1

Ebu Hamid Muhammed El Gazali

EJJUHEL-VELED (MLADIU!)

Preveo sa arapskog: r. Husein ozo Izdava: Tuzlansko muftijstvo

Naslov originala: EJJUHEL-VELED, Muhammed El Gazali Prijevod sa arapskog: rahmetli h. Husein ef. ozo Izdava: Tuzlansko muftijstvo Za izdavaa: Besim ani tampa: GRIN Graanica

Prvobitni tekst prijevoda "Ejjuhel-veled", koji je sainjen i objavljen prije blizu etiri decenije, za ovo izdanje je sravnjen sa kritikim izdanjem originala, koji su priredili Abdul Malik Sulejmani, Omer Desuki i Muhamed Sadik Afifi ("Knjievne studije", tree izdanje, "Darul-Kiaf", Bejrut 1963). Mjestimine preinake i dopune rezultat su ovog usaglaavanja. 3

SADRAJ

SADRAJ........................................................................................... 4 UVOD................................................................................................. 5 RIZNICA SAVJETA.......................................................................... 6 IMAN.................................................................................................. 8 VLASTITO PREISPITIVANJE......................................................... 9 POKORNOST I IBADET ................................................................ 13 PRAVI PUT...................................................................................... 18 POKORNOST ALLAHU................................................................. 20 OSAM SAVJETA ............................................................................ 22

UVOD

Neki mladi pohadao je due vrijeme predavanja velikog islamskog uenjaka Ebu Hamid Muhamed ibn Muhamed el Gazalije i tako stekao solidno znanje i razvio potrebu i osjeanje za duhovnim vijednostima i vrlinama. Jednog dana, meutim, uenik je krenuo preispitivati i promiljati steena znanja i na koncu dospio do zakljuka: "Prouio sam gotovo sve znanosti i potroio cvijet svoje mladosti uei. Potrebno je sada da saznam koja e mi nauka najbolje koristiti za budunost i ivot poslije smrti, a koja mi opet nee pruiti koristi pa da je ostavim, jer je Muhammed alejhisselam esto govorio: "Boe, utjeem se Tebi od znanja koje ne daje koristi! Konano je odluio da pie Imami Gazaliji i da od njega zatrai savjet. Obraajui se svome uiteju, naglasio je da Gazalijina djela kao na primjer "Ihjau ulumid-din", sadre odgovor na njegovo pitanje, ali on eli da mu Imam odgovori na nekoliko listova, kako bi to mogao uvijek imati uza se i ravnati se po tome cijelog ivota. Imam Gazalija je kao odgovor svome ueniku napisao:

RIZNICA SAVJETA

Potovani mladiu! Znaj da se savjeti crpe iz riznice poslanstva Muhammeda alejhisselam. Bit e da si ti imao prilike upoznati savjete Bojeg Poslanika, pa ne znam to e ti onda moj savjet. Ako pak nisi, pitam te gdje si proveo tolike godine? Pa ipak, sluaj: savjetujui svoj narod, rekao je, izmeu ostalog, Muhammed alejhisselam: "Ako se jedan ovjek bavi onim to ga ne zanima i to njemu ne pripada, to je najsigurniji znak da je Allah digao Svoju milost sa njega i da mu ne pomae vie. Onaj koji utroi makar jedan as svoga ivota onamo gdje ne treba i gdje nije namijenjen, dostojan je svake nesree. Tko pak poivi etrdeset godina, a dobra mu djela ne prevagnu hrava, neka je pripravan za dehennem!" Ovaj savjet je dovoljan uenima. Savjet je neto vrlo lahko i jednostavno. Primiti savjet, meutim, nije lahko, a naroito onima koji se povode za svojim strastima, jer su zabranjene stvari obljubljene i prirasle uz ljudska srca. Slino je i s onima koji trae slubenu znanost, to jest ue da bi doli do poloaja i do ovozemnog bogatstva i raznovrsnih uivanja. Ovakvi misle da je nauka sama po sebi spas i srea i da uenost iskljuuje rad i borbu. To je uvjerenje i miljenje neznalica. Boe, Tebi hvala. Ovi bijednici ne znaju da nauka bez rada ne daje nikakve koristi i da oni s tom svojom zabludom rade protiv sebe. Muhammed alejhisselam u tom smislu veli: "Najvie e biti kanjem onaj koji se 6

nije koristio svojim znanjem." Pria se da je netko vidio u snu Dunejda i pitao ga kako je, na to mu je on odgovorio: "Otile su rijei i nestalo je znakova. Jedino sam se okoristio djelima i rekatima koje sam obavljao u dubokoj noi." Mladiu, nemoj biti bez posla, niti raditi beskorisne poslove. Posigurno znaj da samo nauka ne koristi. Ona je slina ovjeku koji dri u rukama deset indijskih sablji i naoruan je jo i drugim naroitim orujem, a uz to je i pravi borac i junak. to misli, ako bi na ovakvog junaka navalio lav, da li bi ga mogao odbiti bez upotrebe oruja? Sigurno je da bi lav rastrgao ovog ovjeka, ako ne bi upotrijebio oruje. Isti je sluaj i sa naukom. ovjek moe znati i nauiti tisuu pitanja (mes'ela), ali od toga nee imati nikakve praktine koristi sve dok ne bude radio i udesio svoj ivot prema svom znanju. Jo jedan primjer: lijek ne moe pomoi bolesniku sve dok se ne upotrijebi: Da si mjerio dvije hiljade litara vina, ne bi se opio dok ga ne bi popio. Ti moe uiti stotinama godina i sakupiti na tisuu djela, a da ipak ne zaslui Boju milost. Milost Allahova zasluuje se samo radom. Svemogui veli: "ovjeku pripada samo ono to zaslui svojim radom." "Tko eli da jednog dana stane pred Allaha i da Mu poloi raun, neka ini dobra djela!" "Svatko e biti nagraen prema djelima. Vjernici koji ine dobro bit e nagraeni dennetom i u njemu e vjeno ostati ne traei nikakve promjene." "A njih smijenie zli potomci, koji namaz napustie i za poudama pooe, oni e sigurno loe proi; ali oni koji su se pokajali i vjerovali i dobro inili, njima se nee nikakva nepravda uiniti, oni e u dennet ui."

IMAN

Allahov poslanik Muhammed alejhisselam je rekao: "Islam se sastoji od pet temeljnih dunosti: Kelimei-ehadeta (tvrditi i svjedoiti da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik), namaza, zekata, posta i hada." Tri su elementa islamskog vjerovanja: jezikom ga oitovati, srcem potvrditi, a ostalim dijelovima tijela kroz rad manifestirati. Dokazi djela se ne mogu izbrojati. Istina, ovjek zadobija dennet Allahovom dobrotom i plemenitou, ali tek poslije pripreme koja se sastoji iz pokornosti i ibadeta Allahu, jer "milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela ine." Da je rad sastavni dio imana potvruje bezbroj drugih dokaza. Hasan el Basri veli: "Allah e na Sudnjem danu rei Svojim robovima: 'Ulazite u dennet po Mojoj milosti i podijelite ga meusobno prema svojim djelima!" Mladiu, samo ako bude radio bit e nagraen: Pria se kako se jedan od Izraeliana obraao Bogu i ibadet Mu inio sedamdeset godina. Da bi pokazao melekima njegovo stanje, Bog poalje jednog meleka i naredi mu da saopi ovom Jevreju da on svojim ibadetom nije zasluio dennet. Umjesto da klone i da njime ovlada razoarenje, on je odgovorio: "Stvoreni smo za ibadet i treba da sluimo Boga." Kad se melek povratio Bogu, rekao je: "Boe, Ti najbolje zna to je on odgovorio." Bog je na to rekao: "Kad on nije odustao od ibadeta, ne odustajemo ni Mi u Naoj milosti od njega. Budite svjedoci, da sam mu oprostio sve grijehe!" 8

VLASTITO PREISPITIVANJE

Allahov Poslanik veli: "Preispitajte sami sebe i poloite sami sebi raun prije nego ga drugim budete polagali, procijenite svoja djela prije nego vam ih drugi budu procjenjivali!" Hazreti Alija veli: "Tko misli da bez truda i borbe moe doi do cilja, taj se samo zanosi iluzijama, a tko, opet, misli da se samo trudom postie cilj, pravi se neovisnim." Hasan el Basri u tom smislu veli: "Zahtijevati i traiti dennet bez rada jest pravi grijeh." On, takoer, kae: "Dokaz istine je ostavljanje gledanja djela, a ne ostavljanje djela." Allahov Poslanik je rekao: "Pametan je onaj koji ini dobro radei za ono to e doi poslije smrti, a budala je tko slijedi svoje strasti i nada se da e mu Bog ispuniti elju." Mladiu, koliko si noi proveo u uenju i itanju raznih knjiga. Ne znam to bi tome mogao biti razlog,, ali ako si svoj san rtvovao radi postizanja unosnog poloaja, bogaenje i preticanja svojih drugova, teko tebi, i opet teko tebi! Bude li s time namjeravao jaati i oivljavati uzvienu nauku Islama, iriti moralnost i suzbijati i lomiti strast koja vodi samo zlu, u tom sluaju blago li se tebi! Istinu je kazao tko je rekao: Bdijenje nou ako nije u ime Tebe, gubitak je. Pla, ako nije za Tobom, propast je.

ivi kako eli, samo znaj da e umrijeti; voli koga hoe, ali ne zaboravi da e ga ipak morati ostaviti, i radi to eli, ali samo prema djelima bit e nagraen! Zna li kakvu korist ima od teozofije, apologetike, medicine, poetike, astronomije, metrike, gramatike i sintakse? Samo izuavati te znanosti znailo bi besmisleno troiti svoj ivot. Naprotiv, misliti o Bogu i udovoljavati Njegovim zahtjevima, to je pravi smisao ivota. Vidio sam u Indilu ovu Isaovu izreku: "Od asa kada se umrli stavi na tabut, pa dok se donese do groba, morat e odgovoriti na etrdeset pitanja. Kao prvo pitanje Bog e postaviti ovo: 'Robe, godinama si nastojao da uljepa svoj vanjski izgled prema ljudima, a svome izgledu prema Meni nisi posvetio ni sat panje. Ja sam svaki dan gledao u tvoje srce i govorio ti: Stoji okruen svim moguim Mojim dobrima, a radi za drugoga, jesi li ti, gluh, pa ne uje?!" Znanje bez djela je pravo ludilo, a djelo bez znanja ne moe ni postojati. Budi uvjeren, da samo znanje nije u stanju da te danas udalji od hravih djela, niti da te nagna na pokornost i odanost prema Allahu delleanuhu, a niti da te sutra spasi dehennemske vatre. Ako ne bude radio danas prema svom znanju i nastojao da nadoknadi ono to te prolo u minulim danima, rei e sutra: "Povrati nas na dunjaluk, init emo dobro", ali e tada dobiti odgovor: "Budalo, pa otuda ti dolazi!" Mladiu, nastoj da ti dua bude velika i plemenita, ne daj da ti strast slavi pobjedu, nego neka ona uvijek bude pobijeena, a tijelo gledaj uiniti mrtvim. Tvoj dom je tvoj grob. Tamo te svakog asa oekuju. uvaj se da ne bi doao tamo bez opskrbe. Ebu Bekr je rekao: "Tijela su krletke za ptice ili staje za stoku. Promisli kakvoj vrsti pripada. Ako bude pripadao pticama vie sfere, onda e na zov trube: "Vraaj se Bogu!", prhnuti u visine i zaustaviti se na vrhovima dennetskih palaa, kako je to naglasio Muhammed alejhisselam rekavi, da se smru Ibni Muaza potresao Ar. Bude li, ne daj Boe, pripadao vrsti onih za koje Svemogui veli "da su kao ivotinje, pa ak i gori od njih", tada nee biti siguran, jer odlazi od 10

kue u dehennem." Pria se da je Hasan el Basri nekom prilikom uzeo u ruke au bistre i hladne vode i prije nego ju je popio pao je u nesvijest. Kada su ga, nakon to je doao sebi, pitali to mu se dogodilo, odgovorio je, da se u asu kada je htio popiti vodu sjetio vapaja stanovnika dehennema za vodom i drugim dobrima koja uivaju sretnici u dennetu. Kada bi samo znanje bez rada bilo dovoljno, onda bi bilo beskorisno i suvino pokajanje i traenje oprosta. Pria se kako su iednom prilikom u prisutnosti Muhammeda alejhisselam ashabi spomenuli Abdulah ibn Omera. uvi to ime Muhammed alejhisselam je dodao: "Dobar je to ovjek, samo jo da noi provodi u ibadetu." Takoer je rekao jednom od svojih drugova: "Nemoj mnogo spavati po noi, jer tko mnogo spava bit e siromah na Sudnjem danu!" Moliti se Bogu po noi Boja je zapovijed, traiti od Njega oprost izjutra znai biti Mu zahvalan, pokoran i odan. Muhammed alejhisselam je rekao: "Svemogui voli tri glasa: glas pijetla, glas onoga koji ui Kur'an i glas pobonog koji izjutra trai oprost." Sufjani Sevrija veli: "Bog je stvorio jednu vrstu vjetra koji pue izjutra i nosi Stvoritelju molbu za oprost i druge dove." Dalje nastavlja Sevrija: "U prvom dijelu noi ustaju poboni i mole se, u pono ustaju pokorni i mole se sve do pred zoru, a pred zoru ustaju oni koji trae Allahov oprost i mole Allaha da im oprosti grijehe. Iza njih ustaju lijenine, poput mrtvaca, kad se proivljuju iz grobova." Veli se da je mudri Lukman preporuio svome sinu: "Nemoj da pijetao bude pametniji od tebe! On uvijek pred zoru ustaje i pjeva, a ti spava." Divno je kazao tko je rekao: Zagugutala golubica usred noi na grani predano, A ja sam u dubokom snu; Tako mi Bejtullaha, laem, jer da sam u istinskom aku Ne bi me plaem pretekle golubice. 11

Ja lano tvrdim da silno volim svoga Stvoritelja, Dok ivotinje plau, ja nisam u suzama.

12

POKORNOST I IBADET

Zapamti da je bit nauke spoznaja pokornosti i ibadeta Allahu delleanuhu. A pokornost i ibadet sastoje se u slijeenju putokaza vjere radom i govorom, to znai da sve to govori, radi i za sobom ostavlja mora biti u skladu s propisima eriata. Inae, bio bi grijenik kada bi, na primjer, postio bajrame ili obavljao salat u otetom odijelu, makar to ti inovi imaju oblik ibadeta. Potrebno je da se tvoje rijei i djela slau s propisima vjere, jer znanje i rad, ako nisu u skladu sa eriatom, predstavljaju puku zabludu. Nemoj da se zavara kojekakvim sufijskim naklapanjima. Pravi tesavuf nije u tome. Tesavuf je pravac koji se postie jedino kroz borbu protiv strasti i tjelesnih nagona, i u tome glavnu ulogu ima vjebanje (rijada), a ne nekakve arolije i razmetanja. Dok ne poniti svoju strast, srce ti nee biti osvijetljeno svjetlom spoznaje. I znaj da je brljiv i lapandav jezik, kao i srce napunjeno nemarom i strastima, znak nesree. Na neka druga tvoja pitanja nemogue mi je bilo pismeno, bilo usmeno odgovoriti. Ako se u ivotu susretne s takvim pitanjima, upoznat e i njihovo rjeenje. Inae ih smatraj nesaznatljivim, jer ona su pitanja ukusa. A o svemu to pripada ukusu nemogue je govoriti. Na primjer, slatko i gorko moe se upoznati samo okusom, a nikako preko rijei. Pria se da je jedan obnemogli mukarac pisao svome prijatelju i molio ga da mu opie 13

raspoloenje i osjeaj u vrijeme spolnog akta, na to mu je ovaj odgovorio: "Dosad sam mislio da si samo obnemogao, a danas znam da si i budala, jer je ovo stvar ukusa. Znati se moe samo kada se iskua i proivi. Ono se ne moe opisati niti rijeima prikazati." O pitanjima na koja se moe odgovoriti, ve sam pisao u "Ihjau-ulumid-dinu" i drugim djelima, pa u ovdje samo ukratko spomenuti neka od njih. U sufijski derviki red moe se primiti i upisati samo onaj koji ispunjava slijedee uvjete: da je vjerovanja ispravnog i bez ikakvih novotarija; da se pokajao za sve grijehe i da vie nikada nee namjerno poiniti nijedno nevaljalo djelo; da svoje neprijatelje uini prijateljimai da nikome ne uini nepravdu i da upoznaje propise vjere onoliko koliko mu je neophodno za ispunjavanje svih vjerskih dunosti, da zna za to je nareeno a to je zabranjeno, to se mora raditi a to se ne smije raditi. Nadalje, mora poznavati dublja znaenja drugih nauka onoliko koliko e mu biti dovoljno da bude spaen.

Pria se da je iblija sluao predavanja oko etiri stotine uitelja. "Na taj nain", veli iblija, "saznao sam oko etiri hiljade hadisa. A izmeu njih izabrao sam samo jedan i po njemu sam postupao. Ostali mi hadisi nisu bili potrebni, jer sam u ovom izabranom hadisu naao svoj spas i sreu, i vidio sam da je u njemu sadrana nauka i prvih i zadnjih pokoljenja. Naime, Muhammed alejhisselam je rekao ashabima jednom prilikom: "Radite za ovaj svijet onoliko koliko ete ivjeti na njemu, radite za onaj svijet onoliko koliko ete ostati tamo, a za Allaha delleanuhu koliko vam je potreban, za vatru pak onoliko koliko je moete trpjeti." 14

Mladiu, kad spozna ovaj hadis, nee ti biti potrebno dosta drugog znanja. Razmisli jo i o ovom kazivanju: Pria se da se Hatemul Esam druio s Belhijom oko trideset godina. Kad ga je Belhija upitao to je kroz to vrijeme nauio, odgovorio mu je da je spoznao osam koristi od znanja: 1. Vidio sam da u ivotu svatko ima druga, prijatelja i miljenika. Neki se s njim drue dok ne oboli, neki ga prate do groba, ali nijedan ne ide s njim u grob. Razmiljajui o tome doao sam do zakljuka, da je ovjeku najbolji drug onaj koji ide s njim i u grob, ostajui mu i tamo prijatelj. Takav drug su jedino dobra djela. Zato sam ih ja odabrao za svoga miljenika, jer e mi oni biti svjetlo u mranom grobu i razgovor kada me svi drugi ostave. 2. Uoio sam da se veina ljudi povodi za svojim strastima i nastoji udovoljiti svojim prohtjevima. U takvoj prilici na um mi je pala rije Allaha delleanuhu: "Tko se boji Boga i svome prohtjevu stane na put, njegovo je mjesto u dennetu", pa sam se jo jae uvjerio u istinitost Kur'ana i pohitio da se suprotstavim svojoj strasti i da povedem pravu borbu protiv nje, kako bi se pokorila Allahu delleanuhu i bila Mu ponizna. 3. Opazio sam kako se ljudi natjeu oko gomilanja imetka i kako nastoje da zaraeno ouvaju. Ja sam, meutim, razmiljao o ajetu: "to je kod vas prolazno je i nestat e ga, a to je Allahovo ostaje zauvijek", i zakljuio da sve svoje podijelim sirotinji, kako bi mi to bila zaliha kod Allaha delleanuhu. 4. Mnogi Ljudi misle da je ast, ponos i veliina u velikom broju lanova porodice, pa se time zanose. Drugi smatraju da je veliina u bogatstvu i djeci, a trei dre da je to u otimanju tueg imetka, nasilju i prolijevanju nevine krvi. Napokon, etvrti vjeruju da je ast i slava u rasipanju 15

imetka i prekomjernom uivanju. to se mene tie, ja vjerujem u Boje rijei: "Najbolji je i najodabraniji onaj koji je najpoboniji." Uvjeren da su sva druga miljenja pogrena, odabrao sam pobonost i u njoj vidim pravu sreu. 5. Ljudi se meusobno napadaju, svaaju i kleveu jedan drugoga. Razmiljajui o tome naao sam da je sve to iz zavidnosti zbog bogatstva, poloaja, znanja. To mi je dalo povoda da razmotrim ajet: "Mi smo im razdijelili dobra ovoga svijeta", pa sam, spoznavi da je Allah delleanuhu odredio svakome njegov dio, ostavio zavidnost i zadovoljio se onim to mi je Allah podario. 6. Ljudi se mrze iz raznih razloga i u ivotu su jedan drugome neprijatelj. Meutim, ne postoje razlozi niti smije biti neprijateljstava osim onoga prema ejtanu, jer Allah deleanuhu kae: "ejtan je va neprijatelj, pa ga takvim i drite!" Iz toga izlazi da se smije mrziti samo ejtan i nitko drugi. 7. Svi Ljudi nastoje i trude se da materijalno osiguraju ivot. Pri tome vie puta poine i pokoje nedozvoljeno djelo, a uz to jo troe svoju snagu i, u izvjesnim sluajevima, ponizuju se i tako rue svoje dostojanstvo. A emu to, kada Svemogui veli: "Nema ivog bia na Zemlji, a da se Bog ne brine o njemu i da nije preuzeo u Svoju dunost brigu o njegovom izdravanju." Stoga sam se odao ibadetu i ostavio svako drugo zanimanje, jer mi je Allah delleanuhu najvea garancija za moju opskrbu. 8. Svatko se oslanja na neto: netko na novac, netko na imetak, a netko na zanat i slino. to se mene tie, ja se oslanjam samo na Allaha i drim do Njegovih rijei: "Tko se osloni na Allaha, Allah mu je dovoljan. Allah ispunjava Svoje nakane i svemu je odredio granice." 16

Ova Esamova izlaganja neobino su se svidjela Belhiji pa mu je rekao: "Bog te uputio na pravi put! Ja sam prouavao Tevrat, Indil, Zebur i Kur'an, i vidio sam da se cjelokupno uenje ovih objava kree oko ovih koristi. Tko se bude njih drao i po njima radio, taj radi u duhu Objavljenih knjiga."

17

PRAVI PUT

Mladiu, gornje dvije prie sigurno su te uvjerile, da nije potrebno veliko znanje (pa da bude ispravan), a sada u ti objasniti to je potrebno onome koji eli poi pravim putem. Prije svega, potreban mu je odgojitelj (murid), koji e iz njegove due odstraniti sve zle navike i uiniti ga kreposnim i udorednim, slino zemljoradniku koji trijebi trnje i ostale tetne biljke sa svoje zemlje, da bi mu plod bio to bolji i obilniji. Poziv odgajatelja je samo nastavak poziva Bojeg Poslanika. Muhammed alejhisselam je poslat da uputi narod na Boiji put. No, on nije mogao ostati meu nama zauvijek. Kao i svaki ovjek, tako je i on morao umrijeti i nestati izmeu nas, ali su zato ostali njegovi zastupnici, koji e i dalje pokazivati svijetu pravi put. A da bi se bilo takvim zastupnikom, trai se na prvom redu uenost. Meutim, kako samo uenost nije jedini uvjet, ja u ovdje ukratko ukazati na glavna svojstva koja moraju krasiti pejgamberove zastupnike na Zemlji. U prvom redu alim ne smije biti materijalista niti pohlepan za poloajima. A potom, neophodno je da bude pristalica priznatog autoriteta, iji se uitelji postepeno diu i veu za najveeg uitelja Muhammeda alejhisselam. Nadalje, mora biti na visokom stepenu izgraenosti duha, to se postie odricanjem ili umanjivanjem jela, spavanja i govora, te namazom, sadakom i postom. Pored toga, druei se sa svojim muridom, nauit e se udorednom i kreposnom ivotu. 18

Strpljivost, namaz, zahvalnost i odanost Svemoguem, pouzdanost u Boga, uvjerenje u istinu, skromnost, duevna smirenost, blagost, poniznost, znanje, stid, vjernost, ponos i nada, sve su to svojstva koja uitelj mora posjedovati da bi bio dostojan da ga slijede. Ali, ovakvi su vrlo rijetki. A tko bi ipak imao sreu da nade uitelja sa spomenutim svojstvima i da ga ovaj primi, duan je da ga potuje i javno i tajno. Javno e ga potovati tako to e se ustezati od svake kritike i rasprave s njim, makar znao da je uitelj pogrijeio. Sedadu e mu sterati samo kad bude htio klanjati, a kad obavi namaz dii e je. Ne smije pred njim klanjati mnogo nafile i izvravat e njegove naredbe koliko god je mogue. Dakako, nije dovoljno samo formalno izvravati te naloge. Na sve to vani manifestira mora prethodno duom pristajati i u sebi to potvrditi. U tome se sastoji tajno potivanje. A ako nije u stanju i prividno i stvarno iskazivati odanost svome uitelju, onda je bolje da ga napusti. Takoer je dunost onoga koji ima elju da bude vodi pravom putu, da izbjegava hravo drutvo kako ne bi svoje srce odvojio od utjecaja svojih uitelja, da se oisti od prljavtine prokletog ejtana i da razvija ljubav prema siromatvu vie nego prema bogatstvu. Zapamti da tesavuf ima dva glavna svojstva: ispravnost pred Bogom i udoree. Tko bude ispravan i u svojim postupcima prema drugom udoredan, taj je, bez sumnje, sufija. Ispravan je onaj koji rtvuje svoju udobnost i linu sreu, a udoredan je onaj koji bi drugom popustio i prihvatio njegovu elju prije nego bi ga primorao na neto i nametnuo mu svoje miljenje, s tim da se misli ovog drugog kreu u granicama eriata.

19

POKORNOST ALLAHU

Pitao si me ta je to pokornost Allahu? Pokornost Allahu se sastoji od troje: a) izvravati propise eriata; b) biti predan Bojoj odredbi i zadovoljan s njom; c) rtvovati svoje osobno zadovoljstvo, da bi se postiglo Boje zadovoljstvo. O tevekkulu ti mogu rei da se sastoji od vrste vjere u ono to je Allah delleanuhu obeao, to jest da vjeruje da e postii ono to ti je Allah propisao pa makar se sav svijet tome suprotstavljao i, na drugo strani, da ne moe doi do onoga to ti nije odreeno ni uz pomo svih ljudi. Biti odan i iskren (ihlas) znai sva djela initi u ime Allaha delleanuhu i s nastojanjem da se postigne Njegova milost, a ne voditi rauna o tome da li e te ljudi pohvaliti ili pokuditi. Licemjerstvo proizlazi iz oboavanja ljudi. Izbjei se tome moe jedino s uvjerenjem da su svi ljudi potinjeni Boijoj odredbi i da nisu u stanju uiniti nikome nikakve tete ni koristi bez Boje volje. Ako bude mislio da su ljudi moni, onda se nee moi oteti licemjerstvu.

20

Na neka druga tvoja pitanja ja sam ve odgovorio u svojim djelima, a na neka je zabranjeno odgovarati. Radi prema ovome to zna pa e saznati i ono to ne zna. Mladiu, od danas me nemoj vie tako pitati! Ubudue imaj u vidu Boije rijei: "Bilo bi za njih mnogo bolje da su se strpjeli i saekali dok im (Muhammed) izae." Poui se savjetom Hidra koji je rekao: "Nemoj me nita pitati prije nego to ti ja sam ne objasnim." Inae, nemoj hitjeti s pitanjem, moda e sam doi do spoznaje ili e ti sami dogaaji otkriti istinu. "Ne hitite, pokazat u vam svoje dokaze!" Ne pitaj prije vremena, i znaj da e spoznaju stii ponajprije putovanjem i putujui. "A zar ne putuju po Zemlji i ne gledaju?" Tako mi Boga, ako bude putovao i promatrao Boija stvorenja i u svojoj e dui otkriti udesa. Budi spreman da rtvuje i duu svoju. rtvovati duu svoju najvee je djelo dobroinstva. Zunnun Misri, obraajui se jednom od svojih uenika, rekao je: "Ako si spreman da rtvuje i duu, doi ovamo; ako nisi, onda se udalji od tesavufa!"

21

OSAM SAVJETA

Primi od mene osam savjeta, ako ne eli da na Sudnji dan tvoje znanje bude tvoj tuitelj. Prema etiri od njih e se upravljati, a etiri govore o onome to treba napustiti. Ova zadnja etiri su: 1. Gledaj da to je mogue manje raspravlja i vodi diskusiju o bilo kakvom pitanju. U raspravljanjima ima vie tete nego koristi. Ono je izvor svih negativnih i hravih svojstava, kao to su licemjerstvo, zavidnost, oholost, mrnja, neprijateljstvo, hvalisavost i slino. Ali, ako se u tvom prisustvu povede diskusija o jednom pitanju i ti vidi da bez tebe nee izai istina na vidjelo, u tom sluaju dozvoljeno je da se i ti umjea u raspravu s jedinom namjerom da doprinese pobjedi istine. A za takvu namjeru postoje dva znaka: a) da ti je stalo samo do toga da se doe do istine, pa svejedno da li ona dola od tebe ili od tvoga protivnika; b) da ti je drae voditi raspravu u samoi nego pred svijetom. Rei u ti jo neto. Pitati znai odvesti bolesnika lijeniku da ustanovi bolest, a odgovaranje je prepoznavanje bolesti i nastojanje da se bolesnik izlijei. Neznalice su bolesnici, a alimi su lijenici. Slab alim ne zna valjano lijeiti. Pravi alim pak lijei onoga koji trai 22

lijeenje i zakoga dri da se moe izlijeiti. Ako je bolest kronina i neizljeiva, svo umijee potrebno lijeniku bie u tome da uvidi uzaludnost lijeenja, pa da badava ne troi vrijeme. Neznanje je vrlo opasna bolest i dijeli se na etiri vrste. Jedna je samo izljeiva, a druge tri je besmisleno lijeiti. To su bolesti od kojih boluje: a) Onaj ko pita iz zavidnosti i ko okree lea od nauke iz mrnje. Tome ne treba odgovoriti, jer, makar mu najjasnije i najbolje odgovorio, time e samo poveati njegovu mrnju, neprijateljstvo i zavidnost. Za takve je reeno: Svako neprijateljstvo je prolazno; neprijateljstvo iz zavidnosti ne prolazi. Takve je najbolje ostaviti da i dalje boluju od ove bolesti, kao to kae Allah delleanuhu: "Ostavi i ne vodi rauna o onom koji je zaboravio Nas i koji trai samo ovaj svijet." Sa svim to radi i govori zavidnik raspaljuje samo vatru koja unitava plod njegovog rada. Muhammed alejhisselam je rekao: "Zavidnost unitava dobra djela kao to vatra sagorijeva drva." b) Onaj ko boluje od gluposti. I ova vrsta neznanja je neizljeiva. Isa alejhisselam je rekao: "Mogao sam oivjeti mrtve, ali mi je bilo nemogue izlijeiti glupa ovjeka." Ovdje se pod glupim misli ovjek koji se naukom bavio vrlo kratko vrijeme i nauio neto malo iz vjerskih i svjetskih znanosti pa umislio da nema nitko ueniji od njega. Zato se takav uputa u rasprave s najveim alimima, koji su cijeli svoj ivot potroili u istraivanju i izuavanju svjetskih i vjerskih znanosti. On misli da su sva pitanja koja on ne poznaje nepoznata i drugima. I ovoj vrsti ljudi je glupo odgovarati. 23

c) Onaj ko eli da sazna i jedino s tom namjerom pita, ali je toliko ogranien da nije u stanju i pored najboljih tumaenja i odgovora razumjeti stvar. Bolje je da se ovakvom takoer ne odgovara. Muhammed alejhisselam je rekao: "Nama, Bojim poslanicima, je nareeno da ljudima govorimo onoliko koliko oni mogu primiti." Neznanje kao izljeiva bolest jeste neznanje bolesnika koji eli bez ikakve srdbe, zavidnosti i strasti da doe do spoznaje, pa pita ne iz zavidnosti i inada, ve iz ljubavi prema saznanju. Takvog bolesnika je potrebno lijeiti i odgovarati mu na njegova pitanja. 2. Potrebno je da to vie izbjegava ili da se uope ne prima slube vaiza. Misija vaiza vrlo je delikatna, puna je nezgoda i ovjek je moe preuzeti jedino pod uvjetom da radi ono to govori. U tom smislu je reeno Isau alejhisselam: "Najprije kai sebi, pa ako bude uspio da sam primi svoj savjet, onda moe govoriti i drugima. Inae, stidi se svoga Stvoritelja." Ako se, ipak, primi vaza i uloge upozoritelja, potrebno je da se tada uva dvaju svojstava: a) da se uva ukoenosti u govoru, nejasnog i dvosmislenog govora i stihova, jer ovakav nain izraavanja znai istruhlost due i slabosti srca. Upozoravati ovjeka znai podsjeati ga na uas dehennemske vatre i na njegovu nedovoljnu zahvalnost Allahu deleanuhu, te ga tako podstai na razmiljanje o ivotu koji je uzaludno potroio i o preprekama koje mu stoje na putu, kao to su bojazan od slabog zavretka ovozemnog ivljenja i pomanjkanja imana pri predaji due. ovjeka treba pouiti, da razmilja da li e biti u stanju prei preko Sirat-uprije, ili e se strovaliti u dehennem, kao i da razmilja o svome poloaju na Sudnjem danu. 24

Jer, sve ove stvari ovjek mora imati na umu i o njima razmiljati tako da mu se, kada misli, srce potrese i dua naseli uznemirenou i nespokojstvom. Izazvati ovakvo stanje u ovjeku znai opomenuti ga. A vaziti, pak, znai upoznati ovjeka sa svim ovim kako bi upoznao svoje nedostatke u izvravanju dunosti i kako bi se jedanput opametio i pokuao povratiti i nadoknaditi ono to ga je prolo. Naravno, vaiz e u svome vazu nastojati da bude to razumljiviji, slino ovjeku koji, ugledavi kako jednoj kui prijeti opasnost od poplave, pouri da upozori ukuane na opasnost. I kao to se ne moe ni zamisliti da bi se on u tom upozorenju sluio nerazumljivim i nejasnim izrazima, ni vaiz se ne smije sluiti kojekakvim dvosmisenim rijeima i reenicama. b) Nije dobro da ti jedina elja bude da okupi oko sebe to vie sluaa i da oni, derui svoja odijela, pokazuju strah, a da ti hoe s ovim da postigne da se pria kako je tvoj glas dobar i kako si ti dobar vaiz. Takav postupak odaje tenje ovozemnom dobitku. Naprotiv, treba ljude odvraati od dunjaluka, a upuivati ih da se spremaju za onaj svijet, da budu pokorni Bogu i nepohlapni za ovozemnim uivanjem, da budu dareljivi i poboni: nadalje, treba ih pouiti o ibadetu, jer su oni po svojoj prirodi skloni initi ono to je u oprenosti sa eriatom i udorednim naelima. Zato ih zastrai i upozori na loe posljedice takvog njihova postupka, kako bi se dozvali, popravili i ustegli od grijeha. Ovakav nain upuivanja jedini se moe nazvati pravim vazom. Sve drugo bit e daleko i vie tetno nego korisno, pa je potrebno 25

takve vazove zabraniti i odvratiti svijet da ih ne slua. 3. Ne drui se s vladarima niti s drugim visokim dostojanstvenicima, jer je takvo druenje veoma opasno. Ako ipak bude prisiljen da se s njima drui, ne hvali ih niti se moli Bogu za njihov dug ivot, jer se time izaziva Boja srdba i ini grijeh. 4. Ne primaj nikakvih poklona od upravljaa: vladara, ministara i njihovih slubenika. Jednako je, znao ti da je poklon od halala ili ne znao, jer su ovakvi pokloni i hedije vrlo opasni. ine te ovisnim i stavljaju u nezgodan poloaj. Ma koliko bio hrabar, nee se moi otresti elja da pribavi ili ne izgubi naklonost svoga dobroinitelja i da mu se nipoto ne zamjeri. A to sve skupa predstavlja opasnost po vjeru. Najmanja teta od toga bila bi u tome to onaj koji prima hediju odmah zavoli onoga koji mu je daje. A kako voljeti nekoga znai eljeti mu dug ivot, to u naem sluaju znai eljeti opstanak i dug ivot nasilnika. To pak eljeti isto je to i htjeti nasilje i prapast svijeta. Pa pitam te sada, ima li to tetnije po vjeru od takve elje? uvaj se i nemoj da te ejtan zavede i prevari. Ne vjeruj onima koji ti vele da je bolje uzeti od vladara hediju pa je podijeliti nemonim i siromanim, s objanjenjem da e je ti potroiti u dobro, a da je ostala kod njih, oni bi je potroili u zlo. Ovakvom varkom prokletnik je mnogima odsjekao glavu. O ovome se opirnije govori u Ihjau ulumid-dinu. To su, eto, etiri savjeta o onome ega se mora uvati. Mi smo ti naznaili jo etiri savjeta po kojima bi trebalo da se upravlja, i to su:

26

1. Postupaj prema Allahu delleanuhu onako kao to bi elio da prema tebi postupa tvoj sluga. to nisi zadovoljan da tebi sluga ini, nemoj ni ti initi prema Bogu, svom pravom Gospodaru. 2. Kad bude neto radio drugom, misli kao da on to tebi ini, jer ovjek nee imati potpuno vjerovanje sve dok ne bude elio drugome ono to sam sebi eli. 3. Potrebno je da ti bude glavna namjera u prouavanju raznih znanosti da time oita srce i duu. Kad bi znao da nee ivjeti vie od jedne sedmice, sigurno je da se za to vrijeme ne bi bavio prouavanjem fikha, ahlaka, izvora eriatskog prava, filozofije i slinog, jer ti ove znanosti nee koristiti. Zato bi se ti bavio upoznavanjem svojstva svoje due i kontroliranjem svoga srca. Na prvom mjestu bi prekinuo veze s ovim svijetom, oistio duu od pokuenih svojstava i okitivi je dobrim vrlinama navikao je tako na ljubav prema Bogu. ovjek moe svakog asa umrijeti, pa je potrebno da se uvijek sprema za smrt. Mladiu, sada uj neto drugo i promisli o njemu! Kada bi ti rekli da e te vladar za nekoliko dana postaviti ministrom, to bi ti do tada radio? Razumljivo je da bi itavo vrijeme uljepavao i dotjerivao ono na to bi mogao pasti vladarov pogled. Na prvom redu bi svakako oistio svoje tijelo, obukao novo i najbolje odijelo, popravio i uredio kuu itd. Ti zna to ovim hou da kaem. Promisli o tome! Zar nije rekao Muhammed alejhisselam: "Allah ne gleda u va vanjski izgled, niti u vaa djela, nego gleda vaa srca i vae nemjere." Ako eli upoznati srce i njegova stanja, onda itaj "Ihjaiulumid-din" i druga moja djela. Upoznati srce prvorazredna je dunost svakog muslimana (fardi-ajn), dok su znanosti koje se bave svim ostalim, osim onih koje pouavaju kako se obavljaju druge vjerske obaveze, skupna dunost (fardi-kifaje). 27

4. Ne smije imati imetka vie nego ti je potrebno za jednu godinu. Tako je postupao i Muhammed alejhisselam. On je esto govorio: "Boe, podaj mome umetu samo onoliko koliko mu je potrebno da bi mogao podmiriti nune potrebe. Neka ne bude ni manje ni vie od toga!" Muhammed alejhisselam je osiguravao opskrbom za jednu godinu samo one lanove svoje zajednice za koje je znao da nisu ba tako vrsti i da imaju u srcima neku slabost, dok je one koji su bili vrsti u svome vjerovanju osiguravao samo opskrbom za dan ili pola dana. Mladiu, ovim sam, eto, uglavnom odgovorio na tvoja pitanja. Potrebno je da po odgovorima postupi i da me ne zaboravi. Sjeti me se dovom. to se tie dove, preporuio bih ti ovu, s tim da je esto ui, a naroito poslije namaza: "Boe, molim od Tebe potpunu blagodat, stalnu ouvanost od grijeha, sveobuhvatnu milost, zdravlje, udobnost i sreu u ivotu, pravo dobroinstvo, opu blagodat, dobrotu i uljudnost. Boe, budi uz nas, a nemoj biti protiv nas. Sretno zavri nae ivote, ispuni nae iste elje, podari nam zdravlje kad odlazimo i kad dolazimo, kad osviemo i kad omremo, uputi nas Svome rahmetu, prospi Svoj oprost na nae grijehe, daj nam da se popravimo, da nam pobonost bude glavna opskrba, da se za vjeru trudimo i razvijamo i da se na Tebe oslanjamo! Boe, uvrsti nas na pravom putu i u ispravnosti, odvrati nas od onih poslova za koje bismo se kajali na Sudnjem danu ako bismo ih poinili, opskrbi nas opskrbom Tvojih odabranika, odbij od nas zlo Tvojih neprijatelja, sauvaj nas od vatre kao i nae oeve, majke, brau i sestre! Uini nam to, tako Ti Tvoje milosti, o Ti koji si najmilostiviji, koji oprata, koji si milostiv. Ti sve zna i silan si, prvi si i zadnji, moan si i milostiv prema siromasima! 28

Nema drugog osim Tebe! Oboavamo samo Tebe! Neka je spas Muhammedu alejhisselamu, njegovoj porodici i svim drugovima njegovim! Amin!

29