA = A = iA A z z z z z
1 3 n
qs =
1 n
qi n
6.6.3 Koeficijent dinamickog iskoricenja korisne nosivosti e i prosecnenosivosti heterogenog voznog parka za transportni rad
qU
Koeficijent dinamickog iskoricenja korisne nosivosti vozila dobija se kao odnos ukupno ostvarenog transportnog rada (u TKM) prema mogucem transportnom radu. (Potpuno iskoricena korisna nosivost vozila na celokupnom pred enom putu sa teretom). To prakticno znaci da se za razliku od koeficijenta statickog iskoricenja korisne nosivosti koji se dobija pomocu stvarne kolicine prevezene robe, koeficijent dinamickog iskoricenja korisne nosivosti ukljucuje ne samo stvarno prevezene kolicine robe vec i rastojanja na kojima se teret prevozi. To znaci da nedovoljno iskoricenje korisne nosivosti vozila utice na gubitak transportnog rada i to sve vie to je rastojanje prevoza vece. Koeficijent dinamickog iskoricenja korisne nosivosti za jedno vozilo u toku jedne vonje sa teretom bice:
e =
q Ks t q Ks t
q Ks t q Kt
q q
38
gde je:
U e = = 1z z Uma x () q K 1
() Kt i q
=
t
() Kt i q
q
1
Kt
Z broj vonji sa teretom u posmatranom periodu vremena q kolicine tereta prevoene u pojedinim vonjama q korisna nosivost vozila K predeni kilometri sa teretom u pojedinim vonjama t Za homogeni vozni park ili grupu vozila iste korisne nosivosti bice:
A
z
e =
U A K
t
(q Kt ) i
z
1 A
(q Kt ) i q
A
z
(q Kt ) i q* A K
t
(q K
)i
Kt
gde je: AZ broj sa teretom celokupnog voznog parka Za heterogeni vozni park sastavljen od n grupa vozila bice:
n
e =
Ui
1 n
=
i
Ui
t
1 n
= qi
1 n
A K
1
qi ei
t
A K
n 1
qi ei
t
U ma x
A K
A K
qi
qu
A K
gde je:
Ui = AK 1 q1 e1 + AK 2 q2 e 2 + ...AK i qi ei + ...AK n qn e n t t t t
tj. suma ostvarenog transportnog rada svih grupa vozila u voznom parku
n
AK i qi = AK 1 q1 + AK 2 q2 + ...AK i qi + ...AK n qn t t t t t
U =e
i
A K
qi = e qi
A K
qs =
Ai qi
n
Ai
39
pa ce biti:
n n
AK i qi = e t
n
A qi
i
1 n
: e
A
i
AK i t
1 n
AK i qi t = AK i t
A qi
i
1 n
A
i
Tvrdnja da je prosecna nosivost kod koje je ponderacioni faktor predeni km sa teretom identicna prosecnoj nosivosti kod koje je ponderacioni faktor inventarski broj vozila nema osnova, prema tome
n
1 n
AK i qi t
1
Ai qi
n
AK i t
Ai
Dinamicka prosecna nosivost za transportni rad heterogenog voznog parka koja se mora koristiti pri proracunima dobija se odnosom moguceg transportnog rada i predenih kilometara sa teretom, oznacavamo je sa qU .
u
A qu = K
q1 + A K A K
qn
1 n
A K
1
t
i
qi
t
K qu = qs
A K
U specijalnom slucaju prosecna nosivost za transportni rad heterogenog voznog parka identicna je statickoj srednjoj nosivosti ogranicenja: 1) da je inventarski broj vozila u svakoj od n grupa jednak 2) da svaka grupa vozila ostvari isti broj kilometara sa teretom
qu
tada je:
Ai
qi
n * Ai
t
qi n
n n
A qu = K
t1
q1 + A K A K
t2 t1
qn
A = K
t2
tn
() + q2 + ... + qn A t qi q1 = K 1 = n* A t n*A t K K
qi n
qu = qs
40
U optem slucaju je kod heterogenog parka grupama vozila, A i =const., A i =const. i Z slucaj kada su sve trii nosivosti jednake A K
ti
qs
qu
qs = qu = qQ
Ogranicenja pri kojima jednakost nastupa gotovo da su u praksi nemoguca.
Utvrdeno je da za jedno vozilo u nekom vremenskom periodu ili za homogeni vozni park, odnosno grupu vozila iste korisne nosivosti, koeficijent dinamickog iskoricenja korisne nosivosti vozila veci ili manji od koeficijenta statickog iskoricenja za onoliko puta za koliko je puta srednje rastojanje transporta jedne tone tereta vece ili manje od srednje duine vonje sa teretom.
e=
U e AK q U A = = z t Q Q AK t q A z e Ks 1 = il t Ks i t
U AK q t
Q q A z A 1 = z AK Ks t t
U = Ks i Q t 1
Ks e = Ks 1 t t
Ova relacija na nivou celokupnog heterogenog voznog parka nije tacna i ne moe se koristiti. Razlog netacnosti je razlika u ponderacionim faktorima prosecne nosivosti na nivou celokupnog parka. Kod koeficijenta dinamickog iskoricenja korisne nosivosti e, to su kilometri pod teretom, dok je kod koeficijenta statickog iskoricenja korisne nosivosti broj vonji sa teretom. Obzirom da je:
n
e =
AK i qi i e i t , n AK i qi t 1 eKs t = Ks 1 t
1 n
A Z
1
q i i
i
n i
A Z
qi
Ks t
1 n
AK i t , A i Z
Ks t
1 n
AK i qi e i t A Z
i
qi
to ce biti:
1 n
1 n
AK i qi ei t AK i qi t AK i qi ei t AK i qi t
n 1
1 n
1 n
AK i t = A i Z AK i t = A i Z A Z
1 n
A Z
1
q i i
i
n i
1 n
AK i qi e i t A Z
i
A Z
qi
qi
1 n
1 n
1 n
AK i qi e i t
1 n
1 n
1 n
A Z
1
qi
n
AK i qi ei * t
AK i * t
q = i i
AK i qi e i * t
AK i qi * t
A Z
41
1 n
A Z
1
q i i
i
1 n
AK i qi t
1
A Z
1 n
A Z
1
q i i
i
A Z
1 n
AK i qi t = qu AK i t
sem u slucaju ispunjenja ogranicenja pri kojima identicnost nastupa tj. kada je
q s = qu = qQ .
6.6.6 Uslov jednakosti koeficijenta statickog i dinamickog iskoricenja korisne nosivosti vozila q =e q
Koeficijent statickog i dinamickog iskoricenja korisne nosivosti za jednu vonju sa teretom jednog vozila su jednaki
Za jedno vozilo u nekom vremensko periodu ili za homogen vozni park sastavljen od vozila iste korisne nosivosti, odnosno za grupu vozila iste korisne nosivosti koeficijent statickog i dinamickog iskoricenja korisne nosivosti bice jednak samo kada su ispunjena sledeca ogranicenja: a) da se pri svakoj pri svakoj vonji sa teretom prevozi ista kolicina robe, a da pri tome rastojanja prevoza ne moraju biti jednaka, tada je: = cons . odnosno q = q = cons . b) da se pri svakoj vonji sa teretom prevozi robe obavljaju na jednakom rastojanju, a da kolicine prevezenog tereta robe ne moraju biti iste. Tada je K =const. t Ukupna kolicina transportovane robe moe se izraziti kao suma svih kolicina robe u svakoj od ostvarenih vonji sa teretom
Q= q 1 + q
+ q 3 + ... + q i + ... + q
qi
Ukupno ostvareni transportni rad moe se izraziti kao suma ostvarenog rada po svakoj vonji sa teretom, koja se dobije kao proizvod kolicine prevezene robe i rastojanja na kojem je prevoz izvren
gde su:
U = q 1 K 1 + q 2 K 2 + ... + q i K i + ...+ q n K n = t t t t
qi K i t
q1 , 2 , 3 , i , n kolicine prevezene robe u t, pri pojedinim vonjama K 1 q 2q 3 q q, n rastojanje transporta pri pojedinim vonjama , , , i t Kt Kt Kt Kt
42
q 1 = ... 2 = ... = q i = q Q= q A z =
i
=q
n
=q
U=
odnosno
qi Ki t
pa je
U drugom slucaju u svakoj vonji sa teretom prevozi se razlicita kolicina robe ali su rastojanja prevoza ista pa ce biti: odnosno
K 1 = ... 2 = K 3 = ... = K i = K t t t t
n
= Kn t
qA= z K e= t q
n
qi K t
n
1 n
K =K z t t
odnosno
K qi e = t 1 = qA K qAz z t
pa je i u drugom slucaju
=e
43
WU =
U 24 AD i
[tkm/hi] i W =
Q
Q 24 AD i Q 24 AH r
[t/hi]
WU' =
U 24 AH r
[tkm/hr] i W ' =
Q
[t/hr]
Proizvodnost koja se ostvari za 1 cas rada vozila na prevoznom putu procesa transporta naziva se casovnom proizvodnocu vozila. Pri tome jedna vonja sa teretom izvrava se za vreme toku jednog casa rada vozila biti: t , te ce prema tome broj izvrenih vonji u
Z
Kako je vreme jedne vonje sa teretom: gde je:
1 t
t = t + tu w i
t vreme trajanja jedne vonje sa teretom u casovima t vreme vonje vozila u toku jedne vonje w vreme trajanja utovara i istovara tui
to ce biti:
t w
Prema tome bice:
K dok je V s
Ks K = t
jer je
K=
Ks t
Ks t = t V s
Ks + tu V + tu = t V i s i s
44
Ks t
1 + tu V V i s s
Ks t
V s + tu V i s = q tj. q
q = q
i izvrice se transportni rad gde su:
[t ]
U = qe Kst
q prosecno prevezena kolicina tereta u toku vonje sa teretom q korisna nosivost vozila koeficijent statickog iskoricenja nosivosti vozila e koeficijent dinamickog iskoricenja nosivosti vozila
WQ' = q Z
- u tona kilometrima:
q V s Ks + tu V t i s qeV Ks Ks s + tut V t i s
[t/h]
WU' = U Z
[tkm/h]
45