PERIODIZACIJA BRONANOG DOBA Povijest istraivanja i kronologija bronanog doba u Hrvatskoj

BRONANO DOBA HRVATSKE U OKVIRU SREDNJE I JUGOISTONE EUROPE Aspekti periodizacije Materijalni aspekt (ansambl nalaza koji se pojavljuju u odreenom vremenu) tipoloka kola Montelius, Reinecke Teorijski, filozofski aspekt (sagledavanje svih drutvenih procesa u odreenom vremenu) procesualistika kola Renfrew Svaka podjela je nuno naa umjetna konstrukcija. (S. Gabrovec 1973)

Novi pristup prapovijesti Razvoj trgovine s civiliziranijim i tehnoloki naprednijim susjedima moe donijeti vee promjene u tehnologiji i strukturi drutva barbarskih kultura Seobe i migracije populacija nisu vie prihvatljiva objanjenja za promjene vidljive u arheolokim nalazima Od srodnih disciplina oekujemo gotove odgovore a one nam mogu ponuditi razliite gotove tehnike koje nam mogu pomoi pri traenju odgovora Nove paradigme trait e se stupnjevito Novi pristup zahtijeva nove koncepte, nove datacije, prostornu distribuciju nalaza (central place theory), korelacije meu distributerima Vane su i tehnike iskopavanja koje bi se trebale provoditi vrlo paljivim i prikladnim tehnikama uzorkovanja i opaanja konteksta nalaza i stratigrafije to bi rezultiralo rastom podataka Skepticizam treba biti i dalje prisutan kljuni problem interpretacije je varijabilnosti pri arheolokim podacima razliiti ansambli nalaza predstavljaju razliite grupe ljudi Usporedbe s ivuim primitivnim drutvima korisne mogunosti Odreeni ansambl nalaza indicira kulturu a promjene u njemu impliciraju promjene u kulturi, generalno objanjavane migracijom ili difuzijom Danas su zadaci ambiciozniji raspravlja se o okoliu, tehnologiji odreenih drutava, njihovoj drutvenoj organizaciji, gustoi naseljenosti, itd... to su parametri kojima se objanjavaju promjene u drutvu 1

Uvijek postoji opasnost da se prapovijesna materijalna ostavtina i organizacija promatra ili zamilja u sve modernijim drutvima Sami nalazi vie nisu dovoljni potrebni su intenzivni terenski pregled itavih regija i studije o iskoritavanju zemlje; sustavno prikupljanje prapovijesnih biljnih i ivotinjskih ostataka Osnovni parametri za novi okvir u prouavanju prapovijesne arheologije su broj i rasprostranjenost populacija, drutvena organizacija, kontakti (trgovina i razmjena) izmeu susjednih zajednica, duhovni ivot (umjetnost i vjerovanja), tehnologija Ako su stari sustavi podloni kritici na nama je da izgradimo neto puno bolje da to zamjeni (C. Renfrew) Bronano doba Trodobni periodizacijski sustav odnosi se na prostor srednje Europe i dijelom sjeverne Europe, na podruje Karpatskog bazena i podruja koje se vee na njega jer je iznikao iz arheolokog materijala srednje Europe odnosno june Bavarske i Karpatske kotline Reinecke = Re Paul Reinecke je desetljeima radio na periodizaciji bronanog i eljeznog doba na zatvorenim nalazima grobova i ostava u Bavarskoj nainio je podjelu bronanog doba koju je finalizirao 1924. g. Bronano doba (Bronzezeit, Bronze Age) podijelio je na Br A, Br B, Br C, Br D kasniji istraivai razraivali su pojedine faze s obzirom na recentne rezultate istraivanja (Willvonseder, Holste, Torbrgge, Toik) Reinecke = Re Periodizaciju eljeznog doba Reinecke je nainio prema nalazima iz velikog groblja Hallstatt u Austriji koji su ukljuivali i eljezne nalaze zbog ega je ovo groblje u osnovi pripisano eljeznom dobu eljezno doba (Hallstattzeit, Hallstatt Age) podijelio je na Ha A, Ha B, Ha C, Ha D Reinecke = Re vremenom je spoznato da faze Ha A i Ha B prema podjeli P. Reineckea pripadaju vremenu kulture polja sa arama (Urnenfelderzeit, Urnfield period) koja oznaava kasno bronano doba stoga faze Br A-Br D, Ha A-Ha B u osnovi pripadaju bronanom dobu faze Ha C i Ha D oznaavaju eljezno doba

Br A = rano bronano doba Br B i Br C = srednje bronano doba Br D, Ha A i Ha B = kasno bronano doba Br A rano bronano doba

Br A Br A1 i Br A2 postoji i trea faza ranog bronanog doba Br A3 ili Br A2/B1 faze su izdvojene prema karakteristinom nainu pokopavanja koji je razliit od prethodnog razdoblje ili prema karateristinim tipovima bronanih predmeta Br B i Br C srednje bronano doba faze Br B i C podijeljene su na razliite naine na potfaze (Holste, Torbrgge) srednje bronano doba na prostoru srednje Europe karakteriziraju kulture grobnih humaka (Hgelgrberkultur, Tumulus Culture)

Br D, Ha A i Ha B kasno bronano doba kasno bronano doba karakterizira kultura polja sa arama (Urnenfelderzeit, Urnfield period) kasno bronano doba u Maarskoj i Transilvaniji podijelio je von Brunn najutjecajniju periodizaciju kasnog bronanog doba u srednjoj Europi, izmeu ostalih (Sprockhoff, Vogt, Jckenhvel) nainio je Herman Mller-Karpe na osnovu usporedbe postojee kronologije za junu Njemaku i kronologija za Italiju Mller-Karpe H. Mller-Karpe 1959. na osnovi zatvorenih grobnih cjelina sjeverno i juno od Alpa podijelio je razdoblja kasnog bronanog doba na potfaze: Br D, Ha A1, Ha A2, Ha B1, Ha B2, Ha B3 Br D Ha A Ha B1 Ha B2 Ha B3 Montelius Oscar Montelius podijelio je bronano doba na faze I-VI, pri emu I-III odgovaraju ranom bronanom dobu, IV-V kasnom bronanom dobu, a VI prijelazu bronanog u eljezno doba Montelius/Reinecke faza I po Monteliusu odgovara ranom bronanom dobu u srednjoj Europi faza II i dio III srednjem bronanom dobu faza IV i V kasnom bronanom dobu Monteliusova periodizacija je isto modificirana kao i Reineckeova i u upotrebi je u Skandinaviji, sjevernoj Njemakoj i Poljskoj Periodizacija Karpatske kotline A. Mozsolics periodizacija prema ostava bronanih predmeta za Karpatsku kotlinu

B. Hnsel uzeo u obzir i materijal iz drugih zatvorenih cjelina i nainio podjelu za rano, srednje i kasno podunavsko bronano doba (frhe/mittlere/spte Danubische Bronzezeit FD I-III, MD I-III, SD I-II) shema rano/srednje/kasno bronano doba je u upotrebi u veem dijelu Europe u nekim podrujima se vie preferiraju imena kultura (Velika Britanija, Francuska, Italija, panjolska i na prostoru jugoistone Europe) u hrvatskoj periodizaciji u upotrebi je Reineckeov/Mller-Karpeov sustav

Hrvatska periodizacija prema imenima kulturnih grupa sinkronizirana s podjelom Reinecke/Mller-Karpe rano bronano doba vinkovaka kultura (S. Dimitrijevi) Br A1 i Br A2, Litzen, transdanubijska inkrustirana keramika, vatinska kultura srednje bronano doba Litzen, transdanubijska inkrustirana keramika, vatinska kultura, Belegi I (N. Majnari-Pandi, Z. Markovi, J. imi) Br B1, Br B2, Br C Hrvatska kasno bronano doba kultura polja sa arama: grupa Virovitica Br D grupa Zagreb Ha A1 i Ha A2 grupa Velika Gorica Ha B1i Ha B2 grupa Dalj Ha A2/Ha B1 Ha D1 K. Vinski-Gasparini (1973.) N. Majnari-Pandi grupa Zagreb

Pare periodizacija prijelaza kasnog bronanog na starije eljezno doba napravljena je prema zatvorenim cjelinama Italije, jugoistonih Alpi, Balkanskog polutotoka, sjevernoistonih Alpi, Karpatskoj kotlini i donjem Podunavlju prije vrednovanim u literaturi i usporedbi s novim datumima dobivenim C14 analizama i dendrokronologijom

Literatura P. Reinecke, Zur Chronologischen Gliederung der sddeutschen Bronzezeit, Germania 8, Frankfurt a/M. 1924, 43-44 H. Mller-Karpe, Beitrge zur Chronologie der Urnenfelderzeit nrdlich und sdlich der Alpen, Berlin 1959. V. Furmanek, Periodisation in the Central European Bronze Age, Bulletin Institute of Archaeology 17, London 1980, 117-128. Ch. F. E. Pare, Beitrge zum bergang von der Bronze- zur Eisenzeit in Mitteleuropa, Jahrbuch RGZM 45/1, Mainz 1999, 293-433. K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj, Zadar 1973. C. Renfrew, Before Civilization, London 1999.